HEMIJSKI SASTAV ĆELIJE Biogeni elementi Makroelementi Mikroelementi C, H, O, N, S, Mg, Fe, Cu, Zn, P, Na, K, Ca, Mn, Co, I, F Cl ~ 99% ćelije: C, H, O, N Sastav.
Download ReportTranscript HEMIJSKI SASTAV ĆELIJE Biogeni elementi Makroelementi Mikroelementi C, H, O, N, S, Mg, Fe, Cu, Zn, P, Na, K, Ca, Mn, Co, I, F Cl ~ 99% ćelije: C, H, O, N Sastav.
Slide 1
HEMIJSKI
SASTAV
ĆELIJE
Biogeni elementi
Makroelementi
Mikroelementi
C, H, O, N, S,
Mg, Fe, Cu, Zn,
P, Na, K, Ca,
Mn, Co, I, F
Cl
~ 99% ćelije:
C, H, O, N
Sastav ćelije
Neorganske materije
Organske materije
• Voda
• Soli
• Ugljeni hidrati
• Lipidi
• Proteini
• Nukleinske
kiseline
VODA
•
•
•
•
•
•
70% ćelije
Rastvarač jonskih i polarnih materija
Sredina za biohemijske procese
Životna sredina (za vodene organizme)
Transportna uloga
Učestvuje u termoregulaciji
Struktura molekula vode
Polarna kovalentna veza
• Molekul vode je
dipol
Vodonične veze
Osobine vode
• Visok toplotni kapacitet: sporo se
zagreva i sporo hladi – čuva toplotu
• Velika toplota isparavanja:
isparavanjem vode sa površine telo se
hladi
Značaj: termoregulacija
Ponašanje materija prema vodi
Hidrofilne – imaju
afinitet prema vodi,
privlače vodu
• Joni
• Polarne materije
Hidrofobne –
odbijaju vodu
• Nepolarne materije
Mineralne materije - soli
• U vodenom rastvoru nalaze se u obliku
naelektrisanih čestica – jona
• Katjoni: Na+, K+, Ca2+, Mg2+, Fe2+, Fe3+
• Anjoni: hloridi, fosfati, sulfati, nitrati,
bikarbonati (Cl–, PO43–, SO42–, NO3–,
HCO3–)
ELEKTROLITIČKA DISOCIJACIJA
NaCl → Na+ + Cl–
Hidratisani joni
SO
Makroelementi
Mikroelementi
Biogeni elementi
SASTAV ĆELIJE
Neorganske
materije
Organske
materije
Nukleinske
kiseline
Proteini
Voda
Soli
Ugljeni
hidrati
Lipidi
Organske materije
• Bazirane na ugljeniku
• C atom – četvorovalentan
• C-atomi se povezuju u nizove
(negranate i granate) i prstenove
UGLJENI HIDRATI
• Izgrađeni od C, H i O
• Prema složenosti molekula dele se na:
»Monosaharide
»Disaharide
»Oligosaharide
»Polisaharide
Monosaharidi – Cn(H2O)n
• Prema broju C-atoma dele se na:
»trioze
»tetroze
»pentoze: riboza, dezoksiriboza
(ulaze u sastav nukleinskih kiselina)
»heksoze: glukoza, fruktoza,
galaktoza (energetska uloga)
Pentoze
riboza
dezoksiriboza
Heksoze – C6H12O6
glukoza
fruktoza
galaktoza
Disaharidi
• Izgrađeni od 2 monosaharida
Saharoza običan šećer Glu-Fru
Laktoza mlečni šećer Glu-Gal
Maltoza Glu-Glu
• Energetska uloga
saharoza
laktoza
maltoza
Oligosaharidi
• Izgrađeni od 3-100 monosaharida
• Gradivna uloga – ulaze u sastav
ćelijske membrane
oligosaharid
fosfolipidi
protein
Polisaharidi
• Izgrađeni od 100 do 1000
monosaharida – glukoze
Energetski
Skrob
Životinje i
gljive
Glikogen
Gradivni
Celuloza
Hitin
ćelijski zid
biljaka
egzoskelet
zglavkara,
ćelijski zid
gljiva
Biljke
Skrob
Glikogen
Celuloza
LIPIDI
• Izgrađeni od C,H i O
• Nerastvorljivi u vodi
• Podela:
–Trigliceridi
–Fosfolipidi
–Steroidi
Trigliceridi
• Estri glicerola i 3 masne kiseline
• Energetska uloga
+
3
masna kiselina
glicerol
triglicerid
Fosfolipidi
• Estri glicerola, 2 masne kiseline i fosforne
kiseline
• Grade ćelijske membrane
Polarna glava
- hidrofilna
Nepolaran rep
- hidrofoban
Fosfolipidni dvosloj
Fosfolipidni dvosloj
ćelijske membrane
Hidrofilne
glave
Hidrofobni
repovi
Steroidi
• Derivati holesterola
• Holesterol ulazi u sastav ćelijske
membrane životinja
• Neki steroidi imaju regulatornu ulogu:
polni hormoni i hormoni kore
nadbubrežne žlezde
Glukoza
riboza
Fruktoza
dezoksiriboza
Pentoze
Saharoza
Galaktoza
Laktoza
Maltoza
Heksoze
Monosaharidi
Disaharidi
UGLJENI HIDRATI
Oligosaharidi
Polisaharidi
Skrob
Glikogen
Celuloza
Hitin
LIPIDI
trigliceridi
fosfolipidi
Steroidi
PROTEINI
PROTEINI
• U njihov sastav ulaze: C, H, O i N
• Makromolekuli izgrađeni od 20 vrsta
amino-kiselina povezanih međusobno
peptidnim vezama u linearni polipetidni
lanac
Aminokiseline
• Organska jedinjenja sa dve funkcionalne
grupe: amino-grupom (–NH2) i
karboksilnom grupom (–COOH)
• Razlikuju se po R-grupi
Nepolarne
Vrste aminokiselina
Pozitivno naelektrisane
Polarne nenaelektrisane
Negativno naelektrisane
Peptidna veza
• Nastaje reakcijom između karboksilne
grupe jedne aminokiseline i amino-grupe
druge aminokiseline
dipeptid
Primarna struktura proteina
• Broj i redosled aminokiselina u
polipetpidnom lancu
• Zapisana u genima
Sekundarna struktura proteina
• Dva oblika: αheliks i β-ploča
• Uspostavlja se
formiranjem
vodoničnih veza
između H i O
peptidnih veza
α-heliks
β-ploča
Tercijarna struktura proteina
• Čine ga α-heliksi, β-ploče i “neuređeni”
delovi
Kvaternarna struktura proteina
• Više polipeptidnih lanaca gradi
funkcionalan protein
kolagen
hemoglobin
Prostorni oblik proteina
• Globularni proteini
loptasti – sferni
• Fibrilarni proteini
končasti
Primarna struktura
proteina
Sekundarna struktura
proteina
Tercijarna struktura
proteina
Kvaternarna struktura
proteina
Funkcije proteina
• Gradivna – strukturna: grade ćeliju i tkiva
• Biokatalitička – enzimi – usmeravaju
biohemijske reakcije
• Transportna – hemoglobin, transferin
• Imunološka – antitela
• Kontraktilna – aktin i miozin
• Regulatorna – hormoni
• Rezervna – albumin
PITANJA
•
•
•
•
Koji elementi ulaze u sastav proteina?
Koliko vrsta aminokiselina grade proteine?
Koje su funkcionalne grupe aminokiselina?
Kako su aminokiseline povezane u polipetidni
lanac?
• Kako nastaje peptidna veza?
• Šta je primarna struktura proteina?
• Koja dva oblika sekundarne strukture proteina
postoje?
PITANJA
• Kojim vezama se uspostavlja sekundarna
struktura proteina?
• Šta čini tercijarnu strukturu proteina?
• Koje vrste proteina postoje prema
prostornom obliku?
• Šta je kvaternarna struktura proteina?
• Navedi jedan fibrilarni i jedan globularni
protein?
• Koje uloge imaju proteini?
NUKLEINSKE KISELINE
• izgrađene od polinukleotidnih lanaca
• DNK grade 2 polinukleotidna lanca
• RNK gradi 1 polinukleotidni lanac
NUKLEOTID
• Fosfatna grupa
• Pentoza (dezoksiriboza ili riboza)
• Azotna baza
Azotne baze
• Purinske baze su
derivati purina
• Pirimidinske baze su
derivati pirimidina
citozin
adenin
timin
guanin
uracil
Polinukleotidni
lanac
5’
• Više nukleotida
povezanih
fosfodiestarskim
vezama
3’
Antiparalelnost lanaca DNK
Sparivanje komplementarnih
azotnih baza
• Molekul DNK izgrađen je
od 2 spiralno uvijena
antiparalelna (suprotno
orijentisana)
polinukleotidna lanca,
povezana među sobom
vodoničnim vezama
između kompementarnih
azotnih baza (A-T; G-C)
Uloga nukleinskih kiselina
• DNK je nosilac naslednih (genetičkih)
informacija; kontroliše sintezu proteina
• Vrste RNK su: informaciona RNK,
transportna RNK i ribozomalna RNK
• Sve tri vrste RNK učestvuju u sintezi
proteina
PITANJA
• Kako je građen nukleotid?
• Šta je polinukleotidni lanac?
• Koliko polinukleotidnih lanaca gradi
molekul DNK, a koliko molekul RNK?
• Koji pentozni šećer ulazi u sastav
dezoksiriboze, a koji u sastav riboze?
• Koje azotne baze ulaze u sastav DNK, a
koje u sastav RNK?
PITANJA
• Koje su komplementarne baze u DNK, a
koje u RNK?
• Kako je građen molekul DNK?
• Koja je uloga DNK?
• Koje vrste RNK postoje?
• Koja je uloga RNK?
Slide 2
HEMIJSKI
SASTAV
ĆELIJE
Biogeni elementi
Makroelementi
Mikroelementi
C, H, O, N, S,
Mg, Fe, Cu, Zn,
P, Na, K, Ca,
Mn, Co, I, F
Cl
~ 99% ćelije:
C, H, O, N
Sastav ćelije
Neorganske materije
Organske materije
• Voda
• Soli
• Ugljeni hidrati
• Lipidi
• Proteini
• Nukleinske
kiseline
VODA
•
•
•
•
•
•
70% ćelije
Rastvarač jonskih i polarnih materija
Sredina za biohemijske procese
Životna sredina (za vodene organizme)
Transportna uloga
Učestvuje u termoregulaciji
Struktura molekula vode
Polarna kovalentna veza
• Molekul vode je
dipol
Vodonične veze
Osobine vode
• Visok toplotni kapacitet: sporo se
zagreva i sporo hladi – čuva toplotu
• Velika toplota isparavanja:
isparavanjem vode sa površine telo se
hladi
Značaj: termoregulacija
Ponašanje materija prema vodi
Hidrofilne – imaju
afinitet prema vodi,
privlače vodu
• Joni
• Polarne materije
Hidrofobne –
odbijaju vodu
• Nepolarne materije
Mineralne materije - soli
• U vodenom rastvoru nalaze se u obliku
naelektrisanih čestica – jona
• Katjoni: Na+, K+, Ca2+, Mg2+, Fe2+, Fe3+
• Anjoni: hloridi, fosfati, sulfati, nitrati,
bikarbonati (Cl–, PO43–, SO42–, NO3–,
HCO3–)
ELEKTROLITIČKA DISOCIJACIJA
NaCl → Na+ + Cl–
Hidratisani joni
SO
Makroelementi
Mikroelementi
Biogeni elementi
SASTAV ĆELIJE
Neorganske
materije
Organske
materije
Nukleinske
kiseline
Proteini
Voda
Soli
Ugljeni
hidrati
Lipidi
Organske materije
• Bazirane na ugljeniku
• C atom – četvorovalentan
• C-atomi se povezuju u nizove
(negranate i granate) i prstenove
UGLJENI HIDRATI
• Izgrađeni od C, H i O
• Prema složenosti molekula dele se na:
»Monosaharide
»Disaharide
»Oligosaharide
»Polisaharide
Monosaharidi – Cn(H2O)n
• Prema broju C-atoma dele se na:
»trioze
»tetroze
»pentoze: riboza, dezoksiriboza
(ulaze u sastav nukleinskih kiselina)
»heksoze: glukoza, fruktoza,
galaktoza (energetska uloga)
Pentoze
riboza
dezoksiriboza
Heksoze – C6H12O6
glukoza
fruktoza
galaktoza
Disaharidi
• Izgrađeni od 2 monosaharida
Saharoza običan šećer Glu-Fru
Laktoza mlečni šećer Glu-Gal
Maltoza Glu-Glu
• Energetska uloga
saharoza
laktoza
maltoza
Oligosaharidi
• Izgrađeni od 3-100 monosaharida
• Gradivna uloga – ulaze u sastav
ćelijske membrane
oligosaharid
fosfolipidi
protein
Polisaharidi
• Izgrađeni od 100 do 1000
monosaharida – glukoze
Energetski
Skrob
Životinje i
gljive
Glikogen
Gradivni
Celuloza
Hitin
ćelijski zid
biljaka
egzoskelet
zglavkara,
ćelijski zid
gljiva
Biljke
Skrob
Glikogen
Celuloza
LIPIDI
• Izgrađeni od C,H i O
• Nerastvorljivi u vodi
• Podela:
–Trigliceridi
–Fosfolipidi
–Steroidi
Trigliceridi
• Estri glicerola i 3 masne kiseline
• Energetska uloga
+
3
masna kiselina
glicerol
triglicerid
Fosfolipidi
• Estri glicerola, 2 masne kiseline i fosforne
kiseline
• Grade ćelijske membrane
Polarna glava
- hidrofilna
Nepolaran rep
- hidrofoban
Fosfolipidni dvosloj
Fosfolipidni dvosloj
ćelijske membrane
Hidrofilne
glave
Hidrofobni
repovi
Steroidi
• Derivati holesterola
• Holesterol ulazi u sastav ćelijske
membrane životinja
• Neki steroidi imaju regulatornu ulogu:
polni hormoni i hormoni kore
nadbubrežne žlezde
Glukoza
riboza
Fruktoza
dezoksiriboza
Pentoze
Saharoza
Galaktoza
Laktoza
Maltoza
Heksoze
Monosaharidi
Disaharidi
UGLJENI HIDRATI
Oligosaharidi
Polisaharidi
Skrob
Glikogen
Celuloza
Hitin
LIPIDI
trigliceridi
fosfolipidi
Steroidi
PROTEINI
PROTEINI
• U njihov sastav ulaze: C, H, O i N
• Makromolekuli izgrađeni od 20 vrsta
amino-kiselina povezanih međusobno
peptidnim vezama u linearni polipetidni
lanac
Aminokiseline
• Organska jedinjenja sa dve funkcionalne
grupe: amino-grupom (–NH2) i
karboksilnom grupom (–COOH)
• Razlikuju se po R-grupi
Nepolarne
Vrste aminokiselina
Pozitivno naelektrisane
Polarne nenaelektrisane
Negativno naelektrisane
Peptidna veza
• Nastaje reakcijom između karboksilne
grupe jedne aminokiseline i amino-grupe
druge aminokiseline
dipeptid
Primarna struktura proteina
• Broj i redosled aminokiselina u
polipetpidnom lancu
• Zapisana u genima
Sekundarna struktura proteina
• Dva oblika: αheliks i β-ploča
• Uspostavlja se
formiranjem
vodoničnih veza
između H i O
peptidnih veza
α-heliks
β-ploča
Tercijarna struktura proteina
• Čine ga α-heliksi, β-ploče i “neuređeni”
delovi
Kvaternarna struktura proteina
• Više polipeptidnih lanaca gradi
funkcionalan protein
kolagen
hemoglobin
Prostorni oblik proteina
• Globularni proteini
loptasti – sferni
• Fibrilarni proteini
končasti
Primarna struktura
proteina
Sekundarna struktura
proteina
Tercijarna struktura
proteina
Kvaternarna struktura
proteina
Funkcije proteina
• Gradivna – strukturna: grade ćeliju i tkiva
• Biokatalitička – enzimi – usmeravaju
biohemijske reakcije
• Transportna – hemoglobin, transferin
• Imunološka – antitela
• Kontraktilna – aktin i miozin
• Regulatorna – hormoni
• Rezervna – albumin
PITANJA
•
•
•
•
Koji elementi ulaze u sastav proteina?
Koliko vrsta aminokiselina grade proteine?
Koje su funkcionalne grupe aminokiselina?
Kako su aminokiseline povezane u polipetidni
lanac?
• Kako nastaje peptidna veza?
• Šta je primarna struktura proteina?
• Koja dva oblika sekundarne strukture proteina
postoje?
PITANJA
• Kojim vezama se uspostavlja sekundarna
struktura proteina?
• Šta čini tercijarnu strukturu proteina?
• Koje vrste proteina postoje prema
prostornom obliku?
• Šta je kvaternarna struktura proteina?
• Navedi jedan fibrilarni i jedan globularni
protein?
• Koje uloge imaju proteini?
NUKLEINSKE KISELINE
• izgrađene od polinukleotidnih lanaca
• DNK grade 2 polinukleotidna lanca
• RNK gradi 1 polinukleotidni lanac
NUKLEOTID
• Fosfatna grupa
• Pentoza (dezoksiriboza ili riboza)
• Azotna baza
Azotne baze
• Purinske baze su
derivati purina
• Pirimidinske baze su
derivati pirimidina
citozin
adenin
timin
guanin
uracil
Polinukleotidni
lanac
5’
• Više nukleotida
povezanih
fosfodiestarskim
vezama
3’
Antiparalelnost lanaca DNK
Sparivanje komplementarnih
azotnih baza
• Molekul DNK izgrađen je
od 2 spiralno uvijena
antiparalelna (suprotno
orijentisana)
polinukleotidna lanca,
povezana među sobom
vodoničnim vezama
između kompementarnih
azotnih baza (A-T; G-C)
Uloga nukleinskih kiselina
• DNK je nosilac naslednih (genetičkih)
informacija; kontroliše sintezu proteina
• Vrste RNK su: informaciona RNK,
transportna RNK i ribozomalna RNK
• Sve tri vrste RNK učestvuju u sintezi
proteina
PITANJA
• Kako je građen nukleotid?
• Šta je polinukleotidni lanac?
• Koliko polinukleotidnih lanaca gradi
molekul DNK, a koliko molekul RNK?
• Koji pentozni šećer ulazi u sastav
dezoksiriboze, a koji u sastav riboze?
• Koje azotne baze ulaze u sastav DNK, a
koje u sastav RNK?
PITANJA
• Koje su komplementarne baze u DNK, a
koje u RNK?
• Kako je građen molekul DNK?
• Koja je uloga DNK?
• Koje vrste RNK postoje?
• Koja je uloga RNK?
Slide 3
HEMIJSKI
SASTAV
ĆELIJE
Biogeni elementi
Makroelementi
Mikroelementi
C, H, O, N, S,
Mg, Fe, Cu, Zn,
P, Na, K, Ca,
Mn, Co, I, F
Cl
~ 99% ćelije:
C, H, O, N
Sastav ćelije
Neorganske materije
Organske materije
• Voda
• Soli
• Ugljeni hidrati
• Lipidi
• Proteini
• Nukleinske
kiseline
VODA
•
•
•
•
•
•
70% ćelije
Rastvarač jonskih i polarnih materija
Sredina za biohemijske procese
Životna sredina (za vodene organizme)
Transportna uloga
Učestvuje u termoregulaciji
Struktura molekula vode
Polarna kovalentna veza
• Molekul vode je
dipol
Vodonične veze
Osobine vode
• Visok toplotni kapacitet: sporo se
zagreva i sporo hladi – čuva toplotu
• Velika toplota isparavanja:
isparavanjem vode sa površine telo se
hladi
Značaj: termoregulacija
Ponašanje materija prema vodi
Hidrofilne – imaju
afinitet prema vodi,
privlače vodu
• Joni
• Polarne materije
Hidrofobne –
odbijaju vodu
• Nepolarne materije
Mineralne materije - soli
• U vodenom rastvoru nalaze se u obliku
naelektrisanih čestica – jona
• Katjoni: Na+, K+, Ca2+, Mg2+, Fe2+, Fe3+
• Anjoni: hloridi, fosfati, sulfati, nitrati,
bikarbonati (Cl–, PO43–, SO42–, NO3–,
HCO3–)
ELEKTROLITIČKA DISOCIJACIJA
NaCl → Na+ + Cl–
Hidratisani joni
SO
Makroelementi
Mikroelementi
Biogeni elementi
SASTAV ĆELIJE
Neorganske
materije
Organske
materije
Nukleinske
kiseline
Proteini
Voda
Soli
Ugljeni
hidrati
Lipidi
Organske materije
• Bazirane na ugljeniku
• C atom – četvorovalentan
• C-atomi se povezuju u nizove
(negranate i granate) i prstenove
UGLJENI HIDRATI
• Izgrađeni od C, H i O
• Prema složenosti molekula dele se na:
»Monosaharide
»Disaharide
»Oligosaharide
»Polisaharide
Monosaharidi – Cn(H2O)n
• Prema broju C-atoma dele se na:
»trioze
»tetroze
»pentoze: riboza, dezoksiriboza
(ulaze u sastav nukleinskih kiselina)
»heksoze: glukoza, fruktoza,
galaktoza (energetska uloga)
Pentoze
riboza
dezoksiriboza
Heksoze – C6H12O6
glukoza
fruktoza
galaktoza
Disaharidi
• Izgrađeni od 2 monosaharida
Saharoza običan šećer Glu-Fru
Laktoza mlečni šećer Glu-Gal
Maltoza Glu-Glu
• Energetska uloga
saharoza
laktoza
maltoza
Oligosaharidi
• Izgrađeni od 3-100 monosaharida
• Gradivna uloga – ulaze u sastav
ćelijske membrane
oligosaharid
fosfolipidi
protein
Polisaharidi
• Izgrađeni od 100 do 1000
monosaharida – glukoze
Energetski
Skrob
Životinje i
gljive
Glikogen
Gradivni
Celuloza
Hitin
ćelijski zid
biljaka
egzoskelet
zglavkara,
ćelijski zid
gljiva
Biljke
Skrob
Glikogen
Celuloza
LIPIDI
• Izgrađeni od C,H i O
• Nerastvorljivi u vodi
• Podela:
–Trigliceridi
–Fosfolipidi
–Steroidi
Trigliceridi
• Estri glicerola i 3 masne kiseline
• Energetska uloga
+
3
masna kiselina
glicerol
triglicerid
Fosfolipidi
• Estri glicerola, 2 masne kiseline i fosforne
kiseline
• Grade ćelijske membrane
Polarna glava
- hidrofilna
Nepolaran rep
- hidrofoban
Fosfolipidni dvosloj
Fosfolipidni dvosloj
ćelijske membrane
Hidrofilne
glave
Hidrofobni
repovi
Steroidi
• Derivati holesterola
• Holesterol ulazi u sastav ćelijske
membrane životinja
• Neki steroidi imaju regulatornu ulogu:
polni hormoni i hormoni kore
nadbubrežne žlezde
Glukoza
riboza
Fruktoza
dezoksiriboza
Pentoze
Saharoza
Galaktoza
Laktoza
Maltoza
Heksoze
Monosaharidi
Disaharidi
UGLJENI HIDRATI
Oligosaharidi
Polisaharidi
Skrob
Glikogen
Celuloza
Hitin
LIPIDI
trigliceridi
fosfolipidi
Steroidi
PROTEINI
PROTEINI
• U njihov sastav ulaze: C, H, O i N
• Makromolekuli izgrađeni od 20 vrsta
amino-kiselina povezanih međusobno
peptidnim vezama u linearni polipetidni
lanac
Aminokiseline
• Organska jedinjenja sa dve funkcionalne
grupe: amino-grupom (–NH2) i
karboksilnom grupom (–COOH)
• Razlikuju se po R-grupi
Nepolarne
Vrste aminokiselina
Pozitivno naelektrisane
Polarne nenaelektrisane
Negativno naelektrisane
Peptidna veza
• Nastaje reakcijom između karboksilne
grupe jedne aminokiseline i amino-grupe
druge aminokiseline
dipeptid
Primarna struktura proteina
• Broj i redosled aminokiselina u
polipetpidnom lancu
• Zapisana u genima
Sekundarna struktura proteina
• Dva oblika: αheliks i β-ploča
• Uspostavlja se
formiranjem
vodoničnih veza
između H i O
peptidnih veza
α-heliks
β-ploča
Tercijarna struktura proteina
• Čine ga α-heliksi, β-ploče i “neuređeni”
delovi
Kvaternarna struktura proteina
• Više polipeptidnih lanaca gradi
funkcionalan protein
kolagen
hemoglobin
Prostorni oblik proteina
• Globularni proteini
loptasti – sferni
• Fibrilarni proteini
končasti
Primarna struktura
proteina
Sekundarna struktura
proteina
Tercijarna struktura
proteina
Kvaternarna struktura
proteina
Funkcije proteina
• Gradivna – strukturna: grade ćeliju i tkiva
• Biokatalitička – enzimi – usmeravaju
biohemijske reakcije
• Transportna – hemoglobin, transferin
• Imunološka – antitela
• Kontraktilna – aktin i miozin
• Regulatorna – hormoni
• Rezervna – albumin
PITANJA
•
•
•
•
Koji elementi ulaze u sastav proteina?
Koliko vrsta aminokiselina grade proteine?
Koje su funkcionalne grupe aminokiselina?
Kako su aminokiseline povezane u polipetidni
lanac?
• Kako nastaje peptidna veza?
• Šta je primarna struktura proteina?
• Koja dva oblika sekundarne strukture proteina
postoje?
PITANJA
• Kojim vezama se uspostavlja sekundarna
struktura proteina?
• Šta čini tercijarnu strukturu proteina?
• Koje vrste proteina postoje prema
prostornom obliku?
• Šta je kvaternarna struktura proteina?
• Navedi jedan fibrilarni i jedan globularni
protein?
• Koje uloge imaju proteini?
NUKLEINSKE KISELINE
• izgrađene od polinukleotidnih lanaca
• DNK grade 2 polinukleotidna lanca
• RNK gradi 1 polinukleotidni lanac
NUKLEOTID
• Fosfatna grupa
• Pentoza (dezoksiriboza ili riboza)
• Azotna baza
Azotne baze
• Purinske baze su
derivati purina
• Pirimidinske baze su
derivati pirimidina
citozin
adenin
timin
guanin
uracil
Polinukleotidni
lanac
5’
• Više nukleotida
povezanih
fosfodiestarskim
vezama
3’
Antiparalelnost lanaca DNK
Sparivanje komplementarnih
azotnih baza
• Molekul DNK izgrađen je
od 2 spiralno uvijena
antiparalelna (suprotno
orijentisana)
polinukleotidna lanca,
povezana među sobom
vodoničnim vezama
između kompementarnih
azotnih baza (A-T; G-C)
Uloga nukleinskih kiselina
• DNK je nosilac naslednih (genetičkih)
informacija; kontroliše sintezu proteina
• Vrste RNK su: informaciona RNK,
transportna RNK i ribozomalna RNK
• Sve tri vrste RNK učestvuju u sintezi
proteina
PITANJA
• Kako je građen nukleotid?
• Šta je polinukleotidni lanac?
• Koliko polinukleotidnih lanaca gradi
molekul DNK, a koliko molekul RNK?
• Koji pentozni šećer ulazi u sastav
dezoksiriboze, a koji u sastav riboze?
• Koje azotne baze ulaze u sastav DNK, a
koje u sastav RNK?
PITANJA
• Koje su komplementarne baze u DNK, a
koje u RNK?
• Kako je građen molekul DNK?
• Koja je uloga DNK?
• Koje vrste RNK postoje?
• Koja je uloga RNK?
Slide 4
HEMIJSKI
SASTAV
ĆELIJE
Biogeni elementi
Makroelementi
Mikroelementi
C, H, O, N, S,
Mg, Fe, Cu, Zn,
P, Na, K, Ca,
Mn, Co, I, F
Cl
~ 99% ćelije:
C, H, O, N
Sastav ćelije
Neorganske materije
Organske materije
• Voda
• Soli
• Ugljeni hidrati
• Lipidi
• Proteini
• Nukleinske
kiseline
VODA
•
•
•
•
•
•
70% ćelije
Rastvarač jonskih i polarnih materija
Sredina za biohemijske procese
Životna sredina (za vodene organizme)
Transportna uloga
Učestvuje u termoregulaciji
Struktura molekula vode
Polarna kovalentna veza
• Molekul vode je
dipol
Vodonične veze
Osobine vode
• Visok toplotni kapacitet: sporo se
zagreva i sporo hladi – čuva toplotu
• Velika toplota isparavanja:
isparavanjem vode sa površine telo se
hladi
Značaj: termoregulacija
Ponašanje materija prema vodi
Hidrofilne – imaju
afinitet prema vodi,
privlače vodu
• Joni
• Polarne materije
Hidrofobne –
odbijaju vodu
• Nepolarne materije
Mineralne materije - soli
• U vodenom rastvoru nalaze se u obliku
naelektrisanih čestica – jona
• Katjoni: Na+, K+, Ca2+, Mg2+, Fe2+, Fe3+
• Anjoni: hloridi, fosfati, sulfati, nitrati,
bikarbonati (Cl–, PO43–, SO42–, NO3–,
HCO3–)
ELEKTROLITIČKA DISOCIJACIJA
NaCl → Na+ + Cl–
Hidratisani joni
SO
Makroelementi
Mikroelementi
Biogeni elementi
SASTAV ĆELIJE
Neorganske
materije
Organske
materije
Nukleinske
kiseline
Proteini
Voda
Soli
Ugljeni
hidrati
Lipidi
Organske materije
• Bazirane na ugljeniku
• C atom – četvorovalentan
• C-atomi se povezuju u nizove
(negranate i granate) i prstenove
UGLJENI HIDRATI
• Izgrađeni od C, H i O
• Prema složenosti molekula dele se na:
»Monosaharide
»Disaharide
»Oligosaharide
»Polisaharide
Monosaharidi – Cn(H2O)n
• Prema broju C-atoma dele se na:
»trioze
»tetroze
»pentoze: riboza, dezoksiriboza
(ulaze u sastav nukleinskih kiselina)
»heksoze: glukoza, fruktoza,
galaktoza (energetska uloga)
Pentoze
riboza
dezoksiriboza
Heksoze – C6H12O6
glukoza
fruktoza
galaktoza
Disaharidi
• Izgrađeni od 2 monosaharida
Saharoza običan šećer Glu-Fru
Laktoza mlečni šećer Glu-Gal
Maltoza Glu-Glu
• Energetska uloga
saharoza
laktoza
maltoza
Oligosaharidi
• Izgrađeni od 3-100 monosaharida
• Gradivna uloga – ulaze u sastav
ćelijske membrane
oligosaharid
fosfolipidi
protein
Polisaharidi
• Izgrađeni od 100 do 1000
monosaharida – glukoze
Energetski
Skrob
Životinje i
gljive
Glikogen
Gradivni
Celuloza
Hitin
ćelijski zid
biljaka
egzoskelet
zglavkara,
ćelijski zid
gljiva
Biljke
Skrob
Glikogen
Celuloza
LIPIDI
• Izgrađeni od C,H i O
• Nerastvorljivi u vodi
• Podela:
–Trigliceridi
–Fosfolipidi
–Steroidi
Trigliceridi
• Estri glicerola i 3 masne kiseline
• Energetska uloga
+
3
masna kiselina
glicerol
triglicerid
Fosfolipidi
• Estri glicerola, 2 masne kiseline i fosforne
kiseline
• Grade ćelijske membrane
Polarna glava
- hidrofilna
Nepolaran rep
- hidrofoban
Fosfolipidni dvosloj
Fosfolipidni dvosloj
ćelijske membrane
Hidrofilne
glave
Hidrofobni
repovi
Steroidi
• Derivati holesterola
• Holesterol ulazi u sastav ćelijske
membrane životinja
• Neki steroidi imaju regulatornu ulogu:
polni hormoni i hormoni kore
nadbubrežne žlezde
Glukoza
riboza
Fruktoza
dezoksiriboza
Pentoze
Saharoza
Galaktoza
Laktoza
Maltoza
Heksoze
Monosaharidi
Disaharidi
UGLJENI HIDRATI
Oligosaharidi
Polisaharidi
Skrob
Glikogen
Celuloza
Hitin
LIPIDI
trigliceridi
fosfolipidi
Steroidi
PROTEINI
PROTEINI
• U njihov sastav ulaze: C, H, O i N
• Makromolekuli izgrađeni od 20 vrsta
amino-kiselina povezanih međusobno
peptidnim vezama u linearni polipetidni
lanac
Aminokiseline
• Organska jedinjenja sa dve funkcionalne
grupe: amino-grupom (–NH2) i
karboksilnom grupom (–COOH)
• Razlikuju se po R-grupi
Nepolarne
Vrste aminokiselina
Pozitivno naelektrisane
Polarne nenaelektrisane
Negativno naelektrisane
Peptidna veza
• Nastaje reakcijom između karboksilne
grupe jedne aminokiseline i amino-grupe
druge aminokiseline
dipeptid
Primarna struktura proteina
• Broj i redosled aminokiselina u
polipetpidnom lancu
• Zapisana u genima
Sekundarna struktura proteina
• Dva oblika: αheliks i β-ploča
• Uspostavlja se
formiranjem
vodoničnih veza
između H i O
peptidnih veza
α-heliks
β-ploča
Tercijarna struktura proteina
• Čine ga α-heliksi, β-ploče i “neuređeni”
delovi
Kvaternarna struktura proteina
• Više polipeptidnih lanaca gradi
funkcionalan protein
kolagen
hemoglobin
Prostorni oblik proteina
• Globularni proteini
loptasti – sferni
• Fibrilarni proteini
končasti
Primarna struktura
proteina
Sekundarna struktura
proteina
Tercijarna struktura
proteina
Kvaternarna struktura
proteina
Funkcije proteina
• Gradivna – strukturna: grade ćeliju i tkiva
• Biokatalitička – enzimi – usmeravaju
biohemijske reakcije
• Transportna – hemoglobin, transferin
• Imunološka – antitela
• Kontraktilna – aktin i miozin
• Regulatorna – hormoni
• Rezervna – albumin
PITANJA
•
•
•
•
Koji elementi ulaze u sastav proteina?
Koliko vrsta aminokiselina grade proteine?
Koje su funkcionalne grupe aminokiselina?
Kako su aminokiseline povezane u polipetidni
lanac?
• Kako nastaje peptidna veza?
• Šta je primarna struktura proteina?
• Koja dva oblika sekundarne strukture proteina
postoje?
PITANJA
• Kojim vezama se uspostavlja sekundarna
struktura proteina?
• Šta čini tercijarnu strukturu proteina?
• Koje vrste proteina postoje prema
prostornom obliku?
• Šta je kvaternarna struktura proteina?
• Navedi jedan fibrilarni i jedan globularni
protein?
• Koje uloge imaju proteini?
NUKLEINSKE KISELINE
• izgrađene od polinukleotidnih lanaca
• DNK grade 2 polinukleotidna lanca
• RNK gradi 1 polinukleotidni lanac
NUKLEOTID
• Fosfatna grupa
• Pentoza (dezoksiriboza ili riboza)
• Azotna baza
Azotne baze
• Purinske baze su
derivati purina
• Pirimidinske baze su
derivati pirimidina
citozin
adenin
timin
guanin
uracil
Polinukleotidni
lanac
5’
• Više nukleotida
povezanih
fosfodiestarskim
vezama
3’
Antiparalelnost lanaca DNK
Sparivanje komplementarnih
azotnih baza
• Molekul DNK izgrađen je
od 2 spiralno uvijena
antiparalelna (suprotno
orijentisana)
polinukleotidna lanca,
povezana među sobom
vodoničnim vezama
između kompementarnih
azotnih baza (A-T; G-C)
Uloga nukleinskih kiselina
• DNK je nosilac naslednih (genetičkih)
informacija; kontroliše sintezu proteina
• Vrste RNK su: informaciona RNK,
transportna RNK i ribozomalna RNK
• Sve tri vrste RNK učestvuju u sintezi
proteina
PITANJA
• Kako je građen nukleotid?
• Šta je polinukleotidni lanac?
• Koliko polinukleotidnih lanaca gradi
molekul DNK, a koliko molekul RNK?
• Koji pentozni šećer ulazi u sastav
dezoksiriboze, a koji u sastav riboze?
• Koje azotne baze ulaze u sastav DNK, a
koje u sastav RNK?
PITANJA
• Koje su komplementarne baze u DNK, a
koje u RNK?
• Kako je građen molekul DNK?
• Koja je uloga DNK?
• Koje vrste RNK postoje?
• Koja je uloga RNK?
Slide 5
HEMIJSKI
SASTAV
ĆELIJE
Biogeni elementi
Makroelementi
Mikroelementi
C, H, O, N, S,
Mg, Fe, Cu, Zn,
P, Na, K, Ca,
Mn, Co, I, F
Cl
~ 99% ćelije:
C, H, O, N
Sastav ćelije
Neorganske materije
Organske materije
• Voda
• Soli
• Ugljeni hidrati
• Lipidi
• Proteini
• Nukleinske
kiseline
VODA
•
•
•
•
•
•
70% ćelije
Rastvarač jonskih i polarnih materija
Sredina za biohemijske procese
Životna sredina (za vodene organizme)
Transportna uloga
Učestvuje u termoregulaciji
Struktura molekula vode
Polarna kovalentna veza
• Molekul vode je
dipol
Vodonične veze
Osobine vode
• Visok toplotni kapacitet: sporo se
zagreva i sporo hladi – čuva toplotu
• Velika toplota isparavanja:
isparavanjem vode sa površine telo se
hladi
Značaj: termoregulacija
Ponašanje materija prema vodi
Hidrofilne – imaju
afinitet prema vodi,
privlače vodu
• Joni
• Polarne materije
Hidrofobne –
odbijaju vodu
• Nepolarne materije
Mineralne materije - soli
• U vodenom rastvoru nalaze se u obliku
naelektrisanih čestica – jona
• Katjoni: Na+, K+, Ca2+, Mg2+, Fe2+, Fe3+
• Anjoni: hloridi, fosfati, sulfati, nitrati,
bikarbonati (Cl–, PO43–, SO42–, NO3–,
HCO3–)
ELEKTROLITIČKA DISOCIJACIJA
NaCl → Na+ + Cl–
Hidratisani joni
SO
Makroelementi
Mikroelementi
Biogeni elementi
SASTAV ĆELIJE
Neorganske
materije
Organske
materije
Nukleinske
kiseline
Proteini
Voda
Soli
Ugljeni
hidrati
Lipidi
Organske materije
• Bazirane na ugljeniku
• C atom – četvorovalentan
• C-atomi se povezuju u nizove
(negranate i granate) i prstenove
UGLJENI HIDRATI
• Izgrađeni od C, H i O
• Prema složenosti molekula dele se na:
»Monosaharide
»Disaharide
»Oligosaharide
»Polisaharide
Monosaharidi – Cn(H2O)n
• Prema broju C-atoma dele se na:
»trioze
»tetroze
»pentoze: riboza, dezoksiriboza
(ulaze u sastav nukleinskih kiselina)
»heksoze: glukoza, fruktoza,
galaktoza (energetska uloga)
Pentoze
riboza
dezoksiriboza
Heksoze – C6H12O6
glukoza
fruktoza
galaktoza
Disaharidi
• Izgrađeni od 2 monosaharida
Saharoza običan šećer Glu-Fru
Laktoza mlečni šećer Glu-Gal
Maltoza Glu-Glu
• Energetska uloga
saharoza
laktoza
maltoza
Oligosaharidi
• Izgrađeni od 3-100 monosaharida
• Gradivna uloga – ulaze u sastav
ćelijske membrane
oligosaharid
fosfolipidi
protein
Polisaharidi
• Izgrađeni od 100 do 1000
monosaharida – glukoze
Energetski
Skrob
Životinje i
gljive
Glikogen
Gradivni
Celuloza
Hitin
ćelijski zid
biljaka
egzoskelet
zglavkara,
ćelijski zid
gljiva
Biljke
Skrob
Glikogen
Celuloza
LIPIDI
• Izgrađeni od C,H i O
• Nerastvorljivi u vodi
• Podela:
–Trigliceridi
–Fosfolipidi
–Steroidi
Trigliceridi
• Estri glicerola i 3 masne kiseline
• Energetska uloga
+
3
masna kiselina
glicerol
triglicerid
Fosfolipidi
• Estri glicerola, 2 masne kiseline i fosforne
kiseline
• Grade ćelijske membrane
Polarna glava
- hidrofilna
Nepolaran rep
- hidrofoban
Fosfolipidni dvosloj
Fosfolipidni dvosloj
ćelijske membrane
Hidrofilne
glave
Hidrofobni
repovi
Steroidi
• Derivati holesterola
• Holesterol ulazi u sastav ćelijske
membrane životinja
• Neki steroidi imaju regulatornu ulogu:
polni hormoni i hormoni kore
nadbubrežne žlezde
Glukoza
riboza
Fruktoza
dezoksiriboza
Pentoze
Saharoza
Galaktoza
Laktoza
Maltoza
Heksoze
Monosaharidi
Disaharidi
UGLJENI HIDRATI
Oligosaharidi
Polisaharidi
Skrob
Glikogen
Celuloza
Hitin
LIPIDI
trigliceridi
fosfolipidi
Steroidi
PROTEINI
PROTEINI
• U njihov sastav ulaze: C, H, O i N
• Makromolekuli izgrađeni od 20 vrsta
amino-kiselina povezanih međusobno
peptidnim vezama u linearni polipetidni
lanac
Aminokiseline
• Organska jedinjenja sa dve funkcionalne
grupe: amino-grupom (–NH2) i
karboksilnom grupom (–COOH)
• Razlikuju se po R-grupi
Nepolarne
Vrste aminokiselina
Pozitivno naelektrisane
Polarne nenaelektrisane
Negativno naelektrisane
Peptidna veza
• Nastaje reakcijom između karboksilne
grupe jedne aminokiseline i amino-grupe
druge aminokiseline
dipeptid
Primarna struktura proteina
• Broj i redosled aminokiselina u
polipetpidnom lancu
• Zapisana u genima
Sekundarna struktura proteina
• Dva oblika: αheliks i β-ploča
• Uspostavlja se
formiranjem
vodoničnih veza
između H i O
peptidnih veza
α-heliks
β-ploča
Tercijarna struktura proteina
• Čine ga α-heliksi, β-ploče i “neuređeni”
delovi
Kvaternarna struktura proteina
• Više polipeptidnih lanaca gradi
funkcionalan protein
kolagen
hemoglobin
Prostorni oblik proteina
• Globularni proteini
loptasti – sferni
• Fibrilarni proteini
končasti
Primarna struktura
proteina
Sekundarna struktura
proteina
Tercijarna struktura
proteina
Kvaternarna struktura
proteina
Funkcije proteina
• Gradivna – strukturna: grade ćeliju i tkiva
• Biokatalitička – enzimi – usmeravaju
biohemijske reakcije
• Transportna – hemoglobin, transferin
• Imunološka – antitela
• Kontraktilna – aktin i miozin
• Regulatorna – hormoni
• Rezervna – albumin
PITANJA
•
•
•
•
Koji elementi ulaze u sastav proteina?
Koliko vrsta aminokiselina grade proteine?
Koje su funkcionalne grupe aminokiselina?
Kako su aminokiseline povezane u polipetidni
lanac?
• Kako nastaje peptidna veza?
• Šta je primarna struktura proteina?
• Koja dva oblika sekundarne strukture proteina
postoje?
PITANJA
• Kojim vezama se uspostavlja sekundarna
struktura proteina?
• Šta čini tercijarnu strukturu proteina?
• Koje vrste proteina postoje prema
prostornom obliku?
• Šta je kvaternarna struktura proteina?
• Navedi jedan fibrilarni i jedan globularni
protein?
• Koje uloge imaju proteini?
NUKLEINSKE KISELINE
• izgrađene od polinukleotidnih lanaca
• DNK grade 2 polinukleotidna lanca
• RNK gradi 1 polinukleotidni lanac
NUKLEOTID
• Fosfatna grupa
• Pentoza (dezoksiriboza ili riboza)
• Azotna baza
Azotne baze
• Purinske baze su
derivati purina
• Pirimidinske baze su
derivati pirimidina
citozin
adenin
timin
guanin
uracil
Polinukleotidni
lanac
5’
• Više nukleotida
povezanih
fosfodiestarskim
vezama
3’
Antiparalelnost lanaca DNK
Sparivanje komplementarnih
azotnih baza
• Molekul DNK izgrađen je
od 2 spiralno uvijena
antiparalelna (suprotno
orijentisana)
polinukleotidna lanca,
povezana među sobom
vodoničnim vezama
između kompementarnih
azotnih baza (A-T; G-C)
Uloga nukleinskih kiselina
• DNK je nosilac naslednih (genetičkih)
informacija; kontroliše sintezu proteina
• Vrste RNK su: informaciona RNK,
transportna RNK i ribozomalna RNK
• Sve tri vrste RNK učestvuju u sintezi
proteina
PITANJA
• Kako je građen nukleotid?
• Šta je polinukleotidni lanac?
• Koliko polinukleotidnih lanaca gradi
molekul DNK, a koliko molekul RNK?
• Koji pentozni šećer ulazi u sastav
dezoksiriboze, a koji u sastav riboze?
• Koje azotne baze ulaze u sastav DNK, a
koje u sastav RNK?
PITANJA
• Koje su komplementarne baze u DNK, a
koje u RNK?
• Kako je građen molekul DNK?
• Koja je uloga DNK?
• Koje vrste RNK postoje?
• Koja je uloga RNK?
Slide 6
HEMIJSKI
SASTAV
ĆELIJE
Biogeni elementi
Makroelementi
Mikroelementi
C, H, O, N, S,
Mg, Fe, Cu, Zn,
P, Na, K, Ca,
Mn, Co, I, F
Cl
~ 99% ćelije:
C, H, O, N
Sastav ćelije
Neorganske materije
Organske materije
• Voda
• Soli
• Ugljeni hidrati
• Lipidi
• Proteini
• Nukleinske
kiseline
VODA
•
•
•
•
•
•
70% ćelije
Rastvarač jonskih i polarnih materija
Sredina za biohemijske procese
Životna sredina (za vodene organizme)
Transportna uloga
Učestvuje u termoregulaciji
Struktura molekula vode
Polarna kovalentna veza
• Molekul vode je
dipol
Vodonične veze
Osobine vode
• Visok toplotni kapacitet: sporo se
zagreva i sporo hladi – čuva toplotu
• Velika toplota isparavanja:
isparavanjem vode sa površine telo se
hladi
Značaj: termoregulacija
Ponašanje materija prema vodi
Hidrofilne – imaju
afinitet prema vodi,
privlače vodu
• Joni
• Polarne materije
Hidrofobne –
odbijaju vodu
• Nepolarne materije
Mineralne materije - soli
• U vodenom rastvoru nalaze se u obliku
naelektrisanih čestica – jona
• Katjoni: Na+, K+, Ca2+, Mg2+, Fe2+, Fe3+
• Anjoni: hloridi, fosfati, sulfati, nitrati,
bikarbonati (Cl–, PO43–, SO42–, NO3–,
HCO3–)
ELEKTROLITIČKA DISOCIJACIJA
NaCl → Na+ + Cl–
Hidratisani joni
SO
Makroelementi
Mikroelementi
Biogeni elementi
SASTAV ĆELIJE
Neorganske
materije
Organske
materije
Nukleinske
kiseline
Proteini
Voda
Soli
Ugljeni
hidrati
Lipidi
Organske materije
• Bazirane na ugljeniku
• C atom – četvorovalentan
• C-atomi se povezuju u nizove
(negranate i granate) i prstenove
UGLJENI HIDRATI
• Izgrađeni od C, H i O
• Prema složenosti molekula dele se na:
»Monosaharide
»Disaharide
»Oligosaharide
»Polisaharide
Monosaharidi – Cn(H2O)n
• Prema broju C-atoma dele se na:
»trioze
»tetroze
»pentoze: riboza, dezoksiriboza
(ulaze u sastav nukleinskih kiselina)
»heksoze: glukoza, fruktoza,
galaktoza (energetska uloga)
Pentoze
riboza
dezoksiriboza
Heksoze – C6H12O6
glukoza
fruktoza
galaktoza
Disaharidi
• Izgrađeni od 2 monosaharida
Saharoza običan šećer Glu-Fru
Laktoza mlečni šećer Glu-Gal
Maltoza Glu-Glu
• Energetska uloga
saharoza
laktoza
maltoza
Oligosaharidi
• Izgrađeni od 3-100 monosaharida
• Gradivna uloga – ulaze u sastav
ćelijske membrane
oligosaharid
fosfolipidi
protein
Polisaharidi
• Izgrađeni od 100 do 1000
monosaharida – glukoze
Energetski
Skrob
Životinje i
gljive
Glikogen
Gradivni
Celuloza
Hitin
ćelijski zid
biljaka
egzoskelet
zglavkara,
ćelijski zid
gljiva
Biljke
Skrob
Glikogen
Celuloza
LIPIDI
• Izgrađeni od C,H i O
• Nerastvorljivi u vodi
• Podela:
–Trigliceridi
–Fosfolipidi
–Steroidi
Trigliceridi
• Estri glicerola i 3 masne kiseline
• Energetska uloga
+
3
masna kiselina
glicerol
triglicerid
Fosfolipidi
• Estri glicerola, 2 masne kiseline i fosforne
kiseline
• Grade ćelijske membrane
Polarna glava
- hidrofilna
Nepolaran rep
- hidrofoban
Fosfolipidni dvosloj
Fosfolipidni dvosloj
ćelijske membrane
Hidrofilne
glave
Hidrofobni
repovi
Steroidi
• Derivati holesterola
• Holesterol ulazi u sastav ćelijske
membrane životinja
• Neki steroidi imaju regulatornu ulogu:
polni hormoni i hormoni kore
nadbubrežne žlezde
Glukoza
riboza
Fruktoza
dezoksiriboza
Pentoze
Saharoza
Galaktoza
Laktoza
Maltoza
Heksoze
Monosaharidi
Disaharidi
UGLJENI HIDRATI
Oligosaharidi
Polisaharidi
Skrob
Glikogen
Celuloza
Hitin
LIPIDI
trigliceridi
fosfolipidi
Steroidi
PROTEINI
PROTEINI
• U njihov sastav ulaze: C, H, O i N
• Makromolekuli izgrađeni od 20 vrsta
amino-kiselina povezanih međusobno
peptidnim vezama u linearni polipetidni
lanac
Aminokiseline
• Organska jedinjenja sa dve funkcionalne
grupe: amino-grupom (–NH2) i
karboksilnom grupom (–COOH)
• Razlikuju se po R-grupi
Nepolarne
Vrste aminokiselina
Pozitivno naelektrisane
Polarne nenaelektrisane
Negativno naelektrisane
Peptidna veza
• Nastaje reakcijom između karboksilne
grupe jedne aminokiseline i amino-grupe
druge aminokiseline
dipeptid
Primarna struktura proteina
• Broj i redosled aminokiselina u
polipetpidnom lancu
• Zapisana u genima
Sekundarna struktura proteina
• Dva oblika: αheliks i β-ploča
• Uspostavlja se
formiranjem
vodoničnih veza
između H i O
peptidnih veza
α-heliks
β-ploča
Tercijarna struktura proteina
• Čine ga α-heliksi, β-ploče i “neuređeni”
delovi
Kvaternarna struktura proteina
• Više polipeptidnih lanaca gradi
funkcionalan protein
kolagen
hemoglobin
Prostorni oblik proteina
• Globularni proteini
loptasti – sferni
• Fibrilarni proteini
končasti
Primarna struktura
proteina
Sekundarna struktura
proteina
Tercijarna struktura
proteina
Kvaternarna struktura
proteina
Funkcije proteina
• Gradivna – strukturna: grade ćeliju i tkiva
• Biokatalitička – enzimi – usmeravaju
biohemijske reakcije
• Transportna – hemoglobin, transferin
• Imunološka – antitela
• Kontraktilna – aktin i miozin
• Regulatorna – hormoni
• Rezervna – albumin
PITANJA
•
•
•
•
Koji elementi ulaze u sastav proteina?
Koliko vrsta aminokiselina grade proteine?
Koje su funkcionalne grupe aminokiselina?
Kako su aminokiseline povezane u polipetidni
lanac?
• Kako nastaje peptidna veza?
• Šta je primarna struktura proteina?
• Koja dva oblika sekundarne strukture proteina
postoje?
PITANJA
• Kojim vezama se uspostavlja sekundarna
struktura proteina?
• Šta čini tercijarnu strukturu proteina?
• Koje vrste proteina postoje prema
prostornom obliku?
• Šta je kvaternarna struktura proteina?
• Navedi jedan fibrilarni i jedan globularni
protein?
• Koje uloge imaju proteini?
NUKLEINSKE KISELINE
• izgrađene od polinukleotidnih lanaca
• DNK grade 2 polinukleotidna lanca
• RNK gradi 1 polinukleotidni lanac
NUKLEOTID
• Fosfatna grupa
• Pentoza (dezoksiriboza ili riboza)
• Azotna baza
Azotne baze
• Purinske baze su
derivati purina
• Pirimidinske baze su
derivati pirimidina
citozin
adenin
timin
guanin
uracil
Polinukleotidni
lanac
5’
• Više nukleotida
povezanih
fosfodiestarskim
vezama
3’
Antiparalelnost lanaca DNK
Sparivanje komplementarnih
azotnih baza
• Molekul DNK izgrađen je
od 2 spiralno uvijena
antiparalelna (suprotno
orijentisana)
polinukleotidna lanca,
povezana među sobom
vodoničnim vezama
između kompementarnih
azotnih baza (A-T; G-C)
Uloga nukleinskih kiselina
• DNK je nosilac naslednih (genetičkih)
informacija; kontroliše sintezu proteina
• Vrste RNK su: informaciona RNK,
transportna RNK i ribozomalna RNK
• Sve tri vrste RNK učestvuju u sintezi
proteina
PITANJA
• Kako je građen nukleotid?
• Šta je polinukleotidni lanac?
• Koliko polinukleotidnih lanaca gradi
molekul DNK, a koliko molekul RNK?
• Koji pentozni šećer ulazi u sastav
dezoksiriboze, a koji u sastav riboze?
• Koje azotne baze ulaze u sastav DNK, a
koje u sastav RNK?
PITANJA
• Koje su komplementarne baze u DNK, a
koje u RNK?
• Kako je građen molekul DNK?
• Koja je uloga DNK?
• Koje vrste RNK postoje?
• Koja je uloga RNK?
