Transcript Utjecaj_globalizacije_na_hrvatsko_gospodarstvo

Utjecaj globalizacije
na hrvatsko
gospodarstvo
Jasmina Sukalić, prof. mentor
Županijsko stručno vijeće učitelja/nastavnika geografije
Glina, 21.svibnja 2012.
GLOBALIZACIJA
Međusobna ovisnost i integracija različitih
ekonomskih sustava i pokretanje snaga svjetskog
tržišta radi ekonomskog slabljenja pojedinih
država.
2
Dimenzije globalizacije
Zagrijavanje Zemljine atmosfere
Ozonske rupe
Uništavanje tropskih šuma
Svijet postaje “globalno selo”
Nova vrsta komunikacije (chat, e-mail)
Stvaranje “društva” na daljinu
Društvo
”Amerikanizacija” kulture
Osvješćivanje lokalnih i
regionalnih kultura
Životna okolina
Kultura
GLOBALIZACIJA
Ekonomija
Politika
Ogroman porast trgovine
Globalizacija financijskog tržišta
3
Uzroci globalizacije
(najčešće spominjani)
Tehnologija
(Internet)
Brzina i troškovi
transporta
Kraj Hladnog rata
GLOBALIZACIJA
Globalni problemi
(klima, migracija..) –
globalna svijest
Liberalizacija
4
Indikatori
• Globalizacija gospodarstva (gubitnici i dobitnici)
• Siromaštvo (luzeri)
• Nezaposlenost i masovno seljenje stanovništva
(amoritacija učinaka globalizacije).
• Bolesti (naplata računa zbog načina vođenje života i
socijalne pogođenosti).
• Zdravstveni standard (produljenje životnoga vijeka
na Zapadu i razvoj medicinskih znanosti).
• Globalne promjene u vrednotama i stavovima
spram obitelji, spolnosti, rađanju, spolnim
slobodama (globalizacija kulture).
5
Posljedice
•
•
•
•
Globalne demografske promjene
Starenje stanovništva
Produženo trajanje života
Visoka smrtnost stanovništva u najnerazvijenim
dijelovima svijeta (Afrika).
• Visoki prirodni priraštaj u arapskom, azijskom i
indijskom svijetu.
• Depopulacijski trend u zapadnim kulturama, EU i
Hrvatskoj.
6
Pozitivni učinci globalizacije
• lakši pristup i dostupnost
«svijeta» u najširem smislu te riječi
• lakši pristup informacijama,
znanjima, zemljama, kulturama,
tehnologijama, proizvodima
• ubrzanje svjetskog gospodarskog
razvoja
7
Negativni učinci globalizacije
- Uniformiranje ukusa, običaja, navika, pa i svojevrsna
«opća amerikanizacija» lokalnih i nacionalnih kultura
-Društveni otpad’’, npr. radnici u Indiji zarađuju manje
nego u Europi, njihova je plaća mala (jeftina radna
snaga), tada poduzeća prijete sindikatima
preseljenjem u zemlje jeftine radne snage što može
biti i pogrešna odluka jer cilj nije da se samo
proizvodi, već da proizvodi budu što bliže tržištu.
-Globalizacija stvara jaz između bogatih i siromašnih
tako što se velike i moćne privatne firme spajaju i
šire, dok se mala poduzeća gube i nestaju u
globaliziranju poslova koje rade
8
GLOBALIZACIJA u Republici
Hrvatskoj
• Važno je pitanje demografskog statusa radi
silaznog trenda prirodnog priraštaja stanovništva
• Veliki postotak siromašnih
• Ulazak Hrvatske u NATO ( travanj 2009.)
• Ulazak Hrvatske u EU
9
Scenarij pristupanja EU
Sporazum o
pridruživanju –
pridružena članica
21.10.2001.
Mišljenje
(avis) EK
20.4.2004.
Otvaranje
pristupnih
pregovora
30.10.2005.
Punopravno
članstvo u
EU (1.7.
2013.)
Upitnik EK
10.7.2003.
Ugovor o
Pristupanju
9.12.2011.
Zahtjev za
punopravnim
članstvom u
EU
21.12.2010.
Odgovori na
Upitnik EK
9.10.2003.
Status države
kandidatkinje
18.6.2004.
10
Što nam je potrebno?
•
•
•
•
Politički konsenzus-suglasje
Vizija/strategija budućnosti
Ljudski potencijali-strani jezici, znanje o EU
Potpora javnosti ( izbori-referendum, istraživanje
javnog mnijenja)
11
• Globalizacija je jedan od najpopularnijih termina
današnjice, premda će Vam malo ljudi reći što
globalizacija zapravo znači, ovaj je fenomen
postao stvarnost koja dotiče naše živote,
uzrokujući žustre debate oko toga koliko nam
dobra ili zla donosi.
12
• „Once a new technology rolls over you, if you are
not part of the steamroller, you are part of the
road!“ (Jednom kada informacijska tehnologija
prijeđe preko vas kao valjak, ako ne postanete
dio njega, postat ćete dio ceste!“)
13
Gospodarstvo Europe
&
svijeta
14
Tipične obitelji u Srednjoj Americi,Zapadnoj
Europi,Japanu i Australiji
VS.
Tipične obitelji u većem dijelu Afrike,Azije i
Latinske Amerike
15
Prosječan životni vijek
SAD = 76 god.
Haiti =54 god.
Etiopija =48 god.
Broj liječnika
SAD = jedan liječnik na 500 stan.
Haiti = jedan liječnik na 7000 stan.
Etiopiji = jedan liječnik na 88 000
stan.
REZULTAT
Živimo u svijetu u
kojem je jaz
između bogatih i
siromašnih zemalja
GOLEM!
Količina kalorija na dan
SAD= 3 600 kalorija
Haiti = 2 000 kalorija
Mozambiku = manje od 1 700 kalorija
16
Bolnica u SAD-U
Bolnica u Africi
17
Ima li stvarno milijardu gladnih
u svijetu?



