Transcript sociologija - Fakultet strojarstva i brodogradnje

SOCIOLOGIJA
Predmetni nastavnik:
Nikša Dubreta
Asistentice:
Helena Trbušić, Vesna Janković
Što je sociologija
Proturječnosti suvremenog svijeta
Kako je taj svijet nastao i kako će se razvijati u
budućnosti
Sociologija – proučavanje društvenog života,
ljudskih skupina i društva
Potreba da se svijet promotri iz perspektive šire
od vlastite
Makro i mikro perspektiva
Čemu kolegiji s područja
društvenih znanosti (poput
Sociologije) na FSB-u?
Iz strategije razvoja FSB-a do 2010
(Misija i ciljevi):
... omogućavanje aktivnijeg statusa studentima,
razvoj slobode stvaralaštva, kreativnosti,
poduzetništva i stjecanje više znanja i vještina iz
pojedinih područja (primjena računala,
menadžement, timski rad, kultura, građanske
vrijednosti, komuniciranje, jezici, etika, biologija i
njezine izvedenice, filozofija, društvene
znanosti…) te bogatija ponuda izbornih
predmeta
Iz "Strategije razvoja FSB-a do 2010"
(4. Zadaci i ciljevi)
Nužno je utvrđivanje razloga premalom
broju izbornih kolegija s područja
netehničkih disciplina.
Obrazovani stručnjaci, fleksibilni i
pokretljivi izvršitelji moraju se
osposobiti za najraznovrsnija
djelovanja na “bojnom polju“
svakidašnjice a ne samo kliziti
specijalističkim “koridorima“.
Nužno je poznavanje povijesti i
filozofije tehnike. Razvijanje svijesti o
utjecajima tehničkih procesa na
društvene kriterije vođenja tehnike
(sigurnost, zdravlje, kvaliteta okoliša,
razvoj ličnosti i kvaliteta društva i
etika).
Važnost opće kulture
Sve češće ključno mjerilo selekcije u akademskim
institucijama
18th DAAAM International Symposium - Intelligent
Manufacturing & Automation: Focus on Creativity,
Responsibility, and Ethics of Engineers
Naglasak uočljiv i u aktivnostima vodećih inženjerskih
organizacija u Europi i u svijetu:





IGIP (Internationale Gesellschaft fur Ingenieurpadagogic),
SEFI (Societe Europeenne pour la Formation des Ingenieurs),
ASEE (American Society for Engineering Education),
NSPE (National Society of Professional Engineers)
...
The aims of the International Society for Engineering Education IGIP
improving teaching methods in technical subjects
developing practice-oriented curricula that correspond to the needs of students
and employers
encouraging the use of media in technical teaching
integrating languages and the humanities in engineering education
fostering management training for engineers
promoting environmental awareness
supporting the development of engineering education in developing countries
New competencies of educators are needed as
evaluation management
development competencies
communication skills
teamwork
ethics and intercultural competencies
Primjeri: SEFI publikacije
Educating the Whole Engineer – The Role of
Non-Technical Subjects in Engineering Curricula.
Engineering Education in the 2000’s - Does
Europe need generalists or specialists?
Ethics in Engineering
Humanities and Arts in a Balanced Engineering
Education
New Engineering Competencies - Changing the
Paradigm!
Recruitment of Women in Engineering
The Role of Female Engineers in the Changing
Europe
Sustainable Development - Responsibility of
Engineering Education
... ...
Inženjerska profesija: identitet u
tranziciji
Lynn, Salzman (2002): What makes a good engineer –
U.S., German and Japanese perspective
Važnost ne-tehničkih vještina na planu profesionalnog djelovanja
inženjera.
Širok opseg kvalifikacija koje inženjer mora
posjedovati u različitim socio-kulturnim kontekstima.
Područje koje treba brzo unaprijediti –
menadžerske, pregovaračke i
komunikacijske vještine.
Prelaskom u menadžerski sektor,
tehnička ekspertiza još je naglašenije
praćena i podržana osnovnim znanjima na
planu ekonomije i međuljudskih odnosa.
Inženjerski rad i posao
Najčešće spomenute sposobnosti i obilježja
među onima koji na svom radnom mjestu
obavljaju pretežno inženjerski posao (i u njemu
provode najveći dio svog radnog vijeka):