Slide 7
HEMIJSKI
SASTAV
ĆELIJE
Biogeni elementi
Makroelementi
Mikroelementi
C, H, O, N, S,
Mg, Fe, Cu, Zn,
P, Na, K, Ca,
Mn, Co, I, F
Cl
~ 99% ćelije:
C, H, O, N
Sastav ćelije
Neorganske materije
Organske materije
• Voda
• Soli
• Ugljeni hidrati
• Lipidi
• Proteini
• Nukleinske
kiseline
VODA
•
•
•
•
•
•
70% ćelije
Rastvarač jonskih i polarnih materija
Sredina za biohemijske procese
Životna sredina (za vodene organizme)
Transportna uloga
Učestvuje u termoregulaciji
Struktura molekula vode
Polarna kovalentna veza
• Molekul vode je
dipol
Vodonične veze
Osobine vode
• Visok toplotni kapacitet: sporo se
zagreva i sporo hladi – čuva toplotu
• Velika toplota isparavanja:
isparavanjem vode sa površine telo se
hladi
Značaj: termoregulacija
Ponašanje materija prema vodi
Hidrofilne – imaju
afinitet prema vodi,
privlače vodu
• Joni
• Polarne materije
Hidrofobne –
odbijaju vodu
• Nepolarne materije
Mineralne materije - soli
• U vodenom rastvoru nalaze se u obliku
naelektrisanih čestica – jona
• Katjoni: Na+, K+, Ca2+, Mg2+, Fe2+, Fe3+
• Anjoni: hloridi, fosfati, sulfati, nitrati,
bikarbonati (Cl–, PO43–, SO42–, NO3–,
HCO3–)
ELEKTROLITIČKA DISOCIJACIJA
NaCl → Na+ + Cl–
Hidratisani joni
SO
Makroelementi
Mikroelementi
Biogeni elementi
SASTAV ĆELIJE
Neorganske
materije
Organske
materije
Nukleinske
kiseline
Proteini
Voda
Soli
Ugljeni
hidrati
Lipidi
Organske materije
• Bazirane na ugljeniku
• C atom – četvorovalentan
• C-atomi se povezuju u nizove
(negranate i granate) i prstenove
UGLJENI HIDRATI
• Izgrađeni od C, H i O
• Prema složenosti molekula dele se na:
»Monosaharide
»Disaharide
»Oligosaharide
»Polisaharide
Monosaharidi – Cn(H2O)n
• Prema broju C-atoma dele se na:
»trioze
»tetroze
»pentoze: riboza, dezoksiriboza
(ulaze u sastav nukleinskih kiselina)
»heksoze: glukoza, fruktoza,
galaktoza (energetska uloga)
Pentoze
riboza
dezoksiriboza
Heksoze – C6H12O6
glukoza
fruktoza
galaktoza
Disaharidi
• Izgrađeni od 2 monosaharida
Saharoza običan šećer Glu-Fru
Laktoza mlečni šećer Glu-Gal
Maltoza Glu-Glu
• Energetska uloga
saharoza
laktoza
maltoza
Oligosaharidi
• Izgrađeni od 3-100 monosaharida
• Gradivna uloga – ulaze u sastav
ćelijske membrane
oligosaharid
fosfolipidi
protein
Polisaharidi
• Izgrađeni od 100 do 1000
monosaharida – glukoze
Energetski
Skrob
Životinje i
gljive
Glikogen
Gradivni
Celuloza
Hitin
ćelijski zid
biljaka
egzoskelet
zglavkara,
ćelijski zid
gljiva
Biljke
Skrob
Glikogen
Celuloza
LIPIDI
• Izgrađeni od C,H i O
• Nerastvorljivi u vodi
• Podela:
–Trigliceridi
–Fosfolipidi
–Steroidi
Trigliceridi
• Estri glicerola i 3 masne kiseline
• Energetska uloga
+
3
masna kiselina
glicerol
triglicerid
Fosfolipidi
• Estri glicerola, 2 masne kiseline i fosforne
kiseline
• Grade ćelijske membrane
Polarna glava
- hidrofilna
Nepolaran rep
- hidrofoban
Fosfolipidni dvosloj
Fosfolipidni dvosloj
ćelijske membrane
Hidrofilne
glave
Hidrofobni
repovi
Steroidi
• Derivati holesterola
• Holesterol ulazi u sastav ćelijske
membrane životinja
• Neki steroidi imaju regulatornu ulogu:
polni hormoni i hormoni kore
nadbubrežne žlezde
Glukoza
riboza
Fruktoza
dezoksiriboza
Pentoze
Saharoza
Galaktoza
Laktoza
Maltoza
Heksoze
Monosaharidi
Disaharidi
UGLJENI HIDRATI
Oligosaharidi
Polisaharidi
Skrob
Glikogen
Celuloza
Hitin
LIPIDI
trigliceridi
fosfolipidi
Steroidi
PROTEINI
PROTEINI
• U njihov sastav ulaze: C, H, O i N
• Makromolekuli izgrađeni od 20 vrsta
amino-kiselina povezanih međusobno
peptidnim vezama u linearni polipetidni
lanac
Aminokiseline
• Organska jedinjenja sa dve funkcionalne
grupe: amino-grupom (–NH2) i
karboksilnom grupom (–COOH)
• Razlikuju se po R-grupi
Nepolarne
Vrste aminokiselina
Pozitivno naelektrisane
Polarne nenaelektrisane
Negativno naelektrisane
Peptidna veza
• Nastaje reakcijom između karboksilne
grupe jedne aminokiseline i amino-grupe
druge aminokiseline
dipeptid
Primarna struktura proteina
• Broj i redosled aminokiselina u
polipetpidnom lancu
• Zapisana u genima
Sekundarna struktura proteina
• Dva oblika: αheliks i β-ploča
• Uspostavlja se
formiranjem
vodoničnih veza
između H i O
peptidnih veza
α-heliks
β-ploča
Tercijarna struktura proteina
• Čine ga α-heliksi, β-ploče i “neuređeni”
delovi
Kvaternarna struktura proteina
• Više polipeptidnih lanaca gradi
funkcionalan protein
kolagen
hemoglobin
Prostorni oblik proteina
• Globularni proteini
loptasti – sferni
• Fibrilarni proteini
končasti
Primarna struktura
proteina
Sekundarna struktura
proteina
Tercijarna struktura
proteina
Kvaternarna struktura
proteina
Funkcije proteina
• Gradivna – strukturna: grade ćeliju i tkiva
• Biokatalitička – enzimi – usmeravaju
biohemijske reakcije
• Transportna – hemoglobin, transferin
• Imunološka – antitela
• Kontraktilna – aktin i miozin
• Regulatorna – hormoni
• Rezervna – albumin
PITANJA
•
•
•
•
Koji elementi ulaze u sastav proteina?
Koliko vrsta aminokiselina grade proteine?
Koje su funkcionalne grupe aminokiselina?
Kako su aminokiseline povezane u polipetidni
lanac?
• Kako nastaje peptidna veza?
• Šta je primarna struktura proteina?
• Koja dva oblika sekundarne strukture proteina
postoje?
PITANJA
• Kojim vezama se uspostavlja sekundarna
struktura proteina?
• Šta čini tercijarnu strukturu proteina?
• Koje vrste proteina postoje prema
prostornom obliku?
• Šta je kvaternarna struktura proteina?
• Navedi jedan fibrilarni i jedan globularni
protein?
• Koje uloge imaju proteini?
NUKLEINSKE KISELINE
• izgrađene od polinukleotidnih lanaca
• DNK grade 2 polinukleotidna lanca
• RNK gradi 1 polinukleotidni lanac
NUKLEOTID
• Fosfatna grupa
• Pentoza (dezoksiriboza ili riboza)
• Azotna baza
Azotne baze
• Purinske baze su
derivati purina
• Pirimidinske baze su
derivati pirimidina
citozin
adenin
timin
guanin
uracil
Polinukleotidni
lanac
5’
• Više nukleotida
povezanih
fosfodiestarskim
vezama
3’
Antiparalelnost lanaca DNK
Sparivanje komplementarnih
azotnih baza
• Molekul DNK izgrađen je
od 2 spiralno uvijena
antiparalelna (suprotno
orijentisana)
polinukleotidna lanca,
povezana među sobom
vodoničnim vezama
između kompementarnih
azotnih baza (A-T; G-C)
Uloga nukleinskih kiselina
• DNK je nosilac naslednih (genetičkih)
informacija; kontroliše sintezu proteina
• Vrste RNK su: informaciona RNK,
transportna RNK i ribozomalna RNK
• Sve tri vrste RNK učestvuju u sintezi
proteina
PITANJA
• Kako je građen nukleotid?
• Šta je polinukleotidni lanac?
• Koliko polinukleotidnih lanaca gradi
molekul DNK, a koliko molekul RNK?
• Koji pentozni šećer ulazi u sastav
dezoksiriboze, a koji u sastav riboze?
• Koje azotne baze ulaze u sastav DNK, a
koje u sastav RNK?
PITANJA
• Koje su komplementarne baze u DNK, a
koje u RNK?
• Kako je građen molekul DNK?
• Koja je uloga DNK?
• Koje vrste RNK postoje?
• Koja je uloga RNK?
Slide 8
HEMIJSKI
SASTAV
ĆELIJE
Biogeni elementi
Makroelementi
Mikroelementi
C, H, O, N, S,
Mg, Fe, Cu, Zn,
P, Na, K, Ca,
Mn, Co, I, F
Cl
~ 99% ćelije:
C, H, O, N
Sastav ćelije
Neorganske materije
Organske materije
• Voda
• Soli
• Ugljeni hidrati
• Lipidi
• Proteini
• Nukleinske
kiseline
VODA
•
•
•
•
•
•
70% ćelije
Rastvarač jonskih i polarnih materija
Sredina za biohemijske procese
Životna sredina (za vodene organizme)
Transportna uloga
Učestvuje u termoregulaciji
Struktura molekula vode
Polarna kovalentna veza
• Molekul vode je
dipol
Vodonične veze
Osobine vode
• Visok toplotni kapacitet: sporo se
zagreva i sporo hladi – čuva toplotu
• Velika toplota isparavanja:
isparavanjem vode sa površine telo se
hladi
Značaj: termoregulacija
Ponašanje materija prema vodi
Hidrofilne – imaju
afinitet prema vodi,
privlače vodu
• Joni
• Polarne materije
Hidrofobne –
odbijaju vodu
• Nepolarne materije
Mineralne materije - soli
• U vodenom rastvoru nalaze se u obliku
naelektrisanih čestica – jona
• Katjoni: Na+, K+, Ca2+, Mg2+, Fe2+, Fe3+
• Anjoni: hloridi, fosfati, sulfati, nitrati,
bikarbonati (Cl–, PO43–, SO42–, NO3–,
HCO3–)
ELEKTROLITIČKA DISOCIJACIJA
NaCl → Na+ + Cl–
Hidratisani joni
SO
Makroelementi
Mikroelementi
Biogeni elementi
SASTAV ĆELIJE
Neorganske
materije
Organske
materije
Nukleinske
kiseline
Proteini
Voda
Soli
Ugljeni
hidrati
Lipidi
Organske materije
• Bazirane na ugljeniku
• C atom – četvorovalentan
• C-atomi se povezuju u nizove
(negranate i granate) i prstenove
UGLJENI HIDRATI
• Izgrađeni od C, H i O
• Prema složenosti molekula dele se na:
»Monosaharide
»Disaharide
»Oligosaharide
»Polisaharide
Monosaharidi – Cn(H2O)n
• Prema broju C-atoma dele se na:
»trioze
»tetroze
»pentoze: riboza, dezoksiriboza
(ulaze u sastav nukleinskih kiselina)
»heksoze: glukoza, fruktoza,
galaktoza (energetska uloga)
Pentoze
riboza
dezoksiriboza
Heksoze – C6H12O6
glukoza
fruktoza
galaktoza
Disaharidi
• Izgrađeni od 2 monosaharida
Saharoza običan šećer Glu-Fru
Laktoza mlečni šećer Glu-Gal
Maltoza Glu-Glu
• Energetska uloga
saharoza
laktoza
maltoza
Oligosaharidi
• Izgrađeni od 3-100 monosaharida
• Gradivna uloga – ulaze u sastav
ćelijske membrane
oligosaharid
fosfolipidi
protein
Polisaharidi
• Izgrađeni od 100 do 1000
monosaharida – glukoze
Energetski
Skrob
Životinje i
gljive
Glikogen
Gradivni
Celuloza
Hitin
ćelijski zid
biljaka
egzoskelet
zglavkara,
ćelijski zid
gljiva
Biljke
Skrob
Glikogen
Celuloza
LIPIDI
• Izgrađeni od C,H i O
• Nerastvorljivi u vodi
• Podela:
–Trigliceridi
–Fosfolipidi
–Steroidi
Trigliceridi
• Estri glicerola i 3 masne kiseline
• Energetska uloga
+
3
masna kiselina
glicerol
triglicerid
Fosfolipidi
• Estri glicerola, 2 masne kiseline i fosforne
kiseline
• Grade ćelijske membrane
Polarna glava
- hidrofilna
Nepolaran rep
- hidrofoban
Fosfolipidni dvosloj
Fosfolipidni dvosloj
ćelijske membrane
Hidrofilne
glave
Hidrofobni
repovi
Steroidi
• Derivati holesterola
• Holesterol ulazi u sastav ćelijske
membrane životinja
• Neki steroidi imaju regulatornu ulogu:
polni hormoni i hormoni kore
nadbubrežne žlezde
Glukoza
riboza
Fruktoza
dezoksiriboza
Pentoze
Saharoza
Galaktoza
Laktoza
Maltoza
Heksoze
Monosaharidi
Disaharidi
UGLJENI HIDRATI
Oligosaharidi
Polisaharidi
Skrob
Glikogen
Celuloza
Hitin
LIPIDI
trigliceridi
fosfolipidi
Steroidi
PROTEINI
PROTEINI
• U njihov sastav ulaze: C, H, O i N
• Makromolekuli izgrađeni od 20 vrsta
amino-kiselina povezanih međusobno
peptidnim vezama u linearni polipetidni
lanac
Aminokiseline
• Organska jedinjenja sa dve funkcionalne
grupe: amino-grupom (–NH2) i
karboksilnom grupom (–COOH)
• Razlikuju se po R-grupi
Nepolarne
Vrste aminokiselina
Pozitivno naelektrisane
Polarne nenaelektrisane
Negativno naelektrisane
Peptidna veza
• Nastaje reakcijom između karboksilne
grupe jedne aminokiseline i amino-grupe
druge aminokiseline
dipeptid
Primarna struktura proteina
• Broj i redosled aminokiselina u
polipetpidnom lancu
• Zapisana u genima
Sekundarna struktura proteina
• Dva oblika: αheliks i β-ploča
• Uspostavlja se
formiranjem
vodoničnih veza
između H i O
peptidnih veza
α-heliks
β-ploča
Tercijarna struktura proteina
• Čine ga α-heliksi, β-ploče i “neuređeni”
delovi
Kvaternarna struktura proteina
• Više polipeptidnih lanaca gradi
funkcionalan protein
kolagen
hemoglobin
Prostorni oblik proteina
• Globularni proteini
loptasti – sferni
• Fibrilarni proteini
končasti
Primarna struktura
proteina
Sekundarna struktura
proteina
Tercijarna struktura
proteina
Kvaternarna struktura
proteina
Funkcije proteina
• Gradivna – strukturna: grade ćeliju i tkiva
• Biokatalitička – enzimi – usmeravaju
biohemijske reakcije
• Transportna – hemoglobin, transferin
• Imunološka – antitela
• Kontraktilna – aktin i miozin
• Regulatorna – hormoni
• Rezervna – albumin
PITANJA
•
•
•
•
Koji elementi ulaze u sastav proteina?
Koliko vrsta aminokiselina grade proteine?
Koje su funkcionalne grupe aminokiselina?
Kako su aminokiseline povezane u polipetidni
lanac?
• Kako nastaje peptidna veza?
• Šta je primarna struktura proteina?
• Koja dva oblika sekundarne strukture proteina
postoje?
PITANJA
• Kojim vezama se uspostavlja sekundarna
struktura proteina?
• Šta čini tercijarnu strukturu proteina?
• Koje vrste proteina postoje prema
prostornom obliku?
• Šta je kvaternarna struktura proteina?
• Navedi jedan fibrilarni i jedan globularni
protein?
• Koje uloge imaju proteini?
NUKLEINSKE KISELINE
• izgrađene od polinukleotidnih lanaca
• DNK grade 2 polinukleotidna lanca
• RNK gradi 1 polinukleotidni lanac
NUKLEOTID
• Fosfatna grupa
• Pentoza (dezoksiriboza ili riboza)
• Azotna baza
Azotne baze
• Purinske baze su
derivati purina
• Pirimidinske baze su
derivati pirimidina
citozin
adenin
timin
guanin
uracil
Polinukleotidni
lanac
5’
• Više nukleotida
povezanih
fosfodiestarskim
vezama
3’
Antiparalelnost lanaca DNK
Sparivanje komplementarnih
azotnih baza
• Molekul DNK izgrađen je
od 2 spiralno uvijena
antiparalelna (suprotno
orijentisana)
polinukleotidna lanca,
povezana među sobom
vodoničnim vezama
između kompementarnih
azotnih baza (A-T; G-C)
Uloga nukleinskih kiselina
• DNK je nosilac naslednih (genetičkih)
informacija; kontroliše sintezu proteina
• Vrste RNK su: informaciona RNK,
transportna RNK i ribozomalna RNK
• Sve tri vrste RNK učestvuju u sintezi
proteina
PITANJA
• Kako je građen nukleotid?
• Šta je polinukleotidni lanac?
• Koliko polinukleotidnih lanaca gradi
molekul DNK, a koliko molekul RNK?
• Koji pentozni šećer ulazi u sastav
dezoksiriboze, a koji u sastav riboze?
• Koje azotne baze ulaze u sastav DNK, a
koje u sastav RNK?
PITANJA
• Koje su komplementarne baze u DNK, a
koje u RNK?
• Kako je građen molekul DNK?
• Koja je uloga DNK?
• Koje vrste RNK postoje?
• Koja je uloga RNK?
Slide 9
HEMIJSKI
SASTAV
ĆELIJE
Biogeni elementi
Makroelementi
Mikroelementi
C, H, O, N, S,
Mg, Fe, Cu, Zn,
P, Na, K, Ca,
Mn, Co, I, F
Cl
~ 99% ćelije:
C, H, O, N
Sastav ćelije
Neorganske materije
Organske materije
• Voda
• Soli
• Ugljeni hidrati
• Lipidi
• Proteini
• Nukleinske
kiseline
VODA
•
•
•
•
•
•
70% ćelije
Rastvarač jonskih i polarnih materija
Sredina za biohemijske procese
Životna sredina (za vodene organizme)
Transportna uloga
Učestvuje u termoregulaciji
Struktura molekula vode
Polarna kovalentna veza
• Molekul vode je
dipol
Vodonične veze
Osobine vode
• Visok toplotni kapacitet: sporo se
zagreva i sporo hladi – čuva toplotu
• Velika toplota isparavanja:
isparavanjem vode sa površine telo se
hladi
Značaj: termoregulacija
Ponašanje materija prema vodi
Hidrofilne – imaju
afinitet prema vodi,
privlače vodu
• Joni
• Polarne materije
Hidrofobne –
odbijaju vodu
• Nepolarne materije
Mineralne materije - soli
• U vodenom rastvoru nalaze se u obliku
naelektrisanih čestica – jona
• Katjoni: Na+, K+, Ca2+, Mg2+, Fe2+, Fe3+
• Anjoni: hloridi, fosfati, sulfati, nitrati,
bikarbonati (Cl–, PO43–, SO42–, NO3–,
HCO3–)
ELEKTROLITIČKA DISOCIJACIJA
NaCl → Na+ + Cl–
Hidratisani joni
SO
Makroelementi
Mikroelementi
Biogeni elementi
SASTAV ĆELIJE
Neorganske
materije
Organske
materije
Nukleinske
kiseline
Proteini
Voda
Soli
Ugljeni
hidrati
Lipidi
Organske materije
• Bazirane na ugljeniku
• C atom – četvorovalentan
• C-atomi se povezuju u nizove
(negranate i granate) i prstenove
UGLJENI HIDRATI
• Izgrađeni od C, H i O
• Prema složenosti molekula dele se na:
»Monosaharide
»Disaharide
»Oligosaharide
»Polisaharide
Monosaharidi – Cn(H2O)n
• Prema broju C-atoma dele se na:
»trioze
»tetroze
»pentoze: riboza, dezoksiriboza
(ulaze u sastav nukleinskih kiselina)
»heksoze: glukoza, fruktoza,
galaktoza (energetska uloga)
Pentoze
riboza
dezoksiriboza
Heksoze – C6H12O6
glukoza
fruktoza
galaktoza
Disaharidi
• Izgrađeni od 2 monosaharida
Saharoza običan šećer Glu-Fru
Laktoza mlečni šećer Glu-Gal
Maltoza Glu-Glu
• Energetska uloga
saharoza
laktoza
maltoza
Oligosaharidi
• Izgrađeni od 3-100 monosaharida
• Gradivna uloga – ulaze u sastav
ćelijske membrane
oligosaharid
fosfolipidi
protein
Polisaharidi
• Izgrađeni od 100 do 1000
monosaharida – glukoze
Energetski
Skrob
Životinje i
gljive
Glikogen
Gradivni
Celuloza
Hitin
ćelijski zid
biljaka
egzoskelet
zglavkara,
ćelijski zid
gljiva
Biljke
Skrob
Glikogen
Celuloza
LIPIDI
• Izgrađeni od C,H i O
• Nerastvorljivi u vodi
• Podela:
–Trigliceridi
–Fosfolipidi
–Steroidi
Trigliceridi
• Estri glicerola i 3 masne kiseline
• Energetska uloga
+
3
masna kiselina
glicerol
triglicerid
Fosfolipidi
• Estri glicerola, 2 masne kiseline i fosforne
kiseline
• Grade ćelijske membrane
Polarna glava
- hidrofilna
Nepolaran rep
- hidrofoban
Fosfolipidni dvosloj
Fosfolipidni dvosloj
ćelijske membrane
Hidrofilne
glave
Hidrofobni
repovi
Steroidi
• Derivati holesterola
• Holesterol ulazi u sastav ćelijske
membrane životinja
• Neki steroidi imaju regulatornu ulogu:
polni hormoni i hormoni kore
nadbubrežne žlezde
Glukoza
riboza
Fruktoza
dezoksiriboza
Pentoze
Saharoza
Galaktoza
Laktoza
Maltoza
Heksoze
Monosaharidi
Disaharidi
UGLJENI HIDRATI
Oligosaharidi
Polisaharidi
Skrob
Glikogen
Celuloza
Hitin
LIPIDI
trigliceridi
fosfolipidi
Steroidi
PROTEINI
PROTEINI
• U njihov sastav ulaze: C, H, O i N
• Makromolekuli izgrađeni od 20 vrsta
amino-kiselina povezanih međusobno
peptidnim vezama u linearni polipetidni
lanac
Aminokiseline
• Organska jedinjenja sa dve funkcionalne
grupe: amino-grupom (–NH2) i
karboksilnom grupom (–COOH)
• Razlikuju se po R-grupi
Nepolarne
Vrste aminokiselina
Pozitivno naelektrisane
Polarne nenaelektrisane
Negativno naelektrisane
Peptidna veza
• Nastaje reakcijom između karboksilne
grupe jedne aminokiseline i amino-grupe
druge aminokiseline
dipeptid
Primarna struktura proteina
• Broj i redosled aminokiselina u
polipetpidnom lancu
• Zapisana u genima
Sekundarna struktura proteina
• Dva oblika: αheliks i β-ploča
• Uspostavlja se
formiranjem
vodoničnih veza
između H i O
peptidnih veza
α-heliks
β-ploča
Tercijarna struktura proteina
• Čine ga α-heliksi, β-ploče i “neuređeni”
delovi
Kvaternarna struktura proteina
• Više polipeptidnih lanaca gradi
funkcionalan protein
kolagen
hemoglobin
Prostorni oblik proteina
• Globularni proteini
loptasti – sferni
• Fibrilarni proteini
končasti
Primarna struktura
proteina
Sekundarna struktura
proteina
Tercijarna struktura
proteina
Kvaternarna struktura
proteina
Funkcije proteina
• Gradivna – strukturna: grade ćeliju i tkiva
• Biokatalitička – enzimi – usmeravaju
biohemijske reakcije
• Transportna – hemoglobin, transferin
• Imunološka – antitela
• Kontraktilna – aktin i miozin
• Regulatorna – hormoni
• Rezervna – albumin
PITANJA
•
•
•
•
Koji elementi ulaze u sastav proteina?
Koliko vrsta aminokiselina grade proteine?
Koje su funkcionalne grupe aminokiselina?
Kako su aminokiseline povezane u polipetidni
lanac?
• Kako nastaje peptidna veza?
• Šta je primarna struktura proteina?
• Koja dva oblika sekundarne strukture proteina
postoje?
PITANJA
• Kojim vezama se uspostavlja sekundarna
struktura proteina?
• Šta čini tercijarnu strukturu proteina?
• Koje vrste proteina postoje prema
prostornom obliku?
• Šta je kvaternarna struktura proteina?
• Navedi jedan fibrilarni i jedan globularni
protein?
• Koje uloge imaju proteini?
NUKLEINSKE KISELINE
• izgrađene od polinukleotidnih lanaca
• DNK grade 2 polinukleotidna lanca
• RNK gradi 1 polinukleotidni lanac
NUKLEOTID
• Fosfatna grupa
• Pentoza (dezoksiriboza ili riboza)
• Azotna baza
Azotne baze
• Purinske baze su
derivati purina
• Pirimidinske baze su
derivati pirimidina
citozin
adenin
timin
guanin
uracil
Polinukleotidni
lanac
5’
• Više nukleotida
povezanih
fosfodiestarskim
vezama
3’
Antiparalelnost lanaca DNK
Sparivanje komplementarnih
azotnih baza
• Molekul DNK izgrađen je
od 2 spiralno uvijena
antiparalelna (suprotno
orijentisana)
polinukleotidna lanca,
povezana među sobom
vodoničnim vezama
između kompementarnih
azotnih baza (A-T; G-C)
Uloga nukleinskih kiselina
• DNK je nosilac naslednih (genetičkih)
informacija; kontroliše sintezu proteina
• Vrste RNK su: informaciona RNK,
transportna RNK i ribozomalna RNK
• Sve tri vrste RNK učestvuju u sintezi
proteina
PITANJA
• Kako je građen nukleotid?
• Šta je polinukleotidni lanac?
• Koliko polinukleotidnih lanaca gradi
molekul DNK, a koliko molekul RNK?
• Koji pentozni šećer ulazi u sastav
dezoksiriboze, a koji u sastav riboze?
• Koje azotne baze ulaze u sastav DNK, a
koje u sastav RNK?
PITANJA
• Koje su komplementarne baze u DNK, a
koje u RNK?
• Kako je građen molekul DNK?
• Koja je uloga DNK?
• Koje vrste RNK postoje?
• Koja je uloga RNK?
Slide 10
HEMIJSKI
SASTAV
ĆELIJE
Biogeni elementi
Makroelementi
Mikroelementi
C, H, O, N, S,
Mg, Fe, Cu, Zn,
P, Na, K, Ca,
Mn, Co, I, F
Cl
~ 99% ćelije:
C, H, O, N
Sastav ćelije
Neorganske materije
Organske materije
• Voda
• Soli
• Ugljeni hidrati
• Lipidi
• Proteini
• Nukleinske
kiseline
VODA
•
•
•
•
•
•
70% ćelije
Rastvarač jonskih i polarnih materija
Sredina za biohemijske procese
Životna sredina (za vodene organizme)
Transportna uloga
Učestvuje u termoregulaciji
Struktura molekula vode
Polarna kovalentna veza
• Molekul vode je
dipol
Vodonične veze
Osobine vode
• Visok toplotni kapacitet: sporo se
zagreva i sporo hladi – čuva toplotu
• Velika toplota isparavanja:
isparavanjem vode sa površine telo se
hladi
Značaj: termoregulacija
Ponašanje materija prema vodi
Hidrofilne – imaju
afinitet prema vodi,
privlače vodu
• Joni
• Polarne materije
Hidrofobne –
odbijaju vodu
• Nepolarne materije
Mineralne materije - soli
• U vodenom rastvoru nalaze se u obliku
naelektrisanih čestica – jona
• Katjoni: Na+, K+, Ca2+, Mg2+, Fe2+, Fe3+
• Anjoni: hloridi, fosfati, sulfati, nitrati,
bikarbonati (Cl–, PO43–, SO42–, NO3–,
HCO3–)
ELEKTROLITIČKA DISOCIJACIJA
NaCl → Na+ + Cl–
Hidratisani joni
SO
Makroelementi
Mikroelementi
Biogeni elementi
SASTAV ĆELIJE
Neorganske
materije
Organske
materije
Nukleinske
kiseline
Proteini
Voda
Soli
Ugljeni
hidrati
Lipidi
Organske materije
• Bazirane na ugljeniku
• C atom – četvorovalentan
• C-atomi se povezuju u nizove
(negranate i granate) i prstenove
UGLJENI HIDRATI
• Izgrađeni od C, H i O
• Prema složenosti molekula dele se na:
»Monosaharide
»Disaharide
»Oligosaharide
»Polisaharide
Monosaharidi – Cn(H2O)n
• Prema broju C-atoma dele se na:
»trioze
»tetroze
»pentoze: riboza, dezoksiriboza
(ulaze u sastav nukleinskih kiselina)
»heksoze: glukoza, fruktoza,
galaktoza (energetska uloga)
Pentoze
riboza
dezoksiriboza
Heksoze – C6H12O6
glukoza
fruktoza
galaktoza
Disaharidi
• Izgrađeni od 2 monosaharida
Saharoza običan šećer Glu-Fru
Laktoza mlečni šećer Glu-Gal
Maltoza Glu-Glu
• Energetska uloga
saharoza
laktoza
maltoza
Oligosaharidi
• Izgrađeni od 3-100 monosaharida
• Gradivna uloga – ulaze u sastav
ćelijske membrane
oligosaharid
fosfolipidi
protein
Polisaharidi
• Izgrađeni od 100 do 1000
monosaharida – glukoze
Energetski
Skrob
Životinje i
gljive
Glikogen
Gradivni
Celuloza
Hitin
ćelijski zid
biljaka
egzoskelet
zglavkara,
ćelijski zid
gljiva
Biljke
Skrob
Glikogen
Celuloza
LIPIDI
• Izgrađeni od C,H i O
• Nerastvorljivi u vodi
• Podela:
–Trigliceridi
–Fosfolipidi
–Steroidi
Trigliceridi
• Estri glicerola i 3 masne kiseline
• Energetska uloga
+
3
masna kiselina
glicerol
triglicerid
Fosfolipidi
• Estri glicerola, 2 masne kiseline i fosforne
kiseline
• Grade ćelijske membrane
Polarna glava
- hidrofilna
Nepolaran rep
- hidrofoban
Fosfolipidni dvosloj
Fosfolipidni dvosloj
ćelijske membrane
Hidrofilne
glave
Hidrofobni
repovi
Steroidi
• Derivati holesterola
• Holesterol ulazi u sastav ćelijske
membrane životinja
• Neki steroidi imaju regulatornu ulogu:
polni hormoni i hormoni kore
nadbubrežne žlezde
Glukoza
riboza
Fruktoza
dezoksiriboza
Pentoze
Saharoza
Galaktoza
Laktoza
Maltoza
Heksoze
Monosaharidi
Disaharidi
UGLJENI HIDRATI
Oligosaharidi
Polisaharidi
Skrob
Glikogen
Celuloza
Hitin
LIPIDI
trigliceridi
fosfolipidi
Steroidi
PROTEINI
PROTEINI
• U njihov sastav ulaze: C, H, O i N
• Makromolekuli izgrađeni od 20 vrsta
amino-kiselina povezanih međusobno
peptidnim vezama u linearni polipetidni
lanac
Aminokiseline
• Organska jedinjenja sa dve funkcionalne
grupe: amino-grupom (–NH2) i
karboksilnom grupom (–COOH)
• Razlikuju se po R-grupi
Nepolarne
Vrste aminokiselina
Pozitivno naelektrisane
Polarne nenaelektrisane
Negativno naelektrisane
Peptidna veza
• Nastaje reakcijom između karboksilne
grupe jedne aminokiseline i amino-grupe
druge aminokiseline
dipeptid
Primarna struktura proteina
• Broj i redosled aminokiselina u
polipetpidnom lancu
• Zapisana u genima
Sekundarna struktura proteina
• Dva oblika: αheliks i β-ploča
• Uspostavlja se
formiranjem
vodoničnih veza
između H i O
peptidnih veza
α-heliks
β-ploča
Tercijarna struktura proteina
• Čine ga α-heliksi, β-ploče i “neuređeni”
delovi
Kvaternarna struktura proteina
• Više polipeptidnih lanaca gradi
funkcionalan protein
kolagen
hemoglobin
Prostorni oblik proteina
• Globularni proteini
loptasti – sferni
• Fibrilarni proteini
končasti
Primarna struktura
proteina
Sekundarna struktura
proteina
Tercijarna struktura
proteina
Kvaternarna struktura
proteina
Funkcije proteina
• Gradivna – strukturna: grade ćeliju i tkiva
• Biokatalitička – enzimi – usmeravaju
biohemijske reakcije
• Transportna – hemoglobin, transferin
• Imunološka – antitela
• Kontraktilna – aktin i miozin
• Regulatorna – hormoni
• Rezervna – albumin
PITANJA
•
•
•
•
Koji elementi ulaze u sastav proteina?
Koliko vrsta aminokiselina grade proteine?
Koje su funkcionalne grupe aminokiselina?
Kako su aminokiseline povezane u polipetidni
lanac?
• Kako nastaje peptidna veza?
• Šta je primarna struktura proteina?
• Koja dva oblika sekundarne strukture proteina
postoje?
PITANJA
• Kojim vezama se uspostavlja sekundarna
struktura proteina?
• Šta čini tercijarnu strukturu proteina?
• Koje vrste proteina postoje prema
prostornom obliku?
• Šta je kvaternarna struktura proteina?
• Navedi jedan fibrilarni i jedan globularni
protein?
• Koje uloge imaju proteini?
NUKLEINSKE KISELINE
• izgrađene od polinukleotidnih lanaca
• DNK grade 2 polinukleotidna lanca
• RNK gradi 1 polinukleotidni lanac
NUKLEOTID
• Fosfatna grupa
• Pentoza (dezoksiriboza ili riboza)
• Azotna baza
Azotne baze
• Purinske baze su
derivati purina
• Pirimidinske baze su
derivati pirimidina
citozin
adenin
timin
guanin
uracil
Polinukleotidni
lanac
5’
• Više nukleotida
povezanih
fosfodiestarskim
vezama
3’
Antiparalelnost lanaca DNK
Sparivanje komplementarnih
azotnih baza
• Molekul DNK izgrađen je
od 2 spiralno uvijena
antiparalelna (suprotno
orijentisana)
polinukleotidna lanca,
povezana među sobom
vodoničnim vezama
između kompementarnih
azotnih baza (A-T; G-C)
Uloga nukleinskih kiselina
• DNK je nosilac naslednih (genetičkih)
informacija; kontroliše sintezu proteina
• Vrste RNK su: informaciona RNK,
transportna RNK i ribozomalna RNK
• Sve tri vrste RNK učestvuju u sintezi
proteina
PITANJA
• Kako je građen nukleotid?
• Šta je polinukleotidni lanac?
• Koliko polinukleotidnih lanaca gradi
molekul DNK, a koliko molekul RNK?
• Koji pentozni šećer ulazi u sastav
dezoksiriboze, a koji u sastav riboze?
• Koje azotne baze ulaze u sastav DNK, a
koje u sastav RNK?
PITANJA
• Koje su komplementarne baze u DNK, a
koje u RNK?
• Kako je građen molekul DNK?
• Koja je uloga DNK?
• Koje vrste RNK postoje?
• Koja je uloga RNK?
Slide 11
HEMIJSKI
SASTAV
ĆELIJE
Biogeni elementi
Makroelementi
Mikroelementi
C, H, O, N, S,
Mg, Fe, Cu, Zn,
P, Na, K, Ca,
Mn, Co, I, F
Cl
~ 99% ćelije:
C, H, O, N
Sastav ćelije
Neorganske materije
Organske materije
• Voda
• Soli
• Ugljeni hidrati
• Lipidi
• Proteini
• Nukleinske
kiseline
VODA
•
•
•
•
•
•
70% ćelije
Rastvarač jonskih i polarnih materija
Sredina za biohemijske procese
Životna sredina (za vodene organizme)
Transportna uloga
Učestvuje u termoregulaciji
Struktura molekula vode
Polarna kovalentna veza
• Molekul vode je
dipol
Vodonične veze
Osobine vode
• Visok toplotni kapacitet: sporo se
zagreva i sporo hladi – čuva toplotu
• Velika toplota isparavanja:
isparavanjem vode sa površine telo se
hladi
Značaj: termoregulacija
Ponašanje materija prema vodi
Hidrofilne – imaju
afinitet prema vodi,
privlače vodu
• Joni
• Polarne materije
Hidrofobne –
odbijaju vodu
• Nepolarne materije
Mineralne materije - soli
• U vodenom rastvoru nalaze se u obliku
naelektrisanih čestica – jona
• Katjoni: Na+, K+, Ca2+, Mg2+, Fe2+, Fe3+
• Anjoni: hloridi, fosfati, sulfati, nitrati,
bikarbonati (Cl–, PO43–, SO42–, NO3–,
HCO3–)
ELEKTROLITIČKA DISOCIJACIJA
NaCl → Na+ + Cl–
Hidratisani joni
SO
Makroelementi
Mikroelementi
Biogeni elementi
SASTAV ĆELIJE
Neorganske
materije
Organske
materije
Nukleinske
kiseline
Proteini
Voda
Soli
Ugljeni
hidrati
Lipidi
Organske materije
• Bazirane na ugljeniku
• C atom – četvorovalentan
• C-atomi se povezuju u nizove
(negranate i granate) i prstenove
UGLJENI HIDRATI
• Izgrađeni od C, H i O
• Prema složenosti molekula dele se na:
»Monosaharide
»Disaharide
»Oligosaharide
»Polisaharide
Monosaharidi – Cn(H2O)n
• Prema broju C-atoma dele se na:
»trioze
»tetroze
»pentoze: riboza, dezoksiriboza
(ulaze u sastav nukleinskih kiselina)
»heksoze: glukoza, fruktoza,
galaktoza (energetska uloga)
Pentoze
riboza
dezoksiriboza
Heksoze – C6H12O6
glukoza
fruktoza
galaktoza
Disaharidi
• Izgrađeni od 2 monosaharida
Saharoza običan šećer Glu-Fru
Laktoza mlečni šećer Glu-Gal
Maltoza Glu-Glu
• Energetska uloga
saharoza
laktoza
maltoza
Oligosaharidi
• Izgrađeni od 3-100 monosaharida
• Gradivna uloga – ulaze u sastav
ćelijske membrane
oligosaharid
fosfolipidi
protein
Polisaharidi
• Izgrađeni od 100 do 1000
monosaharida – glukoze
Energetski
Skrob
Životinje i
gljive
Glikogen
Gradivni
Celuloza
Hitin
ćelijski zid
biljaka
egzoskelet
zglavkara,
ćelijski zid
gljiva
Biljke
Skrob
Glikogen
Celuloza
LIPIDI
• Izgrađeni od C,H i O
• Nerastvorljivi u vodi
• Podela:
–Trigliceridi
–Fosfolipidi
–Steroidi
Trigliceridi
• Estri glicerola i 3 masne kiseline
• Energetska uloga
+
3
masna kiselina
glicerol
triglicerid
Fosfolipidi
• Estri glicerola, 2 masne kiseline i fosforne
kiseline
• Grade ćelijske membrane
Polarna glava
- hidrofilna
Nepolaran rep
- hidrofoban
Fosfolipidni dvosloj
Fosfolipidni dvosloj
ćelijske membrane
Hidrofilne
glave
Hidrofobni
repovi
Steroidi
• Derivati holesterola
• Holesterol ulazi u sastav ćelijske
membrane životinja
• Neki steroidi imaju regulatornu ulogu:
polni hormoni i hormoni kore
nadbubrežne žlezde
Glukoza
riboza
Fruktoza
dezoksiriboza
Pentoze
Saharoza
Galaktoza
Laktoza
Maltoza
Heksoze
Monosaharidi
Disaharidi
UGLJENI HIDRATI
Oligosaharidi
Polisaharidi
Skrob
Glikogen
Celuloza
Hitin
LIPIDI
trigliceridi
fosfolipidi
Steroidi
PROTEINI
PROTEINI
• U njihov sastav ulaze: C, H, O i N
• Makromolekuli izgrađeni od 20 vrsta
amino-kiselina povezanih međusobno
peptidnim vezama u linearni polipetidni
lanac
Aminokiseline
• Organska jedinjenja sa dve funkcionalne
grupe: amino-grupom (–NH2) i
karboksilnom grupom (–COOH)
• Razlikuju se po R-grupi
Nepolarne
Vrste aminokiselina
Pozitivno naelektrisane
Polarne nenaelektrisane
Negativno naelektrisane
Peptidna veza
• Nastaje reakcijom između karboksilne
grupe jedne aminokiseline i amino-grupe
druge aminokiseline
dipeptid
Primarna struktura proteina
• Broj i redosled aminokiselina u
polipetpidnom lancu
• Zapisana u genima
Sekundarna struktura proteina
• Dva oblika: αheliks i β-ploča
• Uspostavlja se
formiranjem
vodoničnih veza
između H i O
peptidnih veza
α-heliks
β-ploča
Tercijarna struktura proteina
• Čine ga α-heliksi, β-ploče i “neuređeni”
delovi
Kvaternarna struktura proteina
• Više polipeptidnih lanaca gradi
funkcionalan protein
kolagen
hemoglobin
Prostorni oblik proteina
• Globularni proteini
loptasti – sferni
• Fibrilarni proteini
končasti
Primarna struktura
proteina
Sekundarna struktura
proteina
Tercijarna struktura
proteina
Kvaternarna struktura
proteina
Funkcije proteina
• Gradivna – strukturna: grade ćeliju i tkiva
• Biokatalitička – enzimi – usmeravaju
biohemijske reakcije
• Transportna – hemoglobin, transferin
• Imunološka – antitela
• Kontraktilna – aktin i miozin
• Regulatorna – hormoni
• Rezervna – albumin
PITANJA
•
•
•
•
Koji elementi ulaze u sastav proteina?
Koliko vrsta aminokiselina grade proteine?
Koje su funkcionalne grupe aminokiselina?
Kako su aminokiseline povezane u polipetidni
lanac?
• Kako nastaje peptidna veza?
• Šta je primarna struktura proteina?
• Koja dva oblika sekundarne strukture proteina
postoje?
PITANJA
• Kojim vezama se uspostavlja sekundarna
struktura proteina?
• Šta čini tercijarnu strukturu proteina?
• Koje vrste proteina postoje prema
prostornom obliku?
• Šta je kvaternarna struktura proteina?
• Navedi jedan fibrilarni i jedan globularni
protein?
• Koje uloge imaju proteini?
NUKLEINSKE KISELINE
• izgrađene od polinukleotidnih lanaca
• DNK grade 2 polinukleotidna lanca
• RNK gradi 1 polinukleotidni lanac
NUKLEOTID
• Fosfatna grupa
• Pentoza (dezoksiriboza ili riboza)
• Azotna baza
Azotne baze
• Purinske baze su
derivati purina
• Pirimidinske baze su
derivati pirimidina
citozin
adenin
timin
guanin
uracil
Polinukleotidni
lanac
5’
• Više nukleotida
povezanih
fosfodiestarskim
vezama
3’
Antiparalelnost lanaca DNK
Sparivanje komplementarnih
azotnih baza
• Molekul DNK izgrađen je
od 2 spiralno uvijena
antiparalelna (suprotno
orijentisana)
polinukleotidna lanca,
povezana među sobom
vodoničnim vezama
između kompementarnih
azotnih baza (A-T; G-C)
Uloga nukleinskih kiselina
• DNK je nosilac naslednih (genetičkih)
informacija; kontroliše sintezu proteina
• Vrste RNK su: informaciona RNK,
transportna RNK i ribozomalna RNK
• Sve tri vrste RNK učestvuju u sintezi
proteina
PITANJA
• Kako je građen nukleotid?
• Šta je polinukleotidni lanac?
• Koliko polinukleotidnih lanaca gradi
molekul DNK, a koliko molekul RNK?
• Koji pentozni šećer ulazi u sastav
dezoksiriboze, a koji u sastav riboze?
• Koje azotne baze ulaze u sastav DNK, a
koje u sastav RNK?
PITANJA
• Koje su komplementarne baze u DNK, a
koje u RNK?
• Kako je građen molekul DNK?
• Koja je uloga DNK?
• Koje vrste RNK postoje?
• Koja je uloga RNK?
Slide 12
HEMIJSKI
SASTAV
ĆELIJE
Biogeni elementi
Makroelementi
Mikroelementi
C, H, O, N, S,
Mg, Fe, Cu, Zn,
P, Na, K, Ca,
Mn, Co, I, F
Cl
~ 99% ćelije:
C, H, O, N
Sastav ćelije
Neorganske materije
Organske materije
• Voda
• Soli
• Ugljeni hidrati
• Lipidi
• Proteini
• Nukleinske
kiseline
VODA
•
•
•
•
•
•
70% ćelije
Rastvarač jonskih i polarnih materija
Sredina za biohemijske procese
Životna sredina (za vodene organizme)
Transportna uloga
Učestvuje u termoregulaciji
Struktura molekula vode
Polarna kovalentna veza
• Molekul vode je
dipol
Vodonične veze
Osobine vode
• Visok toplotni kapacitet: sporo se
zagreva i sporo hladi – čuva toplotu
• Velika toplota isparavanja:
isparavanjem vode sa površine telo se
hladi
Značaj: termoregulacija
Ponašanje materija prema vodi
Hidrofilne – imaju
afinitet prema vodi,
privlače vodu
• Joni
• Polarne materije
Hidrofobne –
odbijaju vodu
• Nepolarne materije
Mineralne materije - soli
• U vodenom rastvoru nalaze se u obliku
naelektrisanih čestica – jona
• Katjoni: Na+, K+, Ca2+, Mg2+, Fe2+, Fe3+
• Anjoni: hloridi, fosfati, sulfati, nitrati,
bikarbonati (Cl–, PO43–, SO42–, NO3–,
HCO3–)
ELEKTROLITIČKA DISOCIJACIJA
NaCl → Na+ + Cl–
Hidratisani joni
SO
Makroelementi
Mikroelementi
Biogeni elementi
SASTAV ĆELIJE
Neorganske
materije
Organske
materije
Nukleinske
kiseline
Proteini
Voda
Soli
Ugljeni
hidrati
Lipidi
Organske materije
• Bazirane na ugljeniku
• C atom – četvorovalentan
• C-atomi se povezuju u nizove
(negranate i granate) i prstenove
UGLJENI HIDRATI
• Izgrađeni od C, H i O
• Prema složenosti molekula dele se na:
»Monosaharide
»Disaharide
»Oligosaharide
»Polisaharide
Monosaharidi – Cn(H2O)n
• Prema broju C-atoma dele se na:
»trioze
»tetroze
»pentoze: riboza, dezoksiriboza
(ulaze u sastav nukleinskih kiselina)
»heksoze: glukoza, fruktoza,
galaktoza (energetska uloga)
Pentoze
riboza
dezoksiriboza
Heksoze – C6H12O6
glukoza
fruktoza
galaktoza
Disaharidi
• Izgrađeni od 2 monosaharida
Saharoza običan šećer Glu-Fru
Laktoza mlečni šećer Glu-Gal
Maltoza Glu-Glu
• Energetska uloga
saharoza
laktoza
maltoza
Oligosaharidi
• Izgrađeni od 3-100 monosaharida
• Gradivna uloga – ulaze u sastav
ćelijske membrane
oligosaharid
fosfolipidi
protein
Polisaharidi
• Izgrađeni od 100 do 1000
monosaharida – glukoze
Energetski
Skrob
Životinje i
gljive
Glikogen
Gradivni
Celuloza
Hitin
ćelijski zid
biljaka
egzoskelet
zglavkara,
ćelijski zid
gljiva
Biljke
Skrob
Glikogen
Celuloza
LIPIDI
• Izgrađeni od C,H i O
• Nerastvorljivi u vodi
• Podela:
–Trigliceridi
–Fosfolipidi
–Steroidi
Trigliceridi
• Estri glicerola i 3 masne kiseline
• Energetska uloga
+
3
masna kiselina
glicerol
triglicerid
Fosfolipidi
• Estri glicerola, 2 masne kiseline i fosforne
kiseline
• Grade ćelijske membrane
Polarna glava
- hidrofilna
Nepolaran rep
- hidrofoban
Fosfolipidni dvosloj
Fosfolipidni dvosloj
ćelijske membrane
Hidrofilne
glave
Hidrofobni
repovi
Steroidi
• Derivati holesterola
• Holesterol ulazi u sastav ćelijske
membrane životinja
• Neki steroidi imaju regulatornu ulogu:
polni hormoni i hormoni kore
nadbubrežne žlezde
Glukoza
riboza
Fruktoza
dezoksiriboza
Pentoze
Saharoza
Galaktoza
Laktoza
Maltoza
Heksoze
Monosaharidi
Disaharidi
UGLJENI HIDRATI
Oligosaharidi
Polisaharidi
Skrob
Glikogen
Celuloza
Hitin
LIPIDI
trigliceridi
fosfolipidi
Steroidi
PROTEINI
PROTEINI
• U njihov sastav ulaze: C, H, O i N
• Makromolekuli izgrađeni od 20 vrsta
amino-kiselina povezanih međusobno
peptidnim vezama u linearni polipetidni
lanac
Aminokiseline
• Organska jedinjenja sa dve funkcionalne
grupe: amino-grupom (–NH2) i
karboksilnom grupom (–COOH)
• Razlikuju se po R-grupi
Nepolarne
Vrste aminokiselina
Pozitivno naelektrisane
Polarne nenaelektrisane
Negativno naelektrisane
Peptidna veza
• Nastaje reakcijom između karboksilne
grupe jedne aminokiseline i amino-grupe
druge aminokiseline
dipeptid
Primarna struktura proteina
• Broj i redosled aminokiselina u
polipetpidnom lancu
• Zapisana u genima
Sekundarna struktura proteina
• Dva oblika: αheliks i β-ploča
• Uspostavlja se
formiranjem
vodoničnih veza
između H i O
peptidnih veza
α-heliks
β-ploča
Tercijarna struktura proteina
• Čine ga α-heliksi, β-ploče i “neuređeni”
delovi
Kvaternarna struktura proteina
• Više polipeptidnih lanaca gradi
funkcionalan protein
kolagen
hemoglobin
Prostorni oblik proteina
• Globularni proteini
loptasti – sferni
• Fibrilarni proteini
končasti
Primarna struktura
proteina
Sekundarna struktura
proteina
Tercijarna struktura
proteina
Kvaternarna struktura
proteina
Funkcije proteina
• Gradivna – strukturna: grade ćeliju i tkiva
• Biokatalitička – enzimi – usmeravaju
biohemijske reakcije
• Transportna – hemoglobin, transferin
• Imunološka – antitela
• Kontraktilna – aktin i miozin
• Regulatorna – hormoni
• Rezervna – albumin
PITANJA
•
•
•
•
Koji elementi ulaze u sastav proteina?
Koliko vrsta aminokiselina grade proteine?
Koje su funkcionalne grupe aminokiselina?
Kako su aminokiseline povezane u polipetidni
lanac?
• Kako nastaje peptidna veza?
• Šta je primarna struktura proteina?
• Koja dva oblika sekundarne strukture proteina
postoje?
PITANJA
• Kojim vezama se uspostavlja sekundarna
struktura proteina?
• Šta čini tercijarnu strukturu proteina?
• Koje vrste proteina postoje prema
prostornom obliku?
• Šta je kvaternarna struktura proteina?
• Navedi jedan fibrilarni i jedan globularni
protein?
• Koje uloge imaju proteini?
NUKLEINSKE KISELINE
• izgrađene od polinukleotidnih lanaca
• DNK grade 2 polinukleotidna lanca
• RNK gradi 1 polinukleotidni lanac
NUKLEOTID
• Fosfatna grupa
• Pentoza (dezoksiriboza ili riboza)
• Azotna baza
Azotne baze
• Purinske baze su
derivati purina
• Pirimidinske baze su
derivati pirimidina
citozin
adenin
timin
guanin
uracil
Polinukleotidni
lanac
5’
• Više nukleotida
povezanih
fosfodiestarskim
vezama
3’
Antiparalelnost lanaca DNK
Sparivanje komplementarnih
azotnih baza
• Molekul DNK izgrađen je
od 2 spiralno uvijena
antiparalelna (suprotno
orijentisana)
polinukleotidna lanca,
povezana među sobom
vodoničnim vezama
između kompementarnih
azotnih baza (A-T; G-C)
Uloga nukleinskih kiselina
• DNK je nosilac naslednih (genetičkih)
informacija; kontroliše sintezu proteina
• Vrste RNK su: informaciona RNK,
transportna RNK i ribozomalna RNK
• Sve tri vrste RNK učestvuju u sintezi
proteina
PITANJA
• Kako je građen nukleotid?
• Šta je polinukleotidni lanac?
• Koliko polinukleotidnih lanaca gradi
molekul DNK, a koliko molekul RNK?
• Koji pentozni šećer ulazi u sastav
dezoksiriboze, a koji u sastav riboze?
• Koje azotne baze ulaze u sastav DNK, a
koje u sastav RNK?
PITANJA
• Koje su komplementarne baze u DNK, a
koje u RNK?
• Kako je građen molekul DNK?
• Koja je uloga DNK?
• Koje vrste RNK postoje?
• Koja je uloga RNK?