stručnjaci tvrde da bi poboljšanje računanja
broja pothranjenih ljudi imalo dalekosežne
posljedice na način na koji vlade i humanitarne
organizacije reagiraju na glad u svijetu
Kada su cijene hrane skočile u 2008. godini, mnogo
siromašnih obitelji u slamovima Nairobija iz
prehrane je izbacilo meso i ribu, nisu uzimali
potrebne lijekove i prestali su slati djecu u školu.
Postizborno nasilje još je više pogoršalo situaciju;
ljudi su počeli krasti hranu, kopati po smeću,
ilegalno praviti alkohol, a mnogo žena se okrenulo
prostituciji da bi preživilo.
18
/// KAKO SE PROIZVODI GLAD? ///
- liberalizacija trgovine
- privatizacija
- pad lokalne proizvodnje
- ovisnost o uvozu hrane
- prekid subvencija
- otvaranje tržišta
>>> Zbog
poljoprivrednih subvencija u SAD-u
pšenica koja se izvozi jeftinija je 28 posto,
soja 10 posto, a kukuruz 10 posto od
troškova
>>> 60
posto farmi u SAD nikada ne dobije
subvencije, a 47 posto subvencija ode na
8 posto najbogatijih farmi
>>> U EU 20
posto najbogatijih farmera dobiva
80 posto svih subvencija.
Polovina budžeta EU odlazi na poljoprivredu
(oko 40 milijardi godišnje)
19
20
Najčešće mjerenje razvijenosti :
ostvarivenje bruto domaćeg proizvoda
Razvijene zemlje
dohodak od 9 000 ili više $
Manje razvijene i zemlje u razvoju
dohodak od 800 do 3000 $
Zemlje u razvoju s niskim dohotkom
od 800$ ili manje
21
Visoka stopa rasta stanovništva
Nepovoljni klimatski uvjeti za visoku
prizvodnju u poljoprivredi nedovoljni
prirodni resursi
Velika nestašica kapitala
Nedovoljno obrazovana i
niskusna radna snaga
22
Prikaz jedne četvrti u Venezueli
23
Začarani krug siromaštva
Niska štednja i investicije
Niski prosječni
dohoci
Niska razina
akumuliranja kapitala
Niska proizvodnost
24
Osnovni činitelji:
Prirodna bogatstva
 Akumuliranje kapitala
 Rad
 Tehnologija