Visoko tehničko znanje i naglašene analitičke
sposobnosti;
Sposobnost rješavanja problema i pronalaženja
pomoći na najefikasniji način;
Sposobnost aktiviranja ljudi i resursa (jasna
komunikacija i definiranje zadataka);
Ulaganje napora na planu individualnog samorazvoja
i kreativnosti.
Menadžerski sektor
Ne-tehničke vještine još važnije među
profesionalcima koji tendiraju prema
menadžerskim pozicijama i brzo napreduju
("ubrzane karijere"):




Sposobnost kvalitetnog komuniciranja i rada s
ljudima – naglasak na "proaktivnosti";
Sposobnost prevladavanja granica među
inženjerskim disciplinama i granica između
inženjera i "ne-inženjera", klijenata i sl;
Ponekad - "eksterni fokus", tj., sposobnost
sagledavanja cjeline, uočavanja "kompletne
slike";
Sposobnost da se društveno kontekstualiziraju
rezultati vlastitog rada – porast očekivanja na
planu društveno i ekološki informirane
inženjerske uloge.
Društvene vještine i njihov karakter
Najveći dio spomenutih karakteristika – intraorganizacijski kontekst.

Edukacijski ciljevi: poboljšanje tema i poglavlja unutar
menadžerskih kolegija.
Poglavlja o motivaciji, vođenju, komuniciranju ...
(na prvi pogled) aplikativno znanje.
Organizacija i okolina – šira kultura i društveni sistem.

Edukacijski imperativi: promišljanje uloge eksperta u društvu i
kritičko samopropitivanje vlastitih profesionalnih aktivnosti.
Poglavlja o društvenoj kontekstualizaciji, ekološke teme i njihov
društveni karakter, razvijena interdisciplinarna imaginacija ...
Manje aplikabilno.
Inženjerske karijere?
www.vjesnik.hr - 27. kolovoza 2009.:
"Završeni stručnjaci brzo se zapošljavaju, većinom na
radnim mjestima s barem dvostruko višim plaćama od
državnog prosjeka".
"Osim što su s diplomom FSB-a slobodni u izboru mjesta
zapošljavanja, bilo da je riječ o domaćim ili stranim
tvrtkama, drugi razlog interesa za studije strojarstva,
brodogradnje i zrakoplovstva vidi se u plaćama. Prosjek
primanja njihovih završenih studenata je između 9000 i
10.000 kuna, i to s godinom ili dvije staža".
Inženjerske karijere i plaće –
međunarodne usporedbe?
James Trevelyan, Real Engineering is not what you
learned at school ... or is it?
"Samo mali dio diplomanata s vodećih indijskih
inženjerskih obrazovnih institucija ima inženjerske
karijere. Najviše ih se zapošljava u IT tvrtkama na
proizvodnji softvera i sličnim (uslužnim) poslovima.
Glavni pokretač su plaće – koje su tamo do tri puta veće
nego u inženjerskim kompanijama".
"Istraživanja tržišta rada tvrde da je visina plaće
uvjetovana marginalnim produktom kojeg stvara radnik.
To sugerira da indijski diplomanti-inženjeri na planu
posjedovanja vještina za stvaranje vrijednosti nisu toliko
interesantni tipično proizvodno-inženjerskim
poslodavcima, koliko onima koji nude posao u vezi sa
softverima".
Inženjerske karijere?
Dominantni elementi obrazovanja:




Priprema za rješavanje problema,
Izrada proračuna
Oblikovanje
Ostali tehnički "hard core"
Stvarni radni kontekst:




Najviše vremena u interakciji s drugim ljudima
(inženjerima, tehničarima, klijentima ...)
Komunikacija (face-to-face, telefon, mail ...)
Koordinacija rada drugih – dominantna
Bavljenje čistim tehničkim poslom tijekom dana – mali
dio radnog vremena
Trevelyan, J.P. (2008). A Framework for
Understanding Engineering Practice.
85 aspekata inženjerske prakse – od
dizajniranja, testiranja, koordinacije,
vođenja timova do upravljanja protocima
novca, organiziranja domjenaka ...
svega par ih se uči na fakultetima, a
većina se niti ne spominje.
Problemi "stvarnog" inženjerstva
Potcjenjivanje važnih aspekata
inženjerske prakse:




Provjera grešaka i dokumentacija kao manje
važni poslovi
Interakcija s drugima kao gubljenje vremena
Slaba procjena vremena za dovršenje posla
Slabo uočavanje i gotovo nikakvo predviđanje
grešaka na komponentama uzrokovanih
ljudskim faktorom
Netehnički kolegiji na FSB-u
(katedra za sociologiju)
Sociologija
Industrijska sociologija
Znanost, tehnika, društvo
Socijalna psihologija malih grupa
Sociologija
(program)
Obavezna ispitna literatura:
Haralambos M., Holborn, M. (2002) Sociologija: teme i perspektive.
Zagreb: Golden Marketing (odabrana poglavlja)
I kolokvij
Poglavlja iz obavezne literature:
1. Sociološke perspektive (Uvod; Kultura i društvo; Razvoj ljudskih
društava; Teorije društva; Pogledi na ljudsko ponašanje)
12. Kultura i identitet (Uvod; Tipovi kulture; Identitet; Kultura i
civilizacija; Masovna kultura; Moderna, postmoderna i kultura
2. Društvena stratifikacija (Uvod)
3. Spol i rod (Uvod; Rod i zaposlenje)
II kolokvij
Poglavlja iz obavezne literature:
6. Zločin i devijantnost (Uvod; Devijantnost – interakcionistička
perspektiva; Marketizacija, globalizacija i zločin)
9. Moć, politika i država (Uvod; Max Weber – moć i tipovi vlasti;
Globalizacija i moć nacije-države; Michael Mann – izvori društvene moći;
Michel Foucault – moć/znanje)
10. Rad, nezaposlenost i dokolica (Priroda rada; Konfliktne perspektive;
Emile Durkheim; Računala, tehnologija i promjene u radu; Radni proces i
degradacija rada; Fleksibilnost i postfordizam)
11. Obrazovanje (Različita obrazovna postignuća; Obrazovanje –
interakcionistička perspektiva)
Pretežna međuupućenost ispitne literature
i predavanja
Kontinuirano ukazivanje na problematičan
karakter sintagme "mišljenje struke"
Usvajanje predodžbe o fiktivnom karakteru
tzv. "znanstvene neutralnosti"
Sagledavanje svake odabrane teme
putem upoznavanja s gledištima glavnih
socioloških perspektiva
Raspored kolokvija
I kolokvij
Ponovljeni
I kolokvij
II kolokvij
Ponovljeni
II kolokvij
Sociologija
utorkom
18. listopada 25. listopada
13. prosinca
20. prosinca
Sociologija
petkom
21. listopada 28. listopada
09. prosinca
16. prosinca
Pojedinac i grupa – premise
kulture
Važnost grupe za pojedinca
Carpenterova i Brownova istraživanja različitih
razina grupnog života
Modernost, društvena fragmentacija i brojnost
grupa kojima pripadamo
Skupni utjecaji u kritičkim etapama ljudskog
sazrijevanja - Morris i važnost grupe "koja se
igra"
Fenomen "feral children" (Singh, 1949) i drugi primjeri
ekstremnog odsustva socijalizacije

Djeca koja su od najranijeg djetinjstva bila bez kontakta s ljudima
... Nerijetko uopće nemaju iskustvo ljudske brige, ljubavi,
društvenog ponašanja i ljudskog jezika ... Odrastaju uz životinje
ili žive u divljini i izolaciji ... Izvještaji o preko 100 slučajeva ...
Grupa – postoji više kriterija za definiranje
Iskustvo zajedničke sudbine.
Postojanje neke formalne ili implicitne društvene
strukture.
Čimbenik interakcije licem u lice.
Princip samokategoriziranja.
Robert F. Bales (1950):
“Mala grupa je bilo koji broj osoba uključenih u
međusobnu interakciju tj., u pojedinačne susrete licem u
lice (ili serije susreta),
pri čemu svaki član ima neku dovoljno distinktivnu
impresiju o drugim članovima
i može na vrijeme ili kroz kasnije propitivanje reagirati
međusobno kao pojedinačna osoba“.
Socijalni agregat nije grupa – već skupina
pojedinaca
Ne postoje zajednički ciljevi.
Ne postoje očekivanja (norme) na
planu ponašanja.
Međudobna nepoznatost i
anonimnost.
Nema organizacije i strukture (nisu
diferencirane uloge).
Ograničeni socijalni odnosi (npr.,
nema mreža privlačenja).
Slabe modifikacije ponašanja.
Teritorijalni karakter i prolaznost u
trajanju.
Socijalna kategorija nije grupa – zajednička
obilježja bez međusobne interakcije
Najčešće s obzirom na
izvedenice pripisanog i
izvedenog statusa:







Spol
Rasa
Klasa
Profesija
Bračni status
Radni status
Itd.
Kombinacije statusa – glavni i sporedni statusi.
Grupa – određen broj ljudi koji stoje u
strukturiranoj interakciji
Unutarnja struktura.
Kontinuitet međusobnih
utjecaja.
Dinamička cjelina.
Više je od pukog zbroja
svojih pripadnika.
Pojedinac u grupi:



Položaj
Uloga
Status
G. Simmel – razlike između dijade i grupe
U braku – odlučujuća razlika između monogamije i
bigamije.
Broj djece u braku – bez djece, jedno i više djece – gdje
su presudne razlike?
Izbacivanje jednog člana i nestanak grupe?
Mogućnost za stvaranje koalicija i podgrupa?
Vjerojatnosti uspostavljanja potpunog jedinstva
raspoloženja i osjećaja?
Što bi bila najmanja mala grupa, a što najveća?
Pojedinac i grupa
S. Ash (1952) – analogija s kemijom:
"tvar kao što je voda, sastoji se od elemenata kisika i
vodika, ali još uvijek ima drukčije osobine od bilo koje od
svojih sastavnica. Nadalje, kad se ove molekularne
sastavnice drukčije organiziraju ili strukturiraju, onda
proizvode tvari s poprilično drukčijim karakteristikama
(npr., led, voda, para). Prema tome, smjesa H2O
zapravo nije jednostavan skup svojih elemenata nego
presudno ovisi o njihovu rasporedu. Tako je i sa
spojevima ljudi ili grupama“.
“Potreban nam je način razumijevanja grupnih procesa
koji zadržava primarnu realnost pojedinca i grupe, dvaju
permanentnih polova svih društvenih procesa. Trebamo
razumjeti grupne sile koje proizlaze iz postupaka
pojedinaca i pojedince čiji su postupci funkcija grupnih
sila koje su oni sami (ili drugi) proizveli“.
5 analitički distinktivnih elemenata (malih)
grupa (Harington, Fine, 2000)
Socijalizacijski učinci – kontrola.
Element društvene promjene – osporavanje.
Grupe u kontekstu širih društvenih mreža – organizacija.
Grupe na planu simbolizacije identiteta – reprezentacija.
Unutargrupna struktura – alokacija.
Harington, Fine (2000): “Ovo nije potpun repertoar
grupnih procesa, već početna točka za otvaranje ‘crne
kutije’ grupnog života”.
Grupe su učinkoviti agensi društvene
kontrole - socijalizacija
Jednostavno nadziranje
ponašanja drugih.
Usmjeravanje
ponašanja.
Sankcioniranje i
nagrađivanje
ponašanja.
Socijalizacija djeluje na oblikovanje osobnog
karaktera
Socijalizacija.

Primarna i sekundarna.
Desocijalizacija.

Razgradnja stečenih
vrijednosti.
Resocijalizacija.
Goffmanov koncept “totalnih institucija" –
fenomen infantilizacije odraslih
Ringelblumovo istraživanje ekstremnog
otuđenja – primjer desocijalizacije
Alcoholics
Anonymous i
resocijalizacija
Grupe su nerijetko inkubatori društvene
promjene
Propituju kolektivne
standarde i očekivanja.
Potencijalni nukleusi
društvenih pokreta.
Mogućnosti kvalitetne
koordinacije.
Grupe za razvijanje svijesti – feministički,
duhovni, ekološki i drugi društveni pokreti
Sudjelovanje u grupi i
predanost ideologiji
društvene promjene.
Partijske ćelije
Grupe su snažna mrežna čvorišta s intimnim
vezama
Društvene mreže kao
“tkanje” grupa.
Važno je za difuziju
kulturnih normi.
Tipovi međuljudskih veza
(Granovetter):
 Snažne.
Intimne (društvene)

Slabe.
Instrumentalne
Grupe omogućuju prisvajanje i interpretaciju
kulturnih značenja i objekata
Kolektivni razvoj i
predstavljanje sebe u
simboličkim terminima.
Ekspresivni simboli u
malim grupama.
Subkulture
Palestinska marama (kaffiyeh) ...
Palestinci – borci za slobodu ili
teroristi?
Perasović, (2008) – rastafarijanstvo u
Hrvatskoj
U grupama pojedinci ostvaruju svoje pozicije
u statusnim hijerarhijama
Raspoređivanje u društvene
pozicije