Slide 13
HEMIJSKI
SASTAV
ĆELIJE
Biogeni elementi
Makroelementi
Mikroelementi
C, H, O, N, S,
Mg, Fe, Cu, Zn,
P, Na, K, Ca,
Mn, Co, I, F
Cl
~ 99% ćelije:
C, H, O, N
Sastav ćelije
Neorganske materije
Organske materije
• Voda
• Soli
• Ugljeni hidrati
• Lipidi
• Proteini
• Nukleinske
kiseline
VODA
•
•
•
•
•
•
70% ćelije
Rastvarač jonskih i polarnih materija
Sredina za biohemijske procese
Životna sredina (za vodene organizme)
Transportna uloga
Učestvuje u termoregulaciji
Struktura molekula vode
Polarna kovalentna veza
• Molekul vode je
dipol
Vodonične veze
Osobine vode
• Visok toplotni kapacitet: sporo se
zagreva i sporo hladi – čuva toplotu
• Velika toplota isparavanja:
isparavanjem vode sa površine telo se
hladi
Značaj: termoregulacija
Ponašanje materija prema vodi
Hidrofilne – imaju
afinitet prema vodi,
privlače vodu
• Joni
• Polarne materije
Hidrofobne –
odbijaju vodu
• Nepolarne materije
Mineralne materije - soli
• U vodenom rastvoru nalaze se u obliku
naelektrisanih čestica – jona
• Katjoni: Na+, K+, Ca2+, Mg2+, Fe2+, Fe3+
• Anjoni: hloridi, fosfati, sulfati, nitrati,
bikarbonati (Cl–, PO43–, SO42–, NO3–,
HCO3–)
ELEKTROLITIČKA DISOCIJACIJA
NaCl → Na+ + Cl–
Hidratisani joni
SO
Makroelementi
Mikroelementi
Biogeni elementi
SASTAV ĆELIJE
Neorganske
materije
Organske
materije
Nukleinske
kiseline
Proteini
Voda
Soli
Ugljeni
hidrati
Lipidi
Organske materije
• Bazirane na ugljeniku
• C atom – četvorovalentan
• C-atomi se povezuju u nizove
(negranate i granate) i prstenove
UGLJENI HIDRATI
• Izgrađeni od C, H i O
• Prema složenosti molekula dele se na:
»Monosaharide
»Disaharide
»Oligosaharide
»Polisaharide
Monosaharidi – Cn(H2O)n
• Prema broju C-atoma dele se na:
»trioze
»tetroze
»pentoze: riboza, dezoksiriboza
(ulaze u sastav nukleinskih kiselina)
»heksoze: glukoza, fruktoza,
galaktoza (energetska uloga)
Pentoze
riboza
dezoksiriboza
Heksoze – C6H12O6
glukoza
fruktoza
galaktoza
Disaharidi
• Izgrađeni od 2 monosaharida
Saharoza običan šećer Glu-Fru
Laktoza mlečni šećer Glu-Gal
Maltoza Glu-Glu
• Energetska uloga
saharoza
laktoza
maltoza
Oligosaharidi
• Izgrađeni od 3-100 monosaharida
• Gradivna uloga – ulaze u sastav
ćelijske membrane
oligosaharid
fosfolipidi
protein
Polisaharidi
• Izgrađeni od 100 do 1000
monosaharida – glukoze
Energetski
Skrob
Životinje i
gljive
Glikogen
Gradivni
Celuloza
Hitin
ćelijski zid
biljaka
egzoskelet
zglavkara,
ćelijski zid
gljiva
Biljke
Skrob
Glikogen
Celuloza
LIPIDI
• Izgrađeni od C,H i O
• Nerastvorljivi u vodi
• Podela:
–Trigliceridi
–Fosfolipidi
–Steroidi
Trigliceridi
• Estri glicerola i 3 masne kiseline
• Energetska uloga
+
3
masna kiselina
glicerol
triglicerid
Fosfolipidi
• Estri glicerola, 2 masne kiseline i fosforne
kiseline
• Grade ćelijske membrane
Polarna glava
- hidrofilna
Nepolaran rep
- hidrofoban
Fosfolipidni dvosloj
Fosfolipidni dvosloj
ćelijske membrane
Hidrofilne
glave
Hidrofobni
repovi
Steroidi
• Derivati holesterola
• Holesterol ulazi u sastav ćelijske
membrane životinja
• Neki steroidi imaju regulatornu ulogu:
polni hormoni i hormoni kore
nadbubrežne žlezde
Glukoza
riboza
Fruktoza
dezoksiriboza
Pentoze
Saharoza
Galaktoza
Laktoza
Maltoza
Heksoze
Monosaharidi
Disaharidi
UGLJENI HIDRATI
Oligosaharidi
Polisaharidi
Skrob
Glikogen
Celuloza
Hitin
LIPIDI
trigliceridi
fosfolipidi
Steroidi
PROTEINI
PROTEINI
• U njihov sastav ulaze: C, H, O i N
• Makromolekuli izgrađeni od 20 vrsta
amino-kiselina povezanih međusobno
peptidnim vezama u linearni polipetidni
lanac
Aminokiseline
• Organska jedinjenja sa dve funkcionalne
grupe: amino-grupom (–NH2) i
karboksilnom grupom (–COOH)
• Razlikuju se po R-grupi
Nepolarne
Vrste aminokiselina
Pozitivno naelektrisane
Polarne nenaelektrisane
Negativno naelektrisane
Peptidna veza
• Nastaje reakcijom između karboksilne
grupe jedne aminokiseline i amino-grupe
druge aminokiseline
dipeptid
Primarna struktura proteina
• Broj i redosled aminokiselina u
polipetpidnom lancu
• Zapisana u genima
Sekundarna struktura proteina
• Dva oblika: αheliks i β-ploča
• Uspostavlja se
formiranjem
vodoničnih veza
između H i O
peptidnih veza
α-heliks
β-ploča
Tercijarna struktura proteina
• Čine ga α-heliksi, β-ploče i “neuređeni”
delovi
Kvaternarna struktura proteina
• Više polipeptidnih lanaca gradi
funkcionalan protein
kolagen
hemoglobin
Prostorni oblik proteina
• Globularni proteini
loptasti – sferni
• Fibrilarni proteini
končasti
Primarna struktura
proteina
Sekundarna struktura
proteina
Tercijarna struktura
proteina
Kvaternarna struktura
proteina
Funkcije proteina
• Gradivna – strukturna: grade ćeliju i tkiva
• Biokatalitička – enzimi – usmeravaju
biohemijske reakcije
• Transportna – hemoglobin, transferin
• Imunološka – antitela
• Kontraktilna – aktin i miozin
• Regulatorna – hormoni
• Rezervna – albumin
PITANJA
•
•
•
•
Koji elementi ulaze u sastav proteina?
Koliko vrsta aminokiselina grade proteine?
Koje su funkcionalne grupe aminokiselina?
Kako su aminokiseline povezane u polipetidni
lanac?
• Kako nastaje peptidna veza?
• Šta je primarna struktura proteina?
• Koja dva oblika sekundarne strukture proteina
postoje?
PITANJA
• Kojim vezama se uspostavlja sekundarna
struktura proteina?
• Šta čini tercijarnu strukturu proteina?
• Koje vrste proteina postoje prema
prostornom obliku?
• Šta je kvaternarna struktura proteina?
• Navedi jedan fibrilarni i jedan globularni
protein?
• Koje uloge imaju proteini?
NUKLEINSKE KISELINE
• izgrađene od polinukleotidnih lanaca
• DNK grade 2 polinukleotidna lanca
• RNK gradi 1 polinukleotidni lanac
NUKLEOTID
• Fosfatna grupa
• Pentoza (dezoksiriboza ili riboza)
• Azotna baza
Azotne baze
• Purinske baze su
derivati purina
• Pirimidinske baze su
derivati pirimidina
citozin
adenin
timin
guanin
uracil
Polinukleotidni
lanac
5’
• Više nukleotida
povezanih
fosfodiestarskim
vezama
3’
Antiparalelnost lanaca DNK
Sparivanje komplementarnih
azotnih baza
• Molekul DNK izgrađen je
od 2 spiralno uvijena
antiparalelna (suprotno
orijentisana)
polinukleotidna lanca,
povezana među sobom
vodoničnim vezama
između kompementarnih
azotnih baza (A-T; G-C)
Uloga nukleinskih kiselina
• DNK je nosilac naslednih (genetičkih)
informacija; kontroliše sintezu proteina
• Vrste RNK su: informaciona RNK,
transportna RNK i ribozomalna RNK
• Sve tri vrste RNK učestvuju u sintezi
proteina
PITANJA
• Kako je građen nukleotid?
• Šta je polinukleotidni lanac?
• Koliko polinukleotidnih lanaca gradi
molekul DNK, a koliko molekul RNK?
• Koji pentozni šećer ulazi u sastav
dezoksiriboze, a koji u sastav riboze?
• Koje azotne baze ulaze u sastav DNK, a
koje u sastav RNK?
PITANJA
• Koje su komplementarne baze u DNK, a
koje u RNK?
• Kako je građen molekul DNK?
• Koja je uloga DNK?
• Koje vrste RNK postoje?
• Koja je uloga RNK?
Slide 14
HEMIJSKI
SASTAV
ĆELIJE
Biogeni elementi
Makroelementi
Mikroelementi
C, H, O, N, S,
Mg, Fe, Cu, Zn,
P, Na, K, Ca,
Mn, Co, I, F
Cl
~ 99% ćelije:
C, H, O, N
Sastav ćelije
Neorganske materije
Organske materije
• Voda
• Soli
• Ugljeni hidrati
• Lipidi
• Proteini
• Nukleinske
kiseline
VODA
•
•
•
•
•
•
70% ćelije
Rastvarač jonskih i polarnih materija
Sredina za biohemijske procese
Životna sredina (za vodene organizme)
Transportna uloga
Učestvuje u termoregulaciji
Struktura molekula vode
Polarna kovalentna veza
• Molekul vode je
dipol
Vodonične veze
Osobine vode
• Visok toplotni kapacitet: sporo se
zagreva i sporo hladi – čuva toplotu
• Velika toplota isparavanja:
isparavanjem vode sa površine telo se
hladi
Značaj: termoregulacija
Ponašanje materija prema vodi
Hidrofilne – imaju
afinitet prema vodi,
privlače vodu
• Joni
• Polarne materije
Hidrofobne –
odbijaju vodu
• Nepolarne materije
Mineralne materije - soli
• U vodenom rastvoru nalaze se u obliku
naelektrisanih čestica – jona
• Katjoni: Na+, K+, Ca2+, Mg2+, Fe2+, Fe3+
• Anjoni: hloridi, fosfati, sulfati, nitrati,
bikarbonati (Cl–, PO43–, SO42–, NO3–,
HCO3–)
ELEKTROLITIČKA DISOCIJACIJA
NaCl → Na+ + Cl–
Hidratisani joni
SO
Makroelementi
Mikroelementi
Biogeni elementi
SASTAV ĆELIJE
Neorganske
materije
Organske
materije
Nukleinske
kiseline
Proteini
Voda
Soli
Ugljeni
hidrati
Lipidi
Organske materije
• Bazirane na ugljeniku
• C atom – četvorovalentan
• C-atomi se povezuju u nizove
(negranate i granate) i prstenove
UGLJENI HIDRATI
• Izgrađeni od C, H i O
• Prema složenosti molekula dele se na:
»Monosaharide
»Disaharide
»Oligosaharide
»Polisaharide
Monosaharidi – Cn(H2O)n
• Prema broju C-atoma dele se na:
»trioze
»tetroze
»pentoze: riboza, dezoksiriboza
(ulaze u sastav nukleinskih kiselina)
»heksoze: glukoza, fruktoza,
galaktoza (energetska uloga)
Pentoze
riboza
dezoksiriboza
Heksoze – C6H12O6
glukoza
fruktoza
galaktoza
Disaharidi
• Izgrađeni od 2 monosaharida
Saharoza običan šećer Glu-Fru
Laktoza mlečni šećer Glu-Gal
Maltoza Glu-Glu
• Energetska uloga
saharoza
laktoza
maltoza
Oligosaharidi
• Izgrađeni od 3-100 monosaharida
• Gradivna uloga – ulaze u sastav
ćelijske membrane
oligosaharid
fosfolipidi
protein
Polisaharidi
• Izgrađeni od 100 do 1000
monosaharida – glukoze
Energetski
Skrob
Životinje i
gljive
Glikogen
Gradivni
Celuloza
Hitin
ćelijski zid
biljaka
egzoskelet
zglavkara,
ćelijski zid
gljiva
Biljke
Skrob
Glikogen
Celuloza
LIPIDI
• Izgrađeni od C,H i O
• Nerastvorljivi u vodi
• Podela:
–Trigliceridi
–Fosfolipidi
–Steroidi
Trigliceridi
• Estri glicerola i 3 masne kiseline
• Energetska uloga
+
3
masna kiselina
glicerol
triglicerid
Fosfolipidi
• Estri glicerola, 2 masne kiseline i fosforne
kiseline
• Grade ćelijske membrane
Polarna glava
- hidrofilna
Nepolaran rep
- hidrofoban
Fosfolipidni dvosloj
Fosfolipidni dvosloj
ćelijske membrane
Hidrofilne
glave
Hidrofobni
repovi
Steroidi
• Derivati holesterola
• Holesterol ulazi u sastav ćelijske
membrane životinja
• Neki steroidi imaju regulatornu ulogu:
polni hormoni i hormoni kore
nadbubrežne žlezde
Glukoza
riboza
Fruktoza
dezoksiriboza
Pentoze
Saharoza
Galaktoza
Laktoza
Maltoza
Heksoze
Monosaharidi
Disaharidi
UGLJENI HIDRATI
Oligosaharidi
Polisaharidi
Skrob
Glikogen
Celuloza
Hitin
LIPIDI
trigliceridi
fosfolipidi
Steroidi
PROTEINI
PROTEINI
• U njihov sastav ulaze: C, H, O i N
• Makromolekuli izgrađeni od 20 vrsta
amino-kiselina povezanih međusobno
peptidnim vezama u linearni polipetidni
lanac
Aminokiseline
• Organska jedinjenja sa dve funkcionalne
grupe: amino-grupom (–NH2) i
karboksilnom grupom (–COOH)
• Razlikuju se po R-grupi
Nepolarne
Vrste aminokiselina
Pozitivno naelektrisane
Polarne nenaelektrisane
Negativno naelektrisane
Peptidna veza
• Nastaje reakcijom između karboksilne
grupe jedne aminokiseline i amino-grupe
druge aminokiseline
dipeptid
Primarna struktura proteina
• Broj i redosled aminokiselina u
polipetpidnom lancu
• Zapisana u genima
Sekundarna struktura proteina
• Dva oblika: αheliks i β-ploča
• Uspostavlja se
formiranjem
vodoničnih veza
između H i O
peptidnih veza
α-heliks
β-ploča
Tercijarna struktura proteina
• Čine ga α-heliksi, β-ploče i “neuređeni”
delovi
Kvaternarna struktura proteina
• Više polipeptidnih lanaca gradi
funkcionalan protein
kolagen
hemoglobin
Prostorni oblik proteina
• Globularni proteini
loptasti – sferni
• Fibrilarni proteini
končasti
Primarna struktura
proteina
Sekundarna struktura
proteina
Tercijarna struktura
proteina
Kvaternarna struktura
proteina
Funkcije proteina
• Gradivna – strukturna: grade ćeliju i tkiva
• Biokatalitička – enzimi – usmeravaju
biohemijske reakcije
• Transportna – hemoglobin, transferin
• Imunološka – antitela
• Kontraktilna – aktin i miozin
• Regulatorna – hormoni
• Rezervna – albumin
PITANJA
•
•
•
•
Koji elementi ulaze u sastav proteina?
Koliko vrsta aminokiselina grade proteine?
Koje su funkcionalne grupe aminokiselina?
Kako su aminokiseline povezane u polipetidni
lanac?
• Kako nastaje peptidna veza?
• Šta je primarna struktura proteina?
• Koja dva oblika sekundarne strukture proteina
postoje?
PITANJA
• Kojim vezama se uspostavlja sekundarna
struktura proteina?
• Šta čini tercijarnu strukturu proteina?
• Koje vrste proteina postoje prema
prostornom obliku?
• Šta je kvaternarna struktura proteina?
• Navedi jedan fibrilarni i jedan globularni
protein?
• Koje uloge imaju proteini?
NUKLEINSKE KISELINE
• izgrađene od polinukleotidnih lanaca
• DNK grade 2 polinukleotidna lanca
• RNK gradi 1 polinukleotidni lanac
NUKLEOTID
• Fosfatna grupa
• Pentoza (dezoksiriboza ili riboza)
• Azotna baza
Azotne baze
• Purinske baze su
derivati purina
• Pirimidinske baze su
derivati pirimidina
citozin
adenin
timin
guanin
uracil
Polinukleotidni
lanac
5’
• Više nukleotida
povezanih
fosfodiestarskim
vezama
3’
Antiparalelnost lanaca DNK
Sparivanje komplementarnih
azotnih baza
• Molekul DNK izgrađen je
od 2 spiralno uvijena
antiparalelna (suprotno
orijentisana)
polinukleotidna lanca,
povezana među sobom
vodoničnim vezama
između kompementarnih
azotnih baza (A-T; G-C)
Uloga nukleinskih kiselina
• DNK je nosilac naslednih (genetičkih)
informacija; kontroliše sintezu proteina
• Vrste RNK su: informaciona RNK,
transportna RNK i ribozomalna RNK
• Sve tri vrste RNK učestvuju u sintezi
proteina
PITANJA
• Kako je građen nukleotid?
• Šta je polinukleotidni lanac?
• Koliko polinukleotidnih lanaca gradi
molekul DNK, a koliko molekul RNK?
• Koji pentozni šećer ulazi u sastav
dezoksiriboze, a koji u sastav riboze?
• Koje azotne baze ulaze u sastav DNK, a
koje u sastav RNK?
PITANJA
• Koje su komplementarne baze u DNK, a
koje u RNK?
• Kako je građen molekul DNK?
• Koja je uloga DNK?
• Koje vrste RNK postoje?
• Koja je uloga RNK?
Slide 15
HEMIJSKI
SASTAV
ĆELIJE
Biogeni elementi
Makroelementi
Mikroelementi
C, H, O, N, S,
Mg, Fe, Cu, Zn,
P, Na, K, Ca,
Mn, Co, I, F
Cl
~ 99% ćelije:
C, H, O, N
Sastav ćelije
Neorganske materije
Organske materije
• Voda
• Soli
• Ugljeni hidrati
• Lipidi
• Proteini
• Nukleinske
kiseline
VODA
•
•
•
•
•
•
70% ćelije
Rastvarač jonskih i polarnih materija
Sredina za biohemijske procese
Životna sredina (za vodene organizme)
Transportna uloga
Učestvuje u termoregulaciji
Struktura molekula vode
Polarna kovalentna veza
• Molekul vode je
dipol
Vodonične veze
Osobine vode
• Visok toplotni kapacitet: sporo se
zagreva i sporo hladi – čuva toplotu
• Velika toplota isparavanja:
isparavanjem vode sa površine telo se
hladi
Značaj: termoregulacija
Ponašanje materija prema vodi
Hidrofilne – imaju
afinitet prema vodi,
privlače vodu
• Joni
• Polarne materije
Hidrofobne –
odbijaju vodu
• Nepolarne materije
Mineralne materije - soli
• U vodenom rastvoru nalaze se u obliku
naelektrisanih čestica – jona
• Katjoni: Na+, K+, Ca2+, Mg2+, Fe2+, Fe3+
• Anjoni: hloridi, fosfati, sulfati, nitrati,
bikarbonati (Cl–, PO43–, SO42–, NO3–,
HCO3–)
ELEKTROLITIČKA DISOCIJACIJA
NaCl → Na+ + Cl–
Hidratisani joni
SO
Makroelementi
Mikroelementi
Biogeni elementi
SASTAV ĆELIJE
Neorganske
materije
Organske
materije
Nukleinske
kiseline
Proteini
Voda
Soli
Ugljeni
hidrati
Lipidi
Organske materije
• Bazirane na ugljeniku
• C atom – četvorovalentan
• C-atomi se povezuju u nizove
(negranate i granate) i prstenove
UGLJENI HIDRATI
• Izgrađeni od C, H i O
• Prema složenosti molekula dele se na:
»Monosaharide
»Disaharide
»Oligosaharide
»Polisaharide
Monosaharidi – Cn(H2O)n
• Prema broju C-atoma dele se na:
»trioze
»tetroze
»pentoze: riboza, dezoksiriboza
(ulaze u sastav nukleinskih kiselina)
»heksoze: glukoza, fruktoza,
galaktoza (energetska uloga)
Pentoze
riboza
dezoksiriboza
Heksoze – C6H12O6
glukoza
fruktoza
galaktoza
Disaharidi
• Izgrađeni od 2 monosaharida
Saharoza običan šećer Glu-Fru
Laktoza mlečni šećer Glu-Gal
Maltoza Glu-Glu
• Energetska uloga
saharoza
laktoza
maltoza
Oligosaharidi
• Izgrađeni od 3-100 monosaharida
• Gradivna uloga – ulaze u sastav
ćelijske membrane
oligosaharid
fosfolipidi
protein
Polisaharidi
• Izgrađeni od 100 do 1000
monosaharida – glukoze
Energetski
Skrob
Životinje i
gljive
Glikogen
Gradivni
Celuloza
Hitin
ćelijski zid
biljaka
egzoskelet
zglavkara,
ćelijski zid
gljiva
Biljke
Skrob
Glikogen
Celuloza
LIPIDI
• Izgrađeni od C,H i O
• Nerastvorljivi u vodi
• Podela:
–Trigliceridi
–Fosfolipidi
–Steroidi
Trigliceridi
• Estri glicerola i 3 masne kiseline
• Energetska uloga
+
3
masna kiselina
glicerol
triglicerid
Fosfolipidi
• Estri glicerola, 2 masne kiseline i fosforne
kiseline
• Grade ćelijske membrane
Polarna glava
- hidrofilna
Nepolaran rep
- hidrofoban
Fosfolipidni dvosloj
Fosfolipidni dvosloj
ćelijske membrane
Hidrofilne
glave
Hidrofobni
repovi
Steroidi
• Derivati holesterola
• Holesterol ulazi u sastav ćelijske
membrane životinja
• Neki steroidi imaju regulatornu ulogu:
polni hormoni i hormoni kore
nadbubrežne žlezde
Glukoza
riboza
Fruktoza
dezoksiriboza
Pentoze
Saharoza
Galaktoza
Laktoza
Maltoza
Heksoze
Monosaharidi
Disaharidi
UGLJENI HIDRATI
Oligosaharidi
Polisaharidi
Skrob
Glikogen
Celuloza
Hitin
LIPIDI
trigliceridi
fosfolipidi
Steroidi
PROTEINI
PROTEINI
• U njihov sastav ulaze: C, H, O i N
• Makromolekuli izgrađeni od 20 vrsta
amino-kiselina povezanih međusobno
peptidnim vezama u linearni polipetidni
lanac
Aminokiseline
• Organska jedinjenja sa dve funkcionalne
grupe: amino-grupom (–NH2) i
karboksilnom grupom (–COOH)
• Razlikuju se po R-grupi
Nepolarne
Vrste aminokiselina
Pozitivno naelektrisane
Polarne nenaelektrisane
Negativno naelektrisane
Peptidna veza
• Nastaje reakcijom između karboksilne
grupe jedne aminokiseline i amino-grupe
druge aminokiseline
dipeptid
Primarna struktura proteina
• Broj i redosled aminokiselina u
polipetpidnom lancu
• Zapisana u genima
Sekundarna struktura proteina
• Dva oblika: αheliks i β-ploča
• Uspostavlja se
formiranjem
vodoničnih veza
između H i O
peptidnih veza
α-heliks
β-ploča
Tercijarna struktura proteina
• Čine ga α-heliksi, β-ploče i “neuređeni”
delovi
Kvaternarna struktura proteina
• Više polipeptidnih lanaca gradi
funkcionalan protein
kolagen
hemoglobin
Prostorni oblik proteina
• Globularni proteini
loptasti – sferni
• Fibrilarni proteini
končasti
Primarna struktura
proteina
Sekundarna struktura
proteina
Tercijarna struktura
proteina
Kvaternarna struktura
proteina
Funkcije proteina
• Gradivna – strukturna: grade ćeliju i tkiva
• Biokatalitička – enzimi – usmeravaju
biohemijske reakcije
• Transportna – hemoglobin, transferin
• Imunološka – antitela
• Kontraktilna – aktin i miozin
• Regulatorna – hormoni
• Rezervna – albumin
PITANJA
•
•
•
•
Koji elementi ulaze u sastav proteina?
Koliko vrsta aminokiselina grade proteine?
Koje su funkcionalne grupe aminokiselina?
Kako su aminokiseline povezane u polipetidni
lanac?
• Kako nastaje peptidna veza?
• Šta je primarna struktura proteina?
• Koja dva oblika sekundarne strukture proteina
postoje?
PITANJA
• Kojim vezama se uspostavlja sekundarna
struktura proteina?
• Šta čini tercijarnu strukturu proteina?
• Koje vrste proteina postoje prema
prostornom obliku?
• Šta je kvaternarna struktura proteina?
• Navedi jedan fibrilarni i jedan globularni
protein?
• Koje uloge imaju proteini?
NUKLEINSKE KISELINE
• izgrađene od polinukleotidnih lanaca
• DNK grade 2 polinukleotidna lanca
• RNK gradi 1 polinukleotidni lanac
NUKLEOTID
• Fosfatna grupa
• Pentoza (dezoksiriboza ili riboza)
• Azotna baza
Azotne baze
• Purinske baze su
derivati purina
• Pirimidinske baze su
derivati pirimidina
citozin
adenin
timin
guanin
uracil
Polinukleotidni
lanac
5’
• Više nukleotida
povezanih
fosfodiestarskim
vezama
3’
Antiparalelnost lanaca DNK
Sparivanje komplementarnih
azotnih baza
• Molekul DNK izgrađen je
od 2 spiralno uvijena
antiparalelna (suprotno
orijentisana)
polinukleotidna lanca,
povezana među sobom
vodoničnim vezama
između kompementarnih
azotnih baza (A-T; G-C)
Uloga nukleinskih kiselina
• DNK je nosilac naslednih (genetičkih)
informacija; kontroliše sintezu proteina
• Vrste RNK su: informaciona RNK,
transportna RNK i ribozomalna RNK
• Sve tri vrste RNK učestvuju u sintezi
proteina
PITANJA
• Kako je građen nukleotid?
• Šta je polinukleotidni lanac?
• Koliko polinukleotidnih lanaca gradi
molekul DNK, a koliko molekul RNK?
• Koji pentozni šećer ulazi u sastav
dezoksiriboze, a koji u sastav riboze?
• Koje azotne baze ulaze u sastav DNK, a
koje u sastav RNK?
PITANJA
• Koje su komplementarne baze u DNK, a
koje u RNK?
• Kako je građen molekul DNK?
• Koja je uloga DNK?
• Koje vrste RNK postoje?
• Koja je uloga RNK?
Slide 16
HEMIJSKI
SASTAV
ĆELIJE
Biogeni elementi
Makroelementi
Mikroelementi
C, H, O, N, S,
Mg, Fe, Cu, Zn,
P, Na, K, Ca,
Mn, Co, I, F
Cl
~ 99% ćelije:
C, H, O, N
Sastav ćelije
Neorganske materije
Organske materije
• Voda
• Soli
• Ugljeni hidrati
• Lipidi
• Proteini
• Nukleinske
kiseline
VODA
•
•
•
•
•
•
70% ćelije
Rastvarač jonskih i polarnih materija
Sredina za biohemijske procese
Životna sredina (za vodene organizme)
Transportna uloga
Učestvuje u termoregulaciji
Struktura molekula vode
Polarna kovalentna veza
• Molekul vode je
dipol
Vodonične veze
Osobine vode
• Visok toplotni kapacitet: sporo se
zagreva i sporo hladi – čuva toplotu
• Velika toplota isparavanja:
isparavanjem vode sa površine telo se
hladi
Značaj: termoregulacija
Ponašanje materija prema vodi
Hidrofilne – imaju
afinitet prema vodi,
privlače vodu
• Joni
• Polarne materije
Hidrofobne –
odbijaju vodu
• Nepolarne materije
Mineralne materije - soli
• U vodenom rastvoru nalaze se u obliku
naelektrisanih čestica – jona
• Katjoni: Na+, K+, Ca2+, Mg2+, Fe2+, Fe3+
• Anjoni: hloridi, fosfati, sulfati, nitrati,
bikarbonati (Cl–, PO43–, SO42–, NO3–,
HCO3–)
ELEKTROLITIČKA DISOCIJACIJA
NaCl → Na+ + Cl–
Hidratisani joni
SO
Makroelementi
Mikroelementi
Biogeni elementi
SASTAV ĆELIJE
Neorganske
materije
Organske
materije
Nukleinske
kiseline
Proteini
Voda
Soli
Ugljeni
hidrati
Lipidi
Organske materije
• Bazirane na ugljeniku
• C atom – četvorovalentan
• C-atomi se povezuju u nizove
(negranate i granate) i prstenove
UGLJENI HIDRATI
• Izgrađeni od C, H i O
• Prema složenosti molekula dele se na:
»Monosaharide
»Disaharide
»Oligosaharide
»Polisaharide
Monosaharidi – Cn(H2O)n
• Prema broju C-atoma dele se na:
»trioze
»tetroze
»pentoze: riboza, dezoksiriboza
(ulaze u sastav nukleinskih kiselina)
»heksoze: glukoza, fruktoza,
galaktoza (energetska uloga)
Pentoze
riboza
dezoksiriboza
Heksoze – C6H12O6
glukoza
fruktoza
galaktoza
Disaharidi
• Izgrađeni od 2 monosaharida
Saharoza običan šećer Glu-Fru
Laktoza mlečni šećer Glu-Gal
Maltoza Glu-Glu
• Energetska uloga
saharoza
laktoza
maltoza
Oligosaharidi
• Izgrađeni od 3-100 monosaharida
• Gradivna uloga – ulaze u sastav
ćelijske membrane
oligosaharid
fosfolipidi
protein
Polisaharidi
• Izgrađeni od 100 do 1000
monosaharida – glukoze
Energetski
Skrob
Životinje i
gljive
Glikogen
Gradivni
Celuloza
Hitin
ćelijski zid
biljaka
egzoskelet
zglavkara,
ćelijski zid
gljiva
Biljke
Skrob
Glikogen
Celuloza
LIPIDI
• Izgrađeni od C,H i O
• Nerastvorljivi u vodi
• Podela:
–Trigliceridi
–Fosfolipidi
–Steroidi
Trigliceridi
• Estri glicerola i 3 masne kiseline
• Energetska uloga
+
3
masna kiselina
glicerol
triglicerid
Fosfolipidi
• Estri glicerola, 2 masne kiseline i fosforne
kiseline
• Grade ćelijske membrane
Polarna glava
- hidrofilna
Nepolaran rep
- hidrofoban
Fosfolipidni dvosloj
Fosfolipidni dvosloj
ćelijske membrane
Hidrofilne
glave
Hidrofobni
repovi
Steroidi
• Derivati holesterola
• Holesterol ulazi u sastav ćelijske
membrane životinja
• Neki steroidi imaju regulatornu ulogu:
polni hormoni i hormoni kore
nadbubrežne žlezde
Glukoza
riboza
Fruktoza
dezoksiriboza
Pentoze
Saharoza
Galaktoza
Laktoza
Maltoza
Heksoze
Monosaharidi
Disaharidi
UGLJENI HIDRATI
Oligosaharidi
Polisaharidi
Skrob
Glikogen
Celuloza
Hitin
LIPIDI
trigliceridi
fosfolipidi
Steroidi
PROTEINI
PROTEINI
• U njihov sastav ulaze: C, H, O i N
• Makromolekuli izgrađeni od 20 vrsta
amino-kiselina povezanih međusobno
peptidnim vezama u linearni polipetidni
lanac
Aminokiseline
• Organska jedinjenja sa dve funkcionalne
grupe: amino-grupom (–NH2) i
karboksilnom grupom (–COOH)
• Razlikuju se po R-grupi
Nepolarne
Vrste aminokiselina
Pozitivno naelektrisane
Polarne nenaelektrisane
Negativno naelektrisane
Peptidna veza
• Nastaje reakcijom između karboksilne
grupe jedne aminokiseline i amino-grupe
druge aminokiseline
dipeptid
Primarna struktura proteina
• Broj i redosled aminokiselina u
polipetpidnom lancu
• Zapisana u genima
Sekundarna struktura proteina
• Dva oblika: αheliks i β-ploča
• Uspostavlja se
formiranjem
vodoničnih veza
između H i O
peptidnih veza
α-heliks
β-ploča
Tercijarna struktura proteina
• Čine ga α-heliksi, β-ploče i “neuređeni”
delovi
Kvaternarna struktura proteina
• Više polipeptidnih lanaca gradi
funkcionalan protein
kolagen
hemoglobin
Prostorni oblik proteina
• Globularni proteini
loptasti – sferni
• Fibrilarni proteini
končasti
Primarna struktura
proteina
Sekundarna struktura
proteina
Tercijarna struktura
proteina
Kvaternarna struktura
proteina
Funkcije proteina
• Gradivna – strukturna: grade ćeliju i tkiva
• Biokatalitička – enzimi – usmeravaju
biohemijske reakcije
• Transportna – hemoglobin, transferin
• Imunološka – antitela
• Kontraktilna – aktin i miozin
• Regulatorna – hormoni
• Rezervna – albumin
PITANJA
•
•
•
•
Koji elementi ulaze u sastav proteina?
Koliko vrsta aminokiselina grade proteine?
Koje su funkcionalne grupe aminokiselina?
Kako su aminokiseline povezane u polipetidni
lanac?
• Kako nastaje peptidna veza?
• Šta je primarna struktura proteina?
• Koja dva oblika sekundarne strukture proteina
postoje?
PITANJA
• Kojim vezama se uspostavlja sekundarna
struktura proteina?
• Šta čini tercijarnu strukturu proteina?
• Koje vrste proteina postoje prema
prostornom obliku?
• Šta je kvaternarna struktura proteina?
• Navedi jedan fibrilarni i jedan globularni
protein?
• Koje uloge imaju proteini?
NUKLEINSKE KISELINE
• izgrađene od polinukleotidnih lanaca
• DNK grade 2 polinukleotidna lanca
• RNK gradi 1 polinukleotidni lanac
NUKLEOTID
• Fosfatna grupa
• Pentoza (dezoksiriboza ili riboza)
• Azotna baza
Azotne baze
• Purinske baze su
derivati purina
• Pirimidinske baze su
derivati pirimidina
citozin
adenin
timin
guanin
uracil
Polinukleotidni
lanac
5’
• Više nukleotida
povezanih
fosfodiestarskim
vezama
3’
Antiparalelnost lanaca DNK
Sparivanje komplementarnih
azotnih baza
• Molekul DNK izgrađen je
od 2 spiralno uvijena
antiparalelna (suprotno
orijentisana)
polinukleotidna lanca,
povezana među sobom
vodoničnim vezama
između kompementarnih
azotnih baza (A-T; G-C)
Uloga nukleinskih kiselina
• DNK je nosilac naslednih (genetičkih)
informacija; kontroliše sintezu proteina
• Vrste RNK su: informaciona RNK,
transportna RNK i ribozomalna RNK
• Sve tri vrste RNK učestvuju u sintezi
proteina
PITANJA
• Kako je građen nukleotid?
• Šta je polinukleotidni lanac?
• Koliko polinukleotidnih lanaca gradi
molekul DNK, a koliko molekul RNK?
• Koji pentozni šećer ulazi u sastav
dezoksiriboze, a koji u sastav riboze?
• Koje azotne baze ulaze u sastav DNK, a
koje u sastav RNK?
PITANJA
• Koje su komplementarne baze u DNK, a
koje u RNK?
• Kako je građen molekul DNK?
• Koja je uloga DNK?
• Koje vrste RNK postoje?
• Koja je uloga RNK?
Slide 17
HEMIJSKI
SASTAV
ĆELIJE
Biogeni elementi
Makroelementi
Mikroelementi
C, H, O, N, S,
Mg, Fe, Cu, Zn,
P, Na, K, Ca,
Mn, Co, I, F
Cl
~ 99% ćelije:
C, H, O, N
Sastav ćelije
Neorganske materije
Organske materije
• Voda
• Soli
• Ugljeni hidrati
• Lipidi
• Proteini
• Nukleinske
kiseline
VODA
•
•
•
•
•
•
70% ćelije
Rastvarač jonskih i polarnih materija
Sredina za biohemijske procese
Životna sredina (za vodene organizme)
Transportna uloga
Učestvuje u termoregulaciji
Struktura molekula vode
Polarna kovalentna veza
• Molekul vode je
dipol
Vodonične veze
Osobine vode
• Visok toplotni kapacitet: sporo se
zagreva i sporo hladi – čuva toplotu
• Velika toplota isparavanja:
isparavanjem vode sa površine telo se
hladi
Značaj: termoregulacija
Ponašanje materija prema vodi
Hidrofilne – imaju
afinitet prema vodi,
privlače vodu
• Joni
• Polarne materije
Hidrofobne –
odbijaju vodu
• Nepolarne materije
Mineralne materije - soli
• U vodenom rastvoru nalaze se u obliku
naelektrisanih čestica – jona
• Katjoni: Na+, K+, Ca2+, Mg2+, Fe2+, Fe3+
• Anjoni: hloridi, fosfati, sulfati, nitrati,
bikarbonati (Cl–, PO43–, SO42–, NO3–,
HCO3–)
ELEKTROLITIČKA DISOCIJACIJA
NaCl → Na+ + Cl–
Hidratisani joni
SO
Makroelementi
Mikroelementi
Biogeni elementi
SASTAV ĆELIJE
Neorganske
materije
Organske
materije
Nukleinske
kiseline
Proteini
Voda
Soli
Ugljeni
hidrati
Lipidi
Organske materije
• Bazirane na ugljeniku
• C atom – četvorovalentan
• C-atomi se povezuju u nizove
(negranate i granate) i prstenove
UGLJENI HIDRATI
• Izgrađeni od C, H i O
• Prema složenosti molekula dele se na:
»Monosaharide
»Disaharide
»Oligosaharide
»Polisaharide
Monosaharidi – Cn(H2O)n
• Prema broju C-atoma dele se na:
»trioze
»tetroze
»pentoze: riboza, dezoksiriboza
(ulaze u sastav nukleinskih kiselina)
»heksoze: glukoza, fruktoza,
galaktoza (energetska uloga)
Pentoze
riboza
dezoksiriboza
Heksoze – C6H12O6
glukoza
fruktoza
galaktoza
Disaharidi
• Izgrađeni od 2 monosaharida
Saharoza običan šećer Glu-Fru
Laktoza mlečni šećer Glu-Gal
Maltoza Glu-Glu
• Energetska uloga
saharoza
laktoza
maltoza
Oligosaharidi
• Izgrađeni od 3-100 monosaharida
• Gradivna uloga – ulaze u sastav
ćelijske membrane
oligosaharid
fosfolipidi
protein
Polisaharidi
• Izgrađeni od 100 do 1000
monosaharida – glukoze
Energetski
Skrob
Životinje i
gljive
Glikogen
Gradivni
Celuloza
Hitin
ćelijski zid
biljaka
egzoskelet
zglavkara,
ćelijski zid
gljiva
Biljke
Skrob
Glikogen
Celuloza
LIPIDI
• Izgrađeni od C,H i O
• Nerastvorljivi u vodi
• Podela:
–Trigliceridi
–Fosfolipidi
–Steroidi
Trigliceridi
• Estri glicerola i 3 masne kiseline
• Energetska uloga
+
3
masna kiselina
glicerol
triglicerid
Fosfolipidi
• Estri glicerola, 2 masne kiseline i fosforne
kiseline
• Grade ćelijske membrane
Polarna glava
- hidrofilna
Nepolaran rep
- hidrofoban
Fosfolipidni dvosloj
Fosfolipidni dvosloj
ćelijske membrane
Hidrofilne
glave
Hidrofobni
repovi
Steroidi
• Derivati holesterola
• Holesterol ulazi u sastav ćelijske
membrane životinja
• Neki steroidi imaju regulatornu ulogu:
polni hormoni i hormoni kore
nadbubrežne žlezde
Glukoza
riboza
Fruktoza
dezoksiriboza
Pentoze
Saharoza
Galaktoza
Laktoza
Maltoza
Heksoze
Monosaharidi
Disaharidi
UGLJENI HIDRATI
Oligosaharidi
Polisaharidi
Skrob
Glikogen
Celuloza
Hitin
LIPIDI
trigliceridi
fosfolipidi
Steroidi
PROTEINI
PROTEINI
• U njihov sastav ulaze: C, H, O i N
• Makromolekuli izgrađeni od 20 vrsta
amino-kiselina povezanih međusobno
peptidnim vezama u linearni polipetidni
lanac
Aminokiseline
• Organska jedinjenja sa dve funkcionalne
grupe: amino-grupom (–NH2) i
karboksilnom grupom (–COOH)
• Razlikuju se po R-grupi
Nepolarne
Vrste aminokiselina
Pozitivno naelektrisane
Polarne nenaelektrisane
Negativno naelektrisane
Peptidna veza
• Nastaje reakcijom između karboksilne
grupe jedne aminokiseline i amino-grupe
druge aminokiseline
dipeptid
Primarna struktura proteina
• Broj i redosled aminokiselina u
polipetpidnom lancu
• Zapisana u genima
Sekundarna struktura proteina
• Dva oblika: αheliks i β-ploča
• Uspostavlja se
formiranjem
vodoničnih veza
između H i O
peptidnih veza
α-heliks
β-ploča
Tercijarna struktura proteina
• Čine ga α-heliksi, β-ploče i “neuređeni”
delovi
Kvaternarna struktura proteina
• Više polipeptidnih lanaca gradi
funkcionalan protein
kolagen
hemoglobin
Prostorni oblik proteina
• Globularni proteini
loptasti – sferni
• Fibrilarni proteini
končasti
Primarna struktura
proteina
Sekundarna struktura
proteina
Tercijarna struktura
proteina
Kvaternarna struktura
proteina
Funkcije proteina
• Gradivna – strukturna: grade ćeliju i tkiva
• Biokatalitička – enzimi – usmeravaju
biohemijske reakcije
• Transportna – hemoglobin, transferin
• Imunološka – antitela
• Kontraktilna – aktin i miozin
• Regulatorna – hormoni
• Rezervna – albumin
PITANJA
•
•
•
•
Koji elementi ulaze u sastav proteina?
Koliko vrsta aminokiselina grade proteine?
Koje su funkcionalne grupe aminokiselina?
Kako su aminokiseline povezane u polipetidni
lanac?
• Kako nastaje peptidna veza?
• Šta je primarna struktura proteina?
• Koja dva oblika sekundarne strukture proteina
postoje?
PITANJA
• Kojim vezama se uspostavlja sekundarna
struktura proteina?
• Šta čini tercijarnu strukturu proteina?
• Koje vrste proteina postoje prema
prostornom obliku?
• Šta je kvaternarna struktura proteina?
• Navedi jedan fibrilarni i jedan globularni
protein?
• Koje uloge imaju proteini?
NUKLEINSKE KISELINE
• izgrađene od polinukleotidnih lanaca
• DNK grade 2 polinukleotidna lanca
• RNK gradi 1 polinukleotidni lanac
NUKLEOTID
• Fosfatna grupa
• Pentoza (dezoksiriboza ili riboza)
• Azotna baza
Azotne baze
• Purinske baze su
derivati purina
• Pirimidinske baze su
derivati pirimidina
citozin
adenin
timin
guanin
uracil
Polinukleotidni
lanac
5’
• Više nukleotida
povezanih
fosfodiestarskim
vezama
3’
Antiparalelnost lanaca DNK
Sparivanje komplementarnih
azotnih baza
• Molekul DNK izgrađen je
od 2 spiralno uvijena
antiparalelna (suprotno
orijentisana)
polinukleotidna lanca,
povezana među sobom
vodoničnim vezama
između kompementarnih
azotnih baza (A-T; G-C)
Uloga nukleinskih kiselina
• DNK je nosilac naslednih (genetičkih)
informacija; kontroliše sintezu proteina
• Vrste RNK su: informaciona RNK,
transportna RNK i ribozomalna RNK
• Sve tri vrste RNK učestvuju u sintezi
proteina
PITANJA
• Kako je građen nukleotid?
• Šta je polinukleotidni lanac?
• Koliko polinukleotidnih lanaca gradi
molekul DNK, a koliko molekul RNK?
• Koji pentozni šećer ulazi u sastav
dezoksiriboze, a koji u sastav riboze?
• Koje azotne baze ulaze u sastav DNK, a
koje u sastav RNK?
PITANJA
• Koje su komplementarne baze u DNK, a
koje u RNK?
• Kako je građen molekul DNK?
• Koja je uloga DNK?
• Koje vrste RNK postoje?
• Koja je uloga RNK?
Slide 18
HEMIJSKI
SASTAV
ĆELIJE
Biogeni elementi
Makroelementi
Mikroelementi
C, H, O, N, S,
Mg, Fe, Cu, Zn,
P, Na, K, Ca,
Mn, Co, I, F
Cl
~ 99% ćelije:
C, H, O, N
Sastav ćelije
Neorganske materije
Organske materije
• Voda
• Soli
• Ugljeni hidrati
• Lipidi
• Proteini
• Nukleinske
kiseline
VODA
•
•
•
•
•
•
70% ćelije
Rastvarač jonskih i polarnih materija
Sredina za biohemijske procese
Životna sredina (za vodene organizme)
Transportna uloga
Učestvuje u termoregulaciji
Struktura molekula vode
Polarna kovalentna veza
• Molekul vode je
dipol
Vodonične veze
Osobine vode
• Visok toplotni kapacitet: sporo se
zagreva i sporo hladi – čuva toplotu
• Velika toplota isparavanja:
isparavanjem vode sa površine telo se
hladi
Značaj: termoregulacija
Ponašanje materija prema vodi
Hidrofilne – imaju
afinitet prema vodi,
privlače vodu
• Joni
• Polarne materije
Hidrofobne –
odbijaju vodu
• Nepolarne materije
Mineralne materije - soli
• U vodenom rastvoru nalaze se u obliku
naelektrisanih čestica – jona
• Katjoni: Na+, K+, Ca2+, Mg2+, Fe2+, Fe3+
• Anjoni: hloridi, fosfati, sulfati, nitrati,
bikarbonati (Cl–, PO43–, SO42–, NO3–,
HCO3–)
ELEKTROLITIČKA DISOCIJACIJA
NaCl → Na+ + Cl–
Hidratisani joni
SO
Makroelementi
Mikroelementi
Biogeni elementi
SASTAV ĆELIJE
Neorganske
materije
Organske
materije
Nukleinske
kiseline
Proteini
Voda
Soli
Ugljeni
hidrati
Lipidi
Organske materije
• Bazirane na ugljeniku
• C atom – četvorovalentan
• C-atomi se povezuju u nizove
(negranate i granate) i prstenove
UGLJENI HIDRATI
• Izgrađeni od C, H i O
• Prema složenosti molekula dele se na:
»Monosaharide
»Disaharide
»Oligosaharide
»Polisaharide
Monosaharidi – Cn(H2O)n
• Prema broju C-atoma dele se na:
»trioze
»tetroze
»pentoze: riboza, dezoksiriboza
(ulaze u sastav nukleinskih kiselina)
»heksoze: glukoza, fruktoza,
galaktoza (energetska uloga)
Pentoze
riboza
dezoksiriboza
Heksoze – C6H12O6
glukoza
fruktoza
galaktoza
Disaharidi
• Izgrađeni od 2 monosaharida
Saharoza običan šećer Glu-Fru
Laktoza mlečni šećer Glu-Gal
Maltoza Glu-Glu
• Energetska uloga
saharoza
laktoza
maltoza
Oligosaharidi
• Izgrađeni od 3-100 monosaharida
• Gradivna uloga – ulaze u sastav
ćelijske membrane
oligosaharid
fosfolipidi
protein
Polisaharidi
• Izgrađeni od 100 do 1000
monosaharida – glukoze
Energetski
Skrob
Životinje i
gljive
Glikogen
Gradivni
Celuloza
Hitin
ćelijski zid
biljaka
egzoskelet
zglavkara,
ćelijski zid
gljiva
Biljke
Skrob
Glikogen
Celuloza
LIPIDI
• Izgrađeni od C,H i O
• Nerastvorljivi u vodi
• Podela:
–Trigliceridi
–Fosfolipidi
–Steroidi
Trigliceridi
• Estri glicerola i 3 masne kiseline
• Energetska uloga
+
3
masna kiselina
glicerol
triglicerid
Fosfolipidi
• Estri glicerola, 2 masne kiseline i fosforne
kiseline
• Grade ćelijske membrane
Polarna glava
- hidrofilna
Nepolaran rep
- hidrofoban
Fosfolipidni dvosloj
Fosfolipidni dvosloj
ćelijske membrane
Hidrofilne
glave
Hidrofobni
repovi
Steroidi
• Derivati holesterola
• Holesterol ulazi u sastav ćelijske
membrane životinja
• Neki steroidi imaju regulatornu ulogu:
polni hormoni i hormoni kore
nadbubrežne žlezde
Glukoza
riboza
Fruktoza
dezoksiriboza
Pentoze
Saharoza
Galaktoza
Laktoza
Maltoza
Heksoze
Monosaharidi
Disaharidi
UGLJENI HIDRATI
Oligosaharidi
Polisaharidi
Skrob
Glikogen
Celuloza
Hitin
LIPIDI
trigliceridi
fosfolipidi
Steroidi
PROTEINI
PROTEINI
• U njihov sastav ulaze: C, H, O i N
• Makromolekuli izgrađeni od 20 vrsta
amino-kiselina povezanih međusobno
peptidnim vezama u linearni polipetidni
lanac
Aminokiseline
• Organska jedinjenja sa dve funkcionalne
grupe: amino-grupom (–NH2) i
karboksilnom grupom (–COOH)
• Razlikuju se po R-grupi
Nepolarne
Vrste aminokiselina
Pozitivno naelektrisane
Polarne nenaelektrisane
Negativno naelektrisane
Peptidna veza
• Nastaje reakcijom između karboksilne
grupe jedne aminokiseline i amino-grupe
druge aminokiseline
dipeptid
Primarna struktura proteina
• Broj i redosled aminokiselina u
polipetpidnom lancu
• Zapisana u genima
Sekundarna struktura proteina
• Dva oblika: αheliks i β-ploča
• Uspostavlja se
formiranjem
vodoničnih veza
između H i O
peptidnih veza
α-heliks
β-ploča
Tercijarna struktura proteina
• Čine ga α-heliksi, β-ploče i “neuređeni”
delovi
Kvaternarna struktura proteina
• Više polipeptidnih lanaca gradi
funkcionalan protein
kolagen
hemoglobin
Prostorni oblik proteina
• Globularni proteini
loptasti – sferni
• Fibrilarni proteini
končasti
Primarna struktura
proteina
Sekundarna struktura
proteina
Tercijarna struktura
proteina
Kvaternarna struktura
proteina
Funkcije proteina
• Gradivna – strukturna: grade ćeliju i tkiva
• Biokatalitička – enzimi – usmeravaju
biohemijske reakcije
• Transportna – hemoglobin, transferin
• Imunološka – antitela
• Kontraktilna – aktin i miozin
• Regulatorna – hormoni
• Rezervna – albumin
PITANJA
•
•
•
•
Koji elementi ulaze u sastav proteina?
Koliko vrsta aminokiselina grade proteine?
Koje su funkcionalne grupe aminokiselina?
Kako su aminokiseline povezane u polipetidni
lanac?
• Kako nastaje peptidna veza?
• Šta je primarna struktura proteina?
• Koja dva oblika sekundarne strukture proteina
postoje?
PITANJA
• Kojim vezama se uspostavlja sekundarna
struktura proteina?
• Šta čini tercijarnu strukturu proteina?
• Koje vrste proteina postoje prema
prostornom obliku?
• Šta je kvaternarna struktura proteina?
• Navedi jedan fibrilarni i jedan globularni
protein?
• Koje uloge imaju proteini?
NUKLEINSKE KISELINE
• izgrađene od polinukleotidnih lanaca
• DNK grade 2 polinukleotidna lanca
• RNK gradi 1 polinukleotidni lanac
NUKLEOTID
• Fosfatna grupa
• Pentoza (dezoksiriboza ili riboza)
• Azotna baza
Azotne baze
• Purinske baze su
derivati purina
• Pirimidinske baze su
derivati pirimidina
citozin
adenin
timin
guanin
uracil
Polinukleotidni
lanac
5’
• Više nukleotida
povezanih
fosfodiestarskim
vezama
3’
Antiparalelnost lanaca DNK
Sparivanje komplementarnih
azotnih baza
• Molekul DNK izgrađen je
od 2 spiralno uvijena
antiparalelna (suprotno
orijentisana)
polinukleotidna lanca,
povezana među sobom
vodoničnim vezama
između kompementarnih
azotnih baza (A-T; G-C)
Uloga nukleinskih kiselina
• DNK je nosilac naslednih (genetičkih)
informacija; kontroliše sintezu proteina
• Vrste RNK su: informaciona RNK,
transportna RNK i ribozomalna RNK
• Sve tri vrste RNK učestvuju u sintezi
proteina
PITANJA
• Kako je građen nukleotid?
• Šta je polinukleotidni lanac?
• Koliko polinukleotidnih lanaca gradi
molekul DNK, a koliko molekul RNK?
• Koji pentozni šećer ulazi u sastav
dezoksiriboze, a koji u sastav riboze?
• Koje azotne baze ulaze u sastav DNK, a
koje u sastav RNK?
PITANJA
• Koje su komplementarne baze u DNK, a
koje u RNK?
• Kako je građen molekul DNK?
• Koja je uloga DNK?
• Koje vrste RNK postoje?
• Koja je uloga RNK?
Slide 19
HEMIJSKI
SASTAV
ĆELIJE
Biogeni elementi
Makroelementi
Mikroelementi
C, H, O, N, S,
Mg, Fe, Cu, Zn,
P, Na, K, Ca,
Mn, Co, I, F
Cl
~ 99% ćelije:
C, H, O, N
Sastav ćelije
Neorganske materije
Organske materije
• Voda
• Soli
• Ugljeni hidrati
• Lipidi
• Proteini
• Nukleinske
kiseline
VODA
•
•
•
•
•
•
70% ćelije
Rastvarač jonskih i polarnih materija
Sredina za biohemijske procese
Životna sredina (za vodene organizme)
Transportna uloga
Učestvuje u termoregulaciji
Struktura molekula vode
Polarna kovalentna veza
• Molekul vode je
dipol
Vodonične veze
Osobine vode
• Visok toplotni kapacitet: sporo se
zagreva i sporo hladi – čuva toplotu
• Velika toplota isparavanja:
isparavanjem vode sa površine telo se
hladi
Značaj: termoregulacija
Ponašanje materija prema vodi
Hidrofilne – imaju
afinitet prema vodi,
privlače vodu
• Joni
• Polarne materije
Hidrofobne –
odbijaju vodu
• Nepolarne materije
Mineralne materije - soli
• U vodenom rastvoru nalaze se u obliku
naelektrisanih čestica – jona
• Katjoni: Na+, K+, Ca2+, Mg2+, Fe2+, Fe3+
• Anjoni: hloridi, fosfati, sulfati, nitrati,
bikarbonati (Cl–, PO43–, SO42–, NO3–,
HCO3–)
ELEKTROLITIČKA DISOCIJACIJA
NaCl → Na+ + Cl–
Hidratisani joni
SO
Makroelementi
Mikroelementi
Biogeni elementi
SASTAV ĆELIJE
Neorganske
materije
Organske
materije
Nukleinske
kiseline
Proteini
Voda
Soli
Ugljeni
hidrati
Lipidi
Organske materije
• Bazirane na ugljeniku
• C atom – četvorovalentan
• C-atomi se povezuju u nizove
(negranate i granate) i prstenove
UGLJENI HIDRATI
• Izgrađeni od C, H i O
• Prema složenosti molekula dele se na:
»Monosaharide
»Disaharide
»Oligosaharide
»Polisaharide
Monosaharidi – Cn(H2O)n
• Prema broju C-atoma dele se na:
»trioze
»tetroze
»pentoze: riboza, dezoksiriboza
(ulaze u sastav nukleinskih kiselina)
»heksoze: glukoza, fruktoza,
galaktoza (energetska uloga)
Pentoze
riboza
dezoksiriboza
Heksoze – C6H12O6
glukoza
fruktoza
galaktoza
Disaharidi
• Izgrađeni od 2 monosaharida
Saharoza običan šećer Glu-Fru
Laktoza mlečni šećer Glu-Gal
Maltoza Glu-Glu
• Energetska uloga
saharoza
laktoza
maltoza
Oligosaharidi
• Izgrađeni od 3-100 monosaharida
• Gradivna uloga – ulaze u sastav
ćelijske membrane
oligosaharid
fosfolipidi
protein
Polisaharidi
• Izgrađeni od 100 do 1000
monosaharida – glukoze
Energetski
Skrob
Životinje i
gljive
Glikogen
Gradivni
Celuloza
Hitin
ćelijski zid
biljaka
egzoskelet
zglavkara,
ćelijski zid
gljiva
Biljke
Skrob
Glikogen
Celuloza
LIPIDI
• Izgrađeni od C,H i O
• Nerastvorljivi u vodi
• Podela:
–Trigliceridi
–Fosfolipidi
–Steroidi
Trigliceridi
• Estri glicerola i 3 masne kiseline
• Energetska uloga
+
3
masna kiselina
glicerol
triglicerid
Fosfolipidi
• Estri glicerola, 2 masne kiseline i fosforne
kiseline
• Grade ćelijske membrane
Polarna glava
- hidrofilna
Nepolaran rep
- hidrofoban
Fosfolipidni dvosloj
Fosfolipidni dvosloj
ćelijske membrane
Hidrofilne
glave
Hidrofobni
repovi
Steroidi
• Derivati holesterola
• Holesterol ulazi u sastav ćelijske
membrane životinja
• Neki steroidi imaju regulatornu ulogu:
polni hormoni i hormoni kore
nadbubrežne žlezde
Glukoza
riboza
Fruktoza
dezoksiriboza
Pentoze
Saharoza
Galaktoza
Laktoza
Maltoza
Heksoze
Monosaharidi
Disaharidi
UGLJENI HIDRATI
Oligosaharidi
Polisaharidi
Skrob
Glikogen
Celuloza
Hitin
LIPIDI
trigliceridi
fosfolipidi
Steroidi
PROTEINI
PROTEINI
• U njihov sastav ulaze: C, H, O i N
• Makromolekuli izgrađeni od 20 vrsta
amino-kiselina povezanih međusobno
peptidnim vezama u linearni polipetidni
lanac
Aminokiseline
• Organska jedinjenja sa dve funkcionalne
grupe: amino-grupom (–NH2) i
karboksilnom grupom (–COOH)
• Razlikuju se po R-grupi
Nepolarne
Vrste aminokiselina
Pozitivno naelektrisane
Polarne nenaelektrisane
Negativno naelektrisane
Peptidna veza
• Nastaje reakcijom između karboksilne
grupe jedne aminokiseline i amino-grupe
druge aminokiseline
dipeptid
Primarna struktura proteina
• Broj i redosled aminokiselina u
polipetpidnom lancu
• Zapisana u genima
Sekundarna struktura proteina
• Dva oblika: αheliks i β-ploča
• Uspostavlja se
formiranjem
vodoničnih veza
između H i O
peptidnih veza
α-heliks
β-ploča
Tercijarna struktura proteina
• Čine ga α-heliksi, β-ploče i “neuređeni”
delovi
Kvaternarna struktura proteina
• Više polipeptidnih lanaca gradi
funkcionalan protein
kolagen
hemoglobin
Prostorni oblik proteina
• Globularni proteini
loptasti – sferni
• Fibrilarni proteini
končasti
Primarna struktura
proteina
Sekundarna struktura
proteina
Tercijarna struktura
proteina
Kvaternarna struktura
proteina
Funkcije proteina
• Gradivna – strukturna: grade ćeliju i tkiva
• Biokatalitička – enzimi – usmeravaju
biohemijske reakcije
• Transportna – hemoglobin, transferin
• Imunološka – antitela
• Kontraktilna – aktin i miozin
• Regulatorna – hormoni
• Rezervna – albumin
PITANJA
•
•
•
•
Koji elementi ulaze u sastav proteina?