- POMOĆ BOGATIH ZEMALJA
25
Zemlje članice EU
 Slobodna bescarrinska trgovina između
zemalja članica
 Zajedničke carine na proizvode zemalja
nečlanica
 Slobodno kretanje rada,usluga i kapitala
unutar Zajednice
 Zajednička politika na području
poljoprivrede i transporta
 Ostvaruju prosječan BDP od 21 000 $
26
Zemlje u tranziciji
Pad Berlinskog zida
Pad komunističkog sustava -zahvatilo zemlje Istočne Europe i bivšeg
Sovjetskog Saveza, kao i Kinu
Razlog : neodgovarajuća ponuda potrošačkih dobara
Nakon 1989. razlike u životnom standardu u Istočnoj i Zapadnoj Europi bile su
velike
27





Prijelaz iz planskih na tržišna gospodarstva
Najvažniji ekonomski događaj 90-ih god.
20.st
Ostaju divovska poduzeća koje je bilo jedini
ponuđač na domaćem tržištu
Nedostatak poduzetnika
Zemlje se susreću sa bolnim iskustvima
-povećava se nezaposlenost
- životni standard ne raste
- nelegalno bogaćenje pojedinaca
- povećanje gospodarskog kriminala
28
29
Resursi hrvatskoga gospodarstva
PRIRODNI RESURSI
1)Površina zemlje:
 Postor koji obuhvaća
neka zemlja najvrijedniji
je i temeljni prirodni
resurs
 Republika Hrvatska
obuhvaća površinu od
56 594 km kvadratnih
30
U strukturi ukupne
površine udio:
-poljoprivredne površine iznose
56,96%
-šumske površine iznosi 36,75%
-i ostale 6,29%
31
• Površina obalnog mora je 31 067 km
kvadratnih
• Po koeficijentu razvedenosti morske
obale Hrvatska prva u Sredozemlju
• Otoka je 1 185, od toga 66 naseljenih
• Iz Jadranskog mora godišnje se dobiva
više od 18 000 tona soli
• Ulovi se do 50 000 tona ribe
32
Energetski izvori Hrvatske
drvo
hidroenergija
nafta
ugljen
prirodni plin
geotermalni izvori
33
NAFTA
S NAVEDENIM IZVORIMA HRVATSKA MOŽE
34
PODMIRITI 65% SVOJIH ENERGETSKIH POTREBA
Hrvatska smještena na dodiru četiriju velikih europskih
prirodnih cjelina:
Panonski prostor 54,4%
Mediteranska regija
31,6%
Gorsko-planinski prostor 14%
35
Stanovništvo
 U Hrvatskoj prema popisu iz 2001. godine bilo 4
437 460 stanovnika (2 135 900 muškaraca i 2 301 560
žena), a popisom iz 2011. 4 290 612 stanovnika
 Na porast stanovništva utječe odnos između
između rodnosti i smrtnosti stanovništva, ali i
migracijski činitelji
 Bitno obilježje stanovništva koje određuje
njegovu snagu kao potencijala i izvora
gospodarskog rasta jest njegova kvaliteta
 U Hrvatskoj zaposlenih u:
uslužnim djelatnostima-63,6%
industrijskim djelatnostima-32,7%
poljoprivredi- 5,5%
36
KAPITAL
 U ukupnom broju
gospodarskih organizacija
razvrstanih prema veličini
najviše je:
-malih poduzetnika 94,9%
-srednje velikih 3,8%
-velikih 1,3%
 Prema vlasničkoj strukturi
slika je ovakva:
-96,5% ih je u privatnom
vlasništvu
-1,2% u državnom vlasništvu
-1,6% u mješovitom vlasništvu
-0,7% u zadružnom vlasništvu
37
38
39
 -Imovina poduzetnika u HR je
655,9 milijardi kuna
 -Struktura imovine je
nepovoljna jer je gotovo 2/3
imovine bila dugotrajna
imovina,a manje od 1/3
kratkotrajna imovina
 -Struktura kapitala i obaveza
također je nepovoljna
 -Udjel kapitala i rezervi gotovo
se izjednačio s udjelom
dugoročnih i kratkoročnih obveza
40
Specifičnosti tranzicijskih uvjeta
hrvatskoga gospodarstva
 Republika Hrvatska današnji tranzicijski put u tržišno
gospodarstvo prošla u sasvim drugačijim uvjetima od
drugih tranzicijskih zemalja
 Tri su ključna pojma koja čine tranziciju hrvatskog
gospodarstva drugačijom od tranzicije drugih zemalja
Središnje i Istočne Europe
41
RAT
NA EKONOMSKE
REZULTATE U PROTEKLOM
RAZDOBLJU UTJECALI SU:
 četverogodišnji rat
 okupacija gotovo trećine
države
 ratna razaranja
 Oko 700 00 prognanika
 agresija na Hrvatsku
42
MANJA CENTRALIZACIJA
 Na početku tranzicije Hrvatska je bila u prednosti
 Nasljeđe bivše Jugoslavije ograničavalo je mogućnost
ostvarenja još viših rezultata
 U razdoblju od 1945. do 1990. Hrvatska je imala sporiji
ekonomski razvoj nego što je mogla imati prema
materijalnim i ljudskim potencijalima
 Sporiji ekonomski razvoj bio je posljedica
neučinkovitog funkcioniranja sustava s državnim
monopolom u gospodarstvu
 Zaštitne cijene za niskoproduktivne, izdvajanja za
nerazvijene i političko usmjeravanje investicija činili su
Hrvatsku gubitnikom
43
OSTVARENJE NEOVISNOSTI
Hrvatska je izborila neovisnost na samom početku
tranzicije i u skladu s tim, morala se nositi s troškovima
rekonstrukcije i cjelokupne izgradnje državne aparature.
44
Osnovni pokazatelji gospodarskih
dostignuća
 Hrvati skupo platili svoju slobodu, i to ne samo
ljudskim žrtvama
 Zbog ratnih razaranja u kombinaciji s tranzicijskom
krizom, hrvatski je BDP nakon 1989. smanjen za
trećinu
 Dugo je trebalo da se gospodarstvo oporavi i tek se od
2000 god.bilježe stope rasta BDP-a
 Ostaju brojni problemi u hrvatskom gospodarstvu od
lošeg financijskog stanja i zaostajanja pojedinih
djelatnosti
45