Pripisane i ostvarene
karakteristike pojedinaca
Nagrade i sankcije generiraju
značenje statusa.
Simboli pripadnosti i
inicijacijski rituali.
Što je kultura i kako
djeluje
Mnogostrukost upotrebe pojma
"kultura"
U društvenim znanostima jedan od najšire korištenih
koncepata.
Centralan za humanističke, društvene znanosti i lijepu i
primijenjenu umjetnost.
Koristi se kolokvijalno u svakodnevnom životu uključujući
i pripadajuće stereotipe.
Mnogostrukost značenja i oblika upotrebe:


poticajna za znanstveni "zahvat u realnost"
zbunjujuća i implicira nejasnoće
Pitanja: što je kultura, kako djeluje, možemo li
identificirati i mjeriti njene osnovne elemente, kako
razumijevanje kulture podupire naše svjetonazore.
• Kultura - društvo: međuupućenost.
• Kulturna raznolikost.
• Kultura i društveni karakter.
• Kultura i doživljaj svijeta
• Subkulture.
• Kulturne promjene.
• Etnocentrizam.
• Kulturni relativizam.
• Kulturni utjecaji.
• Kultura i načini sjedenja?
Kultura – pretežno naučeni aspekti ljudskih
društava
Kultura, poslušnost i društveni karakter
Primjer – Milgramovi eksperimenti i izvedenice –
poslušnost autoritetu
Kulturna raznolikost
Oblici kolektivne prakse
koji odudaraju od
naučenih u okrilju matične
kulture.




Ovisno o složenosti
društva.
Moderne monokulture.
Industrijska društva.
Rast populacije, migracije i
kulturno složena društva ...
Kulturne raznolikosti
Monaldi & Sorti - Veritas
Sati 13, kad u Beču ručaju
plemići (dok su se u Rimu tek
probudili)
Sati 17, u Beču se zatvaraju trgovine i
pisarnice. Večeraju obrtnici, tajnici,
učitelji jezika, svećenici ... (dok se u
Rimu tek užina)
Sata 23, kad se u Beču spava (a u
Rimu počinju najsramotniji poslovi)
Određenja kulture
Estetsko određenje:

Kultura kao humanističko usavršavanje i
elitna umjetnička aktivnost (balet, opera...)
Etnografsko određenje:

Kultura kao način života ljudi ili grupe
(National Geographic)
Simboličko određenje:

Kultura kao indikator sistema i oblika dijeljenih
simbola
Estetsko određenje: kultura kao "visoka
kultura"
Upućuje na najbolja, najvažnija ili najslavnija dostignuća ljudi ili
civilizacije
Estetski senzibilitet s obzirom na
poimanje lijepog i umjetnosti
Postojanje, iskustvo i poštovanje
klasičnih estetskih formi
Upućuje na distinktivnost ljudskog roda (sposobnost apstrakcije i
ekspresije)
Problemi:


Individualna dostignuća i kultura kao kolektivni
fenomen
Elitizam (jazz kao primjer – socioekonomski i
simbolički utjecaji)
Estetsko određenje i jazz
Rani utjecaji – zapadno-afrička
glazbena tradicija i afro-američki
folk.
Distinktivna (zapadno-afrička
obilježja)




Sloboda boje glasa
Tradicija improvizacije
Međuglazbenička komunikativnost
Ritmička kompleksnost
Prva službena snimka 1917 –
Original Dixieland Jazz band (bijeli
muzičari).
Jazz – tu i tamo ... Razlike?
Jazz u Lincoln Center for the
Performing Arts
Field-hollers’ jazz
Etnografsko određenje kulture
Kultura kao kompleksna cjelina (znanje, vjerovanja, umjetnost,
moral, zakoni, običaji ...)
Zaobilazi probleme etnocentrizma i elitizma
Kultura kao središte ljudske egzistencije
Problemi:


Preopširna
Promiješanost s fenomenom društvene strukture
Hrvatska i Reprezentativna lista nematerijalne kulturne baštine
svijeta:
Simboličko određenje – kultura kao
sistem zajedničkih značenja
Simbolički sistemi – visokoorganizirani i
formalizirani sistemi značenja
Uključuje ponešto iz prethodnih određenja:


umjetnost kao simbolički fenomen (kombiniranje
ekonomičnosti iskaza s bogatstvom ekspresije)
kultura kao dijeljeni fenomen
Upućuje na ukotvljenost kulture u društvenom
kontekstu
Zajednički simboli značenja ...
Tommie Smith i John
Carlos, Mexico City
1968.