Koliko vrsta aminokiselina grade proteine?
Koje su funkcionalne grupe aminokiselina?
Kako su aminokiseline povezane u polipetidni
lanac?
• Kako nastaje peptidna veza?
• Šta je primarna struktura proteina?
• Koja dva oblika sekundarne strukture proteina
postoje?
PITANJA
• Kojim vezama se uspostavlja sekundarna
struktura proteina?
• Šta čini tercijarnu strukturu proteina?
• Koje vrste proteina postoje prema
prostornom obliku?
• Šta je kvaternarna struktura proteina?
• Navedi jedan fibrilarni i jedan globularni
protein?
• Koje uloge imaju proteini?
NUKLEINSKE KISELINE
• izgrađene od polinukleotidnih lanaca
• DNK grade 2 polinukleotidna lanca
• RNK gradi 1 polinukleotidni lanac
NUKLEOTID
• Fosfatna grupa
• Pentoza (dezoksiriboza ili riboza)
• Azotna baza
Azotne baze
• Purinske baze su
derivati purina
• Pirimidinske baze su
derivati pirimidina
citozin
adenin
timin
guanin
uracil
Polinukleotidni
lanac
5’
• Više nukleotida
povezanih
fosfodiestarskim
vezama
3’
Antiparalelnost lanaca DNK
Sparivanje komplementarnih
azotnih baza
• Molekul DNK izgrađen je
od 2 spiralno uvijena
antiparalelna (suprotno
orijentisana)
polinukleotidna lanca,
povezana među sobom
vodoničnim vezama
između kompementarnih
azotnih baza (A-T; G-C)
Uloga nukleinskih kiselina
• DNK je nosilac naslednih (genetičkih)
informacija; kontroliše sintezu proteina
• Vrste RNK su: informaciona RNK,
transportna RNK i ribozomalna RNK
• Sve tri vrste RNK učestvuju u sintezi
proteina
PITANJA
• Kako je građen nukleotid?
• Šta je polinukleotidni lanac?
• Koliko polinukleotidnih lanaca gradi
molekul DNK, a koliko molekul RNK?
• Koji pentozni šećer ulazi u sastav
dezoksiriboze, a koji u sastav riboze?
• Koje azotne baze ulaze u sastav DNK, a
koje u sastav RNK?
PITANJA
• Koje su komplementarne baze u DNK, a
koje u RNK?
• Kako je građen molekul DNK?
• Koja je uloga DNK?
• Koje vrste RNK postoje?
• Koja je uloga RNK?
Slide 20
HEMIJSKI
SASTAV
ĆELIJE
Biogeni elementi
Makroelementi
Mikroelementi
C, H, O, N, S,
Mg, Fe, Cu, Zn,
P, Na, K, Ca,
Mn, Co, I, F
Cl
~ 99% ćelije:
C, H, O, N
Sastav ćelije
Neorganske materije
Organske materije
• Voda
• Soli
• Ugljeni hidrati
• Lipidi
• Proteini
• Nukleinske
kiseline
VODA
•
•
•
•
•
•
70% ćelije
Rastvarač jonskih i polarnih materija
Sredina za biohemijske procese
Životna sredina (za vodene organizme)
Transportna uloga
Učestvuje u termoregulaciji
Struktura molekula vode
Polarna kovalentna veza
• Molekul vode je
dipol
Vodonične veze
Osobine vode
• Visok toplotni kapacitet: sporo se
zagreva i sporo hladi – čuva toplotu
• Velika toplota isparavanja:
isparavanjem vode sa površine telo se
hladi
Značaj: termoregulacija
Ponašanje materija prema vodi
Hidrofilne – imaju
afinitet prema vodi,
privlače vodu
• Joni
• Polarne materije
Hidrofobne –
odbijaju vodu
• Nepolarne materije
Mineralne materije - soli
• U vodenom rastvoru nalaze se u obliku
naelektrisanih čestica – jona
• Katjoni: Na+, K+, Ca2+, Mg2+, Fe2+, Fe3+
• Anjoni: hloridi, fosfati, sulfati, nitrati,
bikarbonati (Cl–, PO43–, SO42–, NO3–,
HCO3–)
ELEKTROLITIČKA DISOCIJACIJA
NaCl → Na+ + Cl–
Hidratisani joni
SO
Makroelementi
Mikroelementi
Biogeni elementi
SASTAV ĆELIJE
Neorganske
materije
Organske
materije
Nukleinske
kiseline
Proteini
Voda
Soli
Ugljeni
hidrati
Lipidi
Organske materije
• Bazirane na ugljeniku
• C atom – četvorovalentan
• C-atomi se povezuju u nizove
(negranate i granate) i prstenove
UGLJENI HIDRATI
• Izgrađeni od C, H i O
• Prema složenosti molekula dele se na:
»Monosaharide
»Disaharide
»Oligosaharide
»Polisaharide
Monosaharidi – Cn(H2O)n
• Prema broju C-atoma dele se na:
»trioze
»tetroze
»pentoze: riboza, dezoksiriboza
(ulaze u sastav nukleinskih kiselina)
»heksoze: glukoza, fruktoza,
galaktoza (energetska uloga)
Pentoze
riboza
dezoksiriboza
Heksoze – C6H12O6
glukoza
fruktoza
galaktoza
Disaharidi
• Izgrađeni od 2 monosaharida
Saharoza običan šećer Glu-Fru
Laktoza mlečni šećer Glu-Gal
Maltoza Glu-Glu
• Energetska uloga
saharoza
laktoza
maltoza
Oligosaharidi
• Izgrađeni od 3-100 monosaharida
• Gradivna uloga – ulaze u sastav
ćelijske membrane
oligosaharid
fosfolipidi
protein
Polisaharidi
• Izgrađeni od 100 do 1000
monosaharida – glukoze
Energetski
Skrob
Životinje i
gljive
Glikogen
Gradivni
Celuloza
Hitin
ćelijski zid
biljaka
egzoskelet
zglavkara,
ćelijski zid
gljiva
Biljke
Skrob
Glikogen
Celuloza
LIPIDI
• Izgrađeni od C,H i O
• Nerastvorljivi u vodi
• Podela:
–Trigliceridi
–Fosfolipidi
–Steroidi
Trigliceridi
• Estri glicerola i 3 masne kiseline
• Energetska uloga
+
3
masna kiselina
glicerol
triglicerid
Fosfolipidi
• Estri glicerola, 2 masne kiseline i fosforne
kiseline
• Grade ćelijske membrane
Polarna glava
- hidrofilna
Nepolaran rep
- hidrofoban
Fosfolipidni dvosloj
Fosfolipidni dvosloj
ćelijske membrane
Hidrofilne
glave
Hidrofobni
repovi
Steroidi
• Derivati holesterola
• Holesterol ulazi u sastav ćelijske
membrane životinja
• Neki steroidi imaju regulatornu ulogu:
polni hormoni i hormoni kore
nadbubrežne žlezde
Glukoza
riboza
Fruktoza
dezoksiriboza
Pentoze
Saharoza
Galaktoza
Laktoza
Maltoza
Heksoze
Monosaharidi
Disaharidi
UGLJENI HIDRATI
Oligosaharidi
Polisaharidi
Skrob
Glikogen
Celuloza
Hitin
LIPIDI
trigliceridi
fosfolipidi
Steroidi
PROTEINI
PROTEINI
• U njihov sastav ulaze: C, H, O i N
• Makromolekuli izgrađeni od 20 vrsta
amino-kiselina povezanih međusobno
peptidnim vezama u linearni polipetidni
lanac
Aminokiseline
• Organska jedinjenja sa dve funkcionalne
grupe: amino-grupom (–NH2) i
karboksilnom grupom (–COOH)
• Razlikuju se po R-grupi
Nepolarne
Vrste aminokiselina
Pozitivno naelektrisane
Polarne nenaelektrisane
Negativno naelektrisane
Peptidna veza
• Nastaje reakcijom između karboksilne
grupe jedne aminokiseline i amino-grupe
druge aminokiseline
dipeptid
Primarna struktura proteina
• Broj i redosled aminokiselina u
polipetpidnom lancu
• Zapisana u genima
Sekundarna struktura proteina
• Dva oblika: αheliks i β-ploča
• Uspostavlja se
formiranjem
vodoničnih veza
između H i O
peptidnih veza
α-heliks
β-ploča
Tercijarna struktura proteina
• Čine ga α-heliksi, β-ploče i “neuređeni”
delovi
Kvaternarna struktura proteina
• Više polipeptidnih lanaca gradi
funkcionalan protein
kolagen
hemoglobin
Prostorni oblik proteina
• Globularni proteini
loptasti – sferni
• Fibrilarni proteini
končasti
Primarna struktura
proteina
Sekundarna struktura
proteina
Tercijarna struktura
proteina
Kvaternarna struktura
proteina
Funkcije proteina
• Gradivna – strukturna: grade ćeliju i tkiva
• Biokatalitička – enzimi – usmeravaju
biohemijske reakcije
• Transportna – hemoglobin, transferin
• Imunološka – antitela
• Kontraktilna – aktin i miozin
• Regulatorna – hormoni
• Rezervna – albumin
PITANJA
•
•
•
•
Koji elementi ulaze u sastav proteina?
Koliko vrsta aminokiselina grade proteine?
Koje su funkcionalne grupe aminokiselina?
Kako su aminokiseline povezane u polipetidni
lanac?
• Kako nastaje peptidna veza?
• Šta je primarna struktura proteina?
• Koja dva oblika sekundarne strukture proteina
postoje?
PITANJA
• Kojim vezama se uspostavlja sekundarna
struktura proteina?
• Šta čini tercijarnu strukturu proteina?
• Koje vrste proteina postoje prema
prostornom obliku?
• Šta je kvaternarna struktura proteina?
• Navedi jedan fibrilarni i jedan globularni
protein?
• Koje uloge imaju proteini?
NUKLEINSKE KISELINE
• izgrađene od polinukleotidnih lanaca
• DNK grade 2 polinukleotidna lanca
• RNK gradi 1 polinukleotidni lanac
NUKLEOTID
• Fosfatna grupa
• Pentoza (dezoksiriboza ili riboza)
• Azotna baza
Azotne baze
• Purinske baze su
derivati purina
• Pirimidinske baze su
derivati pirimidina
citozin
adenin
timin
guanin
uracil
Polinukleotidni
lanac
5’
• Više nukleotida
povezanih
fosfodiestarskim
vezama
3’
Antiparalelnost lanaca DNK
Sparivanje komplementarnih
azotnih baza
• Molekul DNK izgrađen je
od 2 spiralno uvijena
antiparalelna (suprotno
orijentisana)
polinukleotidna lanca,
povezana među sobom
vodoničnim vezama
između kompementarnih
azotnih baza (A-T; G-C)
Uloga nukleinskih kiselina
• DNK je nosilac naslednih (genetičkih)
informacija; kontroliše sintezu proteina
• Vrste RNK su: informaciona RNK,
transportna RNK i ribozomalna RNK
• Sve tri vrste RNK učestvuju u sintezi
proteina
PITANJA
• Kako je građen nukleotid?
• Šta je polinukleotidni lanac?
• Koliko polinukleotidnih lanaca gradi
molekul DNK, a koliko molekul RNK?
• Koji pentozni šećer ulazi u sastav
dezoksiriboze, a koji u sastav riboze?
• Koje azotne baze ulaze u sastav DNK, a
koje u sastav RNK?
PITANJA
• Koje su komplementarne baze u DNK, a
koje u RNK?
• Kako je građen molekul DNK?
• Koja je uloga DNK?
• Koje vrste RNK postoje?
• Koja je uloga RNK?
Slide 21
HEMIJSKI
SASTAV
ĆELIJE
Biogeni elementi
Makroelementi
Mikroelementi
C, H, O, N, S,
Mg, Fe, Cu, Zn,
P, Na, K, Ca,
Mn, Co, I, F
Cl
~ 99% ćelije:
C, H, O, N
Sastav ćelije
Neorganske materije
Organske materije
• Voda
• Soli
• Ugljeni hidrati
• Lipidi
• Proteini
• Nukleinske
kiseline
VODA
•
•
•
•
•
•
70% ćelije
Rastvarač jonskih i polarnih materija
Sredina za biohemijske procese
Životna sredina (za vodene organizme)
Transportna uloga
Učestvuje u termoregulaciji
Struktura molekula vode
Polarna kovalentna veza
• Molekul vode je
dipol
Vodonične veze
Osobine vode
• Visok toplotni kapacitet: sporo se
zagreva i sporo hladi – čuva toplotu
• Velika toplota isparavanja:
isparavanjem vode sa površine telo se
hladi
Značaj: termoregulacija
Ponašanje materija prema vodi
Hidrofilne – imaju
afinitet prema vodi,
privlače vodu
• Joni
• Polarne materije
Hidrofobne –
odbijaju vodu
• Nepolarne materije
Mineralne materije - soli
• U vodenom rastvoru nalaze se u obliku
naelektrisanih čestica – jona
• Katjoni: Na+, K+, Ca2+, Mg2+, Fe2+, Fe3+
• Anjoni: hloridi, fosfati, sulfati, nitrati,
bikarbonati (Cl–, PO43–, SO42–, NO3–,
HCO3–)
ELEKTROLITIČKA DISOCIJACIJA
NaCl → Na+ + Cl–
Hidratisani joni
SO
Makroelementi
Mikroelementi
Biogeni elementi
SASTAV ĆELIJE
Neorganske
materije
Organske
materije
Nukleinske
kiseline
Proteini
Voda
Soli
Ugljeni
hidrati
Lipidi
Organske materije
• Bazirane na ugljeniku
• C atom – četvorovalentan
• C-atomi se povezuju u nizove
(negranate i granate) i prstenove
UGLJENI HIDRATI
• Izgrađeni od C, H i O
• Prema složenosti molekula dele se na:
»Monosaharide
»Disaharide
»Oligosaharide
»Polisaharide
Monosaharidi – Cn(H2O)n
• Prema broju C-atoma dele se na:
»trioze
»tetroze
»pentoze: riboza, dezoksiriboza
(ulaze u sastav nukleinskih kiselina)
»heksoze: glukoza, fruktoza,
galaktoza (energetska uloga)
Pentoze
riboza
dezoksiriboza
Heksoze – C6H12O6
glukoza
fruktoza
galaktoza
Disaharidi
• Izgrađeni od 2 monosaharida
Saharoza običan šećer Glu-Fru
Laktoza mlečni šećer Glu-Gal
Maltoza Glu-Glu
• Energetska uloga
saharoza
laktoza
maltoza
Oligosaharidi
• Izgrađeni od 3-100 monosaharida
• Gradivna uloga – ulaze u sastav
ćelijske membrane
oligosaharid
fosfolipidi
protein
Polisaharidi
• Izgrađeni od 100 do 1000
monosaharida – glukoze
Energetski
Skrob
Životinje i
gljive
Glikogen
Gradivni
Celuloza
Hitin
ćelijski zid
biljaka
egzoskelet
zglavkara,
ćelijski zid
gljiva
Biljke
Skrob
Glikogen
Celuloza
LIPIDI
• Izgrađeni od C,H i O
• Nerastvorljivi u vodi
• Podela:
–Trigliceridi
–Fosfolipidi
–Steroidi
Trigliceridi
• Estri glicerola i 3 masne kiseline
• Energetska uloga
+
3
masna kiselina
glicerol
triglicerid
Fosfolipidi
• Estri glicerola, 2 masne kiseline i fosforne
kiseline
• Grade ćelijske membrane
Polarna glava
- hidrofilna
Nepolaran rep
- hidrofoban
Fosfolipidni dvosloj
Fosfolipidni dvosloj
ćelijske membrane
Hidrofilne
glave
Hidrofobni
repovi
Steroidi
• Derivati holesterola
• Holesterol ulazi u sastav ćelijske
membrane životinja
• Neki steroidi imaju regulatornu ulogu:
polni hormoni i hormoni kore
nadbubrežne žlezde
Glukoza
riboza
Fruktoza
dezoksiriboza
Pentoze
Saharoza
Galaktoza
Laktoza
Maltoza
Heksoze
Monosaharidi
Disaharidi
UGLJENI HIDRATI
Oligosaharidi
Polisaharidi
Skrob
Glikogen
Celuloza
Hitin
LIPIDI
trigliceridi
fosfolipidi
Steroidi
PROTEINI
PROTEINI
• U njihov sastav ulaze: C, H, O i N
• Makromolekuli izgrađeni od 20 vrsta
amino-kiselina povezanih međusobno
peptidnim vezama u linearni polipetidni
lanac
Aminokiseline
• Organska jedinjenja sa dve funkcionalne
grupe: amino-grupom (–NH2) i
karboksilnom grupom (–COOH)
• Razlikuju se po R-grupi
Nepolarne
Vrste aminokiselina
Pozitivno naelektrisane
Polarne nenaelektrisane
Negativno naelektrisane
Peptidna veza
• Nastaje reakcijom između karboksilne
grupe jedne aminokiseline i amino-grupe
druge aminokiseline
dipeptid
Primarna struktura proteina
• Broj i redosled aminokiselina u
polipetpidnom lancu
• Zapisana u genima
Sekundarna struktura proteina
• Dva oblika: αheliks i β-ploča
• Uspostavlja se
formiranjem
vodoničnih veza
između H i O
peptidnih veza
α-heliks
β-ploča
Tercijarna struktura proteina
• Čine ga α-heliksi, β-ploče i “neuređeni”
delovi
Kvaternarna struktura proteina
• Više polipeptidnih lanaca gradi
funkcionalan protein
kolagen
hemoglobin
Prostorni oblik proteina
• Globularni proteini
loptasti – sferni
• Fibrilarni proteini
končasti
Primarna struktura
proteina
Sekundarna struktura
proteina
Tercijarna struktura
proteina
Kvaternarna struktura
proteina
Funkcije proteina
• Gradivna – strukturna: grade ćeliju i tkiva
• Biokatalitička – enzimi – usmeravaju
biohemijske reakcije
• Transportna – hemoglobin, transferin
• Imunološka – antitela
• Kontraktilna – aktin i miozin
• Regulatorna – hormoni
• Rezervna – albumin
PITANJA
•
•
•
•
Koji elementi ulaze u sastav proteina?
Koliko vrsta aminokiselina grade proteine?
Koje su funkcionalne grupe aminokiselina?
Kako su aminokiseline povezane u polipetidni
lanac?
• Kako nastaje peptidna veza?
• Šta je primarna struktura proteina?
• Koja dva oblika sekundarne strukture proteina
postoje?
PITANJA
• Kojim vezama se uspostavlja sekundarna
struktura proteina?
• Šta čini tercijarnu strukturu proteina?
• Koje vrste proteina postoje prema
prostornom obliku?
• Šta je kvaternarna struktura proteina?
• Navedi jedan fibrilarni i jedan globularni
protein?
• Koje uloge imaju proteini?
NUKLEINSKE KISELINE
• izgrađene od polinukleotidnih lanaca
• DNK grade 2 polinukleotidna lanca
• RNK gradi 1 polinukleotidni lanac
NUKLEOTID
• Fosfatna grupa
• Pentoza (dezoksiriboza ili riboza)
• Azotna baza
Azotne baze
• Purinske baze su
derivati purina
• Pirimidinske baze su
derivati pirimidina
citozin
adenin
timin
guanin
uracil
Polinukleotidni
lanac
5’
• Više nukleotida
povezanih
fosfodiestarskim
vezama
3’
Antiparalelnost lanaca DNK
Sparivanje komplementarnih
azotnih baza
• Molekul DNK izgrađen je
od 2 spiralno uvijena
antiparalelna (suprotno
orijentisana)
polinukleotidna lanca,
povezana među sobom
vodoničnim vezama
između kompementarnih
azotnih baza (A-T; G-C)
Uloga nukleinskih kiselina
• DNK je nosilac naslednih (genetičkih)
informacija; kontroliše sintezu proteina
• Vrste RNK su: informaciona RNK,
transportna RNK i ribozomalna RNK
• Sve tri vrste RNK učestvuju u sintezi
proteina
PITANJA
• Kako je građen nukleotid?
• Šta je polinukleotidni lanac?
• Koliko polinukleotidnih lanaca gradi
molekul DNK, a koliko molekul RNK?
• Koji pentozni šećer ulazi u sastav
dezoksiriboze, a koji u sastav riboze?
• Koje azotne baze ulaze u sastav DNK, a
koje u sastav RNK?
PITANJA
• Koje su komplementarne baze u DNK, a
koje u RNK?
• Kako je građen molekul DNK?
• Koja je uloga DNK?
• Koje vrste RNK postoje?
• Koja je uloga RNK?
Slide 22
HEMIJSKI
SASTAV
ĆELIJE
Biogeni elementi
Makroelementi
Mikroelementi
C, H, O, N, S,
Mg, Fe, Cu, Zn,
P, Na, K, Ca,
Mn, Co, I, F
Cl
~ 99% ćelije:
C, H, O, N
Sastav ćelije
Neorganske materije
Organske materije
• Voda
• Soli
• Ugljeni hidrati
• Lipidi
• Proteini
• Nukleinske
kiseline
VODA
•
•
•
•
•
•
70% ćelije
Rastvarač jonskih i polarnih materija
Sredina za biohemijske procese
Životna sredina (za vodene organizme)
Transportna uloga
Učestvuje u termoregulaciji
Struktura molekula vode
Polarna kovalentna veza
• Molekul vode je
dipol
Vodonične veze
Osobine vode
• Visok toplotni kapacitet: sporo se
zagreva i sporo hladi – čuva toplotu
• Velika toplota isparavanja:
isparavanjem vode sa površine telo se
hladi
Značaj: termoregulacija
Ponašanje materija prema vodi
Hidrofilne – imaju
afinitet prema vodi,
privlače vodu
• Joni
• Polarne materije
Hidrofobne –
odbijaju vodu
• Nepolarne materije
Mineralne materije - soli
• U vodenom rastvoru nalaze se u obliku
naelektrisanih čestica – jona
• Katjoni: Na+, K+, Ca2+, Mg2+, Fe2+, Fe3+
• Anjoni: hloridi, fosfati, sulfati, nitrati,
bikarbonati (Cl–, PO43–, SO42–, NO3–,
HCO3–)
ELEKTROLITIČKA DISOCIJACIJA
NaCl → Na+ + Cl–
Hidratisani joni
SO
Makroelementi
Mikroelementi
Biogeni elementi
SASTAV ĆELIJE
Neorganske
materije
Organske
materije
Nukleinske
kiseline
Proteini
Voda
Soli
Ugljeni
hidrati
Lipidi
Organske materije
• Bazirane na ugljeniku
• C atom – četvorovalentan
• C-atomi se povezuju u nizove
(negranate i granate) i prstenove
UGLJENI HIDRATI
• Izgrađeni od C, H i O
• Prema složenosti molekula dele se na:
»Monosaharide
»Disaharide
»Oligosaharide
»Polisaharide
Monosaharidi – Cn(H2O)n
• Prema broju C-atoma dele se na:
»trioze
»tetroze
»pentoze: riboza, dezoksiriboza
(ulaze u sastav nukleinskih kiselina)
»heksoze: glukoza, fruktoza,
galaktoza (energetska uloga)
Pentoze
riboza
dezoksiriboza
Heksoze – C6H12O6
glukoza
fruktoza
galaktoza
Disaharidi
• Izgrađeni od 2 monosaharida
Saharoza običan šećer Glu-Fru
Laktoza mlečni šećer Glu-Gal
Maltoza Glu-Glu
• Energetska uloga
saharoza
laktoza
maltoza
Oligosaharidi
• Izgrađeni od 3-100 monosaharida
• Gradivna uloga – ulaze u sastav
ćelijske membrane
oligosaharid
fosfolipidi
protein
Polisaharidi
• Izgrađeni od 100 do 1000
monosaharida – glukoze
Energetski
Skrob
Životinje i
gljive
Glikogen
Gradivni
Celuloza
Hitin
ćelijski zid
biljaka
egzoskelet
zglavkara,
ćelijski zid
gljiva
Biljke
Skrob
Glikogen
Celuloza
LIPIDI
• Izgrađeni od C,H i O
• Nerastvorljivi u vodi
• Podela:
–Trigliceridi
–Fosfolipidi
–Steroidi
Trigliceridi
• Estri glicerola i 3 masne kiseline
• Energetska uloga
+
3
masna kiselina
glicerol
triglicerid
Fosfolipidi
• Estri glicerola, 2 masne kiseline i fosforne
kiseline
• Grade ćelijske membrane
Polarna glava
- hidrofilna
Nepolaran rep
- hidrofoban
Fosfolipidni dvosloj
Fosfolipidni dvosloj
ćelijske membrane
Hidrofilne
glave
Hidrofobni
repovi
Steroidi
• Derivati holesterola
• Holesterol ulazi u sastav ćelijske
membrane životinja
• Neki steroidi imaju regulatornu ulogu:
polni hormoni i hormoni kore
nadbubrežne žlezde
Glukoza
riboza
Fruktoza
dezoksiriboza
Pentoze
Saharoza
Galaktoza
Laktoza
Maltoza
Heksoze
Monosaharidi
Disaharidi
UGLJENI HIDRATI
Oligosaharidi
Polisaharidi
Skrob
Glikogen
Celuloza
Hitin
LIPIDI
trigliceridi
fosfolipidi
Steroidi
PROTEINI
PROTEINI
• U njihov sastav ulaze: C, H, O i N
• Makromolekuli izgrađeni od 20 vrsta
amino-kiselina povezanih međusobno
peptidnim vezama u linearni polipetidni
lanac
Aminokiseline
• Organska jedinjenja sa dve funkcionalne
grupe: amino-grupom (–NH2) i
karboksilnom grupom (–COOH)
• Razlikuju se po R-grupi
Nepolarne
Vrste aminokiselina
Pozitivno naelektrisane
Polarne nenaelektrisane
Negativno naelektrisane
Peptidna veza
• Nastaje reakcijom između karboksilne
grupe jedne aminokiseline i amino-grupe
druge aminokiseline
dipeptid
Primarna struktura proteina
• Broj i redosled aminokiselina u
polipetpidnom lancu
• Zapisana u genima
Sekundarna struktura proteina
• Dva oblika: αheliks i β-ploča
• Uspostavlja se
formiranjem
vodoničnih veza
između H i O
peptidnih veza
α-heliks
β-ploča
Tercijarna struktura proteina
• Čine ga α-heliksi, β-ploče i “neuređeni”
delovi
Kvaternarna struktura proteina
• Više polipeptidnih lanaca gradi
funkcionalan protein
kolagen
hemoglobin
Prostorni oblik proteina
• Globularni proteini
loptasti – sferni
• Fibrilarni proteini
končasti
Primarna struktura
proteina
Sekundarna struktura
proteina
Tercijarna struktura
proteina
Kvaternarna struktura
proteina
Funkcije proteina
• Gradivna – strukturna: grade ćeliju i tkiva
• Biokatalitička – enzimi – usmeravaju
biohemijske reakcije
• Transportna – hemoglobin, transferin
• Imunološka – antitela
• Kontraktilna – aktin i miozin
• Regulatorna – hormoni
• Rezervna – albumin
PITANJA
•
•
•
•
Koji elementi ulaze u sastav proteina?
Koliko vrsta aminokiselina grade proteine?
Koje su funkcionalne grupe aminokiselina?
Kako su aminokiseline povezane u polipetidni
lanac?
• Kako nastaje peptidna veza?
• Šta je primarna struktura proteina?
• Koja dva oblika sekundarne strukture proteina
postoje?
PITANJA
• Kojim vezama se uspostavlja sekundarna
struktura proteina?
• Šta čini tercijarnu strukturu proteina?
• Koje vrste proteina postoje prema
prostornom obliku?
• Šta je kvaternarna struktura proteina?
• Navedi jedan fibrilarni i jedan globularni
protein?
• Koje uloge imaju proteini?
NUKLEINSKE KISELINE
• izgrađene od polinukleotidnih lanaca
• DNK grade 2 polinukleotidna lanca
• RNK gradi 1 polinukleotidni lanac
NUKLEOTID
• Fosfatna grupa
• Pentoza (dezoksiriboza ili riboza)
• Azotna baza
Azotne baze
• Purinske baze su
derivati purina
• Pirimidinske baze su
derivati pirimidina
citozin
adenin
timin
guanin
uracil
Polinukleotidni
lanac
5’
• Više nukleotida
povezanih
fosfodiestarskim
vezama
3’
Antiparalelnost lanaca DNK
Sparivanje komplementarnih
azotnih baza
• Molekul DNK izgrađen je
od 2 spiralno uvijena
antiparalelna (suprotno
orijentisana)
polinukleotidna lanca,
povezana među sobom
vodoničnim vezama
između kompementarnih
azotnih baza (A-T; G-C)
Uloga nukleinskih kiselina
• DNK je nosilac naslednih (genetičkih)
informacija; kontroliše sintezu proteina
• Vrste RNK su: informaciona RNK,
transportna RNK i ribozomalna RNK
• Sve tri vrste RNK učestvuju u sintezi
proteina
PITANJA
• Kako je građen nukleotid?
• Šta je polinukleotidni lanac?
• Koliko polinukleotidnih lanaca gradi
molekul DNK, a koliko molekul RNK?
• Koji pentozni šećer ulazi u sastav
dezoksiriboze, a koji u sastav riboze?
• Koje azotne baze ulaze u sastav DNK, a
koje u sastav RNK?
PITANJA
• Koje su komplementarne baze u DNK, a
koje u RNK?
• Kako je građen molekul DNK?
• Koja je uloga DNK?
• Koje vrste RNK postoje?
• Koja je uloga RNK?
Slide 23
HEMIJSKI
SASTAV
ĆELIJE
Biogeni elementi
Makroelementi
Mikroelementi
C, H, O, N, S,
Mg, Fe, Cu, Zn,
P, Na, K, Ca,
Mn, Co, I, F
Cl
~ 99% ćelije:
C, H, O, N
Sastav ćelije
Neorganske materije
Organske materije
• Voda
• Soli
• Ugljeni hidrati
• Lipidi
• Proteini
• Nukleinske
kiseline
VODA
•
•
•
•
•
•
70% ćelije
Rastvarač jonskih i polarnih materija
Sredina za biohemijske procese
Životna sredina (za vodene organizme)
Transportna uloga
Učestvuje u termoregulaciji
Struktura molekula vode
Polarna kovalentna veza
• Molekul vode je
dipol
Vodonične veze
Osobine vode
• Visok toplotni kapacitet: sporo se
zagreva i sporo hladi – čuva toplotu
• Velika toplota isparavanja:
isparavanjem vode sa površine telo se
hladi
Značaj: termoregulacija
Ponašanje materija prema vodi
Hidrofilne – imaju
afinitet prema vodi,
privlače vodu
• Joni
• Polarne materije
Hidrofobne –
odbijaju vodu
• Nepolarne materije
Mineralne materije - soli
• U vodenom rastvoru nalaze se u obliku
naelektrisanih čestica – jona
• Katjoni: Na+, K+, Ca2+, Mg2+, Fe2+, Fe3+
• Anjoni: hloridi, fosfati, sulfati, nitrati,
bikarbonati (Cl–, PO43–, SO42–, NO3–,
HCO3–)
ELEKTROLITIČKA DISOCIJACIJA
NaCl → Na+ + Cl–
Hidratisani joni
SO
Makroelementi
Mikroelementi
Biogeni elementi
SASTAV ĆELIJE
Neorganske
materije
Organske
materije
Nukleinske
kiseline
Proteini
Voda
Soli
Ugljeni
hidrati
Lipidi
Organske materije
• Bazirane na ugljeniku
• C atom – četvorovalentan
• C-atomi se povezuju u nizove
(negranate i granate) i prstenove
UGLJENI HIDRATI
• Izgrađeni od C, H i O
• Prema složenosti molekula dele se na:
»Monosaharide
»Disaharide
»Oligosaharide
»Polisaharide
Monosaharidi – Cn(H2O)n
• Prema broju C-atoma dele se na:
»trioze
»tetroze
»pentoze: riboza, dezoksiriboza
(ulaze u sastav nukleinskih kiselina)
»heksoze: glukoza, fruktoza,
galaktoza (energetska uloga)
Pentoze
riboza
dezoksiriboza
Heksoze – C6H12O6
glukoza
fruktoza
galaktoza
Disaharidi
• Izgrađeni od 2 monosaharida
Saharoza običan šećer Glu-Fru
Laktoza mlečni šećer Glu-Gal
Maltoza Glu-Glu
• Energetska uloga
saharoza
laktoza
maltoza
Oligosaharidi
• Izgrađeni od 3-100 monosaharida
• Gradivna uloga – ulaze u sastav
ćelijske membrane
oligosaharid
fosfolipidi
protein
Polisaharidi
• Izgrađeni od 100 do 1000
monosaharida – glukoze
Energetski
Skrob
Životinje i
gljive
Glikogen
Gradivni
Celuloza
Hitin
ćelijski zid
biljaka
egzoskelet
zglavkara,
ćelijski zid
gljiva
Biljke
Skrob
Glikogen
Celuloza
LIPIDI
• Izgrađeni od C,H i O
• Nerastvorljivi u vodi
• Podela:
–Trigliceridi
–Fosfolipidi
–Steroidi
Trigliceridi
• Estri glicerola i 3 masne kiseline
• Energetska uloga
+
3
masna kiselina
glicerol
triglicerid
Fosfolipidi
• Estri glicerola, 2 masne kiseline i fosforne
kiseline
• Grade ćelijske membrane
Polarna glava
- hidrofilna
Nepolaran rep
- hidrofoban
Fosfolipidni dvosloj
Fosfolipidni dvosloj
ćelijske membrane
Hidrofilne
glave
Hidrofobni
repovi
Steroidi
• Derivati holesterola
• Holesterol ulazi u sastav ćelijske
membrane životinja
• Neki steroidi imaju regulatornu ulogu:
polni hormoni i hormoni kore
nadbubrežne žlezde
Glukoza
riboza
Fruktoza
dezoksiriboza
Pentoze
Saharoza
Galaktoza
Laktoza
Maltoza
Heksoze
Monosaharidi
Disaharidi
UGLJENI HIDRATI
Oligosaharidi
Polisaharidi
Skrob
Glikogen
Celuloza
Hitin
LIPIDI
trigliceridi
fosfolipidi
Steroidi
PROTEINI
PROTEINI
• U njihov sastav ulaze: C, H, O i N
• Makromolekuli izgrađeni od 20 vrsta
amino-kiselina povezanih međusobno
peptidnim vezama u linearni polipetidni
lanac
Aminokiseline
• Organska jedinjenja sa dve funkcionalne
grupe: amino-grupom (–NH2) i
karboksilnom grupom (–COOH)
• Razlikuju se po R-grupi
Nepolarne
Vrste aminokiselina
Pozitivno naelektrisane
Polarne nenaelektrisane
Negativno naelektrisane
Peptidna veza
• Nastaje reakcijom između karboksilne
grupe jedne aminokiseline i amino-grupe
druge aminokiseline
dipeptid
Primarna struktura proteina
• Broj i redosled aminokiselina u
polipetpidnom lancu
• Zapisana u genima
Sekundarna struktura proteina
• Dva oblika: αheliks i β-ploča
• Uspostavlja se
formiranjem
vodoničnih veza
između H i O
peptidnih veza
α-heliks
β-ploča
Tercijarna struktura proteina
• Čine ga α-heliksi, β-ploče i “neuređeni”
delovi
Kvaternarna struktura proteina
• Više polipeptidnih lanaca gradi
funkcionalan protein
kolagen
hemoglobin
Prostorni oblik proteina
• Globularni proteini
loptasti – sferni
• Fibrilarni proteini
končasti
Primarna struktura
proteina
Sekundarna struktura
proteina
Tercijarna struktura
proteina
Kvaternarna struktura
proteina
Funkcije proteina
• Gradivna – strukturna: grade ćeliju i tkiva
• Biokatalitička – enzimi – usmeravaju
biohemijske reakcije
• Transportna – hemoglobin, transferin
• Imunološka – antitela
• Kontraktilna – aktin i miozin
• Regulatorna – hormoni
• Rezervna – albumin
PITANJA
•
•
•
•
Koji elementi ulaze u sastav proteina?
Koliko vrsta aminokiselina grade proteine?
Koje su funkcionalne grupe aminokiselina?
Kako su aminokiseline povezane u polipetidni
lanac?
• Kako nastaje peptidna veza?
• Šta je primarna struktura proteina?
• Koja dva oblika sekundarne strukture proteina
postoje?
PITANJA
• Kojim vezama se uspostavlja sekundarna
struktura proteina?
• Šta čini tercijarnu strukturu proteina?
• Koje vrste proteina postoje prema
prostornom obliku?
• Šta je kvaternarna struktura proteina?
• Navedi jedan fibrilarni i jedan globularni
protein?
• Koje uloge imaju proteini?
NUKLEINSKE KISELINE
• izgrađene od polinukleotidnih lanaca
• DNK grade 2 polinukleotidna lanca
• RNK gradi 1 polinukleotidni lanac
NUKLEOTID
• Fosfatna grupa
• Pentoza (dezoksiriboza ili riboza)
• Azotna baza
Azotne baze
• Purinske baze su
derivati purina
• Pirimidinske baze su
derivati pirimidina
citozin
adenin
timin
guanin
uracil
Polinukleotidni
lanac
5’
• Više nukleotida
povezanih
fosfodiestarskim
vezama
3’
Antiparalelnost lanaca DNK
Sparivanje komplementarnih
azotnih baza
• Molekul DNK izgrađen je
od 2 spiralno uvijena
antiparalelna (suprotno
orijentisana)
polinukleotidna lanca,
povezana među sobom
vodoničnim vezama
između kompementarnih
azotnih baza (A-T; G-C)
Uloga nukleinskih kiselina
• DNK je nosilac naslednih (genetičkih)
informacija; kontroliše sintezu proteina
• Vrste RNK su: informaciona RNK,
transportna RNK i ribozomalna RNK
• Sve tri vrste RNK učestvuju u sintezi
proteina
PITANJA
• Kako je građen nukleotid?
• Šta je polinukleotidni lanac?
• Koliko polinukleotidnih lanaca gradi
molekul DNK, a koliko molekul RNK?
• Koji pentozni šećer ulazi u sastav
dezoksiriboze, a koji u sastav riboze?
• Koje azotne baze ulaze u sastav DNK, a
koje u sastav RNK?
PITANJA
• Koje su komplementarne baze u DNK, a
koje u RNK?
• Kako je građen molekul DNK?
• Koja je uloga DNK?
• Koje vrste RNK postoje?
• Koja je uloga RNK?
Slide 24
HEMIJSKI
SASTAV
ĆELIJE
Biogeni elementi
Makroelementi
Mikroelementi
C, H, O, N, S,
Mg, Fe, Cu, Zn,
P, Na, K, Ca,
Mn, Co, I, F
Cl
~ 99% ćelije:
C, H, O, N
Sastav ćelije
Neorganske materije
Organske materije
• Voda
• Soli
• Ugljeni hidrati
• Lipidi
• Proteini
• Nukleinske
kiseline
VODA
•
•
•
•
•
•
70% ćelije
Rastvarač jonskih i polarnih materija
Sredina za biohemijske procese
Životna sredina (za vodene organizme)
Transportna uloga
Učestvuje u termoregulaciji
Struktura molekula vode
Polarna kovalentna veza
• Molekul vode je
dipol
Vodonične veze
Osobine vode
• Visok toplotni kapacitet: sporo se
zagreva i sporo hladi – čuva toplotu
• Velika toplota isparavanja:
isparavanjem vode sa površine telo se
hladi
Značaj: termoregulacija
Ponašanje materija prema vodi
Hidrofilne – imaju
afinitet prema vodi,
privlače vodu
• Joni
• Polarne materije
Hidrofobne –
odbijaju vodu
• Nepolarne materije
Mineralne materije - soli
• U vodenom rastvoru nalaze se u obliku
naelektrisanih čestica – jona
• Katjoni: Na+, K+, Ca2+, Mg2+, Fe2+, Fe3+
• Anjoni: hloridi, fosfati, sulfati, nitrati,
bikarbonati (Cl–, PO43–, SO42–, NO3–,
HCO3–)
ELEKTROLITIČKA DISOCIJACIJA
NaCl → Na+ + Cl–
Hidratisani joni
SO
Makroelementi
Mikroelementi
Biogeni elementi
SASTAV ĆELIJE
Neorganske
materije
Organske
materije
Nukleinske
kiseline
Proteini
Voda
Soli
Ugljeni
hidrati
Lipidi
Organske materije
• Bazirane na ugljeniku
• C atom – četvorovalentan
• C-atomi se povezuju u nizove
(negranate i granate) i prstenove
UGLJENI HIDRATI
• Izgrađeni od C, H i O
• Prema složenosti molekula dele se na:
»Monosaharide
»Disaharide
»Oligosaharide
»Polisaharide
Monosaharidi – Cn(H2O)n
• Prema broju C-atoma dele se na:
»trioze
»tetroze
»pentoze: riboza, dezoksiriboza
(ulaze u sastav nukleinskih kiselina)
»heksoze: glukoza, fruktoza,
galaktoza (energetska uloga)
Pentoze
riboza
dezoksiriboza
Heksoze – C6H12O6
glukoza
fruktoza
galaktoza
Disaharidi
• Izgrađeni od 2 monosaharida
Saharoza običan šećer Glu-Fru
Laktoza mlečni šećer Glu-Gal
Maltoza Glu-Glu
• Energetska uloga
saharoza
laktoza
maltoza
Oligosaharidi
• Izgrađeni od 3-100 monosaharida
• Gradivna uloga – ulaze u sastav
ćelijske membrane
oligosaharid
fosfolipidi
protein
Polisaharidi
• Izgrađeni od 100 do 1000
monosaharida – glukoze
Energetski
Skrob
Životinje i
gljive
Glikogen
Gradivni
Celuloza
Hitin
ćelijski zid
biljaka
egzoskelet
zglavkara,
ćelijski zid
gljiva
Biljke
Skrob
Glikogen
Celuloza
LIPIDI
• Izgrađeni od C,H i O
• Nerastvorljivi u vodi
• Podela:
–Trigliceridi
–Fosfolipidi
–Steroidi
Trigliceridi
• Estri glicerola i 3 masne kiseline
• Energetska uloga
+
3
masna kiselina
glicerol
triglicerid
Fosfolipidi
• Estri glicerola, 2 masne kiseline i fosforne
kiseline
• Grade ćelijske membrane
Polarna glava
- hidrofilna
Nepolaran rep
- hidrofoban
Fosfolipidni dvosloj
Fosfolipidni dvosloj
ćelijske membrane
Hidrofilne
glave
Hidrofobni
repovi
Steroidi
• Derivati holesterola
• Holesterol ulazi u sastav ćelijske
membrane životinja
• Neki steroidi imaju regulatornu ulogu:
polni hormoni i hormoni kore
nadbubrežne žlezde
Glukoza
riboza
Fruktoza
dezoksiriboza
Pentoze
Saharoza
Galaktoza
Laktoza
Maltoza
Heksoze
Monosaharidi
Disaharidi
UGLJENI HIDRATI
Oligosaharidi
Polisaharidi
Skrob
Glikogen
Celuloza
Hitin
LIPIDI
trigliceridi
fosfolipidi
Steroidi
PROTEINI
PROTEINI
• U njihov sastav ulaze: C, H, O i N
• Makromolekuli izgrađeni od 20 vrsta
amino-kiselina povezanih međusobno
peptidnim vezama u linearni polipetidni
lanac
Aminokiseline
• Organska jedinjenja sa dve funkcionalne
grupe: amino-grupom (–NH2) i
karboksilnom grupom (–COOH)
• Razlikuju se po R-grupi
Nepolarne
Vrste aminokiselina
Pozitivno naelektrisane
Polarne nenaelektrisane
Negativno naelektrisane
Peptidna veza
• Nastaje reakcijom između karboksilne
grupe jedne aminokiseline i amino-grupe
druge aminokiseline
dipeptid
Primarna struktura proteina
• Broj i redosled aminokiselina u
polipetpidnom lancu
• Zapisana u genima
Sekundarna struktura proteina
• Dva oblika: αheliks i β-ploča
• Uspostavlja se
formiranjem
vodoničnih veza
između H i O
peptidnih veza
α-heliks
β-ploča
Tercijarna struktura proteina
• Čine ga α-heliksi, β-ploče i “neuređeni”
delovi
Kvaternarna struktura proteina
• Više polipeptidnih lanaca gradi
funkcionalan protein
kolagen
hemoglobin
Prostorni oblik proteina
• Globularni proteini
loptasti – sferni
• Fibrilarni proteini
končasti
Primarna struktura
proteina
Sekundarna struktura
proteina
Tercijarna struktura
proteina
Kvaternarna struktura
proteina
Funkcije proteina
• Gradivna – strukturna: grade ćeliju i tkiva
• Biokatalitička – enzimi – usmeravaju
biohemijske reakcije
• Transportna – hemoglobin, transferin
• Imunološka – antitela
• Kontraktilna – aktin i miozin
• Regulatorna – hormoni
• Rezervna – albumin
PITANJA
•
•
•
•
Koji elementi ulaze u sastav proteina?
Koliko vrsta aminokiselina grade proteine?
Koje su funkcionalne grupe aminokiselina?
Kako su aminokiseline povezane u polipetidni
lanac?
• Kako nastaje peptidna veza?
• Šta je primarna struktura proteina?
• Koja dva oblika sekundarne strukture proteina
postoje?
PITANJA
• Kojim vezama se uspostavlja sekundarna
struktura proteina?
• Šta čini tercijarnu strukturu proteina?
• Koje vrste proteina postoje prema
prostornom obliku?
• Šta je kvaternarna struktura proteina?
• Navedi jedan fibrilarni i jedan globularni
protein?
• Koje uloge imaju proteini?
NUKLEINSKE KISELINE
• izgrađene od polinukleotidnih lanaca
• DNK grade 2 polinukleotidna lanca
• RNK gradi 1 polinukleotidni lanac
NUKLEOTID
• Fosfatna grupa
• Pentoza (dezoksiriboza ili riboza)
• Azotna baza
Azotne baze
• Purinske baze su
derivati purina
• Pirimidinske baze su
derivati pirimidina
citozin
adenin
timin
guanin
uracil
Polinukleotidni
lanac
5’
• Više nukleotida
povezanih
fosfodiestarskim
vezama
3’
Antiparalelnost lanaca DNK
Sparivanje komplementarnih
azotnih baza
• Molekul DNK izgrađen je
od 2 spiralno uvijena
antiparalelna (suprotno
orijentisana)
polinukleotidna lanca,
povezana među sobom
vodoničnim vezama
između kompementarnih
azotnih baza (A-T; G-C)
Uloga nukleinskih kiselina
• DNK je nosilac naslednih (genetičkih)
informacija; kontroliše sintezu proteina
• Vrste RNK su: informaciona RNK,
transportna RNK i ribozomalna RNK
• Sve tri vrste RNK učestvuju u sintezi
proteina
PITANJA
• Kako je građen nukleotid?
• Šta je polinukleotidni lanac?
• Koliko polinukleotidnih lanaca gradi
molekul DNK, a koliko molekul RNK?
• Koji pentozni šećer ulazi u sastav
dezoksiriboze, a koji u sastav riboze?
• Koje azotne baze ulaze u sastav DNK, a
koje u sastav RNK?
PITANJA
• Koje su komplementarne baze u DNK, a
koje u RNK?
• Kako je građen molekul DNK?
• Koja je uloga DNK?
• Koje vrste RNK postoje?
• Koja je uloga RNK?
Slide 25
HEMIJSKI
SASTAV
ĆELIJE
Biogeni elementi
Makroelementi
Mikroelementi
C, H, O, N, S,
Mg, Fe, Cu, Zn,
P, Na, K, Ca,
Mn, Co, I, F
Cl
~ 99% ćelije:
C, H, O, N
Sastav ćelije
Neorganske materije
Organske materije
• Voda
• Soli
• Ugljeni hidrati
• Lipidi
• Proteini
• Nukleinske
kiseline
VODA
•
•
•
•
•
•
70% ćelije
Rastvarač jonskih i polarnih materija
Sredina za biohemijske procese
Životna sredina (za vodene organizme)
Transportna uloga
Učestvuje u termoregulaciji
Struktura molekula vode
Polarna kovalentna veza
• Molekul vode je
dipol
Vodonične veze
Osobine vode
• Visok toplotni kapacitet: sporo se
zagreva i sporo hladi – čuva toplotu
• Velika toplota isparavanja:
isparavanjem vode sa površine telo se
hladi
Značaj: termoregulacija
Ponašanje materija prema vodi
Hidrofilne – imaju
afinitet prema vodi,
privlače vodu
• Joni
• Polarne materije
Hidrofobne –
odbijaju vodu
• Nepolarne materije
Mineralne materije - soli
• U vodenom rastvoru nalaze se u obliku
naelektrisanih čestica – jona
• Katjoni: Na+, K+, Ca2+, Mg2+, Fe2+, Fe3+
• Anjoni: hloridi, fosfati, sulfati, nitrati,
bikarbonati (Cl–, PO43–, SO42–, NO3–,
HCO3–)
ELEKTROLITIČKA DISOCIJACIJA
NaCl → Na+ + Cl–
Hidratisani joni
SO
Makroelementi
Mikroelementi
Biogeni elementi
SASTAV ĆELIJE
Neorganske
materije
Organske
materije
Nukleinske
kiseline
Proteini
Voda
Soli
Ugljeni
hidrati
Lipidi
Organske materije
• Bazirane na ugljeniku
• C atom – četvorovalentan
• C-atomi se povezuju u nizove
(negranate i granate) i prstenove
UGLJENI HIDRATI
• Izgrađeni od C, H i O
• Prema složenosti molekula dele se na:
»Monosaharide
»Disaharide
»Oligosaharide
»Polisaharide
Monosaharidi – Cn(H2O)n
• Prema broju C-atoma dele se na:
»trioze
»tetroze
»pentoze: riboza, dezoksiriboza
(ulaze u sastav nukleinskih kiselina)
»heksoze: glukoza, fruktoza,
galaktoza (energetska uloga)
Pentoze
riboza
dezoksiriboza
Heksoze – C6H12O6
glukoza
fruktoza
galaktoza
Disaharidi
• Izgrađeni od 2 monosaharida
Saharoza običan šećer Glu-Fru
Laktoza mlečni šećer Glu-Gal
Maltoza Glu-Glu
• Energetska uloga
saharoza
laktoza
maltoza
Oligosaharidi
• Izgrađeni od 3-100 monosaharida
• Gradivna uloga – ulaze u sastav
ćelijske membrane
oligosaharid
fosfolipidi
protein
Polisaharidi
• Izgrađeni od 100 do 1000
monosaharida – glukoze
Energetski
Skrob
Životinje i
gljive
Glikogen
Gradivni
Celuloza
Hitin
ćelijski zid
biljaka
egzoskelet
zglavkara,
ćelijski zid
gljiva
Biljke
Skrob
Glikogen
Celuloza
LIPIDI
• Izgrađeni od C,H i O
• Nerastvorljivi u vodi
• Podela:
–Trigliceridi
–Fosfolipidi
–Steroidi
Trigliceridi
• Estri glicerola i 3 masne kiseline
• Energetska uloga
+
3
masna kiselina
glicerol
triglicerid
Fosfolipidi
• Estri glicerola, 2 masne kiseline i fosforne
kiseline
• Grade ćelijske membrane
Polarna glava
- hidrofilna
Nepolaran rep
- hidrofoban
Fosfolipidni dvosloj
Fosfolipidni dvosloj
ćelijske membrane
Hidrofilne
glave
Hidrofobni
repovi
Steroidi
• Derivati holesterola
• Holesterol ulazi u sastav ćelijske
membrane životinja
• Neki steroidi imaju regulatornu ulogu:
polni hormoni i hormoni kore
nadbubrežne žlezde
Glukoza
riboza
Fruktoza
dezoksiriboza
Pentoze
Saharoza
Galaktoza
Laktoza
Maltoza
Heksoze
Monosaharidi
Disaharidi
UGLJENI HIDRATI
Oligosaharidi
Polisaharidi
Skrob
Glikogen
Celuloza
Hitin
LIPIDI
trigliceridi
fosfolipidi
Steroidi
PROTEINI
PROTEINI
• U njihov sastav ulaze: C, H, O i N
• Makromolekuli izgrađeni od 20 vrsta
amino-kiselina povezanih međusobno
peptidnim vezama u linearni polipetidni
lanac
Aminokiseline
• Organska jedinjenja sa dve funkcionalne
grupe: amino-grupom (–NH2) i
karboksilnom grupom (–COOH)
• Razlikuju se po R-grupi
Nepolarne
Vrste aminokiselina
Pozitivno naelektrisane
Polarne nenaelektrisane
Negativno naelektrisane
Peptidna veza
• Nastaje reakcijom između karboksilne
grupe jedne aminokiseline i amino-grupe
druge aminokiseline
dipeptid
Primarna struktura proteina
• Broj i redosled aminokiselina u
polipetpidnom lancu
• Zapisana u genima
Sekundarna struktura proteina
• Dva oblika: αheliks i β-ploča
• Uspostavlja se
formiranjem
vodoničnih veza
između H i O
peptidnih veza
α-heliks
β-ploča
Tercijarna struktura proteina
• Čine ga α-heliksi, β-ploče i “neuređeni”
delovi
Kvaternarna struktura proteina
• Više polipeptidnih lanaca gradi
funkcionalan protein
kolagen
hemoglobin
Prostorni oblik proteina
• Globularni proteini
loptasti – sferni
• Fibrilarni proteini
končasti
Primarna struktura
proteina
Sekundarna struktura
proteina
Tercijarna struktura
proteina
Kvaternarna struktura
proteina
Funkcije proteina
• Gradivna – strukturna: grade ćeliju i tkiva
• Biokatalitička – enzimi – usmeravaju
biohemijske reakcije
• Transportna – hemoglobin, transferin
• Imunološka – antitela
• Kontraktilna – aktin i miozin
• Regulatorna – hormoni
• Rezervna – albumin
PITANJA
•
•
•
•
Koji elementi ulaze u sastav proteina?