Bruto domaći proizvod
BDP,
realne
stope
rasta
%
2005.
2006.
2007.
2008.
2009.
2010.
2011.
4,2
4,7
5,6
2,4
-6,0
-1,2
0,2
BDP-10700 eura (Večernji list, 19.5.2012.)
46

Inflacija
2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011.
Inflacija 3,3
(%)
3,2
2,9
6,1
2,4
1.1
2,3
47

Nezaposlenost
2005 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011.
.
Stopa
nezaposlenosti (%)
3,2
16,6
14,8
13,2
14,9
17,6
17,8
-Za cijeli EU stopa nezaposlenosti iznosi 10,2 %(17,4 mil.ljudi, 3 mil. mlađi od 25 godina.
(Španjolska 24,4%, Rumunjska-svaki dan otkaz za 1000 radnika)
48
Robna razmjena sa svijetom
Vanjsko
trgovinska
razmjena RH
(mln euro)
2007.
2008.
2009.
2010.
2011.
Izvoz iz
RH
9004
9585
7529
8905
8815*
Uvoz u
RH
1883
20817
15220
15137
14630**
Razlika
-9829
-11232
-7691
-6232
-5851

*Najznačajniji partneri RH u izvozu: Italija, Bosna i Hercegovina, Njemačka
**Najznačajniji partneri RH u uvozu: Italija, Njemačka, Rusija
49
Životni standard
 Obuhvaća dobra i usluge pomoću kojih pojedinci
nastoje zadovoljiti svoje potrebe
 Određen je visinom ostvarenog dohotka i njegovom
raspodjelom u nekom gospodarstvu
 Nakon znatnijeg pada BDP-a po stan.od 1993.
Hrvatska se ubraja u zemlje višega srednjeg dohodka
 Prema provedenim anketama i statisičkoj obradi od
ukupno utrošenih sredstava prosječni godišnji izdaci
iznose:
- osobna potrošnja, 84,18 %
- ulaganja u stan, kuću i imanje
otplata kredita, 4,86%
- štednja, 2,03%
-prosječna isplaćena neto plaća za veljaču 2012. iznosila je 5363,00 kn
50
Utjecaj globalizacije na
obrazovanje
51
 globalizacija utječe na prosvjetnu radnu snagu što znači da od njih zahtijeva