Uzdignuta šaka
Crna marama
Crne čarape
Pognuta glava
Kulturni sistemi
Sektori društva kao analitički idealni tipovi:



ekonomski sistem
politički sistem
kulturni sistem
Kulturni sistem – davanje smisla svijetu;
realizacija nematerijalne i metafizičke strukture
društva.
Simbolička podjela na sveto i profano:


sveto - dobro, odvojeno od svakodnevnog života,
respektira se i poštuje
profano - zlo i loše, kršenje svetog
Vizualizacija dihotomije.
Načelne oznake kulture
Značajke zajedničke svim živim kulturama:






Preoblikovanost prirode tehničkim sredstvima u svrhu
zadovoljavanja bioloških potreba
Simboličko mišljenje
Propisana pravila muškog i ženskog ponašanja
Nagon za umjetničkim izrazom i estetska mjerila
Predodžba o poretku o životu u grupi, vrijednosti i
norme, uzajamna interakcija
Odnos prema transcendenciji
Sadržaj kulture
Ideje
Norme i vrijednosti Materijali (stvari)
Znanstvene istine
Religijska
vjerovanja
Mitovi
Legende
Literatura
Praznovjerja
Aforizmi
Poslovice
Narodni običaji
Običaji
Institucije
Zakoni
Ideologije
Alati
Naprave
Strojevi
Zdanja
Ceste, mostovi
Odjeća, namještaj
Vozila
Hrana, lijekovi
Tehnologije
Sadržaj kulture
Ideje:




pisane i usmene
djeluju na život zajednice
kriteriji istinitosti
kriterij prihvaćenosti
Norme i vrijednosti:




integrativna i funkcija društvene kontrole
vrijednosti kao općeniti orjentiri ponašanja
norme – očekivana ponašanja
sistemi sankcija
Materijali (stvari):



izraz racionalnog uvida u potrebe i načine upotrebe
učenje kao podloga za razvoj – akumulacija znanja
razvoj tehnologije u svrhu preoblikovanja
Društvena stratifikacija
Poseban oblik društvene
nejednakosti
Kriteriji (i područja) nejednakosti:



bogatstvo
moć
prestiž (ugled)
Društvena stratifikacija



postojanje uočljivih društvenih skupina koje su rangirane jedna
iznad druge s obzirom na navedene kriterije, dakle isto što i
↨
hijerarhijski raspored društvenih grupa, ili
↨
postojanje društvenih slojeva (ekonomske klase, staleži, kaste)
Povijesni izrazi društvene stratifikacije
Stratifikacija – poput geoloških slojeva Zemlje.
Društva – slojevi hijerarhije (najpovlašteniji na
vrhu, najmanje povlašteni na dnu).
Četiri osnovna sustava




Ropstvo – ekstremni oblik, pojedinci posjeduju druge.
Kasta – ugled proizlazi iz predodžbi o ritualnoj čistoći.
Staleži – slojevi s različitim obvezama i pravima
jednih prema drugima.
Klase – određene ekonomskim resusrsima.
Društvene klase
Vlasništvo nad bogatstvom i zanimanje –
temelj klasnih razlika.




nisu ustanovljene pravnim ili vjerskim
odredbama (npr., na planu nasljeđivanja),
međusobne granice propusne (npr., brak).
djelomično stečena (društvena pokretljivost).
ekonomske razlike presudne (kontrola i
posjedovanje materijalnih resursa).
klasni sustavi depersonalizirani (razlike u
plaćama i radnim uvjetima).
Klasni, kastinski, staleški sustavi ...
Subkultura sloja
Tendencija članova svakog sloja da razvije određene
norme, stavove i vrijednosti koji su im svojstveni kao
društvenoj grupi ...
U industrijskim društvima – subkulture radničke i srednje
klase
W. Miller – aspekti socijalizacije u radničkoj i srednjoj
klasi:
Srednja klasa
Radnička klasa
Ambicija
Etika individualne odgovornosti
Njegovanje vještina i kvalifikacija
Asketizam
Racionalnost i planiranje
Ponašanje i maniri
Kontrola fizičke agresije
Konstruktivno provođenje slobodnog vremena
Poštovanje vlasništva
Frka
Čvrstina i žilavost
Promućurnost
Uzbuđenje
Sudbina
Autonomija
Društvena mobilnost
Proces modernizacije kao revolucija sve većih očekivanja.
Pitanje životnih šansi i problem nejednakosti.
Mogućnost prelaza iz jednog sloja u drugi (otvorena i zatvorena
društva)