Koliko vrsta aminokiselina grade proteine?
Koje su funkcionalne grupe aminokiselina?
Kako su aminokiseline povezane u polipetidni
lanac?
• Kako nastaje peptidna veza?
• Šta je primarna struktura proteina?
• Koja dva oblika sekundarne strukture proteina
postoje?
PITANJA
• Kojim vezama se uspostavlja sekundarna
struktura proteina?
• Šta čini tercijarnu strukturu proteina?
• Koje vrste proteina postoje prema
prostornom obliku?
• Šta je kvaternarna struktura proteina?
• Navedi jedan fibrilarni i jedan globularni
protein?
• Koje uloge imaju proteini?
NUKLEINSKE KISELINE
• izgrađene od polinukleotidnih lanaca
• DNK grade 2 polinukleotidna lanca
• RNK gradi 1 polinukleotidni lanac
NUKLEOTID
• Fosfatna grupa
• Pentoza (dezoksiriboza ili riboza)
• Azotna baza
Azotne baze
• Purinske baze su
derivati purina
• Pirimidinske baze su
derivati pirimidina
citozin
adenin
timin
guanin
uracil
Polinukleotidni
lanac
5’
• Više nukleotida
povezanih
fosfodiestarskim
vezama
3’
Antiparalelnost lanaca DNK
Sparivanje komplementarnih
azotnih baza
• Molekul DNK izgrađen je
od 2 spiralno uvijena
antiparalelna (suprotno
orijentisana)
polinukleotidna lanca,
povezana među sobom
vodoničnim vezama
između kompementarnih
azotnih baza (A-T; G-C)
Uloga nukleinskih kiselina
• DNK je nosilac naslednih (genetičkih)
informacija; kontroliše sintezu proteina
• Vrste RNK su: informaciona RNK,
transportna RNK i ribozomalna RNK
• Sve tri vrste RNK učestvuju u sintezi
proteina
PITANJA
• Kako je građen nukleotid?
• Šta je polinukleotidni lanac?
• Koliko polinukleotidnih lanaca gradi
molekul DNK, a koliko molekul RNK?
• Koji pentozni šećer ulazi u sastav
dezoksiriboze, a koji u sastav riboze?
• Koje azotne baze ulaze u sastav DNK, a
koje u sastav RNK?
PITANJA
• Koje su komplementarne baze u DNK, a
koje u RNK?
• Kako je građen molekul DNK?
• Koja je uloga DNK?
• Koje vrste RNK postoje?
• Koja je uloga RNK?
Slide 26
HEMIJSKI
SASTAV
ĆELIJE
Biogeni elementi
Makroelementi
Mikroelementi
C, H, O, N, S,
Mg, Fe, Cu, Zn,
P, Na, K, Ca,
Mn, Co, I, F
Cl
~ 99% ćelije:
C, H, O, N
Sastav ćelije
Neorganske materije
Organske materije
• Voda
• Soli
• Ugljeni hidrati
• Lipidi
• Proteini
• Nukleinske
kiseline
VODA
•
•
•
•
•
•
70% ćelije
Rastvarač jonskih i polarnih materija
Sredina za biohemijske procese
Životna sredina (za vodene organizme)
Transportna uloga
Učestvuje u termoregulaciji
Struktura molekula vode
Polarna kovalentna veza
• Molekul vode je
dipol
Vodonične veze
Osobine vode
• Visok toplotni kapacitet: sporo se
zagreva i sporo hladi – čuva toplotu
• Velika toplota isparavanja:
isparavanjem vode sa površine telo se
hladi
Značaj: termoregulacija
Ponašanje materija prema vodi
Hidrofilne – imaju
afinitet prema vodi,
privlače vodu
• Joni
• Polarne materije
Hidrofobne –
odbijaju vodu
• Nepolarne materije
Mineralne materije - soli
• U vodenom rastvoru nalaze se u obliku
naelektrisanih čestica – jona
• Katjoni: Na+, K+, Ca2+, Mg2+, Fe2+, Fe3+
• Anjoni: hloridi, fosfati, sulfati, nitrati,
bikarbonati (Cl–, PO43–, SO42–, NO3–,
HCO3–)
ELEKTROLITIČKA DISOCIJACIJA
NaCl → Na+ + Cl–
Hidratisani joni
SO
Makroelementi
Mikroelementi
Biogeni elementi
SASTAV ĆELIJE
Neorganske
materije
Organske
materije
Nukleinske
kiseline
Proteini
Voda
Soli
Ugljeni
hidrati
Lipidi
Organske materije
• Bazirane na ugljeniku
• C atom – četvorovalentan
• C-atomi se povezuju u nizove
(negranate i granate) i prstenove
UGLJENI HIDRATI
• Izgrađeni od C, H i O
• Prema složenosti molekula dele se na:
»Monosaharide
»Disaharide
»Oligosaharide
»Polisaharide
Monosaharidi – Cn(H2O)n
• Prema broju C-atoma dele se na:
»trioze
»tetroze
»pentoze: riboza, dezoksiriboza
(ulaze u sastav nukleinskih kiselina)
»heksoze: glukoza, fruktoza,
galaktoza (energetska uloga)
Pentoze
riboza
dezoksiriboza
Heksoze – C6H12O6
glukoza
fruktoza
galaktoza
Disaharidi
• Izgrađeni od 2 monosaharida
Saharoza običan šećer Glu-Fru
Laktoza mlečni šećer Glu-Gal
Maltoza Glu-Glu
• Energetska uloga
saharoza
laktoza
maltoza
Oligosaharidi
• Izgrađeni od 3-100 monosaharida
• Gradivna uloga – ulaze u sastav
ćelijske membrane
oligosaharid
fosfolipidi
protein
Polisaharidi
• Izgrađeni od 100 do 1000
monosaharida – glukoze
Energetski
Skrob
Životinje i
gljive
Glikogen
Gradivni
Celuloza
Hitin
ćelijski zid
biljaka
egzoskelet
zglavkara,
ćelijski zid
gljiva
Biljke
Skrob
Glikogen
Celuloza
LIPIDI
• Izgrađeni od C,H i O
• Nerastvorljivi u vodi
• Podela:
–Trigliceridi
–Fosfolipidi
–Steroidi
Trigliceridi
• Estri glicerola i 3 masne kiseline
• Energetska uloga
+
3
masna kiselina
glicerol
triglicerid
Fosfolipidi
• Estri glicerola, 2 masne kiseline i fosforne
kiseline
• Grade ćelijske membrane
Polarna glava
- hidrofilna
Nepolaran rep
- hidrofoban
Fosfolipidni dvosloj
Fosfolipidni dvosloj
ćelijske membrane
Hidrofilne
glave
Hidrofobni
repovi
Steroidi
• Derivati holesterola
• Holesterol ulazi u sastav ćelijske
membrane životinja
• Neki steroidi imaju regulatornu ulogu:
polni hormoni i hormoni kore
nadbubrežne žlezde
Glukoza
riboza
Fruktoza
dezoksiriboza
Pentoze
Saharoza
Galaktoza
Laktoza
Maltoza
Heksoze
Monosaharidi
Disaharidi
UGLJENI HIDRATI
Oligosaharidi
Polisaharidi
Skrob
Glikogen
Celuloza
Hitin
LIPIDI
trigliceridi
fosfolipidi
Steroidi
PROTEINI
PROTEINI
• U njihov sastav ulaze: C, H, O i N
• Makromolekuli izgrađeni od 20 vrsta
amino-kiselina povezanih međusobno
peptidnim vezama u linearni polipetidni
lanac
Aminokiseline
• Organska jedinjenja sa dve funkcionalne
grupe: amino-grupom (–NH2) i
karboksilnom grupom (–COOH)
• Razlikuju se po R-grupi
Nepolarne
Vrste aminokiselina
Pozitivno naelektrisane
Polarne nenaelektrisane
Negativno naelektrisane
Peptidna veza
• Nastaje reakcijom između karboksilne
grupe jedne aminokiseline i amino-grupe
druge aminokiseline
dipeptid
Primarna struktura proteina
• Broj i redosled aminokiselina u
polipetpidnom lancu
• Zapisana u genima
Sekundarna struktura proteina
• Dva oblika: αheliks i β-ploča
• Uspostavlja se
formiranjem
vodoničnih veza
između H i O
peptidnih veza
α-heliks
β-ploča
Tercijarna struktura proteina
• Čine ga α-heliksi, β-ploče i “neuređeni”
delovi
Kvaternarna struktura proteina
• Više polipeptidnih lanaca gradi
funkcionalan protein
kolagen
hemoglobin
Prostorni oblik proteina
• Globularni proteini
loptasti – sferni
• Fibrilarni proteini
končasti
Primarna struktura
proteina
Sekundarna struktura
proteina
Tercijarna struktura
proteina
Kvaternarna struktura
proteina
Funkcije proteina
• Gradivna – strukturna: grade ćeliju i tkiva
• Biokatalitička – enzimi – usmeravaju
biohemijske reakcije
• Transportna – hemoglobin, transferin
• Imunološka – antitela
• Kontraktilna – aktin i miozin
• Regulatorna – hormoni
• Rezervna – albumin
PITANJA
•
•
•
•
Koji elementi ulaze u sastav proteina?
Koliko vrsta aminokiselina grade proteine?
Koje su funkcionalne grupe aminokiselina?
Kako su aminokiseline povezane u polipetidni
lanac?
• Kako nastaje peptidna veza?
• Šta je primarna struktura proteina?
• Koja dva oblika sekundarne strukture proteina
postoje?
PITANJA
• Kojim vezama se uspostavlja sekundarna
struktura proteina?
• Šta čini tercijarnu strukturu proteina?
• Koje vrste proteina postoje prema
prostornom obliku?
• Šta je kvaternarna struktura proteina?
• Navedi jedan fibrilarni i jedan globularni
protein?
• Koje uloge imaju proteini?
NUKLEINSKE KISELINE
• izgrađene od polinukleotidnih lanaca
• DNK grade 2 polinukleotidna lanca
• RNK gradi 1 polinukleotidni lanac
NUKLEOTID
• Fosfatna grupa
• Pentoza (dezoksiriboza ili riboza)
• Azotna baza
Azotne baze
• Purinske baze su
derivati purina
• Pirimidinske baze su
derivati pirimidina
citozin
adenin
timin
guanin
uracil
Polinukleotidni
lanac
5’
• Više nukleotida
povezanih
fosfodiestarskim
vezama
3’
Antiparalelnost lanaca DNK
Sparivanje komplementarnih
azotnih baza
• Molekul DNK izgrađen je
od 2 spiralno uvijena
antiparalelna (suprotno
orijentisana)
polinukleotidna lanca,
povezana među sobom
vodoničnim vezama
između kompementarnih
azotnih baza (A-T; G-C)
Uloga nukleinskih kiselina
• DNK je nosilac naslednih (genetičkih)
informacija; kontroliše sintezu proteina
• Vrste RNK su: informaciona RNK,
transportna RNK i ribozomalna RNK
• Sve tri vrste RNK učestvuju u sintezi
proteina
PITANJA
• Kako je građen nukleotid?
• Šta je polinukleotidni lanac?
• Koliko polinukleotidnih lanaca gradi
molekul DNK, a koliko molekul RNK?
• Koji pentozni šećer ulazi u sastav
dezoksiriboze, a koji u sastav riboze?
• Koje azotne baze ulaze u sastav DNK, a
koje u sastav RNK?
PITANJA
• Koje su komplementarne baze u DNK, a
koje u RNK?
• Kako je građen molekul DNK?
• Koja je uloga DNK?
• Koje vrste RNK postoje?
• Koja je uloga RNK?
Slide 27
HEMIJSKI
SASTAV
ĆELIJE
Biogeni elementi
Makroelementi
Mikroelementi
C, H, O, N, S,
Mg, Fe, Cu, Zn,
P, Na, K, Ca,
Mn, Co, I, F
Cl
~ 99% ćelije:
C, H, O, N
Sastav ćelije
Neorganske materije
Organske materije
• Voda
• Soli
• Ugljeni hidrati
• Lipidi
• Proteini
• Nukleinske
kiseline
VODA
•
•
•
•
•
•
70% ćelije
Rastvarač jonskih i polarnih materija
Sredina za biohemijske procese
Životna sredina (za vodene organizme)
Transportna uloga
Učestvuje u termoregulaciji
Struktura molekula vode
Polarna kovalentna veza
• Molekul vode je
dipol
Vodonične veze
Osobine vode
• Visok toplotni kapacitet: sporo se
zagreva i sporo hladi – čuva toplotu
• Velika toplota isparavanja:
isparavanjem vode sa površine telo se
hladi
Značaj: termoregulacija
Ponašanje materija prema vodi
Hidrofilne – imaju
afinitet prema vodi,
privlače vodu
• Joni
• Polarne materije
Hidrofobne –
odbijaju vodu
• Nepolarne materije
Mineralne materije - soli
• U vodenom rastvoru nalaze se u obliku
naelektrisanih čestica – jona
• Katjoni: Na+, K+, Ca2+, Mg2+, Fe2+, Fe3+
• Anjoni: hloridi, fosfati, sulfati, nitrati,
bikarbonati (Cl–, PO43–, SO42–, NO3–,
HCO3–)
ELEKTROLITIČKA DISOCIJACIJA
NaCl → Na+ + Cl–
Hidratisani joni
SO
Makroelementi
Mikroelementi
Biogeni elementi
SASTAV ĆELIJE
Neorganske
materije
Organske
materije
Nukleinske
kiseline
Proteini
Voda
Soli
Ugljeni
hidrati
Lipidi
Organske materije
• Bazirane na ugljeniku
• C atom – četvorovalentan
• C-atomi se povezuju u nizove
(negranate i granate) i prstenove
UGLJENI HIDRATI
• Izgrađeni od C, H i O
• Prema složenosti molekula dele se na:
»Monosaharide
»Disaharide
»Oligosaharide
»Polisaharide
Monosaharidi – Cn(H2O)n
• Prema broju C-atoma dele se na:
»trioze
»tetroze
»pentoze: riboza, dezoksiriboza
(ulaze u sastav nukleinskih kiselina)
»heksoze: glukoza, fruktoza,
galaktoza (energetska uloga)
Pentoze
riboza
dezoksiriboza
Heksoze – C6H12O6
glukoza
fruktoza
galaktoza
Disaharidi
• Izgrađeni od 2 monosaharida
Saharoza običan šećer Glu-Fru
Laktoza mlečni šećer Glu-Gal
Maltoza Glu-Glu
• Energetska uloga
saharoza
laktoza
maltoza
Oligosaharidi
• Izgrađeni od 3-100 monosaharida
• Gradivna uloga – ulaze u sastav
ćelijske membrane
oligosaharid
fosfolipidi
protein
Polisaharidi
• Izgrađeni od 100 do 1000
monosaharida – glukoze
Energetski
Skrob
Životinje i
gljive
Glikogen
Gradivni
Celuloza
Hitin
ćelijski zid
biljaka
egzoskelet
zglavkara,
ćelijski zid
gljiva
Biljke
Skrob
Glikogen
Celuloza
LIPIDI
• Izgrađeni od C,H i O
• Nerastvorljivi u vodi
• Podela:
–Trigliceridi
–Fosfolipidi
–Steroidi
Trigliceridi
• Estri glicerola i 3 masne kiseline
• Energetska uloga
+
3
masna kiselina
glicerol
triglicerid
Fosfolipidi
• Estri glicerola, 2 masne kiseline i fosforne
kiseline
• Grade ćelijske membrane
Polarna glava
- hidrofilna
Nepolaran rep
- hidrofoban
Fosfolipidni dvosloj
Fosfolipidni dvosloj
ćelijske membrane
Hidrofilne
glave
Hidrofobni
repovi
Steroidi
• Derivati holesterola
• Holesterol ulazi u sastav ćelijske
membrane životinja
• Neki steroidi imaju regulatornu ulogu:
polni hormoni i hormoni kore
nadbubrežne žlezde
Glukoza
riboza
Fruktoza
dezoksiriboza
Pentoze
Saharoza
Galaktoza
Laktoza
Maltoza
Heksoze
Monosaharidi
Disaharidi
UGLJENI HIDRATI
Oligosaharidi
Polisaharidi
Skrob
Glikogen
Celuloza
Hitin
LIPIDI
trigliceridi
fosfolipidi
Steroidi
PROTEINI
PROTEINI
• U njihov sastav ulaze: C, H, O i N
• Makromolekuli izgrađeni od 20 vrsta
amino-kiselina povezanih međusobno
peptidnim vezama u linearni polipetidni
lanac
Aminokiseline
• Organska jedinjenja sa dve funkcionalne
grupe: amino-grupom (–NH2) i
karboksilnom grupom (–COOH)
• Razlikuju se po R-grupi
Nepolarne
Vrste aminokiselina
Pozitivno naelektrisane
Polarne nenaelektrisane
Negativno naelektrisane
Peptidna veza
• Nastaje reakcijom između karboksilne
grupe jedne aminokiseline i amino-grupe
druge aminokiseline
dipeptid
Primarna struktura proteina
• Broj i redosled aminokiselina u
polipetpidnom lancu
• Zapisana u genima
Sekundarna struktura proteina
• Dva oblika: αheliks i β-ploča
• Uspostavlja se
formiranjem
vodoničnih veza
između H i O
peptidnih veza
α-heliks
β-ploča
Tercijarna struktura proteina
• Čine ga α-heliksi, β-ploče i “neuređeni”
delovi
Kvaternarna struktura proteina
• Više polipeptidnih lanaca gradi
funkcionalan protein
kolagen
hemoglobin
Prostorni oblik proteina
• Globularni proteini
loptasti – sferni
• Fibrilarni proteini
končasti
Primarna struktura
proteina
Sekundarna struktura
proteina
Tercijarna struktura
proteina
Kvaternarna struktura
proteina
Funkcije proteina
• Gradivna – strukturna: grade ćeliju i tkiva
• Biokatalitička – enzimi – usmeravaju
biohemijske reakcije
• Transportna – hemoglobin, transferin
• Imunološka – antitela
• Kontraktilna – aktin i miozin
• Regulatorna – hormoni
• Rezervna – albumin
PITANJA
•
•
•
•
Koji elementi ulaze u sastav proteina?
Koliko vrsta aminokiselina grade proteine?
Koje su funkcionalne grupe aminokiselina?
Kako su aminokiseline povezane u polipetidni
lanac?
• Kako nastaje peptidna veza?
• Šta je primarna struktura proteina?
• Koja dva oblika sekundarne strukture proteina
postoje?
PITANJA
• Kojim vezama se uspostavlja sekundarna
struktura proteina?
• Šta čini tercijarnu strukturu proteina?
• Koje vrste proteina postoje prema
prostornom obliku?
• Šta je kvaternarna struktura proteina?
• Navedi jedan fibrilarni i jedan globularni
protein?
• Koje uloge imaju proteini?
NUKLEINSKE KISELINE
• izgrađene od polinukleotidnih lanaca
• DNK grade 2 polinukleotidna lanca
• RNK gradi 1 polinukleotidni lanac
NUKLEOTID
• Fosfatna grupa
• Pentoza (dezoksiriboza ili riboza)
• Azotna baza
Azotne baze
• Purinske baze su
derivati purina
• Pirimidinske baze su
derivati pirimidina
citozin
adenin
timin
guanin
uracil
Polinukleotidni
lanac
5’
• Više nukleotida
povezanih
fosfodiestarskim
vezama
3’
Antiparalelnost lanaca DNK
Sparivanje komplementarnih
azotnih baza
• Molekul DNK izgrađen je
od 2 spiralno uvijena
antiparalelna (suprotno
orijentisana)
polinukleotidna lanca,
povezana među sobom
vodoničnim vezama
između kompementarnih
azotnih baza (A-T; G-C)
Uloga nukleinskih kiselina
• DNK je nosilac naslednih (genetičkih)
informacija; kontroliše sintezu proteina
• Vrste RNK su: informaciona RNK,
transportna RNK i ribozomalna RNK
• Sve tri vrste RNK učestvuju u sintezi
proteina
PITANJA
• Kako je građen nukleotid?
• Šta je polinukleotidni lanac?
• Koliko polinukleotidnih lanaca gradi
molekul DNK, a koliko molekul RNK?
• Koji pentozni šećer ulazi u sastav
dezoksiriboze, a koji u sastav riboze?
• Koje azotne baze ulaze u sastav DNK, a
koje u sastav RNK?
PITANJA
• Koje su komplementarne baze u DNK, a
koje u RNK?
• Kako je građen molekul DNK?
• Koja je uloga DNK?
• Koje vrste RNK postoje?
• Koja je uloga RNK?
Slide 28
HEMIJSKI
SASTAV
ĆELIJE
Biogeni elementi
Makroelementi
Mikroelementi
C, H, O, N, S,
Mg, Fe, Cu, Zn,
P, Na, K, Ca,
Mn, Co, I, F
Cl
~ 99% ćelije:
C, H, O, N
Sastav ćelije
Neorganske materije
Organske materije
• Voda
• Soli
• Ugljeni hidrati
• Lipidi
• Proteini
• Nukleinske
kiseline
VODA
•
•
•
•
•
•
70% ćelije
Rastvarač jonskih i polarnih materija
Sredina za biohemijske procese
Životna sredina (za vodene organizme)
Transportna uloga
Učestvuje u termoregulaciji
Struktura molekula vode
Polarna kovalentna veza
• Molekul vode je
dipol
Vodonične veze
Osobine vode
• Visok toplotni kapacitet: sporo se
zagreva i sporo hladi – čuva toplotu
• Velika toplota isparavanja:
isparavanjem vode sa površine telo se
hladi
Značaj: termoregulacija
Ponašanje materija prema vodi
Hidrofilne – imaju
afinitet prema vodi,
privlače vodu
• Joni
• Polarne materije
Hidrofobne –
odbijaju vodu
• Nepolarne materije
Mineralne materije - soli
• U vodenom rastvoru nalaze se u obliku
naelektrisanih čestica – jona
• Katjoni: Na+, K+, Ca2+, Mg2+, Fe2+, Fe3+
• Anjoni: hloridi, fosfati, sulfati, nitrati,
bikarbonati (Cl–, PO43–, SO42–, NO3–,
HCO3–)
ELEKTROLITIČKA DISOCIJACIJA
NaCl → Na+ + Cl–
Hidratisani joni
SO
Makroelementi
Mikroelementi
Biogeni elementi
SASTAV ĆELIJE
Neorganske
materije
Organske
materije
Nukleinske
kiseline
Proteini
Voda
Soli
Ugljeni
hidrati
Lipidi
Organske materije
• Bazirane na ugljeniku
• C atom – četvorovalentan
• C-atomi se povezuju u nizove
(negranate i granate) i prstenove
UGLJENI HIDRATI
• Izgrađeni od C, H i O
• Prema složenosti molekula dele se na:
»Monosaharide
»Disaharide
»Oligosaharide
»Polisaharide
Monosaharidi – Cn(H2O)n
• Prema broju C-atoma dele se na:
»trioze
»tetroze
»pentoze: riboza, dezoksiriboza
(ulaze u sastav nukleinskih kiselina)
»heksoze: glukoza, fruktoza,
galaktoza (energetska uloga)
Pentoze
riboza
dezoksiriboza
Heksoze – C6H12O6
glukoza
fruktoza
galaktoza
Disaharidi
• Izgrađeni od 2 monosaharida
Saharoza običan šećer Glu-Fru
Laktoza mlečni šećer Glu-Gal
Maltoza Glu-Glu
• Energetska uloga
saharoza
laktoza
maltoza
Oligosaharidi
• Izgrađeni od 3-100 monosaharida
• Gradivna uloga – ulaze u sastav
ćelijske membrane
oligosaharid
fosfolipidi
protein
Polisaharidi
• Izgrađeni od 100 do 1000
monosaharida – glukoze
Energetski
Skrob
Životinje i
gljive
Glikogen
Gradivni
Celuloza
Hitin
ćelijski zid
biljaka
egzoskelet
zglavkara,
ćelijski zid
gljiva
Biljke
Skrob
Glikogen
Celuloza
LIPIDI
• Izgrađeni od C,H i O
• Nerastvorljivi u vodi
• Podela:
–Trigliceridi
–Fosfolipidi
–Steroidi
Trigliceridi
• Estri glicerola i 3 masne kiseline
• Energetska uloga
+
3
masna kiselina
glicerol
triglicerid
Fosfolipidi
• Estri glicerola, 2 masne kiseline i fosforne
kiseline
• Grade ćelijske membrane
Polarna glava
- hidrofilna
Nepolaran rep
- hidrofoban
Fosfolipidni dvosloj
Fosfolipidni dvosloj
ćelijske membrane
Hidrofilne
glave
Hidrofobni
repovi
Steroidi
• Derivati holesterola
• Holesterol ulazi u sastav ćelijske
membrane životinja
• Neki steroidi imaju regulatornu ulogu:
polni hormoni i hormoni kore
nadbubrežne žlezde
Glukoza
riboza
Fruktoza
dezoksiriboza
Pentoze
Saharoza
Galaktoza
Laktoza
Maltoza
Heksoze
Monosaharidi
Disaharidi
UGLJENI HIDRATI
Oligosaharidi
Polisaharidi
Skrob
Glikogen
Celuloza
Hitin
LIPIDI
trigliceridi
fosfolipidi
Steroidi
PROTEINI
PROTEINI
• U njihov sastav ulaze: C, H, O i N
• Makromolekuli izgrađeni od 20 vrsta
amino-kiselina povezanih međusobno
peptidnim vezama u linearni polipetidni
lanac
Aminokiseline
• Organska jedinjenja sa dve funkcionalne
grupe: amino-grupom (–NH2) i
karboksilnom grupom (–COOH)
• Razlikuju se po R-grupi
Nepolarne
Vrste aminokiselina
Pozitivno naelektrisane
Polarne nenaelektrisane
Negativno naelektrisane
Peptidna veza
• Nastaje reakcijom između karboksilne
grupe jedne aminokiseline i amino-grupe
druge aminokiseline
dipeptid
Primarna struktura proteina
• Broj i redosled aminokiselina u
polipetpidnom lancu
• Zapisana u genima
Sekundarna struktura proteina
• Dva oblika: αheliks i β-ploča
• Uspostavlja se
formiranjem
vodoničnih veza
između H i O
peptidnih veza
α-heliks
β-ploča
Tercijarna struktura proteina
• Čine ga α-heliksi, β-ploče i “neuređeni”
delovi
Kvaternarna struktura proteina
• Više polipeptidnih lanaca gradi
funkcionalan protein
kolagen
hemoglobin
Prostorni oblik proteina
• Globularni proteini
loptasti – sferni
• Fibrilarni proteini
končasti
Primarna struktura
proteina
Sekundarna struktura
proteina
Tercijarna struktura
proteina
Kvaternarna struktura
proteina
Funkcije proteina
• Gradivna – strukturna: grade ćeliju i tkiva
• Biokatalitička – enzimi – usmeravaju
biohemijske reakcije
• Transportna – hemoglobin, transferin
• Imunološka – antitela
• Kontraktilna – aktin i miozin
• Regulatorna – hormoni
• Rezervna – albumin
PITANJA
•
•
•
•
Koji elementi ulaze u sastav proteina?
Koliko vrsta aminokiselina grade proteine?
Koje su funkcionalne grupe aminokiselina?
Kako su aminokiseline povezane u polipetidni
lanac?
• Kako nastaje peptidna veza?
• Šta je primarna struktura proteina?
• Koja dva oblika sekundarne strukture proteina
postoje?
PITANJA
• Kojim vezama se uspostavlja sekundarna
struktura proteina?
• Šta čini tercijarnu strukturu proteina?
• Koje vrste proteina postoje prema
prostornom obliku?
• Šta je kvaternarna struktura proteina?
• Navedi jedan fibrilarni i jedan globularni
protein?
• Koje uloge imaju proteini?
NUKLEINSKE KISELINE
• izgrađene od polinukleotidnih lanaca
• DNK grade 2 polinukleotidna lanca
• RNK gradi 1 polinukleotidni lanac
NUKLEOTID
• Fosfatna grupa
• Pentoza (dezoksiriboza ili riboza)
• Azotna baza
Azotne baze
• Purinske baze su
derivati purina
• Pirimidinske baze su
derivati pirimidina
citozin
adenin
timin
guanin
uracil
Polinukleotidni
lanac
5’
• Više nukleotida
povezanih
fosfodiestarskim
vezama
3’
Antiparalelnost lanaca DNK
Sparivanje komplementarnih
azotnih baza
• Molekul DNK izgrađen je
od 2 spiralno uvijena
antiparalelna (suprotno
orijentisana)
polinukleotidna lanca,
povezana među sobom
vodoničnim vezama
između kompementarnih
azotnih baza (A-T; G-C)
Uloga nukleinskih kiselina
• DNK je nosilac naslednih (genetičkih)
informacija; kontroliše sintezu proteina
• Vrste RNK su: informaciona RNK,
transportna RNK i ribozomalna RNK
• Sve tri vrste RNK učestvuju u sintezi
proteina
PITANJA
• Kako je građen nukleotid?
• Šta je polinukleotidni lanac?
• Koliko polinukleotidnih lanaca gradi
molekul DNK, a koliko molekul RNK?
• Koji pentozni šećer ulazi u sastav
dezoksiriboze, a koji u sastav riboze?
• Koje azotne baze ulaze u sastav DNK, a
koje u sastav RNK?
PITANJA
• Koje su komplementarne baze u DNK, a
koje u RNK?
• Kako je građen molekul DNK?
• Koja je uloga DNK?
• Koje vrste RNK postoje?
• Koja je uloga RNK?
Slide 29
HEMIJSKI
SASTAV
ĆELIJE
Biogeni elementi
Makroelementi
Mikroelementi
C, H, O, N, S,
Mg, Fe, Cu, Zn,
P, Na, K, Ca,
Mn, Co, I, F
Cl
~ 99% ćelije:
C, H, O, N
Sastav ćelije
Neorganske materije
Organske materije
• Voda
• Soli
• Ugljeni hidrati
• Lipidi
• Proteini
• Nukleinske
kiseline
VODA
•
•
•
•
•
•
70% ćelije
Rastvarač jonskih i polarnih materija
Sredina za biohemijske procese
Životna sredina (za vodene organizme)
Transportna uloga
Učestvuje u termoregulaciji
Struktura molekula vode
Polarna kovalentna veza
• Molekul vode je
dipol
Vodonične veze
Osobine vode
• Visok toplotni kapacitet: sporo se
zagreva i sporo hladi – čuva toplotu
• Velika toplota isparavanja:
isparavanjem vode sa površine telo se
hladi
Značaj: termoregulacija
Ponašanje materija prema vodi
Hidrofilne – imaju
afinitet prema vodi,
privlače vodu
• Joni
• Polarne materije
Hidrofobne –
odbijaju vodu
• Nepolarne materije
Mineralne materije - soli
• U vodenom rastvoru nalaze se u obliku
naelektrisanih čestica – jona
• Katjoni: Na+, K+, Ca2+, Mg2+, Fe2+, Fe3+
• Anjoni: hloridi, fosfati, sulfati, nitrati,
bikarbonati (Cl–, PO43–, SO42–, NO3–,
HCO3–)
ELEKTROLITIČKA DISOCIJACIJA
NaCl → Na+ + Cl–
Hidratisani joni
SO
Makroelementi
Mikroelementi
Biogeni elementi
SASTAV ĆELIJE
Neorganske
materije
Organske
materije
Nukleinske
kiseline
Proteini
Voda
Soli
Ugljeni
hidrati
Lipidi
Organske materije
• Bazirane na ugljeniku
• C atom – četvorovalentan
• C-atomi se povezuju u nizove
(negranate i granate) i prstenove
UGLJENI HIDRATI
• Izgrađeni od C, H i O
• Prema složenosti molekula dele se na:
»Monosaharide
»Disaharide
»Oligosaharide
»Polisaharide
Monosaharidi – Cn(H2O)n
• Prema broju C-atoma dele se na:
»trioze
»tetroze
»pentoze: riboza, dezoksiriboza
(ulaze u sastav nukleinskih kiselina)
»heksoze: glukoza, fruktoza,
galaktoza (energetska uloga)
Pentoze
riboza
dezoksiriboza
Heksoze – C6H12O6
glukoza
fruktoza
galaktoza
Disaharidi
• Izgrađeni od 2 monosaharida
Saharoza običan šećer Glu-Fru
Laktoza mlečni šećer Glu-Gal
Maltoza Glu-Glu
• Energetska uloga
saharoza
laktoza
maltoza
Oligosaharidi
• Izgrađeni od 3-100 monosaharida
• Gradivna uloga – ulaze u sastav
ćelijske membrane
oligosaharid
fosfolipidi
protein
Polisaharidi
• Izgrađeni od 100 do 1000
monosaharida – glukoze
Energetski
Skrob
Životinje i
gljive
Glikogen
Gradivni
Celuloza
Hitin
ćelijski zid
biljaka
egzoskelet
zglavkara,
ćelijski zid
gljiva
Biljke
Skrob
Glikogen
Celuloza
LIPIDI
• Izgrađeni od C,H i O
• Nerastvorljivi u vodi
• Podela:
–Trigliceridi
–Fosfolipidi
–Steroidi
Trigliceridi
• Estri glicerola i 3 masne kiseline
• Energetska uloga
+
3
masna kiselina
glicerol
triglicerid
Fosfolipidi
• Estri glicerola, 2 masne kiseline i fosforne
kiseline
• Grade ćelijske membrane
Polarna glava
- hidrofilna
Nepolaran rep
- hidrofoban
Fosfolipidni dvosloj
Fosfolipidni dvosloj
ćelijske membrane
Hidrofilne
glave
Hidrofobni
repovi
Steroidi
• Derivati holesterola
• Holesterol ulazi u sastav ćelijske
membrane životinja
• Neki steroidi imaju regulatornu ulogu:
polni hormoni i hormoni kore
nadbubrežne žlezde
Glukoza
riboza
Fruktoza
dezoksiriboza
Pentoze
Saharoza
Galaktoza
Laktoza
Maltoza
Heksoze
Monosaharidi
Disaharidi
UGLJENI HIDRATI
Oligosaharidi
Polisaharidi
Skrob
Glikogen
Celuloza
Hitin
LIPIDI
trigliceridi
fosfolipidi
Steroidi
PROTEINI
PROTEINI
• U njihov sastav ulaze: C, H, O i N
• Makromolekuli izgrađeni od 20 vrsta
amino-kiselina povezanih međusobno
peptidnim vezama u linearni polipetidni
lanac
Aminokiseline
• Organska jedinjenja sa dve funkcionalne
grupe: amino-grupom (–NH2) i
karboksilnom grupom (–COOH)
• Razlikuju se po R-grupi
Nepolarne
Vrste aminokiselina
Pozitivno naelektrisane
Polarne nenaelektrisane
Negativno naelektrisane
Peptidna veza
• Nastaje reakcijom između karboksilne
grupe jedne aminokiseline i amino-grupe
druge aminokiseline
dipeptid
Primarna struktura proteina
• Broj i redosled aminokiselina u
polipetpidnom lancu
• Zapisana u genima
Sekundarna struktura proteina
• Dva oblika: αheliks i β-ploča
• Uspostavlja se
formiranjem
vodoničnih veza
između H i O
peptidnih veza
α-heliks
β-ploča
Tercijarna struktura proteina
• Čine ga α-heliksi, β-ploče i “neuređeni”
delovi
Kvaternarna struktura proteina
• Više polipeptidnih lanaca gradi
funkcionalan protein
kolagen
hemoglobin
Prostorni oblik proteina
• Globularni proteini
loptasti – sferni
• Fibrilarni proteini
končasti
Primarna struktura
proteina
Sekundarna struktura
proteina
Tercijarna struktura
proteina
Kvaternarna struktura
proteina
Funkcije proteina
• Gradivna – strukturna: grade ćeliju i tkiva
• Biokatalitička – enzimi – usmeravaju
biohemijske reakcije
• Transportna – hemoglobin, transferin
• Imunološka – antitela
• Kontraktilna – aktin i miozin
• Regulatorna – hormoni
• Rezervna – albumin
PITANJA
•
•
•
•
Koji elementi ulaze u sastav proteina?
Koliko vrsta aminokiselina grade proteine?
Koje su funkcionalne grupe aminokiselina?
Kako su aminokiseline povezane u polipetidni
lanac?
• Kako nastaje peptidna veza?
• Šta je primarna struktura proteina?
• Koja dva oblika sekundarne strukture proteina
postoje?
PITANJA
• Kojim vezama se uspostavlja sekundarna
struktura proteina?
• Šta čini tercijarnu strukturu proteina?
• Koje vrste proteina postoje prema
prostornom obliku?
• Šta je kvaternarna struktura proteina?
• Navedi jedan fibrilarni i jedan globularni
protein?
• Koje uloge imaju proteini?
NUKLEINSKE KISELINE
• izgrađene od polinukleotidnih lanaca
• DNK grade 2 polinukleotidna lanca
• RNK gradi 1 polinukleotidni lanac
NUKLEOTID
• Fosfatna grupa
• Pentoza (dezoksiriboza ili riboza)
• Azotna baza
Azotne baze
• Purinske baze su
derivati purina
• Pirimidinske baze su
derivati pirimidina
citozin
adenin
timin
guanin
uracil
Polinukleotidni
lanac
5’
• Više nukleotida
povezanih
fosfodiestarskim
vezama
3’
Antiparalelnost lanaca DNK
Sparivanje komplementarnih
azotnih baza
• Molekul DNK izgrađen je
od 2 spiralno uvijena
antiparalelna (suprotno
orijentisana)
polinukleotidna lanca,
povezana među sobom
vodoničnim vezama
između kompementarnih
azotnih baza (A-T; G-C)
Uloga nukleinskih kiselina
• DNK je nosilac naslednih (genetičkih)
informacija; kontroliše sintezu proteina
• Vrste RNK su: informaciona RNK,
transportna RNK i ribozomalna RNK
• Sve tri vrste RNK učestvuju u sintezi
proteina
PITANJA
• Kako je građen nukleotid?
• Šta je polinukleotidni lanac?
• Koliko polinukleotidnih lanaca gradi
molekul DNK, a koliko molekul RNK?
• Koji pentozni šećer ulazi u sastav
dezoksiriboze, a koji u sastav riboze?
• Koje azotne baze ulaze u sastav DNK, a
koje u sastav RNK?
PITANJA
• Koje su komplementarne baze u DNK, a
koje u RNK?
• Kako je građen molekul DNK?
• Koja je uloga DNK?
• Koje vrste RNK postoje?
• Koja je uloga RNK?
Slide 30
HEMIJSKI
SASTAV
ĆELIJE
Biogeni elementi
Makroelementi
Mikroelementi
C, H, O, N, S,
Mg, Fe, Cu, Zn,
P, Na, K, Ca,
Mn, Co, I, F
Cl
~ 99% ćelije:
C, H, O, N
Sastav ćelije
Neorganske materije
Organske materije
• Voda
• Soli
• Ugljeni hidrati
• Lipidi
• Proteini
• Nukleinske
kiseline
VODA
•
•
•
•
•
•
70% ćelije
Rastvarač jonskih i polarnih materija
Sredina za biohemijske procese
Životna sredina (za vodene organizme)
Transportna uloga
Učestvuje u termoregulaciji
Struktura molekula vode
Polarna kovalentna veza
• Molekul vode je
dipol
Vodonične veze
Osobine vode
• Visok toplotni kapacitet: sporo se
zagreva i sporo hladi – čuva toplotu
• Velika toplota isparavanja:
isparavanjem vode sa površine telo se
hladi
Značaj: termoregulacija
Ponašanje materija prema vodi
Hidrofilne – imaju
afinitet prema vodi,
privlače vodu
• Joni
• Polarne materije
Hidrofobne –
odbijaju vodu
• Nepolarne materije
Mineralne materije - soli
• U vodenom rastvoru nalaze se u obliku
naelektrisanih čestica – jona
• Katjoni: Na+, K+, Ca2+, Mg2+, Fe2+, Fe3+
• Anjoni: hloridi, fosfati, sulfati, nitrati,
bikarbonati (Cl–, PO43–, SO42–, NO3–,
HCO3–)
ELEKTROLITIČKA DISOCIJACIJA
NaCl → Na+ + Cl–
Hidratisani joni
SO
Makroelementi
Mikroelementi
Biogeni elementi
SASTAV ĆELIJE
Neorganske
materije
Organske
materije
Nukleinske
kiseline
Proteini
Voda
Soli
Ugljeni
hidrati
Lipidi
Organske materije
• Bazirane na ugljeniku
• C atom – četvorovalentan
• C-atomi se povezuju u nizove
(negranate i granate) i prstenove
UGLJENI HIDRATI
• Izgrađeni od C, H i O
• Prema složenosti molekula dele se na:
»Monosaharide
»Disaharide
»Oligosaharide
»Polisaharide
Monosaharidi – Cn(H2O)n
• Prema broju C-atoma dele se na:
»trioze
»tetroze
»pentoze: riboza, dezoksiriboza
(ulaze u sastav nukleinskih kiselina)
»heksoze: glukoza, fruktoza,
galaktoza (energetska uloga)
Pentoze
riboza
dezoksiriboza
Heksoze – C6H12O6
glukoza
fruktoza
galaktoza
Disaharidi
• Izgrađeni od 2 monosaharida
Saharoza običan šećer Glu-Fru
Laktoza mlečni šećer Glu-Gal
Maltoza Glu-Glu
• Energetska uloga
saharoza
laktoza
maltoza
Oligosaharidi
• Izgrađeni od 3-100 monosaharida
• Gradivna uloga – ulaze u sastav
ćelijske membrane
oligosaharid
fosfolipidi
protein
Polisaharidi
• Izgrađeni od 100 do 1000
monosaharida – glukoze
Energetski
Skrob
Životinje i
gljive
Glikogen
Gradivni
Celuloza
Hitin
ćelijski zid
biljaka
egzoskelet
zglavkara,
ćelijski zid
gljiva
Biljke
Skrob
Glikogen
Celuloza
LIPIDI
• Izgrađeni od C,H i O
• Nerastvorljivi u vodi
• Podela:
–Trigliceridi
–Fosfolipidi
–Steroidi
Trigliceridi
• Estri glicerola i 3 masne kiseline
• Energetska uloga
+
3
masna kiselina
glicerol
triglicerid
Fosfolipidi
• Estri glicerola, 2 masne kiseline i fosforne
kiseline
• Grade ćelijske membrane
Polarna glava
- hidrofilna
Nepolaran rep
- hidrofoban
Fosfolipidni dvosloj
Fosfolipidni dvosloj
ćelijske membrane
Hidrofilne
glave
Hidrofobni
repovi
Steroidi
• Derivati holesterola
• Holesterol ulazi u sastav ćelijske
membrane životinja
• Neki steroidi imaju regulatornu ulogu:
polni hormoni i hormoni kore
nadbubrežne žlezde
Glukoza
riboza
Fruktoza
dezoksiriboza
Pentoze
Saharoza
Galaktoza
Laktoza
Maltoza
Heksoze
Monosaharidi
Disaharidi
UGLJENI HIDRATI
Oligosaharidi
Polisaharidi
Skrob
Glikogen
Celuloza
Hitin
LIPIDI
trigliceridi
fosfolipidi
Steroidi
PROTEINI
PROTEINI
• U njihov sastav ulaze: C, H, O i N
• Makromolekuli izgrađeni od 20 vrsta
amino-kiselina povezanih međusobno
peptidnim vezama u linearni polipetidni
lanac
Aminokiseline
• Organska jedinjenja sa dve funkcionalne
grupe: amino-grupom (–NH2) i
karboksilnom grupom (–COOH)
• Razlikuju se po R-grupi
Nepolarne
Vrste aminokiselina
Pozitivno naelektrisane
Polarne nenaelektrisane
Negativno naelektrisane
Peptidna veza
• Nastaje reakcijom između karboksilne
grupe jedne aminokiseline i amino-grupe
druge aminokiseline
dipeptid
Primarna struktura proteina
• Broj i redosled aminokiselina u
polipetpidnom lancu
• Zapisana u genima
Sekundarna struktura proteina
• Dva oblika: αheliks i β-ploča
• Uspostavlja se
formiranjem
vodoničnih veza
između H i O
peptidnih veza
α-heliks
β-ploča
Tercijarna struktura proteina
• Čine ga α-heliksi, β-ploče i “neuređeni”
delovi
Kvaternarna struktura proteina
• Više polipeptidnih lanaca gradi
funkcionalan protein
kolagen
hemoglobin
Prostorni oblik proteina
• Globularni proteini
loptasti – sferni
• Fibrilarni proteini
končasti
Primarna struktura
proteina
Sekundarna struktura
proteina
Tercijarna struktura
proteina
Kvaternarna struktura
proteina
Funkcije proteina
• Gradivna – strukturna: grade ćeliju i tkiva
• Biokatalitička – enzimi – usmeravaju
biohemijske reakcije
• Transportna – hemoglobin, transferin
• Imunološka – antitela
• Kontraktilna – aktin i miozin
• Regulatorna – hormoni
• Rezervna – albumin
PITANJA
•
•
•
•
Koji elementi ulaze u sastav proteina?
Koliko vrsta aminokiselina grade proteine?
Koje su funkcionalne grupe aminokiselina?
Kako su aminokiseline povezane u polipetidni
lanac?
• Kako nastaje peptidna veza?
• Šta je primarna struktura proteina?
• Koja dva oblika sekundarne strukture proteina
postoje?
PITANJA
• Kojim vezama se uspostavlja sekundarna
struktura proteina?
• Šta čini tercijarnu strukturu proteina?
• Koje vrste proteina postoje prema
prostornom obliku?
• Šta je kvaternarna struktura proteina?
• Navedi jedan fibrilarni i jedan globularni
protein?
• Koje uloge imaju proteini?
NUKLEINSKE KISELINE
• izgrađene od polinukleotidnih lanaca
• DNK grade 2 polinukleotidna lanca
• RNK gradi 1 polinukleotidni lanac
NUKLEOTID
• Fosfatna grupa
• Pentoza (dezoksiriboza ili riboza)
• Azotna baza
Azotne baze
• Purinske baze su
derivati purina
• Pirimidinske baze su
derivati pirimidina
citozin
adenin
timin
guanin
uracil
Polinukleotidni
lanac
5’
• Više nukleotida
povezanih
fosfodiestarskim
vezama
3’
Antiparalelnost lanaca DNK
Sparivanje komplementarnih
azotnih baza
• Molekul DNK izgrađen je
od 2 spiralno uvijena
antiparalelna (suprotno
orijentisana)
polinukleotidna lanca,
povezana među sobom
vodoničnim vezama
između kompementarnih
azotnih baza (A-T; G-C)
Uloga nukleinskih kiselina
• DNK je nosilac naslednih (genetičkih)
informacija; kontroliše sintezu proteina
• Vrste RNK su: informaciona RNK,
transportna RNK i ribozomalna RNK
• Sve tri vrste RNK učestvuju u sintezi
proteina
PITANJA
• Kako je građen nukleotid?
• Šta je polinukleotidni lanac?
• Koliko polinukleotidnih lanaca gradi
molekul DNK, a koliko molekul RNK?
• Koji pentozni šećer ulazi u sastav
dezoksiriboze, a koji u sastav riboze?
• Koje azotne baze ulaze u sastav DNK, a
koje u sastav RNK?
PITANJA
• Koje su komplementarne baze u DNK, a
koje u RNK?
• Kako je građen molekul DNK?
• Koja je uloga DNK?
• Koje vrste RNK postoje?
• Koja je uloga RNK?
Slide 31
HEMIJSKI
SASTAV
ĆELIJE
Biogeni elementi
Makroelementi
Mikroelementi
C, H, O, N, S,
Mg, Fe, Cu, Zn,
P, Na, K, Ca,
Mn, Co, I, F
Cl
~ 99% ćelije:
C, H, O, N
Sastav ćelije
Neorganske materije
Organske materije
• Voda
• Soli
• Ugljeni hidrati
• Lipidi
• Proteini
• Nukleinske
kiseline
VODA
•
•
•
•
•
•
70% ćelije
Rastvarač jonskih i polarnih materija
Sredina za biohemijske procese
Životna sredina (za vodene organizme)
Transportna uloga
Učestvuje u termoregulaciji
Struktura molekula vode
Polarna kovalentna veza
• Molekul vode je
dipol
Vodonične veze
Osobine vode
• Visok toplotni kapacitet: sporo se
zagreva i sporo hladi – čuva toplotu
• Velika toplota isparavanja:
isparavanjem vode sa površine telo se
hladi
Značaj: termoregulacija
Ponašanje materija prema vodi
Hidrofilne – imaju
afinitet prema vodi,
privlače vodu
• Joni
• Polarne materije
Hidrofobne –
odbijaju vodu
• Nepolarne materije
Mineralne materije - soli
• U vodenom rastvoru nalaze se u obliku
naelektrisanih čestica – jona
• Katjoni: Na+, K+, Ca2+, Mg2+, Fe2+, Fe3+
• Anjoni: hloridi, fosfati, sulfati, nitrati,
bikarbonati (Cl–, PO43–, SO42–, NO3–,
HCO3–)
ELEKTROLITIČKA DISOCIJACIJA
NaCl → Na+ + Cl–
Hidratisani joni
SO
Makroelementi
Mikroelementi
Biogeni elementi
SASTAV ĆELIJE
Neorganske
materije
Organske
materije
Nukleinske
kiseline
Proteini
Voda
Soli
Ugljeni
hidrati
Lipidi
Organske materije
• Bazirane na ugljeniku
• C atom – četvorovalentan
• C-atomi se povezuju u nizove
(negranate i granate) i prstenove
UGLJENI HIDRATI
• Izgrađeni od C, H i O
• Prema složenosti molekula dele se na:
»Monosaharide
»Disaharide
»Oligosaharide
»Polisaharide
Monosaharidi – Cn(H2O)n
• Prema broju C-atoma dele se na:
»trioze
»tetroze
»pentoze: riboza, dezoksiriboza
(ulaze u sastav nukleinskih kiselina)
»heksoze: glukoza, fruktoza,
galaktoza (energetska uloga)
Pentoze
riboza
dezoksiriboza
Heksoze – C6H12O6
glukoza
fruktoza
galaktoza
Disaharidi
• Izgrađeni od 2 monosaharida
Saharoza običan šećer Glu-Fru
Laktoza mlečni šećer Glu-Gal
Maltoza Glu-Glu
• Energetska uloga
saharoza
laktoza
maltoza
Oligosaharidi
• Izgrađeni od 3-100 monosaharida
• Gradivna uloga – ulaze u sastav
ćelijske membrane
oligosaharid
fosfolipidi
protein
Polisaharidi
• Izgrađeni od 100 do 1000
monosaharida – glukoze
Energetski
Skrob
Životinje i
gljive
Glikogen
Gradivni
Celuloza
Hitin
ćelijski zid
biljaka
egzoskelet
zglavkara,
ćelijski zid
gljiva
Biljke
Skrob
Glikogen
Celuloza
LIPIDI
• Izgrađeni od C,H i O
• Nerastvorljivi u vodi
• Podela:
–Trigliceridi
–Fosfolipidi
–Steroidi
Trigliceridi
• Estri glicerola i 3 masne kiseline
• Energetska uloga
+
3
masna kiselina
glicerol
triglicerid
Fosfolipidi
• Estri glicerola, 2 masne kiseline i fosforne
kiseline
• Grade ćelijske membrane
Polarna glava
- hidrofilna
Nepolaran rep
- hidrofoban
Fosfolipidni dvosloj
Fosfolipidni dvosloj
ćelijske membrane
Hidrofilne
glave
Hidrofobni
repovi
Steroidi
• Derivati holesterola
• Holesterol ulazi u sastav ćelijske
membrane životinja
• Neki steroidi imaju regulatornu ulogu:
polni hormoni i hormoni kore
nadbubrežne žlezde
Glukoza
riboza
Fruktoza
dezoksiriboza
Pentoze
Saharoza
Galaktoza
Laktoza
Maltoza
Heksoze
Monosaharidi
Disaharidi
UGLJENI HIDRATI
Oligosaharidi
Polisaharidi
Skrob
Glikogen
Celuloza
Hitin
LIPIDI
trigliceridi
fosfolipidi
Steroidi
PROTEINI
PROTEINI
• U njihov sastav ulaze: C, H, O i N
• Makromolekuli izgrađeni od 20 vrsta
amino-kiselina povezanih međusobno
peptidnim vezama u linearni polipetidni
lanac
Aminokiseline
• Organska jedinjenja sa dve funkcionalne
grupe: amino-grupom (–NH2) i
karboksilnom grupom (–COOH)
• Razlikuju se po R-grupi
Nepolarne
Vrste aminokiselina
Pozitivno naelektrisane
Polarne nenaelektrisane
Negativno naelektrisane
Peptidna veza
• Nastaje reakcijom između karboksilne
grupe jedne aminokiseline i amino-grupe
druge aminokiseline
dipeptid
Primarna struktura proteina
• Broj i redosled aminokiselina u
polipetpidnom lancu
• Zapisana u genima
Sekundarna struktura proteina
• Dva oblika: αheliks i β-ploča
• Uspostavlja se
formiranjem
vodoničnih veza
između H i O
peptidnih veza
α-heliks
β-ploča
Tercijarna struktura proteina
• Čine ga α-heliksi, β-ploče i “neuređeni”
delovi
Kvaternarna struktura proteina
• Više polipeptidnih lanaca gradi
funkcionalan protein
kolagen
hemoglobin
Prostorni oblik proteina
• Globularni proteini
loptasti – sferni
• Fibrilarni proteini
končasti
Primarna struktura
proteina
Sekundarna struktura
proteina
Tercijarna struktura
proteina
Kvaternarna struktura
proteina
Funkcije proteina
• Gradivna – strukturna: grade ćeliju i tkiva
• Biokatalitička – enzimi – usmeravaju
biohemijske reakcije
• Transportna – hemoglobin, transferin
• Imunološka – antitela
• Kontraktilna – aktin i miozin
• Regulatorna – hormoni
• Rezervna – albumin
PITANJA
•
•
•
•
Koji elementi ulaze u sastav proteina?
Koliko vrsta aminokiselina grade proteine?
Koje su funkcionalne grupe aminokiselina?
Kako su aminokiseline povezane u polipetidni
lanac?
• Kako nastaje peptidna veza?
• Šta je primarna struktura proteina?
• Koja dva oblika sekundarne strukture proteina
postoje?
PITANJA
• Kojim vezama se uspostavlja sekundarna
struktura proteina?
• Šta čini tercijarnu strukturu proteina?
• Koje vrste proteina postoje prema
prostornom obliku?
• Šta je kvaternarna struktura proteina?