cjeloživotno učenje i stalno usavršavanje,
njen utjecaj je vidljiv prilikom razmjene servisa i dobara između škola i
sveučilišta (npr. online materijali, akademsko istraživanje i sl.),
globalizacija utječe na obrazovni sustav stvarajući različitost škola i
roditeljima pruža mogućnost izbora (projekt online dnevnika koji
roditeljima pruža mogućnost uvida u ocjene i prisutnost njihove djece na
nastavnim satovima; ujedno mogu odabrati hoće li doći na roditeljski
sastanak i obaviti komunikaciju licem u lice ili će izvršiti iste obaveze
pomoću interneta),
podiže se standard obrazovnih zahtjeva,
zahtijevaju se mogućnosti improvizacije i kreativnosti kao i kompleksno
mišljenje povezano s praksom i realnošću svakodnevnog života,
izazovi globalizacije zahtijevaju pripremu prosvjetnih radnika za rad u
okruženju koje se konstantno mijenja, a s tim u vezi i pripremu učenika za
moderni put u kojemu se konstantno razvijaju nove vještine, znanja i
sposobnosti,
i najzad, prema novim obrazovnim modelima, prosperitet prosvjetnih
radnika ovisit će o njihovoj sposobnosti da trguju vještinama, znanjima i
poduzetničkim sposobnostima u globalnoj sferi obrazovanja.
52
Tehnološki jaz u obrazovanju
 Između 1998. i 1999. godine 93 % britanskih srednjih
škola i 62 % osnovnih škola imalo je pristup internetu
(Giddens, 2001.).
 U Južnoj Aziji i Africi, s druge strane, manje od 1%
ljudi ima mogućnost pristupa internetu.
 U Hrvatskoj 58% građana se koristi inernetom
53
Hrvatska: stanje i kako dalje ?
 Hrvatska se već sada susreće sa nedostatkom radne snage
– potreba za uvozom. Samo je pitanje , koju radnu snagu
treba uvoziti?
 Potrebno se opredijeliti za razvojnu radnu snagu, sa
socijalnom odgovornošću poslodavaca spram uvezene
radne snage.
 Ulaskom u EU ta će se potreba povećati u pojedinim
gospodarskim granama.
 Doći će dopovećanja broja stranaca i novu
multikulturalizacije hrvatskog društva
 Potrebno je oblikovati politiku koja utječu na
demografske promjene, te nemogućnosti autonomnog
makreoregionalnog upravljanja u polju gospodarstva,
stanovništva, migracija o čemu zavisi budućnost Europe i
Hrvatske!
54
Zaključak
 Demografska dimenzija globalizacije relevantna je za razumijevanje
populacijskih kretanja u svijetu pod utjecajem globalnog društva rizika i
vrijednosnih promjena.
 Na globalnoj razini uočava se trend povećanja svjetskog stanovništva do
2050. na 9,4 milijarde ljudi, od čega će 7,8 milijardi svjetske populacije
pripadati nerazvijenim zemljama.
 Nerazvijene zemlje imaju značajnu stopu populacijskoga rasta tako da neke
moraju voditi kontroliranu populacijsku politiku.
 Demografska dimenzija globalizacije pokazuje njezina dva lica. Ono prvo lice
bogatih zemalja s depopulacijskim trendom (Zapad), i ono drugo siromašno s
hiperpopulacijom.
 Hrvatska bi trebala kroz ekonomske, demografske, obrazovne ciljeve ,
riješiti pitanje nezaposlenosti i zapošljavanje mladih, zajedničkim
djelovanjem znanstvene, obrazovne, poslovna zajednice , HGK , udruga
poslodavaca ,vlade i sindikata.
55
Jeste li znali?????
 http://www.youtube.com/watch?v=6MvlZtVp7pI
56
Literatura:
 Anđelko Milardović: Demografske dimenzije globalizacije vrijednosne promjene
 Dražen Šimleša: Identitet i globalizacija
 Đuro Benić, Politika i gospodarstvo, udžbenik za gimnazije
 Državni zavod za statistiku
57
 Hvala na pozornosti!
58