unutargeneracijska mobilnost
međugeneracijska mobilnost
Društvena mobilnost – empirijsko pitanje (uključuje i kriterije izvan
tipično klasnih - rasa, spol i sl).
Pitanje inteziteta društvene mobilnosti.
Promjene u strukturi zvanja – važnost dosezanja obrazovne razine
("kvantni skok u značaju svjedodžbe i diplome") ... uloga obitelji.
Promjene u karakteru srednje klase – rast zanimanja na planu
"proizvodnje" i distribucije simboličkog znanja.
Funkcionalistička perspektiva
naglasak na funkcijama društvene stratifikacije
Talcot Parsons:



red, stabilnost i suradnja temelje se na vrijednosnom
konsenzusu
sustavi stratifikacije izvedeni su iz zajedničkih
vrijednosti
neizbježna i funkcionalna
Pitanje vrijednosti i vrijednosnog konsenzusa
Funkcionalistička perspektiva
Kingsley Davis i Wilbert Moore



društvena stratifikacija kao učinkovita raspodjela uloga i izvedbi
glavna funkcija d.s. – spojiti najsposobnije s funkcionalno
najvažnijim položajima
koji su položaji funkcionalno najvažniji (jedinstvenost i
neovisnost položaja)
Melvin Tumin – kritika:




jesu li samo najbolje nagrađeni položaji uistinu i najvažniji?
zanemaren utjecaj moći na nejednaku raspodjelu nagrada
pitanje talenta u društvu
kako vrednovati školovanje?
Nova desnica
konceptualni izvori u liberalizmu XIX
stoljeća
Peter Saunders - tipovi jednakosti:



formalna ili pravna
jednakost šansi
jednakost ishoda
Marksizam
d.s. razdvaja, a ne integrira društvo mehanizam kojim jedni iskorištavaju druge
pretežno dihotomna koncepcija
klasa – društvena skupina čiji članovi imaju isti
odnos prema sredstvima za proizvodnju
privatno vlasništvo i akumulacija viška dobara temelj za razvoj klasnih društava
moć i nadgradnja – politička moć proizlazi iz
ekonomske moći
klasna borba – pokretačka snaga društvene
promjene
Veberovska perspektiva
d.s. - proizlazi iz borbe za oskudne resurse u društvu
klase – u tržišnim privredama u kojima se pojedinci
natječu za ekonomsku dobit
klasna situacija kao tržišna situacija
klase u kapitalizmu




vlasnička gornja klasa
bijeli ovratnici bez vlasništva
sitni posjednici
manualna radnička klasa
statusna situacija – nejednaka distribucija društvene
časti
SPOL I ROD
Sociologija
SPOL
Muškarac
Kromosom XY
Žena
Kromosom XX
Biološka kategorija: genitalije, hormoni, sekundarne
spolne karakteristike
Gornje razlike – na osnovu njih žene rađaju i doje, a
muškarci su nešto jači i mišićaviji.
Mogu li tjelesne razlike biti odgovorne za ponašanje
muškaraca i žena?
Ili za njihove različite uloge u društvu?
Spol – suvremena istraživanja
Ne postoji stroga podjela:





Hormoni (estrogeni,
testosteroni...) -> samo
razlika u količini
Hermafroditizam – i
ženske i muške genitalije
Turnerov sindrom –
kromosomi XO ili XYY
Transseksualnost –
osjećaju se pripadnicima
suprotnog spola
3. rod - virdžine
ROD
Društvena i kulturna konstrukcija
Ženski: brižnost, suosjećajnost, nježnost,
pasivnost, ženstvenost
Muški: natjecanje, agresivnost, apstraktno
mišljenje, nepokazivanje emocija
Feministkinje – kritika rodnih uloga
Društvo kao tradicionalno-patrijarhalni
sklop
Uloge i statusi namijenjeni ženama:





ograničenost na rađanje djece
majka i supruga
kućanski poslovi (kuhanje pranje, čišćenje...)
briga za muškarce i podređenost njihovom autoritetu
isključenost iz zanimanja s visokim statusom i
pripadajućom moći
Evidentno u gotovo svim društvima.
http://www.youtube.com/watch?v=XXn7e2gKDs&NR=1
Kultura i rodne uloge
Ann Oakley (1974.) – usporedba različitih kultura -> ne
postoje zadane spolne/rodne uloge:
- Pigmeji – zajedno love i brinu se o djeci
- Žene u vojsci
( Izrael, SAD, Kina...)
Zaključak:
- ne postoje poslovi koje isključivo
obavljaju žene (osim rađanja) -> rodne uloge su kulturno,
a ne biološki determinirane
Rodne uloge
Ann Oakley - socijalizacija i stvaranje
rodnih uloga:
 manipulacija dječijeg
samorazumijevanja
 usmjeravanje prema različitim sadržajima
 upotreba verbalnih izraza
 različite aktivnosti
Razlike u ponašanju se uče!
Patrijarhat
Kate Millet: patrijarhat – dominantna ideologija
naše kulture, njezin temeljni koncept moći.
Čimbenici postojanja patrijarhata:








uloga biologije
ideološki faktori
sociološki faktori – obitelj kao
glavna institucija patrijarhata
odnos između klase i podređenosti
obrazovni faktori
održavanje patrijarhata
pomoću mitova i religije
psihološki faktori (internalizacija uloge)
fizička sila kao konačni izvor muške dominacije
Rod i zaposlenje
Lošiji položaj na tržištu rada - pretpostavka
održanja lošeg položaja u društvu.
 manje plaćene
 češće djelomično zaposlene
 koncentrirane u nižim slojevima profesionalnih
hijerarhija
 poslovi nižeg statusa
Tipovi rodne segregacije na radu:
 horizontalna segregacija (različita područja
rada/grane proizvodnje)
 vertikalna segregacija (status i plaća unutar
iste profesije)
Rodna segregacija na poslu
Žene dominiraju na poslovima koji se odnose na pružanje skrbi:
EU
Njegovateljstvo
Kućanski poslovi
Tajništvo
Trgovina
Srednjoškolski nastavnici
SAD
Pomoćno uredsko osoblje
Medicinska njega
Učiteljski kadar
žene
89%
85%
80%
67%
57%
žene
98%
93%
84%
Muškost – kulturni koncepti
David Gilmore (1990.) tipična svojstva
muškosti:
1.
2.
3.
Muškarac – oploditelj: mora biti inicijator,
potentan, imati kontrolu
Muškarac – opskrbljivač: briga o ženi i potomstvu
je pitanje časti
Muškarac – zaštitnik: štiti od prijetnji i opasnosti
(hrabrost)
Zajedničko svim ulogama – natjecanje i opasnost,
neuspjeh ima visoku cijenu (ugled, položaj u
društvu)
Prijetnje tradicionalnoj muškosti
Jonathan Rutherford (1988.)
 Opadanje manualnog rada (teške industrije)
 Zakonsko sankcioniranje obiteljskog nasilja
 Olakšan razvod braka
 Ženski i gay pokreti
-> pluralnost muških identiteta:
- novi modeli očinstva
- seksualizirane slike muškaraca
- nova senzibilnost
Položaj žena u Hrvatskoj
Sveučilište u Zagrebu - žene imaju bolje ocjene tijekom studija pa
brže i u višem postotku od muškaraca dolaze do diplome.
Postotak žena među znanstvenicima – 43%
Na rukovodećim pozicijama u tvrtkama dominiraju muškarci.
Akademik Vladimir Paar - Hrvatska ima vrhunske znanstvenice i
znatno ih je više nego što se percipira u javnosti kojoj se muškarci
agresivnije nameću. Upravo tu percepciju treba mijenjati.
Ekonomski institut iz Zagreba – istraživanje razlika u plaćama
između žena i muškaraca:

25 posto zaposlenih žena ima više i visoko obrazovanje,
nasuprot 16 posto muškaraca

na složenim poslovima radi 34 posto žena i 25 posto muškaraca,
a za svaku godinu radnog staža muškarci dobivaju 1,7 posto,
dok žene dobivaju samo 0,8 posto veću plaću

svaka godina školovanja, nakon završene srednje škole trebala
bi donositi 10 posto veću plaću. U praksi muškarcima donosi 11
posto, a ženama 9 posto veća primanja