• Navedi jedan fibrilarni i jedan globularni
protein?
• Koje uloge imaju proteini?
NUKLEINSKE KISELINE
• izgrađene od polinukleotidnih lanaca
• DNK grade 2 polinukleotidna lanca
• RNK gradi 1 polinukleotidni lanac
NUKLEOTID
• Fosfatna grupa
• Pentoza (dezoksiriboza ili riboza)
• Azotna baza
Azotne baze
• Purinske baze su
derivati purina
• Pirimidinske baze su
derivati pirimidina
citozin
adenin
timin
guanin
uracil
Polinukleotidni
lanac
5’
• Više nukleotida
povezanih
fosfodiestarskim
vezama
3’
Antiparalelnost lanaca DNK
Sparivanje komplementarnih
azotnih baza
• Molekul DNK izgrađen je
od 2 spiralno uvijena
antiparalelna (suprotno
orijentisana)
polinukleotidna lanca,
povezana među sobom
vodoničnim vezama
između kompementarnih
azotnih baza (A-T; G-C)
Uloga nukleinskih kiselina
• DNK je nosilac naslednih (genetičkih)
informacija; kontroliše sintezu proteina
• Vrste RNK su: informaciona RNK,
transportna RNK i ribozomalna RNK
• Sve tri vrste RNK učestvuju u sintezi
proteina
PITANJA
• Kako je građen nukleotid?
• Šta je polinukleotidni lanac?
• Koliko polinukleotidnih lanaca gradi
molekul DNK, a koliko molekul RNK?
• Koji pentozni šećer ulazi u sastav
dezoksiriboze, a koji u sastav riboze?
• Koje azotne baze ulaze u sastav DNK, a
koje u sastav RNK?
PITANJA
• Koje su komplementarne baze u DNK, a
koje u RNK?
• Kako je građen molekul DNK?
• Koja je uloga DNK?
• Koje vrste RNK postoje?
• Koja je uloga RNK?
Slide 32
HEMIJSKI
SASTAV
ĆELIJE
Biogeni elementi
Makroelementi
Mikroelementi
C, H, O, N, S,
Mg, Fe, Cu, Zn,
P, Na, K, Ca,
Mn, Co, I, F
Cl
~ 99% ćelije:
C, H, O, N
Sastav ćelije
Neorganske materije
Organske materije
• Voda
• Soli
• Ugljeni hidrati
• Lipidi
• Proteini
• Nukleinske
kiseline
VODA
•
•
•
•
•
•
70% ćelije
Rastvarač jonskih i polarnih materija
Sredina za biohemijske procese
Životna sredina (za vodene organizme)
Transportna uloga
Učestvuje u termoregulaciji
Struktura molekula vode
Polarna kovalentna veza
• Molekul vode je
dipol
Vodonične veze
Osobine vode
• Visok toplotni kapacitet: sporo se
zagreva i sporo hladi – čuva toplotu
• Velika toplota isparavanja:
isparavanjem vode sa površine telo se
hladi
Značaj: termoregulacija
Ponašanje materija prema vodi
Hidrofilne – imaju
afinitet prema vodi,
privlače vodu
• Joni
• Polarne materije
Hidrofobne –
odbijaju vodu
• Nepolarne materije
Mineralne materije - soli
• U vodenom rastvoru nalaze se u obliku
naelektrisanih čestica – jona
• Katjoni: Na+, K+, Ca2+, Mg2+, Fe2+, Fe3+
• Anjoni: hloridi, fosfati, sulfati, nitrati,
bikarbonati (Cl–, PO43–, SO42–, NO3–,
HCO3–)
ELEKTROLITIČKA DISOCIJACIJA
NaCl → Na+ + Cl–
Hidratisani joni
SO
Makroelementi
Mikroelementi
Biogeni elementi
SASTAV ĆELIJE
Neorganske
materije
Organske
materije
Nukleinske
kiseline
Proteini
Voda
Soli
Ugljeni
hidrati
Lipidi
Organske materije
• Bazirane na ugljeniku
• C atom – četvorovalentan
• C-atomi se povezuju u nizove
(negranate i granate) i prstenove
UGLJENI HIDRATI
• Izgrađeni od C, H i O
• Prema složenosti molekula dele se na:
»Monosaharide
»Disaharide
»Oligosaharide
»Polisaharide
Monosaharidi – Cn(H2O)n
• Prema broju C-atoma dele se na:
»trioze
»tetroze
»pentoze: riboza, dezoksiriboza
(ulaze u sastav nukleinskih kiselina)
»heksoze: glukoza, fruktoza,
galaktoza (energetska uloga)
Pentoze
riboza
dezoksiriboza
Heksoze – C6H12O6
glukoza
fruktoza
galaktoza
Disaharidi
• Izgrađeni od 2 monosaharida
Saharoza običan šećer Glu-Fru
Laktoza mlečni šećer Glu-Gal
Maltoza Glu-Glu
• Energetska uloga
saharoza
laktoza
maltoza
Oligosaharidi
• Izgrađeni od 3-100 monosaharida
• Gradivna uloga – ulaze u sastav
ćelijske membrane
oligosaharid
fosfolipidi
protein
Polisaharidi
• Izgrađeni od 100 do 1000
monosaharida – glukoze
Energetski
Skrob
Životinje i
gljive
Glikogen
Gradivni
Celuloza
Hitin
ćelijski zid
biljaka
egzoskelet
zglavkara,
ćelijski zid
gljiva
Biljke
Skrob
Glikogen
Celuloza
LIPIDI
• Izgrađeni od C,H i O
• Nerastvorljivi u vodi
• Podela:
–Trigliceridi
–Fosfolipidi
–Steroidi
Trigliceridi
• Estri glicerola i 3 masne kiseline
• Energetska uloga
+
3
masna kiselina
glicerol
triglicerid
Fosfolipidi
• Estri glicerola, 2 masne kiseline i fosforne
kiseline
• Grade ćelijske membrane
Polarna glava
- hidrofilna
Nepolaran rep
- hidrofoban
Fosfolipidni dvosloj
Fosfolipidni dvosloj
ćelijske membrane
Hidrofilne
glave
Hidrofobni
repovi
Steroidi
• Derivati holesterola
• Holesterol ulazi u sastav ćelijske
membrane životinja
• Neki steroidi imaju regulatornu ulogu:
polni hormoni i hormoni kore
nadbubrežne žlezde
Glukoza
riboza
Fruktoza
dezoksiriboza
Pentoze
Saharoza
Galaktoza
Laktoza
Maltoza
Heksoze
Monosaharidi
Disaharidi
UGLJENI HIDRATI
Oligosaharidi
Polisaharidi
Skrob
Glikogen
Celuloza
Hitin
LIPIDI
trigliceridi
fosfolipidi
Steroidi
PROTEINI
PROTEINI
• U njihov sastav ulaze: C, H, O i N
• Makromolekuli izgrađeni od 20 vrsta
amino-kiselina povezanih međusobno
peptidnim vezama u linearni polipetidni
lanac
Aminokiseline
• Organska jedinjenja sa dve funkcionalne
grupe: amino-grupom (–NH2) i
karboksilnom grupom (–COOH)
• Razlikuju se po R-grupi
Nepolarne
Vrste aminokiselina
Pozitivno naelektrisane
Polarne nenaelektrisane
Negativno naelektrisane
Peptidna veza
• Nastaje reakcijom između karboksilne
grupe jedne aminokiseline i amino-grupe
druge aminokiseline
dipeptid
Primarna struktura proteina
• Broj i redosled aminokiselina u
polipetpidnom lancu
• Zapisana u genima
Sekundarna struktura proteina
• Dva oblika: αheliks i β-ploča
• Uspostavlja se
formiranjem
vodoničnih veza
između H i O
peptidnih veza
α-heliks
β-ploča
Tercijarna struktura proteina
• Čine ga α-heliksi, β-ploče i “neuređeni”
delovi
Kvaternarna struktura proteina
• Više polipeptidnih lanaca gradi
funkcionalan protein
kolagen
hemoglobin
Prostorni oblik proteina
• Globularni proteini
loptasti – sferni
• Fibrilarni proteini
končasti
Primarna struktura
proteina
Sekundarna struktura
proteina
Tercijarna struktura
proteina
Kvaternarna struktura
proteina
Funkcije proteina
• Gradivna – strukturna: grade ćeliju i tkiva
• Biokatalitička – enzimi – usmeravaju
biohemijske reakcije
• Transportna – hemoglobin, transferin
• Imunološka – antitela
• Kontraktilna – aktin i miozin
• Regulatorna – hormoni
• Rezervna – albumin
PITANJA
•
•
•
•
Koji elementi ulaze u sastav proteina?
Koliko vrsta aminokiselina grade proteine?
Koje su funkcionalne grupe aminokiselina?
Kako su aminokiseline povezane u polipetidni
lanac?
• Kako nastaje peptidna veza?
• Šta je primarna struktura proteina?
• Koja dva oblika sekundarne strukture proteina
postoje?
PITANJA
• Kojim vezama se uspostavlja sekundarna
struktura proteina?
• Šta čini tercijarnu strukturu proteina?
• Koje vrste proteina postoje prema
prostornom obliku?
• Šta je kvaternarna struktura proteina?
• Navedi jedan fibrilarni i jedan globularni
protein?
• Koje uloge imaju proteini?
NUKLEINSKE KISELINE
• izgrađene od polinukleotidnih lanaca
• DNK grade 2 polinukleotidna lanca
• RNK gradi 1 polinukleotidni lanac
NUKLEOTID
• Fosfatna grupa
• Pentoza (dezoksiriboza ili riboza)
• Azotna baza
Azotne baze
• Purinske baze su
derivati purina
• Pirimidinske baze su
derivati pirimidina
citozin
adenin
timin
guanin
uracil
Polinukleotidni
lanac
5’
• Više nukleotida
povezanih
fosfodiestarskim
vezama
3’
Antiparalelnost lanaca DNK
Sparivanje komplementarnih
azotnih baza
• Molekul DNK izgrađen je
od 2 spiralno uvijena
antiparalelna (suprotno
orijentisana)
polinukleotidna lanca,
povezana među sobom
vodoničnim vezama
između kompementarnih
azotnih baza (A-T; G-C)
Uloga nukleinskih kiselina
• DNK je nosilac naslednih (genetičkih)
informacija; kontroliše sintezu proteina
• Vrste RNK su: informaciona RNK,
transportna RNK i ribozomalna RNK
• Sve tri vrste RNK učestvuju u sintezi
proteina
PITANJA
• Kako je građen nukleotid?
• Šta je polinukleotidni lanac?
• Koliko polinukleotidnih lanaca gradi
molekul DNK, a koliko molekul RNK?
• Koji pentozni šećer ulazi u sastav
dezoksiriboze, a koji u sastav riboze?
• Koje azotne baze ulaze u sastav DNK, a
koje u sastav RNK?
PITANJA
• Koje su komplementarne baze u DNK, a
koje u RNK?
• Kako je građen molekul DNK?
• Koja je uloga DNK?
• Koje vrste RNK postoje?
• Koja je uloga RNK?
Slide 33
HEMIJSKI
SASTAV
ĆELIJE
Biogeni elementi
Makroelementi
Mikroelementi
C, H, O, N, S,
Mg, Fe, Cu, Zn,
P, Na, K, Ca,
Mn, Co, I, F
Cl
~ 99% ćelije:
C, H, O, N
Sastav ćelije
Neorganske materije
Organske materije
• Voda
• Soli
• Ugljeni hidrati
• Lipidi
• Proteini
• Nukleinske
kiseline
VODA
•
•
•
•
•
•
70% ćelije
Rastvarač jonskih i polarnih materija
Sredina za biohemijske procese
Životna sredina (za vodene organizme)
Transportna uloga
Učestvuje u termoregulaciji
Struktura molekula vode
Polarna kovalentna veza
• Molekul vode je
dipol
Vodonične veze
Osobine vode
• Visok toplotni kapacitet: sporo se
zagreva i sporo hladi – čuva toplotu
• Velika toplota isparavanja:
isparavanjem vode sa površine telo se
hladi
Značaj: termoregulacija
Ponašanje materija prema vodi
Hidrofilne – imaju
afinitet prema vodi,
privlače vodu
• Joni
• Polarne materije
Hidrofobne –
odbijaju vodu
• Nepolarne materije
Mineralne materije - soli
• U vodenom rastvoru nalaze se u obliku
naelektrisanih čestica – jona
• Katjoni: Na+, K+, Ca2+, Mg2+, Fe2+, Fe3+
• Anjoni: hloridi, fosfati, sulfati, nitrati,
bikarbonati (Cl–, PO43–, SO42–, NO3–,
HCO3–)
ELEKTROLITIČKA DISOCIJACIJA
NaCl → Na+ + Cl–
Hidratisani joni
SO
Makroelementi
Mikroelementi
Biogeni elementi
SASTAV ĆELIJE
Neorganske
materije
Organske
materije
Nukleinske
kiseline
Proteini
Voda
Soli
Ugljeni
hidrati
Lipidi
Organske materije
• Bazirane na ugljeniku
• C atom – četvorovalentan
• C-atomi se povezuju u nizove
(negranate i granate) i prstenove
UGLJENI HIDRATI
• Izgrađeni od C, H i O
• Prema složenosti molekula dele se na:
»Monosaharide
»Disaharide
»Oligosaharide
»Polisaharide
Monosaharidi – Cn(H2O)n
• Prema broju C-atoma dele se na:
»trioze
»tetroze
»pentoze: riboza, dezoksiriboza
(ulaze u sastav nukleinskih kiselina)
»heksoze: glukoza, fruktoza,
galaktoza (energetska uloga)
Pentoze
riboza
dezoksiriboza
Heksoze – C6H12O6
glukoza
fruktoza
galaktoza
Disaharidi
• Izgrađeni od 2 monosaharida
Saharoza običan šećer Glu-Fru
Laktoza mlečni šećer Glu-Gal
Maltoza Glu-Glu
• Energetska uloga
saharoza
laktoza
maltoza
Oligosaharidi
• Izgrađeni od 3-100 monosaharida
• Gradivna uloga – ulaze u sastav
ćelijske membrane
oligosaharid
fosfolipidi
protein
Polisaharidi
• Izgrađeni od 100 do 1000
monosaharida – glukoze
Energetski
Skrob
Životinje i
gljive
Glikogen
Gradivni
Celuloza
Hitin
ćelijski zid
biljaka
egzoskelet
zglavkara,
ćelijski zid
gljiva
Biljke
Skrob
Glikogen
Celuloza
LIPIDI
• Izgrađeni od C,H i O
• Nerastvorljivi u vodi
• Podela:
–Trigliceridi
–Fosfolipidi
–Steroidi
Trigliceridi
• Estri glicerola i 3 masne kiseline
• Energetska uloga
+
3
masna kiselina
glicerol
triglicerid
Fosfolipidi
• Estri glicerola, 2 masne kiseline i fosforne
kiseline
• Grade ćelijske membrane
Polarna glava
- hidrofilna
Nepolaran rep
- hidrofoban
Fosfolipidni dvosloj
Fosfolipidni dvosloj
ćelijske membrane
Hidrofilne
glave
Hidrofobni
repovi
Steroidi
• Derivati holesterola
• Holesterol ulazi u sastav ćelijske
membrane životinja
• Neki steroidi imaju regulatornu ulogu:
polni hormoni i hormoni kore
nadbubrežne žlezde
Glukoza
riboza
Fruktoza
dezoksiriboza
Pentoze
Saharoza
Galaktoza
Laktoza
Maltoza
Heksoze
Monosaharidi
Disaharidi
UGLJENI HIDRATI
Oligosaharidi
Polisaharidi
Skrob
Glikogen
Celuloza
Hitin
LIPIDI
trigliceridi
fosfolipidi
Steroidi
PROTEINI
PROTEINI
• U njihov sastav ulaze: C, H, O i N
• Makromolekuli izgrađeni od 20 vrsta
amino-kiselina povezanih međusobno
peptidnim vezama u linearni polipetidni
lanac
Aminokiseline
• Organska jedinjenja sa dve funkcionalne
grupe: amino-grupom (–NH2) i
karboksilnom grupom (–COOH)
• Razlikuju se po R-grupi
Nepolarne
Vrste aminokiselina
Pozitivno naelektrisane
Polarne nenaelektrisane
Negativno naelektrisane
Peptidna veza
• Nastaje reakcijom između karboksilne
grupe jedne aminokiseline i amino-grupe
druge aminokiseline
dipeptid
Primarna struktura proteina
• Broj i redosled aminokiselina u
polipetpidnom lancu
• Zapisana u genima
Sekundarna struktura proteina
• Dva oblika: αheliks i β-ploča
• Uspostavlja se
formiranjem
vodoničnih veza
između H i O
peptidnih veza
α-heliks
β-ploča
Tercijarna struktura proteina
• Čine ga α-heliksi, β-ploče i “neuređeni”
delovi
Kvaternarna struktura proteina
• Više polipeptidnih lanaca gradi
funkcionalan protein
kolagen
hemoglobin
Prostorni oblik proteina
• Globularni proteini
loptasti – sferni
• Fibrilarni proteini
končasti
Primarna struktura
proteina
Sekundarna struktura
proteina
Tercijarna struktura
proteina
Kvaternarna struktura
proteina
Funkcije proteina
• Gradivna – strukturna: grade ćeliju i tkiva
• Biokatalitička – enzimi – usmeravaju
biohemijske reakcije
• Transportna – hemoglobin, transferin
• Imunološka – antitela
• Kontraktilna – aktin i miozin
• Regulatorna – hormoni
• Rezervna – albumin
PITANJA
•
•
•
•
Koji elementi ulaze u sastav proteina?
Koliko vrsta aminokiselina grade proteine?
Koje su funkcionalne grupe aminokiselina?
Kako su aminokiseline povezane u polipetidni
lanac?
• Kako nastaje peptidna veza?
• Šta je primarna struktura proteina?
• Koja dva oblika sekundarne strukture proteina
postoje?
PITANJA
• Kojim vezama se uspostavlja sekundarna
struktura proteina?
• Šta čini tercijarnu strukturu proteina?
• Koje vrste proteina postoje prema
prostornom obliku?
• Šta je kvaternarna struktura proteina?
• Navedi jedan fibrilarni i jedan globularni
protein?
• Koje uloge imaju proteini?
NUKLEINSKE KISELINE
• izgrađene od polinukleotidnih lanaca
• DNK grade 2 polinukleotidna lanca
• RNK gradi 1 polinukleotidni lanac
NUKLEOTID
• Fosfatna grupa
• Pentoza (dezoksiriboza ili riboza)
• Azotna baza
Azotne baze
• Purinske baze su
derivati purina
• Pirimidinske baze su
derivati pirimidina
citozin
adenin
timin
guanin
uracil
Polinukleotidni
lanac
5’
• Više nukleotida
povezanih
fosfodiestarskim
vezama
3’
Antiparalelnost lanaca DNK
Sparivanje komplementarnih
azotnih baza
• Molekul DNK izgrađen je
od 2 spiralno uvijena
antiparalelna (suprotno
orijentisana)
polinukleotidna lanca,
povezana među sobom
vodoničnim vezama
između kompementarnih
azotnih baza (A-T; G-C)
Uloga nukleinskih kiselina
• DNK je nosilac naslednih (genetičkih)
informacija; kontroliše sintezu proteina
• Vrste RNK su: informaciona RNK,
transportna RNK i ribozomalna RNK
• Sve tri vrste RNK učestvuju u sintezi
proteina
PITANJA
• Kako je građen nukleotid?
• Šta je polinukleotidni lanac?
• Koliko polinukleotidnih lanaca gradi
molekul DNK, a koliko molekul RNK?
• Koji pentozni šećer ulazi u sastav
dezoksiriboze, a koji u sastav riboze?
• Koje azotne baze ulaze u sastav DNK, a
koje u sastav RNK?
PITANJA
• Koje su komplementarne baze u DNK, a
koje u RNK?
• Kako je građen molekul DNK?
• Koja je uloga DNK?
• Koje vrste RNK postoje?
• Koja je uloga RNK?
Slide 34
HEMIJSKI
SASTAV
ĆELIJE
Biogeni elementi
Makroelementi
Mikroelementi
C, H, O, N, S,
Mg, Fe, Cu, Zn,
P, Na, K, Ca,
Mn, Co, I, F
Cl
~ 99% ćelije:
C, H, O, N
Sastav ćelije
Neorganske materije
Organske materije
• Voda
• Soli
• Ugljeni hidrati
• Lipidi
• Proteini
• Nukleinske
kiseline
VODA
•
•
•
•
•
•
70% ćelije
Rastvarač jonskih i polarnih materija
Sredina za biohemijske procese
Životna sredina (za vodene organizme)
Transportna uloga
Učestvuje u termoregulaciji
Struktura molekula vode
Polarna kovalentna veza
• Molekul vode je
dipol
Vodonične veze
Osobine vode
• Visok toplotni kapacitet: sporo se
zagreva i sporo hladi – čuva toplotu
• Velika toplota isparavanja:
isparavanjem vode sa površine telo se
hladi
Značaj: termoregulacija
Ponašanje materija prema vodi
Hidrofilne – imaju
afinitet prema vodi,
privlače vodu
• Joni
• Polarne materije
Hidrofobne –
odbijaju vodu
• Nepolarne materije
Mineralne materije - soli
• U vodenom rastvoru nalaze se u obliku
naelektrisanih čestica – jona
• Katjoni: Na+, K+, Ca2+, Mg2+, Fe2+, Fe3+
• Anjoni: hloridi, fosfati, sulfati, nitrati,
bikarbonati (Cl–, PO43–, SO42–, NO3–,
HCO3–)
ELEKTROLITIČKA DISOCIJACIJA
NaCl → Na+ + Cl–
Hidratisani joni
SO
Makroelementi
Mikroelementi
Biogeni elementi
SASTAV ĆELIJE
Neorganske
materije
Organske
materije
Nukleinske
kiseline
Proteini
Voda
Soli
Ugljeni
hidrati
Lipidi
Organske materije
• Bazirane na ugljeniku
• C atom – četvorovalentan
• C-atomi se povezuju u nizove
(negranate i granate) i prstenove
UGLJENI HIDRATI
• Izgrađeni od C, H i O
• Prema složenosti molekula dele se na:
»Monosaharide
»Disaharide
»Oligosaharide
»Polisaharide
Monosaharidi – Cn(H2O)n
• Prema broju C-atoma dele se na:
»trioze
»tetroze
»pentoze: riboza, dezoksiriboza
(ulaze u sastav nukleinskih kiselina)
»heksoze: glukoza, fruktoza,
galaktoza (energetska uloga)
Pentoze
riboza
dezoksiriboza
Heksoze – C6H12O6
glukoza
fruktoza
galaktoza
Disaharidi
• Izgrađeni od 2 monosaharida
Saharoza običan šećer Glu-Fru
Laktoza mlečni šećer Glu-Gal
Maltoza Glu-Glu
• Energetska uloga
saharoza
laktoza
maltoza
Oligosaharidi
• Izgrađeni od 3-100 monosaharida
• Gradivna uloga – ulaze u sastav
ćelijske membrane
oligosaharid
fosfolipidi
protein
Polisaharidi
• Izgrađeni od 100 do 1000
monosaharida – glukoze
Energetski
Skrob
Životinje i
gljive
Glikogen
Gradivni
Celuloza
Hitin
ćelijski zid
biljaka
egzoskelet
zglavkara,
ćelijski zid
gljiva
Biljke
Skrob
Glikogen
Celuloza
LIPIDI
• Izgrađeni od C,H i O
• Nerastvorljivi u vodi
• Podela:
–Trigliceridi
–Fosfolipidi
–Steroidi
Trigliceridi
• Estri glicerola i 3 masne kiseline
• Energetska uloga
+
3
masna kiselina
glicerol
triglicerid
Fosfolipidi
• Estri glicerola, 2 masne kiseline i fosforne
kiseline
• Grade ćelijske membrane
Polarna glava
- hidrofilna
Nepolaran rep
- hidrofoban
Fosfolipidni dvosloj
Fosfolipidni dvosloj
ćelijske membrane
Hidrofilne
glave
Hidrofobni
repovi
Steroidi
• Derivati holesterola
• Holesterol ulazi u sastav ćelijske
membrane životinja
• Neki steroidi imaju regulatornu ulogu:
polni hormoni i hormoni kore
nadbubrežne žlezde
Glukoza
riboza
Fruktoza
dezoksiriboza
Pentoze
Saharoza
Galaktoza
Laktoza
Maltoza
Heksoze
Monosaharidi
Disaharidi
UGLJENI HIDRATI
Oligosaharidi
Polisaharidi
Skrob
Glikogen
Celuloza
Hitin
LIPIDI
trigliceridi
fosfolipidi
Steroidi
PROTEINI
PROTEINI
• U njihov sastav ulaze: C, H, O i N
• Makromolekuli izgrađeni od 20 vrsta
amino-kiselina povezanih međusobno
peptidnim vezama u linearni polipetidni
lanac
Aminokiseline
• Organska jedinjenja sa dve funkcionalne
grupe: amino-grupom (–NH2) i
karboksilnom grupom (–COOH)
• Razlikuju se po R-grupi
Nepolarne
Vrste aminokiselina
Pozitivno naelektrisane
Polarne nenaelektrisane
Negativno naelektrisane
Peptidna veza
• Nastaje reakcijom između karboksilne
grupe jedne aminokiseline i amino-grupe
druge aminokiseline
dipeptid
Primarna struktura proteina
• Broj i redosled aminokiselina u
polipetpidnom lancu
• Zapisana u genima
Sekundarna struktura proteina
• Dva oblika: αheliks i β-ploča
• Uspostavlja se
formiranjem
vodoničnih veza
između H i O
peptidnih veza
α-heliks
β-ploča
Tercijarna struktura proteina
• Čine ga α-heliksi, β-ploče i “neuređeni”
delovi
Kvaternarna struktura proteina
• Više polipeptidnih lanaca gradi
funkcionalan protein
kolagen
hemoglobin
Prostorni oblik proteina
• Globularni proteini
loptasti – sferni
• Fibrilarni proteini
končasti
Primarna struktura
proteina
Sekundarna struktura
proteina
Tercijarna struktura
proteina
Kvaternarna struktura
proteina
Funkcije proteina
• Gradivna – strukturna: grade ćeliju i tkiva
• Biokatalitička – enzimi – usmeravaju
biohemijske reakcije
• Transportna – hemoglobin, transferin
• Imunološka – antitela
• Kontraktilna – aktin i miozin
• Regulatorna – hormoni
• Rezervna – albumin
PITANJA
•
•
•
•
Koji elementi ulaze u sastav proteina?
Koliko vrsta aminokiselina grade proteine?
Koje su funkcionalne grupe aminokiselina?
Kako su aminokiseline povezane u polipetidni
lanac?
• Kako nastaje peptidna veza?
• Šta je primarna struktura proteina?
• Koja dva oblika sekundarne strukture proteina
postoje?
PITANJA
• Kojim vezama se uspostavlja sekundarna
struktura proteina?
• Šta čini tercijarnu strukturu proteina?
• Koje vrste proteina postoje prema
prostornom obliku?
• Šta je kvaternarna struktura proteina?
• Navedi jedan fibrilarni i jedan globularni
protein?
• Koje uloge imaju proteini?
NUKLEINSKE KISELINE
• izgrađene od polinukleotidnih lanaca
• DNK grade 2 polinukleotidna lanca
• RNK gradi 1 polinukleotidni lanac
NUKLEOTID
• Fosfatna grupa
• Pentoza (dezoksiriboza ili riboza)
• Azotna baza
Azotne baze
• Purinske baze su
derivati purina
• Pirimidinske baze su
derivati pirimidina
citozin
adenin
timin
guanin
uracil
Polinukleotidni
lanac
5’
• Više nukleotida
povezanih
fosfodiestarskim
vezama
3’
Antiparalelnost lanaca DNK
Sparivanje komplementarnih
azotnih baza
• Molekul DNK izgrađen je
od 2 spiralno uvijena
antiparalelna (suprotno
orijentisana)
polinukleotidna lanca,
povezana među sobom
vodoničnim vezama
između kompementarnih
azotnih baza (A-T; G-C)
Uloga nukleinskih kiselina
• DNK je nosilac naslednih (genetičkih)
informacija; kontroliše sintezu proteina
• Vrste RNK su: informaciona RNK,
transportna RNK i ribozomalna RNK
• Sve tri vrste RNK učestvuju u sintezi
proteina
PITANJA
• Kako je građen nukleotid?
• Šta je polinukleotidni lanac?
• Koliko polinukleotidnih lanaca gradi
molekul DNK, a koliko molekul RNK?
• Koji pentozni šećer ulazi u sastav
dezoksiriboze, a koji u sastav riboze?
• Koje azotne baze ulaze u sastav DNK, a
koje u sastav RNK?
PITANJA
• Koje su komplementarne baze u DNK, a
koje u RNK?
• Kako je građen molekul DNK?
• Koja je uloga DNK?
• Koje vrste RNK postoje?
• Koja je uloga RNK?
Slide 35
HEMIJSKI
SASTAV
ĆELIJE
Biogeni elementi
Makroelementi
Mikroelementi
C, H, O, N, S,
Mg, Fe, Cu, Zn,
P, Na, K, Ca,
Mn, Co, I, F
Cl
~ 99% ćelije:
C, H, O, N
Sastav ćelije
Neorganske materije
Organske materije
• Voda
• Soli
• Ugljeni hidrati
• Lipidi
• Proteini
• Nukleinske
kiseline
VODA
•
•
•
•
•
•
70% ćelije
Rastvarač jonskih i polarnih materija
Sredina za biohemijske procese
Životna sredina (za vodene organizme)
Transportna uloga
Učestvuje u termoregulaciji
Struktura molekula vode
Polarna kovalentna veza
• Molekul vode je
dipol
Vodonične veze
Osobine vode
• Visok toplotni kapacitet: sporo se
zagreva i sporo hladi – čuva toplotu
• Velika toplota isparavanja:
isparavanjem vode sa površine telo se
hladi
Značaj: termoregulacija
Ponašanje materija prema vodi
Hidrofilne – imaju
afinitet prema vodi,
privlače vodu
• Joni
• Polarne materije
Hidrofobne –
odbijaju vodu
• Nepolarne materije
Mineralne materije - soli
• U vodenom rastvoru nalaze se u obliku
naelektrisanih čestica – jona
• Katjoni: Na+, K+, Ca2+, Mg2+, Fe2+, Fe3+
• Anjoni: hloridi, fosfati, sulfati, nitrati,
bikarbonati (Cl–, PO43–, SO42–, NO3–,
HCO3–)
ELEKTROLITIČKA DISOCIJACIJA
NaCl → Na+ + Cl–
Hidratisani joni
SO
Makroelementi
Mikroelementi
Biogeni elementi
SASTAV ĆELIJE
Neorganske
materije
Organske
materije
Nukleinske
kiseline
Proteini
Voda
Soli
Ugljeni
hidrati
Lipidi
Organske materije
• Bazirane na ugljeniku
• C atom – četvorovalentan
• C-atomi se povezuju u nizove
(negranate i granate) i prstenove
UGLJENI HIDRATI
• Izgrađeni od C, H i O
• Prema složenosti molekula dele se na:
»Monosaharide
»Disaharide
»Oligosaharide
»Polisaharide
Monosaharidi – Cn(H2O)n
• Prema broju C-atoma dele se na:
»trioze
»tetroze
»pentoze: riboza, dezoksiriboza
(ulaze u sastav nukleinskih kiselina)
»heksoze: glukoza, fruktoza,
galaktoza (energetska uloga)
Pentoze
riboza
dezoksiriboza
Heksoze – C6H12O6
glukoza
fruktoza
galaktoza
Disaharidi
• Izgrađeni od 2 monosaharida
Saharoza običan šećer Glu-Fru
Laktoza mlečni šećer Glu-Gal
Maltoza Glu-Glu
• Energetska uloga
saharoza
laktoza
maltoza
Oligosaharidi
• Izgrađeni od 3-100 monosaharida
• Gradivna uloga – ulaze u sastav
ćelijske membrane
oligosaharid
fosfolipidi
protein
Polisaharidi
• Izgrađeni od 100 do 1000
monosaharida – glukoze
Energetski
Skrob
Životinje i
gljive
Glikogen
Gradivni
Celuloza
Hitin
ćelijski zid
biljaka
egzoskelet
zglavkara,
ćelijski zid
gljiva
Biljke
Skrob
Glikogen
Celuloza
LIPIDI
• Izgrađeni od C,H i O
• Nerastvorljivi u vodi
• Podela:
–Trigliceridi
–Fosfolipidi
–Steroidi
Trigliceridi
• Estri glicerola i 3 masne kiseline
• Energetska uloga
+
3
masna kiselina
glicerol
triglicerid
Fosfolipidi
• Estri glicerola, 2 masne kiseline i fosforne
kiseline
• Grade ćelijske membrane
Polarna glava
- hidrofilna
Nepolaran rep
- hidrofoban
Fosfolipidni dvosloj
Fosfolipidni dvosloj
ćelijske membrane
Hidrofilne
glave
Hidrofobni
repovi
Steroidi
• Derivati holesterola
• Holesterol ulazi u sastav ćelijske
membrane životinja
• Neki steroidi imaju regulatornu ulogu:
polni hormoni i hormoni kore
nadbubrežne žlezde
Glukoza
riboza
Fruktoza
dezoksiriboza
Pentoze
Saharoza
Galaktoza
Laktoza
Maltoza
Heksoze
Monosaharidi
Disaharidi
UGLJENI HIDRATI
Oligosaharidi
Polisaharidi
Skrob
Glikogen
Celuloza
Hitin
LIPIDI
trigliceridi
fosfolipidi
Steroidi
PROTEINI
PROTEINI
• U njihov sastav ulaze: C, H, O i N
• Makromolekuli izgrađeni od 20 vrsta
amino-kiselina povezanih međusobno
peptidnim vezama u linearni polipetidni
lanac
Aminokiseline
• Organska jedinjenja sa dve funkcionalne
grupe: amino-grupom (–NH2) i
karboksilnom grupom (–COOH)
• Razlikuju se po R-grupi
Nepolarne
Vrste aminokiselina
Pozitivno naelektrisane
Polarne nenaelektrisane
Negativno naelektrisane
Peptidna veza
• Nastaje reakcijom između karboksilne
grupe jedne aminokiseline i amino-grupe
druge aminokiseline
dipeptid
Primarna struktura proteina
• Broj i redosled aminokiselina u
polipetpidnom lancu
• Zapisana u genima
Sekundarna struktura proteina
• Dva oblika: αheliks i β-ploča
• Uspostavlja se
formiranjem
vodoničnih veza
između H i O
peptidnih veza
α-heliks
β-ploča
Tercijarna struktura proteina
• Čine ga α-heliksi, β-ploče i “neuređeni”
delovi
Kvaternarna struktura proteina
• Više polipeptidnih lanaca gradi
funkcionalan protein
kolagen
hemoglobin
Prostorni oblik proteina
• Globularni proteini
loptasti – sferni
• Fibrilarni proteini
končasti
Primarna struktura
proteina
Sekundarna struktura
proteina
Tercijarna struktura
proteina
Kvaternarna struktura
proteina
Funkcije proteina
• Gradivna – strukturna: grade ćeliju i tkiva
• Biokatalitička – enzimi – usmeravaju
biohemijske reakcije
• Transportna – hemoglobin, transferin
• Imunološka – antitela
• Kontraktilna – aktin i miozin
• Regulatorna – hormoni
• Rezervna – albumin
PITANJA
•
•
•
•
Koji elementi ulaze u sastav proteina?
Koliko vrsta aminokiselina grade proteine?
Koje su funkcionalne grupe aminokiselina?
Kako su aminokiseline povezane u polipetidni
lanac?
• Kako nastaje peptidna veza?
• Šta je primarna struktura proteina?
• Koja dva oblika sekundarne strukture proteina
postoje?
PITANJA
• Kojim vezama se uspostavlja sekundarna
struktura proteina?
• Šta čini tercijarnu strukturu proteina?
• Koje vrste proteina postoje prema
prostornom obliku?
• Šta je kvaternarna struktura proteina?
• Navedi jedan fibrilarni i jedan globularni
protein?
• Koje uloge imaju proteini?
NUKLEINSKE KISELINE
• izgrađene od polinukleotidnih lanaca
• DNK grade 2 polinukleotidna lanca
• RNK gradi 1 polinukleotidni lanac
NUKLEOTID
• Fosfatna grupa
• Pentoza (dezoksiriboza ili riboza)
• Azotna baza
Azotne baze
• Purinske baze su
derivati purina
• Pirimidinske baze su
derivati pirimidina
citozin
adenin
timin
guanin
uracil
Polinukleotidni
lanac
5’
• Više nukleotida
povezanih
fosfodiestarskim
vezama
3’
Antiparalelnost lanaca DNK
Sparivanje komplementarnih
azotnih baza
• Molekul DNK izgrađen je
od 2 spiralno uvijena
antiparalelna (suprotno
orijentisana)
polinukleotidna lanca,
povezana među sobom
vodoničnim vezama
između kompementarnih
azotnih baza (A-T; G-C)
Uloga nukleinskih kiselina
• DNK je nosilac naslednih (genetičkih)
informacija; kontroliše sintezu proteina
• Vrste RNK su: informaciona RNK,
transportna RNK i ribozomalna RNK
• Sve tri vrste RNK učestvuju u sintezi
proteina
PITANJA
• Kako je građen nukleotid?
• Šta je polinukleotidni lanac?
• Koliko polinukleotidnih lanaca gradi
molekul DNK, a koliko molekul RNK?
• Koji pentozni šećer ulazi u sastav
dezoksiriboze, a koji u sastav riboze?
• Koje azotne baze ulaze u sastav DNK, a
koje u sastav RNK?
PITANJA
• Koje su komplementarne baze u DNK, a
koje u RNK?
• Kako je građen molekul DNK?
• Koja je uloga DNK?
• Koje vrste RNK postoje?
• Koja je uloga RNK?
Slide 36
HEMIJSKI
SASTAV
ĆELIJE
Biogeni elementi
Makroelementi
Mikroelementi
C, H, O, N, S,
Mg, Fe, Cu, Zn,
P, Na, K, Ca,
Mn, Co, I, F
Cl
~ 99% ćelije:
C, H, O, N
Sastav ćelije
Neorganske materije
Organske materije
• Voda
• Soli
• Ugljeni hidrati
• Lipidi
• Proteini
• Nukleinske
kiseline
VODA
•
•
•
•
•
•
70% ćelije
Rastvarač jonskih i polarnih materija
Sredina za biohemijske procese
Životna sredina (za vodene organizme)
Transportna uloga
Učestvuje u termoregulaciji
Struktura molekula vode
Polarna kovalentna veza
• Molekul vode je
dipol
Vodonične veze
Osobine vode
• Visok toplotni kapacitet: sporo se
zagreva i sporo hladi – čuva toplotu
• Velika toplota isparavanja:
isparavanjem vode sa površine telo se
hladi
Značaj: termoregulacija
Ponašanje materija prema vodi
Hidrofilne – imaju
afinitet prema vodi,
privlače vodu
• Joni
• Polarne materije
Hidrofobne –
odbijaju vodu
• Nepolarne materije
Mineralne materije - soli
• U vodenom rastvoru nalaze se u obliku
naelektrisanih čestica – jona
• Katjoni: Na+, K+, Ca2+, Mg2+, Fe2+, Fe3+
• Anjoni: hloridi, fosfati, sulfati, nitrati,
bikarbonati (Cl–, PO43–, SO42–, NO3–,
HCO3–)
ELEKTROLITIČKA DISOCIJACIJA
NaCl → Na+ + Cl–
Hidratisani joni
SO
Makroelementi
Mikroelementi
Biogeni elementi
SASTAV ĆELIJE
Neorganske
materije
Organske
materije
Nukleinske
kiseline
Proteini
Voda
Soli
Ugljeni
hidrati
Lipidi
Organske materije
• Bazirane na ugljeniku
• C atom – četvorovalentan
• C-atomi se povezuju u nizove
(negranate i granate) i prstenove
UGLJENI HIDRATI
• Izgrađeni od C, H i O
• Prema složenosti molekula dele se na:
»Monosaharide
»Disaharide
»Oligosaharide
»Polisaharide
Monosaharidi – Cn(H2O)n
• Prema broju C-atoma dele se na:
»trioze
»tetroze
»pentoze: riboza, dezoksiriboza
(ulaze u sastav nukleinskih kiselina)
»heksoze: glukoza, fruktoza,
galaktoza (energetska uloga)
Pentoze
riboza
dezoksiriboza
Heksoze – C6H12O6
glukoza
fruktoza
galaktoza
Disaharidi
• Izgrađeni od 2 monosaharida
Saharoza običan šećer Glu-Fru
Laktoza mlečni šećer Glu-Gal
Maltoza Glu-Glu
• Energetska uloga
saharoza
laktoza
maltoza
Oligosaharidi
• Izgrađeni od 3-100 monosaharida
• Gradivna uloga – ulaze u sastav
ćelijske membrane
oligosaharid
fosfolipidi
protein
Polisaharidi
• Izgrađeni od 100 do 1000
monosaharida – glukoze
Energetski
Skrob
Životinje i
gljive
Glikogen
Gradivni
Celuloza
Hitin
ćelijski zid
biljaka
egzoskelet
zglavkara,
ćelijski zid
gljiva
Biljke
Skrob
Glikogen
Celuloza
LIPIDI
• Izgrađeni od C,H i O
• Nerastvorljivi u vodi
• Podela:
–Trigliceridi
–Fosfolipidi
–Steroidi
Trigliceridi
• Estri glicerola i 3 masne kiseline
• Energetska uloga
+
3
masna kiselina
glicerol
triglicerid
Fosfolipidi
• Estri glicerola, 2 masne kiseline i fosforne
kiseline
• Grade ćelijske membrane
Polarna glava
- hidrofilna
Nepolaran rep
- hidrofoban
Fosfolipidni dvosloj
Fosfolipidni dvosloj
ćelijske membrane
Hidrofilne
glave
Hidrofobni
repovi
Steroidi
• Derivati holesterola
• Holesterol ulazi u sastav ćelijske
membrane životinja
• Neki steroidi imaju regulatornu ulogu:
polni hormoni i hormoni kore
nadbubrežne žlezde
Glukoza
riboza
Fruktoza
dezoksiriboza
Pentoze
Saharoza
Galaktoza
Laktoza
Maltoza
Heksoze
Monosaharidi
Disaharidi
UGLJENI HIDRATI
Oligosaharidi
Polisaharidi
Skrob
Glikogen
Celuloza
Hitin
LIPIDI
trigliceridi
fosfolipidi
Steroidi
PROTEINI
PROTEINI
• U njihov sastav ulaze: C, H, O i N
• Makromolekuli izgrađeni od 20 vrsta
amino-kiselina povezanih međusobno
peptidnim vezama u linearni polipetidni
lanac
Aminokiseline
• Organska jedinjenja sa dve funkcionalne
grupe: amino-grupom (–NH2) i
karboksilnom grupom (–COOH)
• Razlikuju se po R-grupi
Nepolarne
Vrste aminokiselina
Pozitivno naelektrisane
Polarne nenaelektrisane
Negativno naelektrisane
Peptidna veza
• Nastaje reakcijom između karboksilne
grupe jedne aminokiseline i amino-grupe
druge aminokiseline
dipeptid
Primarna struktura proteina
• Broj i redosled aminokiselina u
polipetpidnom lancu
• Zapisana u genima
Sekundarna struktura proteina
• Dva oblika: αheliks i β-ploča
• Uspostavlja se
formiranjem
vodoničnih veza
između H i O
peptidnih veza
α-heliks
β-ploča
Tercijarna struktura proteina
• Čine ga α-heliksi, β-ploče i “neuređeni”
delovi
Kvaternarna struktura proteina
• Više polipeptidnih lanaca gradi
funkcionalan protein
kolagen
hemoglobin
Prostorni oblik proteina
• Globularni proteini
loptasti – sferni
• Fibrilarni proteini
končasti
Primarna struktura
proteina
Sekundarna struktura
proteina
Tercijarna struktura
proteina
Kvaternarna struktura
proteina
Funkcije proteina
• Gradivna – strukturna: grade ćeliju i tkiva
• Biokatalitička – enzimi – usmeravaju
biohemijske reakcije
• Transportna – hemoglobin, transferin
• Imunološka – antitela
• Kontraktilna – aktin i miozin
• Regulatorna – hormoni
• Rezervna – albumin
PITANJA
•
•
•
•
Koji elementi ulaze u sastav proteina?
Koliko vrsta aminokiselina grade proteine?
Koje su funkcionalne grupe aminokiselina?
Kako su aminokiseline povezane u polipetidni
lanac?
• Kako nastaje peptidna veza?
• Šta je primarna struktura proteina?
• Koja dva oblika sekundarne strukture proteina
postoje?
PITANJA
• Kojim vezama se uspostavlja sekundarna
struktura proteina?
• Šta čini tercijarnu strukturu proteina?
• Koje vrste proteina postoje prema
prostornom obliku?
• Šta je kvaternarna struktura proteina?
• Navedi jedan fibrilarni i jedan globularni
protein?
• Koje uloge imaju proteini?
NUKLEINSKE KISELINE
• izgrađene od polinukleotidnih lanaca
• DNK grade 2 polinukleotidna lanca
• RNK gradi 1 polinukleotidni lanac
NUKLEOTID
• Fosfatna grupa
• Pentoza (dezoksiriboza ili riboza)
• Azotna baza
Azotne baze
• Purinske baze su
derivati purina
• Pirimidinske baze su
derivati pirimidina
citozin
adenin
timin
guanin
uracil
Polinukleotidni
lanac
5’
• Više nukleotida
povezanih
fosfodiestarskim
vezama
3’
Antiparalelnost lanaca DNK
Sparivanje komplementarnih
azotnih baza
• Molekul DNK izgrađen je
od 2 spiralno uvijena
antiparalelna (suprotno
orijentisana)
polinukleotidna lanca,
povezana među sobom
vodoničnim vezama
između kompementarnih
azotnih baza (A-T; G-C)
Uloga nukleinskih kiselina
• DNK je nosilac naslednih (genetičkih)
informacija; kontroliše sintezu proteina
• Vrste RNK su: informaciona RNK,
transportna RNK i ribozomalna RNK
• Sve tri vrste RNK učestvuju u sintezi
proteina
PITANJA
• Kako je građen nukleotid?
• Šta je polinukleotidni lanac?
• Koliko polinukleotidnih lanaca gradi
molekul DNK, a koliko molekul RNK?
• Koji pentozni šećer ulazi u sastav
dezoksiriboze, a koji u sastav riboze?
• Koje azotne baze ulaze u sastav DNK, a
koje u sastav RNK?
PITANJA
• Koje su komplementarne baze u DNK, a
koje u RNK?
• Kako je građen molekul DNK?
• Koja je uloga DNK?
• Koje vrste RNK postoje?
• Koja je uloga RNK?
Slide 37
HEMIJSKI
SASTAV
ĆELIJE
Biogeni elementi
Makroelementi
Mikroelementi
C, H, O, N, S,
Mg, Fe, Cu, Zn,
P, Na, K, Ca,
Mn, Co, I, F
Cl
~ 99% ćelije:
C, H, O, N
Sastav ćelije
Neorganske materije
Organske materije
• Voda
• Soli
• Ugljeni hidrati
• Lipidi
• Proteini
• Nukleinske
kiseline
VODA
•
•
•
•
•
•
70% ćelije
Rastvarač jonskih i polarnih materija
Sredina za biohemijske procese
Životna sredina (za vodene organizme)
Transportna uloga
Učestvuje u termoregulaciji
Struktura molekula vode
Polarna kovalentna veza
• Molekul vode je
dipol
Vodonične veze
Osobine vode
• Visok toplotni kapacitet: sporo se
zagreva i sporo hladi – čuva toplotu
• Velika toplota isparavanja:
isparavanjem vode sa površine telo se
hladi
Značaj: termoregulacija
Ponašanje materija prema vodi
Hidrofilne – imaju
afinitet prema vodi,
privlače vodu
• Joni
• Polarne materije
Hidrofobne –
odbijaju vodu
• Nepolarne materije
Mineralne materije - soli
• U vodenom rastvoru nalaze se u obliku
naelektrisanih čestica – jona
• Katjoni: Na+, K+, Ca2+, Mg2+, Fe2+, Fe3+
• Anjoni: hloridi, fosfati, sulfati, nitrati,
bikarbonati (Cl–, PO43–, SO42–, NO3–,
HCO3–)
ELEKTROLITIČKA DISOCIJACIJA
NaCl → Na+ + Cl–
Hidratisani joni
SO
Makroelementi
Mikroelementi
Biogeni elementi
SASTAV ĆELIJE
Neorganske
materije
Organske
materije
Nukleinske
kiseline
Proteini
Voda
Soli
Ugljeni
hidrati
Lipidi
Organske materije
• Bazirane na ugljeniku
• C atom – četvorovalentan
• C-atomi se povezuju u nizove
(negranate i granate) i prstenove
UGLJENI HIDRATI
• Izgrađeni od C, H i O
• Prema složenosti molekula dele se na:
»Monosaharide
»Disaharide
»Oligosaharide
»Polisaharide
Monosaharidi – Cn(H2O)n
• Prema broju C-atoma dele se na:
»trioze
»tetroze
»pentoze: riboza, dezoksiriboza
(ulaze u sastav nukleinskih kiselina)
»heksoze: glukoza, fruktoza,
galaktoza (energetska uloga)
Pentoze
riboza
dezoksiriboza
Heksoze – C6H12O6
glukoza
fruktoza
galaktoza
Disaharidi
• Izgrađeni od 2 monosaharida
Saharoza običan šećer Glu-Fru
Laktoza mlečni šećer Glu-Gal
Maltoza Glu-Glu
• Energetska uloga
saharoza
laktoza
maltoza
Oligosaharidi
• Izgrađeni od 3-100 monosaharida
• Gradivna uloga – ulaze u sastav
ćelijske membrane
oligosaharid
fosfolipidi
protein
Polisaharidi
• Izgrađeni od 100 do 1000
monosaharida – glukoze
Energetski
Skrob
Životinje i
gljive
Glikogen
Gradivni
Celuloza
Hitin
ćelijski zid
biljaka
egzoskelet
zglavkara,
ćelijski zid
gljiva
Biljke
Skrob
Glikogen
Celuloza
LIPIDI
• Izgrađeni od C,H i O
• Nerastvorljivi u vodi
• Podela:
–Trigliceridi
–Fosfolipidi
–Steroidi
Trigliceridi
• Estri glicerola i 3 masne kiseline
• Energetska uloga
+
3
masna kiselina
glicerol
triglicerid
Fosfolipidi
• Estri glicerola, 2 masne kiseline i fosforne
kiseline
• Grade ćelijske membrane
Polarna glava
- hidrofilna
Nepolaran rep
- hidrofoban
Fosfolipidni dvosloj
Fosfolipidni dvosloj
ćelijske membrane
Hidrofilne
glave
Hidrofobni
repovi
Steroidi
• Derivati holesterola
• Holesterol ulazi u sastav ćelijske
membrane životinja
• Neki steroidi imaju regulatornu ulogu:
polni hormoni i hormoni kore
nadbubrežne žlezde
Glukoza
riboza
Fruktoza
dezoksiriboza
Pentoze
Saharoza
Galaktoza
Laktoza
Maltoza
Heksoze
Monosaharidi
Disaharidi
UGLJENI HIDRATI
Oligosaharidi
Polisaharidi
Skrob
Glikogen
Celuloza
Hitin
LIPIDI
trigliceridi
fosfolipidi
Steroidi
PROTEINI
PROTEINI
• U njihov sastav ulaze: C, H, O i N
• Makromolekuli izgrađeni od 20 vrsta
amino-kiselina povezanih međusobno
peptidnim vezama u linearni polipetidni
lanac
Aminokiseline
• Organska jedinjenja sa dve funkcionalne
grupe: amino-grupom (–NH2) i
karboksilnom grupom (–COOH)
• Razlikuju se po R-grupi
Nepolarne
Vrste aminokiselina
Pozitivno naelektrisane
Polarne nenaelektrisane
Negativno naelektrisane
Peptidna veza
• Nastaje reakcijom između karboksilne
grupe jedne aminokiseline i amino-grupe
druge aminokiseline
dipeptid
Primarna struktura proteina
• Broj i redosled aminokiselina u
polipetpidnom lancu
• Zapisana u genima
Sekundarna struktura proteina
• Dva oblika: αheliks i β-ploča
• Uspostavlja se
formiranjem
vodoničnih veza
između H i O
peptidnih veza
α-heliks
β-ploča
Tercijarna struktura proteina
• Čine ga α-heliksi, β-ploče i “neuređeni”
delovi
Kvaternarna struktura proteina
• Više polipeptidnih lanaca gradi
funkcionalan protein
kolagen
hemoglobin
Prostorni oblik proteina
• Globularni proteini
loptasti – sferni
• Fibrilarni proteini
končasti
Primarna struktura
proteina
Sekundarna struktura
proteina
Tercijarna struktura
proteina
Kvaternarna struktura
proteina
Funkcije proteina
• Gradivna – strukturna: grade ćeliju i tkiva
• Biokatalitička – enzimi – usmeravaju
biohemijske reakcije
• Transportna – hemoglobin, transferin
• Imunološka – antitela
• Kontraktilna – aktin i miozin
• Regulatorna – hormoni
• Rezervna – albumin
PITANJA
•
•
•
•
Koji elementi ulaze u sastav proteina?
Koliko vrsta aminokiselina grade proteine?
Koje su funkcionalne grupe aminokiselina?
Kako su aminokiseline povezane u polipetidni
lanac?
• Kako nastaje peptidna veza?
• Šta je primarna struktura proteina?
• Koja dva oblika sekundarne strukture proteina
postoje?
PITANJA
• Kojim vezama se uspostavlja sekundarna
struktura proteina?
• Šta čini tercijarnu strukturu proteina?
• Koje vrste proteina postoje prema
prostornom obliku?
• Šta je kvaternarna struktura proteina?
• Navedi jedan fibrilarni i jedan globularni
protein?
• Koje uloge imaju proteini?
NUKLEINSKE KISELINE
• izgrađene od polinukleotidnih lanaca
• DNK grade 2 polinukleotidna lanca
• RNK gradi 1 polinukleotidni lanac
NUKLEOTID
• Fosfatna grupa
• Pentoza (dezoksiriboza ili riboza)
• Azotna baza
Azotne baze
• Purinske baze su
derivati purina
• Pirimidinske baze su
derivati pirimidina
citozin
adenin
timin
guanin
uracil
Polinukleotidni
lanac
5’
• Više nukleotida
povezanih
fosfodiestarskim
vezama
3’
Antiparalelnost lanaca DNK
Sparivanje komplementarnih
azotnih baza
• Molekul DNK izgrađen je
od 2 spiralno uvijena
antiparalelna (suprotno
orijentisana)
polinukleotidna lanca,
povezana među sobom
vodoničnim vezama
između kompementarnih
azotnih baza (A-T; G-C)
Uloga nukleinskih kiselina
• DNK je nosilac naslednih (genetičkih)
informacija; kontroliše sintezu proteina
• Vrste RNK su: informaciona RNK,
transportna RNK i ribozomalna RNK
• Sve tri vrste RNK učestvuju u sintezi
proteina
PITANJA
• Kako je građen nukleotid?
• Šta je polinukleotidni lanac?
• Koliko polinukleotidnih lanaca gradi
molekul DNK, a koliko molekul RNK?
• Koji pentozni šećer ulazi u sastav
dezoksiriboze, a koji u sastav riboze?
• Koje azotne baze ulaze u sastav DNK, a
koje u sastav RNK?
PITANJA
• Koje su komplementarne baze u DNK, a
koje u RNK?
• Kako je građen molekul DNK?
• Koja je uloga DNK?
• Koje vrste RNK postoje?
• Koja je uloga RNK?
Slide 38
HEMIJSKI
SASTAV
ĆELIJE
Biogeni elementi
Makroelementi
Mikroelementi
C, H, O, N, S,
Mg, Fe, Cu, Zn,
P, Na, K, Ca,
Mn, Co, I, F
Cl
~ 99% ćelije:
C, H, O, N
Sastav ćelije
Neorganske materije
Organske materije
• Voda
• Soli
• Ugljeni hidrati
• Lipidi
• Proteini
• Nukleinske
kiseline
VODA
•
•
•
•
•
•
70% ćelije
Rastvarač jonskih i polarnih materija
Sredina za biohemijske procese
Životna sredina (za vodene organizme)
Transportna uloga
Učestvuje u termoregulaciji
Struktura molekula vode
Polarna kovalentna veza
• Molekul vode je
dipol
Vodonične veze
Osobine vode
• Visok toplotni kapacitet: sporo se
zagreva i sporo hladi – čuva toplotu
• Velika toplota isparavanja:
isparavanjem vode sa površine telo se
hladi
Značaj: termoregulacija
Ponašanje materija prema vodi
Hidrofilne – imaju
afinitet prema vodi,
privlače vodu
• Joni
• Polarne materije
Hidrofobne –
odbijaju vodu
• Nepolarne materije
Mineralne materije - soli
• U vodenom rastvoru nalaze se u obliku
naelektrisanih čestica – jona
• Katjoni: Na+, K+, Ca2+, Mg2+, Fe2+, Fe3+
• Anjoni: hloridi, fosfati, sulfati, nitrati,
bikarbonati (Cl–, PO43–, SO42–, NO3–,
HCO3–)
ELEKTROLITIČKA DISOCIJACIJA
NaCl → Na+ + Cl–
Hidratisani joni
SO
Makroelementi
Mikroelementi
Biogeni elementi
SASTAV ĆELIJE
Neorganske
materije
Organske
materije
Nukleinske
kiseline
Proteini
Voda
Soli
Ugljeni
hidrati
Lipidi
Organske materije
• Bazirane na ugljeniku
• C atom – četvorovalentan
• C-atomi se povezuju u nizove
(negranate i granate) i prstenove
UGLJENI HIDRATI
• Izgrađeni od C, H i O
• Prema složenosti molekula dele se na:
»Monosaharide
»Disaharide
»Oligosaharide
»Polisaharide
Monosaharidi – Cn(H2O)n
• Prema broju C-atoma dele se na:
»trioze
»tetroze
»pentoze: riboza, dezoksiriboza
(ulaze u sastav nukleinskih kiselina)
»heksoze: glukoza, fruktoza,
galaktoza (energetska uloga)
Pentoze
riboza
dezoksiriboza
Heksoze – C6H12O6
glukoza
fruktoza
galaktoza
Disaharidi
• Izgrađeni od 2 monosaharida
Saharoza običan šećer Glu-Fru
Laktoza mlečni šećer Glu-Gal
Maltoza Glu-Glu
• Energetska uloga
saharoza
laktoza
maltoza
Oligosaharidi
• Izgrađeni od 3-100 monosaharida
• Gradivna uloga – ulaze u sastav
ćelijske membrane
oligosaharid
fosfolipidi
protein
Polisaharidi
• Izgrađeni od 100 do 1000
monosaharida – glukoze
Energetski
Skrob
Životinje i
gljive
Glikogen
Gradivni
Celuloza
Hitin
ćelijski zid
biljaka
egzoskelet
zglavkara,
ćelijski zid
gljiva
Biljke
Skrob
Glikogen
Celuloza
LIPIDI
• Izgrađeni od C,H i O
• Nerastvorljivi u vodi
• Podela:
–Trigliceridi
–Fosfolipidi
–Steroidi
Trigliceridi
• Estri glicerola i 3 masne kiseline
• Energetska uloga
+
3
masna kiselina
glicerol
triglicerid
Fosfolipidi
• Estri glicerola, 2 masne kiseline i fosforne
kiseline
• Grade ćelijske membrane
Polarna glava
- hidrofilna
Nepolaran rep
- hidrofoban
Fosfolipidni dvosloj
Fosfolipidni dvosloj
ćelijske membrane
Hidrofilne
glave
Hidrofobni
repovi
Steroidi
• Derivati holesterola
• Holesterol ulazi u sastav ćelijske
membrane životinja
• Neki steroidi imaju regulatornu ulogu:
polni hormoni i hormoni kore
nadbubrežne žlezde
Glukoza
riboza
Fruktoza
dezoksiriboza
Pentoze
Saharoza
Galaktoza
Laktoza
Maltoza
Heksoze
Monosaharidi
Disaharidi
UGLJENI HIDRATI
Oligosaharidi
Polisaharidi
Skrob
Glikogen
Celuloza
Hitin
LIPIDI
trigliceridi
fosfolipidi
Steroidi
PROTEINI
PROTEINI
• U njihov sastav ulaze: C, H, O i N
• Makromolekuli izgrađeni od 20 vrsta
amino-kiselina povezanih međusobno
peptidnim vezama u linearni polipetidni
lanac
Aminokiseline
• Organska jedinjenja sa dve funkcionalne
grupe: amino-grupom (–NH2) i
karboksilnom grupom (–COOH)
• Razlikuju se po R-grupi
Nepolarne
Vrste aminokiselina
Pozitivno naelektrisane
Polarne nenaelektrisane
Negativno naelektrisane
Peptidna veza
• Nastaje reakcijom između karboksilne
grupe jedne aminokiseline i amino-grupe
druge aminokiseline
dipeptid
Primarna struktura proteina
• Broj i redosled aminokiselina u
polipetpidnom lancu
• Zapisana u genima
Sekundarna struktura proteina
• Dva oblika: αheliks i β-ploča
• Uspostavlja se
formiranjem
vodoničnih veza
između H i O
peptidnih veza
α-heliks
β-ploča
Tercijarna struktura proteina
• Čine ga α-heliksi, β-ploče i “neuređeni”
delovi
Kvaternarna struktura proteina
• Više polipeptidnih lanaca gradi
funkcionalan protein
kolagen
hemoglobin
Prostorni oblik proteina
• Globularni proteini
loptasti – sferni
• Fibrilarni proteini
končasti
Primarna struktura
proteina
Sekundarna struktura
proteina
Tercijarna struktura
proteina
Kvaternarna struktura
proteina
Funkcije proteina
• Gradivna – strukturna: grade ćeliju i tkiva
• Biokatalitička – enzimi – usmeravaju
biohemijske reakcije
• Transportna – hemoglobin, transferin
• Imunološka – antitela
• Kontraktilna – aktin i miozin
• Regulatorna – hormoni
• Rezervna – albumin
PITANJA
•
•
•
•
Koji elementi ulaze u sastav proteina?
Koliko vrsta aminokiselina grade proteine?
Koje su funkcionalne grupe aminokiselina?
Kako su aminokiseline povezane u polipetidni
lanac?
• Kako nastaje peptidna veza?
• Šta je primarna struktura proteina?
• Koja dva oblika sekundarne strukture proteina
postoje?
PITANJA
• Kojim vezama se uspostavlja sekundarna
struktura proteina?
• Šta čini tercijarnu strukturu proteina?
• Koje vrste proteina postoje prema
prostornom obliku?
• Šta je kvaternarna struktura proteina?
• Navedi jedan fibrilarni i jedan globularni
protein?
• Koje uloge imaju proteini?
NUKLEINSKE KISELINE
• izgrađene od polinukleotidnih lanaca
• DNK grade 2 polinukleotidna lanca
• RNK gradi 1 polinukleotidni lanac
NUKLEOTID
• Fosfatna grupa
• Pentoza (dezoksiriboza ili riboza)
• Azotna baza
Azotne baze
• Purinske baze su
derivati purina
• Pirimidinske baze su
derivati pirimidina
citozin
adenin
timin
guanin
uracil
Polinukleotidni
lanac
5’
• Više nukleotida
povezanih
fosfodiestarskim
vezama
3’
Antiparalelnost lanaca DNK
Sparivanje komplementarnih
azotnih baza
• Molekul DNK izgrađen je
od 2 spiralno uvijena
antiparalelna (suprotno
orijentisana)
polinukleotidna lanca,
povezana među sobom
vodoničnim vezama
između kompementarnih
azotnih baza (A-T; G-C)
Uloga nukleinskih kiselina
• DNK je nosilac naslednih (genetičkih)
informacija; kontroliše sintezu proteina
• Vrste RNK su: informaciona RNK,
transportna RNK i ribozomalna RNK
• Sve tri vrste RNK učestvuju u sintezi
proteina
PITANJA
• Kako je građen nukleotid?
• Šta je polinukleotidni lanac?
• Koliko polinukleotidnih lanaca gradi
molekul DNK, a koliko molekul RNK?
• Koji pentozni šećer ulazi u sastav
dezoksiriboze, a koji u sastav riboze?
• Koje azotne baze ulaze u sastav DNK, a
koje u sastav RNK?
PITANJA
• Koje su komplementarne baze u DNK, a
koje u RNK?
• Kako je građen molekul DNK?
• Koja je uloga DNK?
• Koje vrste RNK postoje?
• Koja je uloga RNK?
Slide 39
HEMIJSKI
SASTAV
ĆELIJE
Biogeni elementi
Makroelementi
Mikroelementi
C, H, O, N, S,
Mg, Fe, Cu, Zn,
P, Na, K, Ca,
Mn, Co, I, F
Cl
~ 99% ćelije:
C, H, O, N
Sastav ćelije
Neorganske materije
Organske materije
• Voda
• Soli
• Ugljeni hidrati
• Lipidi
• Proteini
• Nukleinske
kiseline
VODA
•
•
•
•
•
•
70% ćelije
Rastvarač jonskih i polarnih materija
Sredina za biohemijske procese
Životna sredina (za vodene organizme)
Transportna uloga
Učestvuje u termoregulaciji
Struktura molekula vode
Polarna kovalentna veza
• Molekul vode je
dipol
Vodonične veze
Osobine vode
• Visok toplotni kapacitet: sporo se
zagreva i sporo hladi – čuva toplotu
• Velika toplota isparavanja:
isparavanjem vode sa površine telo se
hladi
Značaj: termoregulacija
Ponašanje materija prema vodi
Hidrofilne – imaju
afinitet prema vodi,
privlače vodu
• Joni
• Polarne materije
Hidrofobne –
odbijaju vodu
• Nepolarne materije
Mineralne materije - soli
• U vodenom rastvoru nalaze se u obliku
naelektrisanih čestica – jona
• Katjoni: Na+, K+, Ca2+, Mg2+, Fe2+, Fe3+
• Anjoni: hloridi, fosfati, sulfati, nitrati,
bikarbonati (Cl–, PO43–, SO42–, NO3–,
HCO3–)
ELEKTROLITIČKA DISOCIJACIJA
NaCl → Na+ + Cl–
Hidratisani joni
SO
Makroelementi
Mikroelementi
Biogeni elementi
SASTAV ĆELIJE
Neorganske
materije
Organske
materije
Nukleinske
kiseline
Proteini
Voda
Soli
Ugljeni
hidrati
Lipidi
Organske materije
• Bazirane na ugljeniku
• C atom – četvorovalentan
• C-atomi se povezuju u nizove
(negranate i granate) i prstenove
UGLJENI HIDRATI
• Izgrađeni od C, H i O
• Prema složenosti molekula dele se na:
»Monosaharide
»Disaharide
»Oligosaharide
»Polisaharide
Monosaharidi – Cn(H2O)n
• Prema broju C-atoma dele se na:
»trioze
»tetroze
»pentoze: riboza, dezoksiriboza
(ulaze u sastav nukleinskih kiselina)
»heksoze: glukoza, fruktoza,
galaktoza (energetska uloga)
Pentoze
riboza
dezoksiriboza
Heksoze – C6H12O6
glukoza
fruktoza
galaktoza
Disaharidi
• Izgrađeni od 2 monosaharida
Saharoza običan šećer Glu-Fru
Laktoza mlečni šećer Glu-Gal
Maltoza Glu-Glu
• Energetska uloga
saharoza
laktoza
maltoza
Oligosaharidi
• Izgrađeni od 3-100 monosaharida
• Gradivna uloga – ulaze u sastav
ćelijske membrane
oligosaharid
fosfolipidi
protein
Polisaharidi
• Izgrađeni od 100 do 1000
monosaharida – glukoze
Energetski
Skrob
Životinje i
gljive
Glikogen
Gradivni
Celuloza
Hitin
ćelijski zid
biljaka
egzoskelet
zglavkara,
ćelijski zid
gljiva
Biljke
Skrob
Glikogen
Celuloza
LIPIDI
• Izgrađeni od C,H i O
• Nerastvorljivi u vodi
• Podela:
–Trigliceridi
–Fosfolipidi
–Steroidi
Trigliceridi
• Estri glicerola i 3 masne kiseline
• Energetska uloga
+
3
masna kiselina
glicerol
triglicerid
Fosfolipidi
• Estri glicerola, 2 masne kiseline i fosforne
kiseline
• Grade ćelijske membrane
Polarna glava
- hidrofilna
Nepolaran rep
- hidrofoban
Fosfolipidni dvosloj
Fosfolipidni dvosloj
ćelijske membrane
Hidrofilne
glave
Hidrofobni
repovi
Steroidi
• Derivati holesterola
• Holesterol ulazi u sastav ćelijske
membrane životinja
• Neki steroidi imaju regulatornu ulogu:
polni hormoni i hormoni kore
nadbubrežne žlezde
Glukoza
riboza
Fruktoza
dezoksiriboza
Pentoze
Saharoza
Galaktoza
Laktoza
Maltoza
Heksoze
Monosaharidi
Disaharidi
UGLJENI HIDRATI
Oligosaharidi
Polisaharidi
Skrob
Glikogen
Celuloza
Hitin
LIPIDI
trigliceridi
fosfolipidi
Steroidi
PROTEINI
PROTEINI
• U njihov sastav ulaze: C, H, O i N
• Makromolekuli izgrađeni od 20 vrsta
amino-kiselina povezanih međusobno
peptidnim vezama u linearni polipetidni
lanac
Aminokiseline
• Organska jedinjenja sa dve funkcionalne
grupe: amino-grupom (–NH2) i
karboksilnom grupom (–COOH)
• Razlikuju se po R-grupi
Nepolarne
Vrste aminokiselina
Pozitivno naelektrisane
Polarne nenaelektrisane
Negativno naelektrisane
Peptidna veza
• Nastaje reakcijom između karboksilne
grupe jedne aminokiseline i amino-grupe
druge aminokiseline
dipeptid
Primarna struktura proteina
• Broj i redosled aminokiselina u
polipetpidnom lancu
• Zapisana u genima
Sekundarna struktura proteina
• Dva oblika: αheliks i β-ploča
• Uspostavlja se
formiranjem
vodoničnih veza
između H i O
peptidnih veza
α-heliks
β-ploča
Tercijarna struktura proteina
• Čine ga α-heliksi, β-ploče i “neuređeni”
delovi
Kvaternarna struktura proteina
• Više polipeptidnih lanaca gradi
funkcionalan protein
kolagen
hemoglobin
Prostorni oblik proteina
• Globularni proteini
loptasti – sferni
• Fibrilarni proteini
končasti
Primarna struktura
proteina
Sekundarna struktura
proteina
Tercijarna struktura
proteina
Kvaternarna struktura
proteina
Funkcije proteina
• Gradivna – strukturna: grade ćeliju i tkiva
• Biokatalitička – enzimi – usmeravaju
biohemijske reakcije
• Transportna – hemoglobin, transferin
• Imunološka – antitela
• Kontraktilna – aktin i miozin
• Regulatorna – hormoni
• Rezervna – albumin
PITANJA
•
•
•
•
Koji elementi ulaze u sastav proteina?
Koliko vrsta aminokiselina grade proteine?
Koje su funkcionalne grupe aminokiselina?
Kako su aminokiseline povezane u polipetidni
lanac?
• Kako nastaje peptidna veza?
• Šta je primarna struktura proteina?
• Koja dva oblika sekundarne strukture proteina
postoje?
PITANJA
• Kojim vezama se uspostavlja sekundarna
struktura proteina?
• Šta čini tercijarnu strukturu proteina?
• Koje vrste proteina postoje prema
prostornom obliku?
• Šta je kvaternarna struktura proteina?
• Navedi jedan fibrilarni i jedan globularni
protein?
• Koje uloge imaju proteini?
NUKLEINSKE KISELINE
• izgrađene od polinukleotidnih lanaca
• DNK grade 2 polinukleotidna lanca
• RNK gradi 1 polinukleotidni lanac
NUKLEOTID
• Fosfatna grupa
• Pentoza (dezoksiriboza ili riboza)
• Azotna baza
Azotne baze
• Purinske baze su
derivati purina
• Pirimidinske baze su
derivati pirimidina
citozin
adenin
timin
guanin
uracil
Polinukleotidni
lanac
5’
• Više nukleotida
povezanih
fosfodiestarskim
vezama
3’
Antiparalelnost lanaca DNK
Sparivanje komplementarnih
azotnih baza
• Molekul DNK izgrađen je
od 2 spiralno uvijena
antiparalelna (suprotno
orijentisana)
polinukleotidna lanca,
povezana među sobom
vodoničnim vezama
između kompementarnih
azotnih baza (A-T; G-C)
Uloga nukleinskih kiselina
• DNK je nosilac naslednih (genetičkih)
informacija; kontroliše sintezu proteina
• Vrste RNK su: informaciona RNK,
transportna RNK i ribozomalna RNK
• Sve tri vrste RNK učestvuju u sintezi
proteina
PITANJA
• Kako je građen nukleotid?
• Šta je polinukleotidni lanac?
• Koliko polinukleotidnih lanaca gradi
molekul DNK, a koliko molekul RNK?
• Koji pentozni šećer ulazi u sastav
dezoksiriboze, a koji u sastav riboze?
• Koje azotne baze ulaze u sastav DNK, a
koje u sastav RNK?
PITANJA
• Koje su komplementarne baze u DNK, a
koje u RNK?
• Kako je građen molekul DNK?
• Koja je uloga DNK?
• Koje vrste RNK postoje?
• Koja je uloga RNK?
Slide 40
HEMIJSKI
SASTAV
ĆELIJE
Biogeni elementi
Makroelementi
Mikroelementi
C, H, O, N, S,
Mg, Fe, Cu, Zn,
P, Na, K, Ca,
Mn, Co, I, F
Cl
~ 99% ćelije:
C, H, O, N
Sastav ćelije
Neorganske materije
Organske materije
• Voda
• Soli
• Ugljeni hidrati
• Lipidi
• Proteini
• Nukleinske
kiseline
VODA
•
•
•
•
•
•
70% ćelije
Rastvarač jonskih i polarnih materija
Sredina za biohemijske procese
Životna sredina (za vodene organizme)
Transportna uloga
Učestvuje u termoregulaciji
Struktura molekula vode
Polarna kovalentna veza
• Molekul vode je
dipol
Vodonične veze
Osobine vode
• Visok toplotni kapacitet: sporo se
zagreva i sporo hladi – čuva toplotu
• Velika toplota isparavanja:
isparavanjem vode sa površine telo se
hladi
Značaj: termoregulacija
Ponašanje materija prema vodi
Hidrofilne – imaju
afinitet prema vodi,
privlače vodu
• Joni
• Polarne materije
Hidrofobne –
odbijaju vodu
• Nepolarne materije
Mineralne materije - soli
• U vodenom rastvoru nalaze se u obliku
naelektrisanih čestica – jona
• Katjoni: Na+, K+, Ca2+, Mg2+, Fe2+, Fe3+
• Anjoni: hloridi, fosfati, sulfati, nitrati,
bikarbonati (Cl–, PO43–, SO42–, NO3–,
HCO3–)
ELEKTROLITIČKA DISOCIJACIJA
NaCl → Na+ + Cl–
Hidratisani joni
SO
Makroelementi
Mikroelementi
Biogeni elementi
SASTAV ĆELIJE
Neorganske
materije
Organske
materije
Nukleinske
kiseline
Proteini
Voda
Soli
Ugljeni
hidrati
Lipidi
Organske materije
• Bazirane na ugljeniku
• C atom – četvorovalentan
• C-atomi se povezuju u nizove
(negranate i granate) i prstenove
UGLJENI HIDRATI
• Izgrađeni od C, H i O
• Prema složenosti molekula dele se na:
»Monosaharide
»Disaharide
»Oligosaharide
»Polisaharide
Monosaharidi – Cn(H2O)n
• Prema broju C-atoma dele se na:
»trioze
»tetroze
»pentoze: riboza, dezoksiriboza
(ulaze u sastav nukleinskih kiselina)
»heksoze: glukoza, fruktoza,
galaktoza (energetska uloga)
Pentoze
riboza
dezoksiriboza
Heksoze – C6H12O6
glukoza
fruktoza
galaktoza
Disaharidi
• Izgrađeni od 2 monosaharida
Saharoza običan šećer Glu-Fru
Laktoza mlečni šećer Glu-Gal
Maltoza Glu-Glu
• Energetska uloga
saharoza
laktoza
maltoza
Oligosaharidi
• Izgrađeni od 3-100 monosaharida
• Gradivna uloga – ulaze u sastav
ćelijske membrane
oligosaharid
fosfolipidi
protein
Polisaharidi
• Izgrađeni od 100 do 1000
monosaharida – glukoze
Energetski
Skrob
Životinje i
gljive
Glikogen
Gradivni
Celuloza
Hitin
ćelijski zid
biljaka
egzoskelet
zglavkara,
ćelijski zid
gljiva
Biljke
Skrob
Glikogen
Celuloza
LIPIDI
• Izgrađeni od C,H i O
• Nerastvorljivi u vodi
• Podela:
–Trigliceridi
–Fosfolipidi
–Steroidi
Trigliceridi
• Estri glicerola i 3 masne kiseline
• Energetska uloga
+
3
masna kiselina
glicerol
triglicerid
Fosfolipidi
• Estri glicerola, 2 masne kiseline i fosforne
kiseline
• Grade ćelijske membrane
Polarna glava
- hidrofilna
Nepolaran rep
- hidrofoban
Fosfolipidni dvosloj
Fosfolipidni dvosloj
ćelijske membrane
Hidrofilne
glave
Hidrofobni
repovi
Steroidi
• Derivati holesterola
• Holesterol ulazi u sastav ćelijske
membrane životinja
• Neki steroidi imaju regulatornu ulogu:
polni hormoni i hormoni kore
nadbubrežne žlezde
Glukoza
riboza
Fruktoza
dezoksiriboza
Pentoze
Saharoza
Galaktoza
Laktoza
Maltoza
Heksoze
Monosaharidi
Disaharidi
UGLJENI HIDRATI
Oligosaharidi
Polisaharidi
Skrob
Glikogen
Celuloza
Hitin
LIPIDI
trigliceridi
fosfolipidi
Steroidi
PROTEINI
PROTEINI
• U njihov sastav ulaze: C, H, O i N
• Makromolekuli izgrađeni od 20 vrsta
amino-kiselina povezanih međusobno
peptidnim vezama u linearni polipetidni
lanac
Aminokiseline
• Organska jedinjenja sa dve funkcionalne
grupe: amino-grupom (–NH2) i
karboksilnom grupom (–COOH)
• Razlikuju se po R-grupi
Nepolarne
Vrste aminokiselina
Pozitivno naelektrisane
Polarne nenaelektrisane
Negativno naelektrisane
Peptidna veza
• Nastaje reakcijom između karboksilne
grupe jedne aminokiseline i amino-grupe
druge aminokiseline
dipeptid
Primarna struktura proteina
• Broj i redosled aminokiselina u
polipetpidnom lancu
• Zapisana u genima
Sekundarna struktura proteina
• Dva oblika: αheliks i β-ploča
• Uspostavlja se
formiranjem
vodoničnih veza
između H i O
peptidnih veza
α-heliks
β-ploča
Tercijarna struktura proteina
• Čine ga α-heliksi, β-ploče i “neuređeni”
delovi
Kvaternarna struktura proteina
• Više polipeptidnih lanaca gradi
funkcionalan protein
kolagen
hemoglobin
Prostorni oblik proteina
• Globularni proteini
loptasti – sferni
• Fibrilarni proteini
končasti
Primarna struktura
proteina
Sekundarna struktura
proteina
Tercijarna struktura
proteina
Kvaternarna struktura
proteina
Funkcije proteina
• Gradivna – strukturna: grade ćeliju i tkiva
• Biokatalitička – enzimi – usmeravaju
biohemijske reakcije
• Transportna – hemoglobin, transferin
• Imunološka – antitela
• Kontraktilna – aktin i miozin
• Regulatorna – hormoni
• Rezervna – albumin
PITANJA
•
•
•
•
Koji elementi ulaze u sastav proteina?
Koliko vrsta aminokiselina grade proteine?
Koje su funkcionalne grupe aminokiselina?
Kako su aminokiseline povezane u polipetidni
lanac?
• Kako nastaje peptidna veza?
• Šta je primarna struktura proteina?
• Koja dva oblika sekundarne strukture proteina
postoje?
PITANJA
• Kojim vezama se uspostavlja sekundarna
struktura proteina?
• Šta čini tercijarnu strukturu proteina?
• Koje vrste proteina postoje prema
prostornom obliku?
• Šta je kvaternarna struktura proteina?
• Navedi jedan fibrilarni i jedan globularni
protein?
• Koje uloge imaju proteini?
NUKLEINSKE KISELINE
• izgrađene od polinukleotidnih lanaca
• DNK grade 2 polinukleotidna lanca
• RNK gradi 1 polinukleotidni lanac
NUKLEOTID
• Fosfatna grupa
• Pentoza (dezoksiriboza ili riboza)
• Azotna baza
Azotne baze
• Purinske baze su
derivati purina
• Pirimidinske baze su
derivati pirimidina
citozin
adenin
timin
guanin
uracil
Polinukleotidni
lanac
5’
• Više nukleotida
povezanih
fosfodiestarskim
vezama
3’
Antiparalelnost lanaca DNK
Sparivanje komplementarnih
azotnih baza
• Molekul DNK izgrađen je
od 2 spiralno uvijena
antiparalelna (suprotno
orijentisana)
polinukleotidna lanca,
povezana među sobom
vodoničnim vezama
između kompementarnih
azotnih baza (A-T; G-C)
Uloga nukleinskih kiselina
• DNK je nosilac naslednih (genetičkih)
informacija; kontroliše sintezu proteina
• Vrste RNK su: informaciona RNK,
transportna RNK i ribozomalna RNK
• Sve tri vrste RNK učestvuju u sintezi
proteina
PITANJA
• Kako je građen nukleotid?
• Šta je polinukleotidni lanac?
• Koliko polinukleotidnih lanaca gradi
molekul DNK, a koliko molekul RNK?
• Koji pentozni šećer ulazi u sastav
dezoksiriboze, a koji u sastav riboze?
• Koje azotne baze ulaze u sastav DNK, a
koje u sastav RNK?
PITANJA
• Koje su komplementarne baze u DNK, a
koje u RNK?
• Kako je građen molekul DNK?
• Koja je uloga DNK?
• Koje vrste RNK postoje?
• Koja je uloga RNK?
Slide 41
HEMIJSKI
SASTAV
ĆELIJE
Biogeni elementi
Makroelementi
Mikroelementi
C, H, O, N, S,
Mg, Fe, Cu, Zn,
P, Na, K, Ca,
Mn, Co, I, F
Cl
~ 99% ćelije:
C, H, O, N
Sastav ćelije
Neorganske materije
Organske materije
• Voda
• Soli
• Ugljeni hidrati
• Lipidi
• Proteini
• Nukleinske
kiseline
VODA
•
•
•
•
•
•
70% ćelije
Rastvarač jonskih i polarnih materija
Sredina za biohemijske procese
Životna sredina (za vodene organizme)
Transportna uloga
Učestvuje u termoregulaciji
Struktura molekula vode
Polarna kovalentna veza
• Molekul vode je
dipol
Vodonične veze
Osobine vode
• Visok toplotni kapacitet: sporo se
zagreva i sporo hladi – čuva toplotu
• Velika toplota isparavanja:
isparavanjem vode sa površine telo se
hladi
Značaj: termoregulacija
Ponašanje materija prema vodi
Hidrofilne – imaju
afinitet prema vodi,
privlače vodu
• Joni
• Polarne materije
Hidrofobne –
odbijaju vodu
• Nepolarne materije
Mineralne materije - soli
• U vodenom rastvoru nalaze se u obliku
naelektrisanih čestica – jona
• Katjoni: Na+, K+, Ca2+, Mg2+, Fe2+, Fe3+
• Anjoni: hloridi, fosfati, sulfati, nitrati,
bikarbonati (Cl–, PO43–, SO42–, NO3–,
HCO3–)
ELEKTROLITIČKA DISOCIJACIJA
NaCl → Na+ + Cl–
Hidratisani joni
SO
Makroelementi
Mikroelementi
Biogeni elementi
SASTAV ĆELIJE
Neorganske
materije
Organske
materije
Nukleinske
kiseline
Proteini
Voda
Soli
Ugljeni
hidrati
Lipidi
Organske materije
• Bazirane na ugljeniku
• C atom – četvorovalentan
• C-atomi se povezuju u nizove
(negranate i granate) i prstenove
UGLJENI HIDRATI
• Izgrađeni od C, H i O
• Prema složenosti molekula dele se na:
»Monosaharide
»Disaharide
»Oligosaharide
»Polisaharide
Monosaharidi – Cn(H2O)n
• Prema broju C-atoma dele se na:
»trioze
»tetroze
»pentoze: riboza, dezoksiriboza
(ulaze u sastav nukleinskih kiselina)
»heksoze: glukoza, fruktoza,
galaktoza (energetska uloga)
Pentoze
riboza
dezoksiriboza
Heksoze – C6H12O6
glukoza
fruktoza
galaktoza
Disaharidi
• Izgrađeni od 2 monosaharida
Saharoza običan šećer Glu-Fru
Laktoza mlečni šećer Glu-Gal
Maltoza Glu-Glu
• Energetska uloga
saharoza
laktoza
maltoza
Oligosaharidi
• Izgrađeni od 3-100 monosaharida
• Gradivna uloga – ulaze u sastav
ćelijske membrane
oligosaharid
fosfolipidi
protein
Polisaharidi
• Izgrađeni od 100 do 1000
monosaharida – glukoze
Energetski
Skrob
Životinje i
gljive
Glikogen
Gradivni
Celuloza
Hitin
ćelijski zid
biljaka
egzoskelet
zglavkara,
ćelijski zid
gljiva
Biljke
Skrob
Glikogen
Celuloza
LIPIDI
• Izgrađeni od C,H i O
• Nerastvorljivi u vodi
• Podela:
–Trigliceridi
–Fosfolipidi
–Steroidi
Trigliceridi
• Estri glicerola i 3 masne kiseline
• Energetska uloga
+
3
masna kiselina
glicerol
triglicerid
Fosfolipidi
• Estri glicerola, 2 masne kiseline i fosforne
kiseline
• Grade ćelijske membrane
Polarna glava
- hidrofilna
Nepolaran rep
- hidrofoban
Fosfolipidni dvosloj
Fosfolipidni dvosloj
ćelijske membrane
Hidrofilne
glave
Hidrofobni
repovi
Steroidi
• Derivati holesterola
• Holesterol ulazi u sastav ćelijske
membrane životinja
• Neki steroidi imaju regulatornu ulogu:
polni hormoni i hormoni kore
nadbubrežne žlezde
Glukoza
riboza
Fruktoza
dezoksiriboza
Pentoze
Saharoza
Galaktoza
Laktoza
Maltoza
Heksoze
Monosaharidi
Disaharidi
UGLJENI HIDRATI
Oligosaharidi
Polisaharidi
Skrob
Glikogen
Celuloza
Hitin
LIPIDI
trigliceridi
fosfolipidi
Steroidi
PROTEINI
PROTEINI
• U njihov sastav ulaze: C, H, O i N
• Makromolekuli izgrađeni od 20 vrsta
amino-kiselina povezanih međusobno
peptidnim vezama u linearni polipetidni
lanac
Aminokiseline
• Organska jedinjenja sa dve funkcionalne
grupe: amino-grupom (–NH2) i
karboksilnom grupom (–COOH)
• Razlikuju se po R-grupi
Nepolarne
Vrste aminokiselina
Pozitivno naelektrisane
Polarne nenaelektrisane
Negativno naelektrisane
Peptidna veza
• Nastaje reakcijom između karboksilne
grupe jedne aminokiseline i amino-grupe
druge aminokiseline
dipeptid
Primarna struktura proteina
• Broj i redosled aminokiselina u
polipetpidnom lancu
• Zapisana u genima
Sekundarna struktura proteina
• Dva oblika: αheliks i β-ploča
• Uspostavlja se
formiranjem
vodoničnih veza
između H i O
peptidnih veza
α-heliks
β-ploča
Tercijarna struktura proteina
• Čine ga α-heliksi, β-ploče i “neuređeni”
delovi
Kvaternarna struktura proteina
• Više polipeptidnih lanaca gradi
funkcionalan protein
kolagen
hemoglobin
Prostorni oblik proteina
• Globularni proteini
loptasti – sferni
• Fibrilarni proteini
končasti
Primarna struktura
proteina
Sekundarna struktura
proteina
Tercijarna struktura
proteina
Kvaternarna struktura
proteina
Funkcije proteina
• Gradivna – strukturna: grade ćeliju i tkiva
• Biokatalitička – enzimi – usmeravaju
biohemijske reakcije
• Transportna – hemoglobin, transferin
• Imunološka – antitela
• Kontraktilna – aktin i miozin
• Regulatorna – hormoni
• Rezervna – albumin
PITANJA
•
•
•
•
Koji elementi ulaze u sastav proteina?
Koliko vrsta aminokiselina grade proteine?
Koje su funkcionalne grupe aminokiselina?
Kako su aminokiseline povezane u polipetidni
lanac?
• Kako nastaje peptidna veza?
• Šta je primarna struktura proteina?
• Koja dva oblika sekundarne strukture proteina
postoje?
PITANJA
• Kojim vezama se uspostavlja sekundarna
struktura proteina?
• Šta čini tercijarnu strukturu proteina?
• Koje vrste proteina postoje prema
prostornom obliku?
• Šta je kvaternarna struktura proteina?
• Navedi jedan fibrilarni i jedan globularni
protein?
• Koje uloge imaju proteini?
NUKLEINSKE KISELINE
• izgrađene od polinukleotidnih lanaca
• DNK grade 2 polinukleotidna lanca
• RNK gradi 1 polinukleotidni lanac
NUKLEOTID
• Fosfatna grupa
• Pentoza (dezoksiriboza ili riboza)
• Azotna baza
Azotne baze
• Purinske baze su
derivati purina
• Pirimidinske baze su
derivati pirimidina
citozin
adenin
timin
guanin
uracil
Polinukleotidni
lanac
5’
• Više nukleotida
povezanih
fosfodiestarskim
vezama
3’
Antiparalelnost lanaca DNK
Sparivanje komplementarnih
azotnih baza
• Molekul DNK izgrađen je
od 2 spiralno uvijena
antiparalelna (suprotno
orijentisana)
polinukleotidna lanca,
povezana među sobom
vodoničnim vezama
između kompementarnih
azotnih baza (A-T; G-C)
Uloga nukleinskih kiselina
• DNK je nosilac naslednih (genetičkih)
informacija; kontroliše sintezu proteina
• Vrste RNK su: informaciona RNK,
transportna RNK i ribozomalna RNK
• Sve tri vrste RNK učestvuju u sintezi
proteina
PITANJA
• Kako je građen nukleotid?
• Šta je polinukleotidni lanac?
• Koliko polinukleotidnih lanaca gradi
molekul DNK, a koliko molekul RNK?
• Koji pentozni šećer ulazi u sastav
dezoksiriboze, a koji u sastav riboze?
• Koje azotne baze ulaze u sastav DNK, a
koje u sastav RNK?
PITANJA
• Koje su komplementarne baze u DNK, a
koje u RNK?
• Kako je građen molekul DNK?
• Koja je uloga DNK?
• Koje vrste RNK postoje?
• Koja je uloga RNK?
Slide 42
HEMIJSKI
SASTAV
ĆELIJE
Biogeni elementi
Makroelementi
Mikroelementi
C, H, O, N, S,
Mg, Fe, Cu, Zn,
P, Na, K, Ca,
Mn, Co, I, F
Cl
~ 99% ćelije:
C, H, O, N
Sastav ćelije
Neorganske materije
Organske materije
• Voda
• Soli
• Ugljeni hidrati
• Lipidi
• Proteini
• Nukleinske
kiseline
VODA
•
•
•
•
•
•
70% ćelije
Rastvarač jonskih i polarnih materija
Sredina za biohemijske procese
Životna sredina (za vodene organizme)
Transportna uloga
Učestvuje u termoregulaciji
Struktura molekula vode
Polarna kovalentna veza
• Molekul vode je
dipol
Vodonične veze
Osobine vode
• Visok toplotni kapacitet: sporo se
zagreva i sporo hladi – čuva toplotu
• Velika toplota isparavanja:
isparavanjem vode sa površine telo se
hladi
Značaj: termoregulacija
Ponašanje materija prema vodi
Hidrofilne – imaju
afinitet prema vodi,
privlače vodu
• Joni
• Polarne materije
Hidrofobne –
odbijaju vodu
• Nepolarne materije
Mineralne materije - soli
• U vodenom rastvoru nalaze se u obliku
naelektrisanih čestica – jona
• Katjoni: Na+, K+, Ca2+, Mg2+, Fe2+, Fe3+
• Anjoni: hloridi, fosfati, sulfati, nitrati,
bikarbonati (Cl–, PO43–, SO42–, NO3–,
HCO3–)
ELEKTROLITIČKA DISOCIJACIJA
NaCl → Na+ + Cl–
Hidratisani joni
SO
Makroelementi
Mikroelementi
Biogeni elementi
SASTAV ĆELIJE
Neorganske
materije
Organske
materije
Nukleinske
kiseline
Proteini
Voda
Soli
Ugljeni
hidrati
Lipidi
Organske materije
• Bazirane na ugljeniku
• C atom – četvorovalentan
• C-atomi se povezuju u nizove
(negranate i granate) i prstenove
UGLJENI HIDRATI
• Izgrađeni od C, H i O
• Prema složenosti molekula dele se na:
»Monosaharide
»Disaharide
»Oligosaharide
»Polisaharide
Monosaharidi – Cn(H2O)n
• Prema broju C-atoma dele se na:
»trioze
»tetroze
»pentoze: riboza, dezoksiriboza
(ulaze u sastav nukleinskih kiselina)
»heksoze: glukoza, fruktoza,
galaktoza (energetska uloga)
Pentoze
riboza
dezoksiriboza
Heksoze – C6H12O6
glukoza
fruktoza
galaktoza
Disaharidi
• Izgrađeni od 2 monosaharida
Saharoza običan šećer Glu-Fru
Laktoza mlečni šećer Glu-Gal
Maltoza Glu-Glu
• Energetska uloga
saharoza
laktoza
maltoza
Oligosaharidi
• Izgrađeni od 3-100 monosaharida
• Gradivna uloga – ulaze u sastav
ćelijske membrane
oligosaharid
fosfolipidi
protein
Polisaharidi
• Izgrađeni od 100 do 1000
monosaharida – glukoze
Energetski
Skrob
Životinje i
gljive
Glikogen
Gradivni
Celuloza
Hitin
ćelijski zid
biljaka
egzoskelet
zglavkara,
ćelijski zid
gljiva
Biljke
Skrob
Glikogen
Celuloza
LIPIDI
• Izgrađeni od C,H i O
• Nerastvorljivi u vodi
• Podela:
–Trigliceridi
–Fosfolipidi
–Steroidi
Trigliceridi
• Estri glicerola i 3 masne kiseline
• Energetska uloga
+
3
masna kiselina
glicerol
triglicerid
Fosfolipidi
• Estri glicerola, 2 masne kiseline i fosforne
kiseline
• Grade ćelijske membrane
Polarna glava
- hidrofilna
Nepolaran rep
- hidrofoban
Fosfolipidni dvosloj
Fosfolipidni dvosloj
ćelijske membrane
Hidrofilne
glave
Hidrofobni
repovi
Steroidi
• Derivati holesterola
• Holesterol ulazi u sastav ćelijske
membrane životinja
• Neki steroidi imaju regulatornu ulogu:
polni hormoni i hormoni kore
nadbubrežne žlezde
Glukoza
riboza
Fruktoza
dezoksiriboza
Pentoze
Saharoza
Galaktoza
Laktoza
Maltoza
Heksoze
Monosaharidi
Disaharidi
UGLJENI HIDRATI
Oligosaharidi
Polisaharidi
Skrob
Glikogen
Celuloza
Hitin
LIPIDI
trigliceridi
fosfolipidi
Steroidi
PROTEINI
PROTEINI
• U njihov sastav ulaze: C, H, O i N
• Makromolekuli izgrađeni od 20 vrsta
amino-kiselina povezanih međusobno
peptidnim vezama u linearni polipetidni
lanac
Aminokiseline
• Organska jedinjenja sa dve funkcionalne
grupe: amino-grupom (–NH2) i
karboksilnom grupom (–COOH)
• Razlikuju se po R-grupi
Nepolarne
Vrste aminokiselina
Pozitivno naelektrisane
Polarne nenaelektrisane
Negativno naelektrisane
Peptidna veza
• Nastaje reakcijom između karboksilne
grupe jedne aminokiseline i amino-grupe
druge aminokiseline
dipeptid
Primarna struktura proteina
• Broj i redosled aminokiselina u
polipetpidnom lancu
• Zapisana u genima
Sekundarna struktura proteina
• Dva oblika: αheliks i β-ploča
• Uspostavlja se
formiranjem
vodoničnih veza
između H i O
peptidnih veza
α-heliks
β-ploča
Tercijarna struktura proteina
• Čine ga α-heliksi, β-ploče i “neuređeni”
delovi
Kvaternarna struktura proteina
• Više polipeptidnih lanaca gradi
funkcionalan protein
kolagen
hemoglobin
Prostorni oblik proteina
• Globularni proteini
loptasti – sferni
• Fibrilarni proteini
končasti
Primarna struktura
proteina
Sekundarna struktura
proteina
Tercijarna struktura
proteina
Kvaternarna struktura
proteina
Funkcije proteina
• Gradivna – strukturna: grade ćeliju i tkiva
• Biokatalitička – enzimi – usmeravaju
biohemijske reakcije
• Transportna – hemoglobin, transferin
• Imunološka – antitela
• Kontraktilna – aktin i miozin
• Regulatorna – hormoni
• Rezervna – albumin
PITANJA
•
•
•
•
Koji elementi ulaze u sastav proteina?
Koliko vrsta aminokiselina grade proteine?
Koje su funkcionalne grupe aminokiselina?
Kako su aminokiseline povezane u polipetidni
lanac?
• Kako nastaje peptidna veza?
• Šta je primarna struktura proteina?
• Koja dva oblika sekundarne strukture proteina
postoje?
PITANJA
• Kojim vezama se uspostavlja sekundarna
struktura proteina?
• Šta čini tercijarnu strukturu proteina?
• Koje vrste proteina postoje prema
prostornom obliku?
• Šta je kvaternarna struktura proteina?
• Navedi jedan fibrilarni i jedan globularni
protein?
• Koje uloge imaju proteini?
NUKLEINSKE KISELINE
• izgrađene od polinukleotidnih lanaca
• DNK grade 2 polinukleotidna lanca
• RNK gradi 1 polinukleotidni lanac
NUKLEOTID
• Fosfatna grupa
• Pentoza (dezoksiriboza ili riboza)
• Azotna baza
Azotne baze
• Purinske baze su
derivati purina
• Pirimidinske baze su
derivati pirimidina
citozin
adenin
timin
guanin
uracil
Polinukleotidni
lanac
5’
• Više nukleotida
povezanih
fosfodiestarskim
vezama
3’
Antiparalelnost lanaca DNK
Sparivanje komplementarnih
azotnih baza
• Molekul DNK izgrađen je
od 2 spiralno uvijena
antiparalelna (suprotno
orijentisana)
polinukleotidna lanca,
povezana među sobom
vodoničnim vezama
između kompementarnih
azotnih baza (A-T; G-C)
Uloga nukleinskih kiselina
• DNK je nosilac naslednih (genetičkih)
informacija; kontroliše sintezu proteina
• Vrste RNK su: informaciona RNK,
transportna RNK i ribozomalna RNK
• Sve tri vrste RNK učestvuju u sintezi
proteina
PITANJA
• Kako je građen nukleotid?
• Šta je polinukleotidni lanac?
• Koliko polinukleotidnih lanaca gradi
molekul DNK, a koliko molekul RNK?
• Koji pentozni šećer ulazi u sastav
dezoksiriboze, a koji u sastav riboze?
• Koje azotne baze ulaze u sastav DNK, a
koje u sastav RNK?
PITANJA
• Koje su komplementarne baze u DNK, a
koje u RNK?
• Kako je građen molekul DNK?
• Koja je uloga DNK?
• Koje vrste RNK postoje?
• Koja je uloga RNK?
Slide 43
HEMIJSKI
SASTAV
ĆELIJE
Biogeni elementi
Makroelementi
Mikroelementi
C, H, O, N, S,
Mg, Fe, Cu, Zn,
P, Na, K, Ca,
Mn, Co, I, F
Cl
~ 99% ćelije:
C, H, O, N
Sastav ćelije
Neorganske materije
Organske materije
• Voda
• Soli
• Ugljeni hidrati
• Lipidi
• Proteini
• Nukleinske
kiseline
VODA
•
•
•
•
•
•
70% ćelije
Rastvarač jonskih i polarnih materija
Sredina za biohemijske procese
Životna sredina (za vodene organizme)
Transportna uloga
Učestvuje u termoregulaciji
Struktura molekula vode
Polarna kovalentna veza
• Molekul vode je
dipol
Vodonične veze
Osobine vode
• Visok toplotni kapacitet: sporo se
zagreva i sporo hladi – čuva toplotu
• Velika toplota isparavanja:
isparavanjem vode sa površine telo se
hladi
Značaj: termoregulacija
Ponašanje materija prema vodi
Hidrofilne – imaju
afinitet prema vodi,
privlače vodu
• Joni
• Polarne materije
Hidrofobne –
odbijaju vodu
• Nepolarne materije
Mineralne materije - soli
• U vodenom rastvoru nalaze se u obliku
naelektrisanih čestica – jona
• Katjoni: Na+, K+, Ca2+, Mg2+, Fe2+, Fe3+
• Anjoni: hloridi, fosfati, sulfati, nitrati,
bikarbonati (Cl–, PO43–, SO42–, NO3–,
HCO3–)
ELEKTROLITIČKA DISOCIJACIJA
NaCl → Na+ + Cl–
Hidratisani joni
SO
Makroelementi
Mikroelementi
Biogeni elementi
SASTAV ĆELIJE
Neorganske
materije
Organske
materije
Nukleinske
kiseline
Proteini
Voda
Soli
Ugljeni
hidrati
Lipidi
Organske materije
• Bazirane na ugljeniku
• C atom – četvorovalentan
• C-atomi se povezuju u nizove
(negranate i granate) i prstenove
UGLJENI HIDRATI
• Izgrađeni od C, H i O
• Prema složenosti molekula dele se na:
»Monosaharide
»Disaharide
»Oligosaharide
»Polisaharide
Monosaharidi – Cn(H2O)n
• Prema broju C-atoma dele se na:
»trioze
»tetroze
»pentoze: riboza, dezoksiriboza
(ulaze u sastav nukleinskih kiselina)
»heksoze: glukoza, fruktoza,
galaktoza (energetska uloga)
Pentoze
riboza
dezoksiriboza
Heksoze – C6H12O6
glukoza
fruktoza
galaktoza
Disaharidi
• Izgrađeni od 2 monosaharida
Saharoza običan šećer Glu-Fru
Laktoza mlečni šećer Glu-Gal
Maltoza Glu-Glu
• Energetska uloga
saharoza
laktoza
maltoza
Oligosaharidi
• Izgrađeni od 3-100 monosaharida
• Gradivna uloga – ulaze u sastav
ćelijske membrane
oligosaharid
fosfolipidi
protein
Polisaharidi
• Izgrađeni od 100 do 1000
monosaharida – glukoze
Energetski
Skrob
Životinje i
gljive
Glikogen
Gradivni
Celuloza
Hitin
ćelijski zid
biljaka
egzoskelet
zglavkara,
ćelijski zid
gljiva
Biljke
Skrob
Glikogen
Celuloza
LIPIDI
• Izgrađeni od C,H i O
• Nerastvorljivi u vodi
• Podela:
–Trigliceridi
–Fosfolipidi
–Steroidi
Trigliceridi
• Estri glicerola i 3 masne kiseline
• Energetska uloga
+
3
masna kiselina
glicerol
triglicerid
Fosfolipidi
• Estri glicerola, 2 masne kiseline i fosforne
kiseline
• Grade ćelijske membrane
Polarna glava
- hidrofilna
Nepolaran rep
- hidrofoban
Fosfolipidni dvosloj
Fosfolipidni dvosloj
ćelijske membrane
Hidrofilne
glave
Hidrofobni
repovi
Steroidi
• Derivati holesterola
• Holesterol ulazi u sastav ćelijske
membrane životinja
• Neki steroidi imaju regulatornu ulogu:
polni hormoni i hormoni kore
nadbubrežne žlezde
Glukoza
riboza
Fruktoza
dezoksiriboza
Pentoze
Saharoza
Galaktoza
Laktoza
Maltoza
Heksoze
Monosaharidi
Disaharidi
UGLJENI HIDRATI
Oligosaharidi
Polisaharidi
Skrob
Glikogen
Celuloza
Hitin
LIPIDI
trigliceridi
fosfolipidi
Steroidi
PROTEINI
PROTEINI
• U njihov sastav ulaze: C, H, O i N
• Makromolekuli izgrađeni od 20 vrsta
amino-kiselina povezanih međusobno
peptidnim vezama u linearni polipetidni
lanac
Aminokiseline
• Organska jedinjenja sa dve funkcionalne
grupe: amino-grupom (–NH2) i
karboksilnom grupom (–COOH)
• Razlikuju se po R-grupi
Nepolarne
Vrste aminokiselina
Pozitivno naelektrisane
Polarne nenaelektrisane
Negativno naelektrisane
Peptidna veza
• Nastaje reakcijom između karboksilne
grupe jedne aminokiseline i amino-grupe
druge aminokiseline
dipeptid
Primarna struktura proteina
• Broj i redosled aminokiselina u
polipetpidnom lancu
• Zapisana u genima
Sekundarna struktura proteina
• Dva oblika: αheliks i β-ploča
• Uspostavlja se
formiranjem
vodoničnih veza
između H i O
peptidnih veza
α-heliks
β-ploča
Tercijarna struktura proteina
• Čine ga α-heliksi, β-ploče i “neuređeni”
delovi
Kvaternarna struktura proteina
• Više polipeptidnih lanaca gradi
funkcionalan protein
kolagen
hemoglobin
Prostorni oblik proteina
• Globularni proteini
loptasti – sferni
• Fibrilarni proteini
končasti
Primarna struktura
proteina
Sekundarna struktura
proteina
Tercijarna struktura
proteina
Kvaternarna struktura
proteina
Funkcije proteina
• Gradivna – strukturna: grade ćeliju i tkiva
• Biokatalitička – enzimi – usmeravaju
biohemijske reakcije
• Transportna – hemoglobin, transferin
• Imunološka – antitela
• Kontraktilna – aktin i miozin
• Regulatorna – hormoni
• Rezervna – albumin
PITANJA
•
•
•
•
Koji elementi ulaze u sastav proteina?
Koliko vrsta aminokiselina grade proteine?
Koje su funkcionalne grupe aminokiselina?
Kako su aminokiseline povezane u polipetidni
lanac?
• Kako nastaje peptidna veza?
• Šta je primarna struktura proteina?
• Koja dva oblika sekundarne strukture proteina
postoje?
PITANJA
• Kojim vezama se uspostavlja sekundarna
struktura proteina?
• Šta čini tercijarnu strukturu proteina?
• Koje vrste proteina postoje prema
prostornom obliku?
• Šta je kvaternarna struktura proteina?
• Navedi jedan fibrilarni i jedan globularni
protein?
• Koje uloge imaju proteini?
NUKLEINSKE KISELINE
• izgrađene od polinukleotidnih lanaca
• DNK grade 2 polinukleotidna lanca
• RNK gradi 1 polinukleotidni lanac
NUKLEOTID
• Fosfatna grupa
• Pentoza (dezoksiriboza ili riboza)
• Azotna baza
Azotne baze
• Purinske baze su
derivati purina
• Pirimidinske baze su
derivati pirimidina
citozin
adenin
timin
guanin
uracil
Polinukleotidni
lanac
5’
• Više nukleotida
povezanih
fosfodiestarskim
vezama
3’
Antiparalelnost lanaca DNK
Sparivanje komplementarnih
azotnih baza
• Molekul DNK izgrađen je
od 2 spiralno uvijena
antiparalelna (suprotno
orijentisana)
polinukleotidna lanca,
povezana među sobom
vodoničnim vezama
između kompementarnih
azotnih baza (A-T; G-C)
Uloga nukleinskih kiselina
• DNK je nosilac naslednih (genetičkih)
informacija; kontroliše sintezu proteina
• Vrste RNK su: informaciona RNK,
transportna RNK i ribozomalna RNK
• Sve tri vrste RNK učestvuju u sintezi
proteina
PITANJA
• Kako je građen nukleotid?
• Šta je polinukleotidni lanac?
• Koliko polinukleotidnih lanaca gradi
molekul DNK, a koliko molekul RNK?
• Koji pentozni šećer ulazi u sastav
dezoksiriboze, a koji u sastav riboze?
• Koje azotne baze ulaze u sastav DNK, a
koje u sastav RNK?
PITANJA
• Koje su komplementarne baze u DNK, a
koje u RNK?
• Kako je građen molekul DNK?
• Koja je uloga DNK?
• Koje vrste RNK postoje?
• Koja je uloga RNK?
Slide 44
HEMIJSKI
SASTAV
ĆELIJE
Biogeni elementi
Makroelementi
Mikroelementi
C, H, O, N, S,
Mg, Fe, Cu, Zn,
P, Na, K, Ca,
Mn, Co, I, F
Cl
~ 99% ćelije:
C, H, O, N
Sastav ćelije
Neorganske materije
Organske materije
• Voda
• Soli
• Ugljeni hidrati
• Lipidi
• Proteini
• Nukleinske
kiseline
VODA
•
•
•
•
•
•
70% ćelije
Rastvarač jonskih i polarnih materija
Sredina za biohemijske procese
Životna sredina (za vodene organizme)
Transportna uloga
Učestvuje u termoregulaciji
Struktura molekula vode
Polarna kovalentna veza
• Molekul vode je
dipol
Vodonične veze
Osobine vode
• Visok toplotni kapacitet: sporo se
zagreva i sporo hladi – čuva toplotu
• Velika toplota isparavanja:
isparavanjem vode sa površine telo se
hladi
Značaj: termoregulacija
Ponašanje materija prema vodi
Hidrofilne – imaju
afinitet prema vodi,
privlače vodu
• Joni
• Polarne materije
Hidrofobne –
odbijaju vodu
• Nepolarne materije
Mineralne materije - soli
• U vodenom rastvoru nalaze se u obliku
naelektrisanih čestica – jona
• Katjoni: Na+, K+, Ca2+, Mg2+, Fe2+, Fe3+
• Anjoni: hloridi, fosfati, sulfati, nitrati,
bikarbonati (Cl–, PO43–, SO42–, NO3–,
HCO3–)
ELEKTROLITIČKA DISOCIJACIJA
NaCl → Na+ + Cl–
Hidratisani joni
SO
Makroelementi
Mikroelementi
Biogeni elementi
SASTAV ĆELIJE
Neorganske
materije
Organske
materije
Nukleinske
kiseline
Proteini
Voda
Soli
Ugljeni
hidrati
Lipidi
Organske materije
• Bazirane na ugljeniku
• C atom – četvorovalentan
• C-atomi se povezuju u nizove
(negranate i granate) i prstenove
UGLJENI HIDRATI
• Izgrađeni od C, H i O
• Prema složenosti molekula dele se na:
»Monosaharide
»Disaharide
»Oligosaharide
»Polisaharide
Monosaharidi – Cn(H2O)n
• Prema broju C-atoma dele se na:
»trioze
»tetroze
»pentoze: riboza, dezoksiriboza
(ulaze u sastav nukleinskih kiselina)
»heksoze: glukoza, fruktoza,
galaktoza (energetska uloga)
Pentoze
riboza
dezoksiriboza
Heksoze – C6H12O6
glukoza
fruktoza
galaktoza
Disaharidi
• Izgrađeni od 2 monosaharida
Saharoza običan šećer Glu-Fru
Laktoza mlečni šećer Glu-Gal
Maltoza Glu-Glu
• Energetska uloga
saharoza
laktoza
maltoza
Oligosaharidi
• Izgrađeni od 3-100 monosaharida
• Gradivna uloga – ulaze u sastav
ćelijske membrane
oligosaharid
fosfolipidi
protein
Polisaharidi
• Izgrađeni od 100 do 1000
monosaharida – glukoze
Energetski
Skrob
Životinje i
gljive
Glikogen
Gradivni
Celuloza
Hitin
ćelijski zid
biljaka
egzoskelet
zglavkara,
ćelijski zid
gljiva
Biljke
Skrob
Glikogen
Celuloza
LIPIDI
• Izgrađeni od C,H i O
• Nerastvorljivi u vodi
• Podela:
–Trigliceridi
–Fosfolipidi
–Steroidi
Trigliceridi
• Estri glicerola i 3 masne kiseline
• Energetska uloga
+
3
masna kiselina
glicerol
triglicerid
Fosfolipidi
• Estri glicerola, 2 masne kiseline i fosforne
kiseline
• Grade ćelijske membrane
Polarna glava
- hidrofilna
Nepolaran rep
- hidrofoban
Fosfolipidni dvosloj
Fosfolipidni dvosloj
ćelijske membrane
Hidrofilne
glave
Hidrofobni
repovi
Steroidi
• Derivati holesterola
• Holesterol ulazi u sastav ćelijske
membrane životinja
• Neki steroidi imaju regulatornu ulogu:
polni hormoni i hormoni kore
nadbubrežne žlezde
Glukoza
riboza
Fruktoza
dezoksiriboza
Pentoze
Saharoza
Galaktoza
Laktoza
Maltoza
Heksoze
Monosaharidi
Disaharidi
UGLJENI HIDRATI
Oligosaharidi
Polisaharidi
Skrob
Glikogen
Celuloza
Hitin
LIPIDI
trigliceridi
fosfolipidi
Steroidi
PROTEINI
PROTEINI
• U njihov sastav ulaze: C, H, O i N
• Makromolekuli izgrađeni od 20 vrsta
amino-kiselina povezanih međusobno
peptidnim vezama u linearni polipetidni
lanac
Aminokiseline
• Organska jedinjenja sa dve funkcionalne
grupe: amino-grupom (–NH2) i
karboksilnom grupom (–COOH)
• Razlikuju se po R-grupi
Nepolarne
Vrste aminokiselina
Pozitivno naelektrisane
Polarne nenaelektrisane
Negativno naelektrisane
Peptidna veza
• Nastaje reakcijom između karboksilne
grupe jedne aminokiseline i amino-grupe
druge aminokiseline
dipeptid
Primarna struktura proteina
• Broj i redosled aminokiselina u
polipetpidnom lancu
• Zapisana u genima
Sekundarna struktura proteina
• Dva oblika: αheliks i β-ploča
• Uspostavlja se
formiranjem
vodoničnih veza
između H i O
peptidnih veza
α-heliks
β-ploča
Tercijarna struktura proteina
• Čine ga α-heliksi, β-ploče i “neuređeni”
delovi
Kvaternarna struktura proteina
• Više polipeptidnih lanaca gradi
funkcionalan protein
kolagen
hemoglobin
Prostorni oblik proteina
• Globularni proteini
loptasti – sferni
• Fibrilarni proteini
končasti
Primarna struktura
proteina
Sekundarna struktura
proteina
Tercijarna struktura
proteina
Kvaternarna struktura
proteina
Funkcije proteina
• Gradivna – strukturna: grade ćeliju i tkiva
• Biokatalitička – enzimi – usmeravaju
biohemijske reakcije
• Transportna – hemoglobin, transferin
• Imunološka – antitela
• Kontraktilna – aktin i miozin
• Regulatorna – hormoni
• Rezervna – albumin
PITANJA
•
•
•
•
Koji elementi ulaze u sastav proteina?
Koliko vrsta aminokiselina grade proteine?
Koje su funkcionalne grupe aminokiselina?
Kako su aminokiseline povezane u polipetidni
lanac?
• Kako nastaje peptidna veza?
• Šta je primarna struktura proteina?
• Koja dva oblika sekundarne strukture proteina
postoje?
PITANJA
• Kojim vezama se uspostavlja sekundarna
struktura proteina?
• Šta čini tercijarnu strukturu proteina?
• Koje vrste proteina postoje prema
prostornom obliku?
• Šta je kvaternarna struktura proteina?
• Navedi jedan fibrilarni i jedan globularni
protein?
• Koje uloge imaju proteini?
NUKLEINSKE KISELINE
• izgrađene od polinukleotidnih lanaca
• DNK grade 2 polinukleotidna lanca
• RNK gradi 1 polinukleotidni lanac
NUKLEOTID
• Fosfatna grupa
• Pentoza (dezoksiriboza ili riboza)
• Azotna baza
Azotne baze
• Purinske baze su
derivati purina
• Pirimidinske baze su
derivati pirimidina
citozin
adenin
timin
guanin
uracil
Polinukleotidni
lanac
5’
• Više nukleotida
povezanih
fosfodiestarskim
vezama
3’
Antiparalelnost lanaca DNK
Sparivanje komplementarnih
azotnih baza
• Molekul DNK izgrađen je
od 2 spiralno uvijena
antiparalelna (suprotno
orijentisana)
polinukleotidna lanca,
povezana među sobom
vodoničnim vezama
između kompementarnih
azotnih baza (A-T; G-C)
Uloga nukleinskih kiselina
• DNK je nosilac naslednih (genetičkih)
informacija; kontroliše sintezu proteina
• Vrste RNK su: informaciona RNK,
transportna RNK i ribozomalna RNK
• Sve tri vrste RNK učestvuju u sintezi
proteina
PITANJA
• Kako je građen nukleotid?
• Šta je polinukleotidni lanac?
• Koliko polinukleotidnih lanaca gradi
molekul DNK, a koliko molekul RNK?
• Koji pentozni šećer ulazi u sastav
dezoksiriboze, a koji u sastav riboze?
• Koje azotne baze ulaze u sastav DNK, a
koje u sastav RNK?
PITANJA
• Koje su komplementarne baze u DNK, a
koje u RNK?
• Kako je građen molekul DNK?
• Koja je uloga DNK?
• Koje vrste RNK postoje?
• Koja je uloga RNK?
Slide 45
HEMIJSKI
SASTAV
ĆELIJE
Biogeni elementi
Makroelementi
Mikroelementi
C, H, O, N, S,
Mg, Fe, Cu, Zn,
P, Na, K, Ca,
Mn, Co, I, F
Cl
~ 99% ćelije:
C, H, O, N
Sastav ćelije
Neorganske materije
Organske materije
• Voda
• Soli
• Ugljeni hidrati
• Lipidi
• Proteini
• Nukleinske
kiseline
VODA
•
•
•
•
•
•
70% ćelije
Rastvarač jonskih i polarnih materija
Sredina za biohemijske procese
Životna sredina (za vodene organizme)
Transportna uloga
Učestvuje u termoregulaciji
Struktura molekula vode
Polarna kovalentna veza
• Molekul vode je
dipol
Vodonične veze
Osobine vode
• Visok toplotni kapacitet: sporo se
zagreva i sporo hladi – čuva toplotu
• Velika toplota isparavanja:
isparavanjem vode sa površine telo se
hladi
Značaj: termoregulacija
Ponašanje materija prema vodi
Hidrofilne – imaju
afinitet prema vodi,
privlače vodu
• Joni
• Polarne materije
Hidrofobne –
odbijaju vodu
• Nepolarne materije
Mineralne materije - soli
• U vodenom rastvoru nalaze se u obliku
naelektrisanih čestica – jona
• Katjoni: Na+, K+, Ca2+, Mg2+, Fe2+, Fe3+
• Anjoni: hloridi, fosfati, sulfati, nitrati,
bikarbonati (Cl–, PO43–, SO42–, NO3–,
HCO3–)
ELEKTROLITIČKA DISOCIJACIJA
NaCl → Na+ + Cl–
Hidratisani joni
SO
Makroelementi
Mikroelementi
Biogeni elementi
SASTAV ĆELIJE
Neorganske
materije
Organske
materije
Nukleinske
kiseline
Proteini
Voda
Soli
Ugljeni
hidrati
Lipidi
Organske materije
• Bazirane na ugljeniku
• C atom – četvorovalentan
• C-atomi se povezuju u nizove
(negranate i granate) i prstenove
UGLJENI HIDRATI
• Izgrađeni od C, H i O
• Prema složenosti molekula dele se na:
»Monosaharide
»Disaharide
»Oligosaharide
»Polisaharide
Monosaharidi – Cn(H2O)n
• Prema broju C-atoma dele se na:
»trioze
»tetroze
»pentoze: riboza, dezoksiriboza
(ulaze u sastav nukleinskih kiselina)
»heksoze: glukoza, fruktoza,
galaktoza (energetska uloga)
Pentoze
riboza
dezoksiriboza
Heksoze – C6H12O6
glukoza
fruktoza
galaktoza
Disaharidi
• Izgrađeni od 2 monosaharida
Saharoza običan šećer Glu-Fru
Laktoza mlečni šećer Glu-Gal
Maltoza Glu-Glu
• Energetska uloga
saharoza
laktoza
maltoza
Oligosaharidi
• Izgrađeni od 3-100 monosaharida
• Gradivna uloga – ulaze u sastav
ćelijske membrane
oligosaharid
fosfolipidi
protein
Polisaharidi
• Izgrađeni od 100 do 1000
monosaharida – glukoze
Energetski
Skrob
Životinje i
gljive
Glikogen
Gradivni
Celuloza
Hitin
ćelijski zid
biljaka
egzoskelet
zglavkara,
ćelijski zid
gljiva
Biljke
Skrob
Glikogen
Celuloza
LIPIDI
• Izgrađeni od C,H i O
• Nerastvorljivi u vodi
• Podela:
–Trigliceridi
–Fosfolipidi
–Steroidi
Trigliceridi
• Estri glicerola i 3 masne kiseline
• Energetska uloga
+
3
masna kiselina
glicerol
triglicerid
Fosfolipidi
• Estri glicerola, 2 masne kiseline i fosforne
kiseline
• Grade ćelijske membrane
Polarna glava
- hidrofilna
Nepolaran rep
- hidrofoban
Fosfolipidni dvosloj
Fosfolipidni dvosloj
ćelijske membrane
Hidrofilne
glave
Hidrofobni
repovi
Steroidi
• Derivati holesterola
• Holesterol ulazi u sastav ćelijske
membrane životinja
• Neki steroidi imaju regulatornu ulogu:
polni hormoni i hormoni kore
nadbubrežne žlezde
Glukoza
riboza
Fruktoza
dezoksiriboza
Pentoze
Saharoza
Galaktoza
Laktoza
Maltoza
Heksoze
Monosaharidi
Disaharidi
UGLJENI HIDRATI
Oligosaharidi
Polisaharidi
Skrob
Glikogen
Celuloza
Hitin
LIPIDI
trigliceridi
fosfolipidi
Steroidi
PROTEINI
PROTEINI
• U njihov sastav ulaze: C, H, O i N
• Makromolekuli izgrađeni od 20 vrsta
amino-kiselina povezanih međusobno
peptidnim vezama u linearni polipetidni
lanac
Aminokiseline
• Organska jedinjenja sa dve funkcionalne
grupe: amino-grupom (–NH2) i
karboksilnom grupom (–COOH)
• Razlikuju se po R-grupi
Nepolarne
Vrste aminokiselina
Pozitivno naelektrisane
Polarne nenaelektrisane
Negativno naelektrisane
Peptidna veza
• Nastaje reakcijom između karboksilne
grupe jedne aminokiseline i amino-grupe
druge aminokiseline
dipeptid
Primarna struktura proteina
• Broj i redosled aminokiselina u
polipetpidnom lancu
• Zapisana u genima
Sekundarna struktura proteina
• Dva oblika: αheliks i β-ploča
• Uspostavlja se
formiranjem
vodoničnih veza
između H i O
peptidnih veza
α-heliks
β-ploča
Tercijarna struktura proteina
• Čine ga α-heliksi, β-ploče i “neuređeni”
delovi
Kvaternarna struktura proteina
• Više polipeptidnih lanaca gradi
funkcionalan protein
kolagen
hemoglobin
Prostorni oblik proteina
• Globularni proteini
loptasti – sferni
• Fibrilarni proteini
končasti
Primarna struktura
proteina
Sekundarna struktura
proteina
Tercijarna struktura
proteina
Kvaternarna struktura
proteina
Funkcije proteina
• Gradivna – strukturna: grade ćeliju i tkiva
• Biokatalitička – enzimi – usmeravaju
biohemijske reakcije
• Transportna – hemoglobin, transferin
• Imunološka – antitela
• Kontraktilna – aktin i miozin
• Regulatorna – hormoni
• Rezervna – albumin
PITANJA
•
•
•
•
Koji elementi ulaze u sastav proteina?
Koliko vrsta aminokiselina grade proteine?
Koje su funkcionalne grupe aminokiselina?
Kako su aminokiseline povezane u polipetidni
lanac?
• Kako nastaje peptidna veza?
• Šta je primarna struktura proteina?
• Koja dva oblika sekundarne strukture proteina
postoje?
PITANJA
• Kojim vezama se uspostavlja sekundarna
struktura proteina?
• Šta čini tercijarnu strukturu proteina?
• Koje vrste proteina postoje prema
prostornom obliku?
• Šta je kvaternarna struktura proteina?
• Navedi jedan fibrilarni i jedan globularni
protein?
• Koje uloge imaju proteini?
NUKLEINSKE KISELINE
• izgrađene od polinukleotidnih lanaca
• DNK grade 2 polinukleotidna lanca
• RNK gradi 1 polinukleotidni lanac
NUKLEOTID
• Fosfatna grupa
• Pentoza (dezoksiriboza ili riboza)
• Azotna baza
Azotne baze
• Purinske baze su
derivati purina
• Pirimidinske baze su
derivati pirimidina
citozin
adenin
timin
guanin
uracil
Polinukleotidni
lanac
5’
• Više nukleotida
povezanih
fosfodiestarskim
vezama
3’
Antiparalelnost lanaca DNK
Sparivanje komplementarnih
azotnih baza
• Molekul DNK izgrađen je
od 2 spiralno uvijena
antiparalelna (suprotno
orijentisana)
polinukleotidna lanca,
povezana među sobom
vodoničnim vezama
između kompementarnih
azotnih baza (A-T; G-C)
Uloga nukleinskih kiselina
• DNK je nosilac naslednih (genetičkih)
informacija; kontroliše sintezu proteina
• Vrste RNK su: informaciona RNK,
transportna RNK i ribozomalna RNK
• Sve tri vrste RNK učestvuju u sintezi
proteina
PITANJA
• Kako je građen nukleotid?
• Šta je polinukleotidni lanac?
• Koliko polinukleotidnih lanaca gradi
molekul DNK, a koliko molekul RNK?
• Koji pentozni šećer ulazi u sastav
dezoksiriboze, a koji u sastav riboze?
• Koje azotne baze ulaze u sastav DNK, a
koje u sastav RNK?
PITANJA
• Koje su komplementarne baze u DNK, a
koje u RNK?
• Kako je građen molekul DNK?
• Koja je uloga DNK?
• Koje vrste RNK postoje?
• Koja je uloga RNK?
Slide 46
HEMIJSKI
SASTAV
ĆELIJE
Biogeni elementi
Makroelementi
Mikroelementi
C, H, O, N, S,
Mg, Fe, Cu, Zn,
P, Na, K, Ca,
Mn, Co, I, F
Cl
~ 99% ćelije:
C, H, O, N
Sastav ćelije
Neorganske materije
Organske materije
• Voda
• Soli
• Ugljeni hidrati
• Lipidi
• Proteini
• Nukleinske
kiseline
VODA
•
•
•
•
•
•
70% ćelije
Rastvarač jonskih i polarnih materija
Sredina za biohemijske procese
Životna sredina (za vodene organizme)
Transportna uloga
Učestvuje u termoregulaciji
Struktura molekula vode
Polarna kovalentna veza
• Molekul vode je
dipol
Vodonične veze
Osobine vode
• Visok toplotni kapacitet: sporo se
zagreva i sporo hladi – čuva toplotu
• Velika toplota isparavanja:
isparavanjem vode sa površine telo se
hladi
Značaj: termoregulacija
Ponašanje materija prema vodi
Hidrofilne – imaju
afinitet prema vodi,
privlače vodu
• Joni
• Polarne materije
Hidrofobne –
odbijaju vodu
• Nepolarne materije
Mineralne materije - soli
• U vodenom rastvoru nalaze se u obliku
naelektrisanih čestica – jona
• Katjoni: Na+, K+, Ca2+, Mg2+, Fe2+, Fe3+
• Anjoni: hloridi, fosfati, sulfati, nitrati,
bikarbonati (Cl–, PO43–, SO42–, NO3–,
HCO3–)
ELEKTROLITIČKA DISOCIJACIJA
NaCl → Na+ + Cl–
Hidratisani joni
SO
Makroelementi
Mikroelementi
Biogeni elementi
SASTAV ĆELIJE
Neorganske
materije
Organske
materije
Nukleinske
kiseline
Proteini
Voda
Soli
Ugljeni
hidrati
Lipidi
Organske materije
• Bazirane na ugljeniku
• C atom – četvorovalentan
• C-atomi se povezuju u nizove
(negranate i granate) i prstenove
UGLJENI HIDRATI
• Izgrađeni od C, H i O
• Prema složenosti molekula dele se na:
»Monosaharide
»Disaharide
»Oligosaharide
»Polisaharide
Monosaharidi – Cn(H2O)n
• Prema broju C-atoma dele se na:
»trioze
»tetroze
»pentoze: riboza, dezoksiriboza
(ulaze u sastav nukleinskih kiselina)
»heksoze: glukoza, fruktoza,
galaktoza (energetska uloga)
Pentoze
riboza
dezoksiriboza
Heksoze – C6H12O6
glukoza
fruktoza
galaktoza
Disaharidi
• Izgrađeni od 2 monosaharida
Saharoza običan šećer Glu-Fru
Laktoza mlečni šećer Glu-Gal
Maltoza Glu-Glu
• Energetska uloga
saharoza
laktoza
maltoza
Oligosaharidi
• Izgrađeni od 3-100 monosaharida
• Gradivna uloga – ulaze u sastav
ćelijske membrane
oligosaharid
fosfolipidi
protein
Polisaharidi
• Izgrađeni od 100 do 1000
monosaharida – glukoze
Energetski
Skrob
Životinje i
gljive
Glikogen
Gradivni
Celuloza
Hitin
ćelijski zid
biljaka
egzoskelet
zglavkara,
ćelijski zid
gljiva
Biljke
Skrob
Glikogen
Celuloza
LIPIDI
• Izgrađeni od C,H i O
• Nerastvorljivi u vodi
• Podela:
–Trigliceridi
–Fosfolipidi
–Steroidi
Trigliceridi
• Estri glicerola i 3 masne kiseline
• Energetska uloga
+
3
masna kiselina
glicerol
triglicerid
Fosfolipidi
• Estri glicerola, 2 masne kiseline i fosforne
kiseline
• Grade ćelijske membrane
Polarna glava
- hidrofilna
Nepolaran rep
- hidrofoban
Fosfolipidni dvosloj
Fosfolipidni dvosloj
ćelijske membrane
Hidrofilne
glave
Hidrofobni
repovi
Steroidi
• Derivati holesterola
• Holesterol ulazi u sastav ćelijske
membrane životinja
• Neki steroidi imaju regulatornu ulogu:
polni hormoni i hormoni kore
nadbubrežne žlezde
Glukoza
riboza
Fruktoza
dezoksiriboza
Pentoze
Saharoza
Galaktoza
Laktoza
Maltoza
Heksoze
Monosaharidi
Disaharidi
UGLJENI HIDRATI
Oligosaharidi
Polisaharidi
Skrob
Glikogen
Celuloza
Hitin
LIPIDI
trigliceridi
fosfolipidi
Steroidi
PROTEINI
PROTEINI
• U njihov sastav ulaze: C, H, O i N
• Makromolekuli izgrađeni od 20 vrsta
amino-kiselina povezanih međusobno
peptidnim vezama u linearni polipetidni
lanac
Aminokiseline
• Organska jedinjenja sa dve funkcionalne
grupe: amino-grupom (–NH2) i
karboksilnom grupom (–COOH)
• Razlikuju se po R-grupi
Nepolarne
Vrste aminokiselina
Pozitivno naelektrisane
Polarne nenaelektrisane
Negativno naelektrisane
Peptidna veza
• Nastaje reakcijom između karboksilne
grupe jedne aminokiseline i amino-grupe
druge aminokiseline
dipeptid
Primarna struktura proteina
• Broj i redosled aminokiselina u
polipetpidnom lancu
• Zapisana u genima
Sekundarna struktura proteina
• Dva oblika: αheliks i β-ploča
• Uspostavlja se
formiranjem
vodoničnih veza
između H i O
peptidnih veza
α-heliks
β-ploča
Tercijarna struktura proteina
• Čine ga α-heliksi, β-ploče i “neuređeni”
delovi
Kvaternarna struktura proteina
• Više polipeptidnih lanaca gradi
funkcionalan protein
kolagen
hemoglobin
Prostorni oblik proteina
• Globularni proteini
loptasti – sferni
• Fibrilarni proteini
končasti
Primarna struktura
proteina
Sekundarna struktura
proteina
Tercijarna struktura
proteina
Kvaternarna struktura
proteina
Funkcije proteina
• Gradivna – strukturna: grade ćeliju i tkiva
• Biokatalitička – enzimi – usmeravaju
biohemijske reakcije
• Transportna – hemoglobin, transferin
• Imunološka – antitela
• Kontraktilna – aktin i miozin
• Regulatorna – hormoni
• Rezervna – albumin
PITANJA
•
•
•
•
Koji elementi ulaze u sastav proteina?
Koliko vrsta aminokiselina grade proteine?
Koje su funkcionalne grupe aminokiselina?
Kako su aminokiseline povezane u polipetidni
lanac?
• Kako nastaje peptidna veza?
• Šta je primarna struktura proteina?
• Koja dva oblika sekundarne strukture proteina
postoje?
PITANJA
• Kojim vezama se uspostavlja sekundarna
struktura proteina?
• Šta čini tercijarnu strukturu proteina?
• Koje vrste proteina postoje prema
prostornom obliku?
• Šta je kvaternarna struktura proteina?
• Navedi jedan fibrilarni i jedan globularni
protein?
• Koje uloge imaju proteini?
NUKLEINSKE KISELINE
• izgrađene od polinukleotidnih lanaca
• DNK grade 2 polinukleotidna lanca
• RNK gradi 1 polinukleotidni lanac
NUKLEOTID
• Fosfatna grupa
• Pentoza (dezoksiriboza ili riboza)
• Azotna baza
Azotne baze
• Purinske baze su
derivati purina
• Pirimidinske baze su
derivati pirimidina
citozin
adenin
timin
guanin
uracil
Polinukleotidni
lanac
5’
• Više nukleotida
povezanih
fosfodiestarskim
vezama
3’
Antiparalelnost lanaca DNK
Sparivanje komplementarnih
azotnih baza
• Molekul DNK izgrađen je
od 2 spiralno uvijena
antiparalelna (suprotno
orijentisana)
polinukleotidna lanca,
povezana među sobom
vodoničnim vezama
između kompementarnih
azotnih baza (A-T; G-C)
Uloga nukleinskih kiselina
• DNK je nosilac naslednih (genetičkih)
informacija; kontroliše sintezu proteina
• Vrste RNK su: informaciona RNK,
transportna RNK i ribozomalna RNK
• Sve tri vrste RNK učestvuju u sintezi
proteina
PITANJA
• Kako je građen nukleotid?
• Šta je polinukleotidni lanac?
• Koliko polinukleotidnih lanaca gradi
molekul DNK, a koliko molekul RNK?
• Koji pentozni šećer ulazi u sastav
dezoksiriboze, a koji u sastav riboze?
• Koje azotne baze ulaze u sastav DNK, a
koje u sastav RNK?
PITANJA
• Koje su komplementarne baze u DNK, a
koje u RNK?
• Kako je građen molekul DNK?
• Koja je uloga DNK?
• Koje vrste RNK postoje?
• Koja je uloga RNK?
Slide 47
HEMIJSKI
SASTAV
ĆELIJE
Biogeni elementi
Makroelementi
Mikroelementi
C, H, O, N, S,
Mg, Fe, Cu, Zn,
P, Na, K, Ca,
Mn, Co, I, F
Cl
~ 99% ćelije:
C, H, O, N
Sastav ćelije
Neorganske materije
Organske materije
• Voda
• Soli
• Ugljeni hidrati
• Lipidi
• Proteini
• Nukleinske
kiseline
VODA
•
•
•
•
•
•
70% ćelije
Rastvarač jonskih i polarnih materija
Sredina za biohemijske procese
Životna sredina (za vodene organizme)
Transportna uloga
Učestvuje u termoregulaciji
Struktura molekula vode
Polarna kovalentna veza
• Molekul vode je
dipol
Vodonične veze
Osobine vode
• Visok toplotni kapacitet: sporo se
zagreva i sporo hladi – čuva toplotu
• Velika toplota isparavanja:
isparavanjem vode sa površine telo se
hladi
Značaj: termoregulacija
Ponašanje materija prema vodi
Hidrofilne – imaju
afinitet prema vodi,
privlače vodu
• Joni
• Polarne materije
Hidrofobne –
odbijaju vodu
• Nepolarne materije
Mineralne materije - soli
• U vodenom rastvoru nalaze se u obliku
naelektrisanih čestica – jona
• Katjoni: Na+, K+, Ca2+, Mg2+, Fe2+, Fe3+
• Anjoni: hloridi, fosfati, sulfati, nitrati,
bikarbonati (Cl–, PO43–, SO42–, NO3–,
HCO3–)
ELEKTROLITIČKA DISOCIJACIJA
NaCl → Na+ + Cl–
Hidratisani joni
SO
Makroelementi
Mikroelementi
Biogeni elementi
SASTAV ĆELIJE
Neorganske
materije
Organske
materije
Nukleinske
kiseline
Proteini
Voda
Soli
Ugljeni
hidrati
Lipidi
Organske materije
• Bazirane na ugljeniku
• C atom – četvorovalentan
• C-atomi se povezuju u nizove
(negranate i granate) i prstenove
UGLJENI HIDRATI
• Izgrađeni od C, H i O
• Prema složenosti molekula dele se na:
»Monosaharide
»Disaharide
»Oligosaharide
»Polisaharide
Monosaharidi – Cn(H2O)n
• Prema broju C-atoma dele se na:
»trioze
»tetroze
»pentoze: riboza, dezoksiriboza
(ulaze u sastav nukleinskih kiselina)
»heksoze: glukoza, fruktoza,
galaktoza (energetska uloga)
Pentoze
riboza
dezoksiriboza
Heksoze – C6H12O6
glukoza
fruktoza
galaktoza
Disaharidi
• Izgrađeni od 2 monosaharida
Saharoza običan šećer Glu-Fru
Laktoza mlečni šećer Glu-Gal
Maltoza Glu-Glu
• Energetska uloga
saharoza
laktoza
maltoza
Oligosaharidi
• Izgrađeni od 3-100 monosaharida
• Gradivna uloga – ulaze u sastav
ćelijske membrane
oligosaharid
fosfolipidi
protein
Polisaharidi
• Izgrađeni od 100 do 1000
monosaharida – glukoze
Energetski
Skrob
Životinje i
gljive
Glikogen
Gradivni
Celuloza
Hitin
ćelijski zid
biljaka
egzoskelet
zglavkara,
ćelijski zid
gljiva
Biljke
Skrob
Glikogen
Celuloza
LIPIDI
• Izgrađeni od C,H i O
• Nerastvorljivi u vodi
• Podela:
–Trigliceridi
–Fosfolipidi
–Steroidi
Trigliceridi
• Estri glicerola i 3 masne kiseline
• Energetska uloga
+
3
masna kiselina
glicerol
triglicerid
Fosfolipidi
• Estri glicerola, 2 masne kiseline i fosforne
kiseline
• Grade ćelijske membrane
Polarna glava
- hidrofilna
Nepolaran rep
- hidrofoban
Fosfolipidni dvosloj
Fosfolipidni dvosloj
ćelijske membrane
Hidrofilne
glave
Hidrofobni
repovi
Steroidi
• Derivati holesterola
• Holesterol ulazi u sastav ćelijske
membrane životinja
• Neki steroidi imaju regulatornu ulogu:
polni hormoni i hormoni kore
nadbubrežne žlezde
Glukoza
riboza
Fruktoza
dezoksiriboza
Pentoze
Saharoza
Galaktoza
Laktoza
Maltoza
Heksoze
Monosaharidi
Disaharidi
UGLJENI HIDRATI
Oligosaharidi
Polisaharidi
Skrob
Glikogen
Celuloza
Hitin
LIPIDI
trigliceridi
fosfolipidi
Steroidi
PROTEINI
PROTEINI
• U njihov sastav ulaze: C, H, O i N
• Makromolekuli izgrađeni od 20 vrsta
amino-kiselina povezanih međusobno
peptidnim vezama u linearni polipetidni
lanac
Aminokiseline
• Organska jedinjenja sa dve funkcionalne
grupe: amino-grupom (–NH2) i
karboksilnom grupom (–COOH)
• Razlikuju se po R-grupi
Nepolarne
Vrste aminokiselina
Pozitivno naelektrisane
Polarne nenaelektrisane
Negativno naelektrisane
Peptidna veza
• Nastaje reakcijom između karboksilne
grupe jedne aminokiseline i amino-grupe
druge aminokiseline
dipeptid
Primarna struktura proteina
• Broj i redosled aminokiselina u
polipetpidnom lancu
• Zapisana u genima
Sekundarna struktura proteina
• Dva oblika: αheliks i β-ploča
• Uspostavlja se
formiranjem
vodoničnih veza
između H i O
peptidnih veza
α-heliks
β-ploča
Tercijarna struktura proteina
• Čine ga α-heliksi, β-ploče i “neuređeni”
delovi
Kvaternarna struktura proteina
• Više polipeptidnih lanaca gradi
funkcionalan protein
kolagen
hemoglobin
Prostorni oblik proteina
• Globularni proteini
loptasti – sferni
• Fibrilarni proteini
končasti
Primarna struktura
proteina
Sekundarna struktura
proteina
Tercijarna struktura
proteina
Kvaternarna struktura
proteina
Funkcije proteina
• Gradivna – strukturna: grade ćeliju i tkiva
• Biokatalitička – enzimi – usmeravaju
biohemijske reakcije
• Transportna – hemoglobin, transferin
• Imunološka – antitela
• Kontraktilna – aktin i miozin
• Regulatorna – hormoni
• Rezervna – albumin
PITANJA
•
•
•
•
Koji elementi ulaze u sastav proteina?
Koliko vrsta aminokiselina grade proteine?
Koje su funkcionalne grupe aminokiselina?
Kako su aminokiseline povezane u polipetidni
lanac?
• Kako nastaje peptidna veza?
• Šta je primarna struktura proteina?
• Koja dva oblika sekundarne strukture proteina
postoje?
PITANJA
• Kojim vezama se uspostavlja sekundarna
struktura proteina?
• Šta čini tercijarnu strukturu proteina?
• Koje vrste proteina postoje prema
prostornom obliku?
• Šta je kvaternarna struktura proteina?
• Navedi jedan fibrilarni i jedan globularni
protein?
• Koje uloge imaju proteini?
NUKLEINSKE KISELINE
• izgrađene od polinukleotidnih lanaca
• DNK grade 2 polinukleotidna lanca
• RNK gradi 1 polinukleotidni lanac
NUKLEOTID
• Fosfatna grupa
• Pentoza (dezoksiriboza ili riboza)
• Azotna baza
Azotne baze
• Purinske baze su
derivati purina
• Pirimidinske baze su
derivati pirimidina
citozin
adenin
timin
guanin
uracil
Polinukleotidni
lanac
5’
• Više nukleotida
povezanih
fosfodiestarskim
vezama
3’
Antiparalelnost lanaca DNK
Sparivanje komplementarnih
azotnih baza
• Molekul DNK izgrađen je
od 2 spiralno uvijena
antiparalelna (suprotno
orijentisana)
polinukleotidna lanca,
povezana među sobom
vodoničnim vezama
između kompementarnih
azotnih baza (A-T; G-C)
Uloga nukleinskih kiselina
• DNK je nosilac naslednih (genetičkih)
informacija; kontroliše sintezu proteina
• Vrste RNK su: informaciona RNK,
transportna RNK i ribozomalna RNK
• Sve tri vrste RNK učestvuju u sintezi
proteina
PITANJA
• Kako je građen nukleotid?
• Šta je polinukleotidni lanac?
• Koliko polinukleotidnih lanaca gradi
molekul DNK, a koliko molekul RNK?
• Koji pentozni šećer ulazi u sastav
dezoksiriboze, a koji u sastav riboze?
• Koje azotne baze ulaze u sastav DNK, a
koje u sastav RNK?
PITANJA
• Koje su komplementarne baze u DNK, a
koje u RNK?
• Kako je građen molekul DNK?
• Koja je uloga DNK?
• Koje vrste RNK postoje?
• Koja je uloga RNK?
Slide 48
HEMIJSKI
SASTAV
ĆELIJE
Biogeni elementi
Makroelementi
Mikroelementi
C, H, O, N, S,
Mg, Fe, Cu, Zn,
P, Na, K, Ca,
Mn, Co, I, F
Cl
~ 99% ćelije:
C, H, O, N
Sastav ćelije
Neorganske materije
Organske materije
• Voda
• Soli
• Ugljeni hidrati
• Lipidi
• Proteini
• Nukleinske
kiseline
VODA
•
•
•
•
•
•
70% ćelije
Rastvarač jonskih i polarnih materija
Sredina za biohemijske procese
Životna sredina (za vodene organizme)
Transportna uloga
Učestvuje u termoregulaciji
Struktura molekula vode
Polarna kovalentna veza
• Molekul vode je
dipol
Vodonične veze
Osobine vode
• Visok toplotni kapacitet: sporo se
zagreva i sporo hladi – čuva toplotu
• Velika toplota isparavanja:
isparavanjem vode sa površine telo se
hladi
Značaj: termoregulacija
Ponašanje materija prema vodi
Hidrofilne – imaju
afinitet prema vodi,
privlače vodu
• Joni
• Polarne materije
Hidrofobne –
odbijaju vodu
• Nepolarne materije
Mineralne materije - soli
• U vodenom rastvoru nalaze se u obliku
naelektrisanih čestica – jona
• Katjoni: Na+, K+, Ca2+, Mg2+, Fe2+, Fe3+
• Anjoni: hloridi, fosfati, sulfati, nitrati,
bikarbonati (Cl–, PO43–, SO42–, NO3–,
HCO3–)
ELEKTROLITIČKA DISOCIJACIJA
NaCl → Na+ + Cl–
Hidratisani joni
SO
Makroelementi
Mikroelementi
Biogeni elementi
SASTAV ĆELIJE
Neorganske
materije
Organske
materije
Nukleinske
kiseline
Proteini
Voda
Soli
Ugljeni
hidrati
Lipidi
Organske materije
• Bazirane na ugljeniku
• C atom – četvorovalentan
• C-atomi se povezuju u nizove
(negranate i granate) i prstenove
UGLJENI HIDRATI
• Izgrađeni od C, H i O
• Prema složenosti molekula dele se na:
»Monosaharide
»Disaharide
»Oligosaharide
»Polisaharide
Monosaharidi – Cn(H2O)n
• Prema broju C-atoma dele se na:
»trioze
»tetroze
»pentoze: riboza, dezoksiriboza
(ulaze u sastav nukleinskih kiselina)
»heksoze: glukoza, fruktoza,
galaktoza (energetska uloga)
Pentoze
riboza
dezoksiriboza
Heksoze – C6H12O6
glukoza
fruktoza
galaktoza
Disaharidi
• Izgrađeni od 2 monosaharida
Saharoza običan šećer Glu-Fru
Laktoza mlečni šećer Glu-Gal
Maltoza Glu-Glu
• Energetska uloga
saharoza
laktoza
maltoza
Oligosaharidi
• Izgrađeni od 3-100 monosaharida
• Gradivna uloga – ulaze u sastav
ćelijske membrane
oligosaharid
fosfolipidi
protein
Polisaharidi
• Izgrađeni od 100 do 1000
monosaharida – glukoze
Energetski
Skrob
Životinje i
gljive
Glikogen
Gradivni
Celuloza
Hitin
ćelijski zid
biljaka
egzoskelet
zglavkara,
ćelijski zid
gljiva
Biljke
Skrob
Glikogen
Celuloza
LIPIDI
• Izgrađeni od C,H i O
• Nerastvorljivi u vodi
• Podela:
–Trigliceridi
–Fosfolipidi
–Steroidi
Trigliceridi
• Estri glicerola i 3 masne kiseline
• Energetska uloga
+
3
masna kiselina
glicerol
triglicerid
Fosfolipidi
• Estri glicerola, 2 masne kiseline i fosforne
kiseline
• Grade ćelijske membrane
Polarna glava
- hidrofilna
Nepolaran rep
- hidrofoban
Fosfolipidni dvosloj
Fosfolipidni dvosloj
ćelijske membrane
Hidrofilne
glave
Hidrofobni
repovi
Steroidi
• Derivati holesterola
• Holesterol ulazi u sastav ćelijske
membrane životinja
• Neki steroidi imaju regulatornu ulogu:
polni hormoni i hormoni kore
nadbubrežne žlezde
Glukoza
riboza
Fruktoza
dezoksiriboza
Pentoze
Saharoza
Galaktoza
Laktoza
Maltoza
Heksoze
Monosaharidi
Disaharidi
UGLJENI HIDRATI
Oligosaharidi
Polisaharidi
Skrob
Glikogen
Celuloza
Hitin
LIPIDI
trigliceridi
fosfolipidi
Steroidi
PROTEINI
PROTEINI
• U njihov sastav ulaze: C, H, O i N
• Makromolekuli izgrađeni od 20 vrsta
amino-kiselina povezanih međusobno
peptidnim vezama u linearni polipetidni
lanac
Aminokiseline
• Organska jedinjenja sa dve funkcionalne
grupe: amino-grupom (–NH2) i
karboksilnom grupom (–COOH)
• Razlikuju se po R-grupi
Nepolarne
Vrste aminokiselina
Pozitivno naelektrisane
Polarne nenaelektrisane
Negativno naelektrisane
Peptidna veza
• Nastaje reakcijom između karboksilne
grupe jedne aminokiseline i amino-grupe
druge aminokiseline
dipeptid
Primarna struktura proteina
• Broj i redosled aminokiselina u
polipetpidnom lancu
• Zapisana u genima
Sekundarna struktura proteina
• Dva oblika: αheliks i β-ploča
• Uspostavlja se
formiranjem
vodoničnih veza
između H i O
peptidnih veza
α-heliks
β-ploča
Tercijarna struktura proteina
• Čine ga α-heliksi, β-ploče i “neuređeni”
delovi
Kvaternarna struktura proteina
• Više polipeptidnih lanaca gradi
funkcionalan protein
kolagen
hemoglobin
Prostorni oblik proteina
• Globularni proteini
loptasti – sferni
• Fibrilarni proteini
končasti
Primarna struktura
proteina
Sekundarna struktura
proteina
Tercijarna struktura
proteina
Kvaternarna struktura
proteina
Funkcije proteina
• Gradivna – strukturna: grade ćeliju i tkiva
• Biokatalitička – enzimi – usmeravaju
biohemijske reakcije
• Transportna – hemoglobin, transferin
• Imunološka – antitela
• Kontraktilna – aktin i miozin
• Regulatorna – hormoni
• Rezervna – albumin
PITANJA
•
•
•
•
Koji elementi ulaze u sastav proteina?
Koliko vrsta aminokiselina grade proteine?
Koje su funkcionalne grupe aminokiselina?
Kako su aminokiseline povezane u polipetidni
lanac?
• Kako nastaje peptidna veza?
• Šta je primarna struktura proteina?
• Koja dva oblika sekundarne strukture proteina
postoje?
PITANJA
• Kojim vezama se uspostavlja sekundarna
struktura proteina?
• Šta čini tercijarnu strukturu proteina?
• Koje vrste proteina postoje prema
prostornom obliku?
• Šta je kvaternarna struktura proteina?
• Navedi jedan fibrilarni i jedan globularni
protein?
• Koje uloge imaju proteini?
NUKLEINSKE KISELINE
• izgrađene od polinukleotidnih lanaca
• DNK grade 2 polinukleotidna lanca
• RNK gradi 1 polinukleotidni lanac
NUKLEOTID
• Fosfatna grupa
• Pentoza (dezoksiriboza ili riboza)
• Azotna baza
Azotne baze
• Purinske baze su
derivati purina
• Pirimidinske baze su
derivati pirimidina
citozin
adenin
timin
guanin
uracil
Polinukleotidni
lanac
5’
• Više nukleotida
povezanih
fosfodiestarskim
vezama
3’
Antiparalelnost lanaca DNK
Sparivanje komplementarnih
azotnih baza
• Molekul DNK izgrađen je
od 2 spiralno uvijena
antiparalelna (suprotno
orijentisana)
polinukleotidna lanca,
povezana među sobom
vodoničnim vezama
između kompementarnih
azotnih baza (A-T; G-C)
Uloga nukleinskih kiselina
• DNK je nosilac naslednih (genetičkih)
informacija; kontroliše sintezu proteina
• Vrste RNK su: informaciona RNK,
transportna RNK i ribozomalna RNK
• Sve tri vrste RNK učestvuju u sintezi
proteina
PITANJA
• Kako je građen nukleotid?
• Šta je polinukleotidni lanac?
• Koliko polinukleotidnih lanaca gradi
molekul DNK, a koliko molekul RNK?
• Koji pentozni šećer ulazi u sastav
dezoksiriboze, a koji u sastav riboze?
• Koje azotne baze ulaze u sastav DNK, a
koje u sastav RNK?
PITANJA
• Koje su komplementarne baze u DNK, a
koje u RNK?
• Kako je građen molekul DNK?
• Koja je uloga DNK?
• Koje vrste RNK postoje?
• Koja je uloga RNK?
Slide 49
HEMIJSKI
SASTAV
ĆELIJE
Biogeni elementi
Makroelementi
Mikroelementi
C, H, O, N, S,
Mg, Fe, Cu, Zn,
P, Na, K, Ca,
Mn, Co, I, F
Cl
~ 99% ćelije:
C, H, O, N
Sastav ćelije
Neorganske materije
Organske materije
• Voda
• Soli
• Ugljeni hidrati
• Lipidi
• Proteini
• Nukleinske
kiseline
VODA
•
•
•
•
•
•
70% ćelije
Rastvarač jonskih i polarnih materija
Sredina za biohemijske procese
Životna sredina (za vodene organizme)
Transportna uloga
Učestvuje u termoregulaciji
Struktura molekula vode
Polarna kovalentna veza
• Molekul vode je
dipol
Vodonične veze
Osobine vode
• Visok toplotni kapacitet: sporo se
zagreva i sporo hladi – čuva toplotu
• Velika toplota isparavanja:
isparavanjem vode sa površine telo se
hladi
Značaj: termoregulacija
Ponašanje materija prema vodi
Hidrofilne – imaju
afinitet prema vodi,
privlače vodu
• Joni
• Polarne materije
Hidrofobne –
odbijaju vodu
• Nepolarne materije
Mineralne materije - soli
• U vodenom rastvoru nalaze se u obliku
naelektrisanih čestica – jona
• Katjoni: Na+, K+, Ca2+, Mg2+, Fe2+, Fe3+
• Anjoni: hloridi, fosfati, sulfati, nitrati,
bikarbonati (Cl–, PO43–, SO42–, NO3–,
HCO3–)
ELEKTROLITIČKA DISOCIJACIJA
NaCl → Na+ + Cl–
Hidratisani joni
SO
Makroelementi
Mikroelementi
Biogeni elementi
SASTAV ĆELIJE
Neorganske
materije
Organske
materije
Nukleinske
kiseline
Proteini
Voda
Soli
Ugljeni
hidrati
Lipidi
Organske materije
• Bazirane na ugljeniku
• C atom – četvorovalentan
• C-atomi se povezuju u nizove
(negranate i granate) i prstenove
UGLJENI HIDRATI
• Izgrađeni od C, H i O
• Prema složenosti molekula dele se na:
»Monosaharide
»Disaharide
»Oligosaharide
»Polisaharide
Monosaharidi – Cn(H2O)n
• Prema broju C-atoma dele se na:
»trioze
»tetroze
»pentoze: riboza, dezoksiriboza
(ulaze u sastav nukleinskih kiselina)
»heksoze: glukoza, fruktoza,
galaktoza (energetska uloga)
Pentoze
riboza
dezoksiriboza
Heksoze – C6H12O6
glukoza
fruktoza
galaktoza
Disaharidi
• Izgrađeni od 2 monosaharida
Saharoza običan šećer Glu-Fru
Laktoza mlečni šećer Glu-Gal
Maltoza Glu-Glu
• Energetska uloga
saharoza
laktoza
maltoza
Oligosaharidi
• Izgrađeni od 3-100 monosaharida
• Gradivna uloga – ulaze u sastav
ćelijske membrane
oligosaharid
fosfolipidi
protein
Polisaharidi
• Izgrađeni od 100 do 1000
monosaharida – glukoze
Energetski
Skrob
Životinje i
gljive
Glikogen
Gradivni
Celuloza
Hitin
ćelijski zid
biljaka
egzoskelet
zglavkara,
ćelijski zid
gljiva
Biljke
Skrob
Glikogen
Celuloza
LIPIDI
• Izgrađeni od C,H i O
• Nerastvorljivi u vodi
• Podela:
–Trigliceridi
–Fosfolipidi
–Steroidi
Trigliceridi
• Estri glicerola i 3 masne kiseline
• Energetska uloga
+
3
masna kiselina
glicerol
triglicerid
Fosfolipidi
• Estri glicerola, 2 masne kiseline i fosforne
kiseline
• Grade ćelijske membrane
Polarna glava
- hidrofilna
Nepolaran rep
- hidrofoban
Fosfolipidni dvosloj
Fosfolipidni dvosloj
ćelijske membrane
Hidrofilne
glave
Hidrofobni
repovi
Steroidi
• Derivati holesterola
• Holesterol ulazi u sastav ćelijske
membrane životinja
• Neki steroidi imaju regulatornu ulogu:
polni hormoni i hormoni kore
nadbubrežne žlezde
Glukoza
riboza
Fruktoza
dezoksiriboza
Pentoze
Saharoza
Galaktoza
Laktoza
Maltoza
Heksoze
Monosaharidi
Disaharidi
UGLJENI HIDRATI
Oligosaharidi
Polisaharidi
Skrob
Glikogen
Celuloza
Hitin
LIPIDI
trigliceridi
fosfolipidi
Steroidi
PROTEINI
PROTEINI
• U njihov sastav ulaze: C, H, O i N
• Makromolekuli izgrađeni od 20 vrsta
amino-kiselina povezanih međusobno
peptidnim vezama u linearni polipetidni
lanac
Aminokiseline
• Organska jedinjenja sa dve funkcionalne
grupe: amino-grupom (–NH2) i
karboksilnom grupom (–COOH)
• Razlikuju se po R-grupi
Nepolarne
Vrste aminokiselina
Pozitivno naelektrisane
Polarne nenaelektrisane
Negativno naelektrisane
Peptidna veza
• Nastaje reakcijom između karboksilne
grupe jedne aminokiseline i amino-grupe
druge aminokiseline
dipeptid
Primarna struktura proteina
• Broj i redosled aminokiselina u
polipetpidnom lancu
• Zapisana u genima
Sekundarna struktura proteina
• Dva oblika: αheliks i β-ploča
• Uspostavlja se
formiranjem
vodoničnih veza
između H i O
peptidnih veza
α-heliks
β-ploča
Tercijarna struktura proteina
• Čine ga α-heliksi, β-ploče i “neuređeni”
delovi
Kvaternarna struktura proteina
• Više polipeptidnih lanaca gradi
funkcionalan protein
kolagen
hemoglobin
Prostorni oblik proteina
• Globularni proteini
loptasti – sferni
• Fibrilarni proteini
končasti
Primarna struktura
proteina
Sekundarna struktura
proteina
Tercijarna struktura
proteina
Kvaternarna struktura
proteina
Funkcije proteina
• Gradivna – strukturna: grade ćeliju i tkiva
• Biokatalitička – enzimi – usmeravaju
biohemijske reakcije
• Transportna – hemoglobin, transferin
• Imunološka – antitela
• Kontraktilna – aktin i miozin
• Regulatorna – hormoni
• Rezervna – albumin
PITANJA
•
•
•
•
Koji elementi ulaze u sastav proteina?
Koliko vrsta aminokiselina grade proteine?
Koje su funkcionalne grupe aminokiselina?
Kako su aminokiseline povezane u polipetidni
lanac?
• Kako nastaje peptidna veza?
• Šta je primarna struktura proteina?
• Koja dva oblika sekundarne strukture proteina
postoje?
PITANJA
• Kojim vezama se uspostavlja sekundarna
struktura proteina?
• Šta čini tercijarnu strukturu proteina?
• Koje vrste proteina postoje prema
prostornom obliku?
• Šta je kvaternarna struktura proteina?
• Navedi jedan fibrilarni i jedan globularni
protein?
• Koje uloge imaju proteini?
NUKLEINSKE KISELINE
• izgrađene od polinukleotidnih lanaca
• DNK grade 2 polinukleotidna lanca
• RNK gradi 1 polinukleotidni lanac
NUKLEOTID
• Fosfatna grupa
• Pentoza (dezoksiriboza ili riboza)
• Azotna baza
Azotne baze
• Purinske baze su
derivati purina
• Pirimidinske baze su
derivati pirimidina
citozin
adenin
timin
guanin
uracil
Polinukleotidni
lanac
5’
• Više nukleotida
povezanih
fosfodiestarskim
vezama
3’
Antiparalelnost lanaca DNK
Sparivanje komplementarnih
azotnih baza
• Molekul DNK izgrađen je
od 2 spiralno uvijena
antiparalelna (suprotno
orijentisana)
polinukleotidna lanca,
povezana među sobom
vodoničnim vezama
između kompementarnih
azotnih baza (A-T; G-C)
Uloga nukleinskih kiselina
• DNK je nosilac naslednih (genetičkih)
informacija; kontroliše sintezu proteina
• Vrste RNK su: informaciona RNK,
transportna RNK i ribozomalna RNK
• Sve tri vrste RNK učestvuju u sintezi
proteina
PITANJA
• Kako je građen nukleotid?
• Šta je polinukleotidni lanac?
• Koliko polinukleotidnih lanaca gradi
molekul DNK, a koliko molekul RNK?
• Koji pentozni šećer ulazi u sastav
dezoksiriboze, a koji u sastav riboze?
• Koje azotne baze ulaze u sastav DNK, a
koje u sastav RNK?
PITANJA
• Koje su komplementarne baze u DNK, a
koje u RNK?
• Kako je građen molekul DNK?
• Koja je uloga DNK?
• Koje vrste RNK postoje?
• Koja je uloga RNK?
Slide 50
HEMIJSKI
SASTAV
ĆELIJE
Biogeni elementi
Makroelementi
Mikroelementi
C, H, O, N, S,
Mg, Fe, Cu, Zn,
P, Na, K, Ca,
Mn, Co, I, F
Cl
~ 99% ćelije:
C, H, O, N
Sastav ćelije
Neorganske materije
Organske materije
• Voda
• Soli
• Ugljeni hidrati
• Lipidi
• Proteini
• Nukleinske
kiseline
VODA
•
•
•
•
•
•
70% ćelije
Rastvarač jonskih i polarnih materija
Sredina za biohemijske procese
Životna sredina (za vodene organizme)
Transportna uloga
Učestvuje u termoregulaciji
Struktura molekula vode
Polarna kovalentna veza
• Molekul vode je
dipol
Vodonične veze
Osobine vode
• Visok toplotni kapacitet: sporo se
zagreva i sporo hladi – čuva toplotu
• Velika toplota isparavanja:
isparavanjem vode sa površine telo se
hladi
Značaj: termoregulacija
Ponašanje materija prema vodi
Hidrofilne – imaju
afinitet prema vodi,
privlače vodu
• Joni
• Polarne materije
Hidrofobne –
odbijaju vodu
• Nepolarne materije
Mineralne materije - soli
• U vodenom rastvoru nalaze se u obliku
naelektrisanih čestica – jona
• Katjoni: Na+, K+, Ca2+, Mg2+, Fe2+, Fe3+
• Anjoni: hloridi, fosfati, sulfati, nitrati,
bikarbonati (Cl–, PO43–, SO42–, NO3–,
HCO3–)
ELEKTROLITIČKA DISOCIJACIJA
NaCl → Na+ + Cl–
Hidratisani joni
SO
Makroelementi
Mikroelementi
Biogeni elementi
SASTAV ĆELIJE
Neorganske
materije
Organske
materije
Nukleinske
kiseline
Proteini
Voda
Soli
Ugljeni
hidrati
Lipidi
Organske materije
• Bazirane na ugljeniku
• C atom – četvorovalentan
• C-atomi se povezuju u nizove
(negranate i granate) i prstenove
UGLJENI HIDRATI
• Izgrađeni od C, H i O
• Prema složenosti molekula dele se na:
»Monosaharide
»Disaharide
»Oligosaharide
»Polisaharide
Monosaharidi – Cn(H2O)n
• Prema broju C-atoma dele se na:
»trioze
»tetroze
»pentoze: riboza, dezoksiriboza
(ulaze u sastav nukleinskih kiselina)
»heksoze: glukoza, fruktoza,
galaktoza (energetska uloga)
Pentoze
riboza
dezoksiriboza
Heksoze – C6H12O6
glukoza
fruktoza
galaktoza
Disaharidi
• Izgrađeni od 2 monosaharida
Saharoza običan šećer Glu-Fru
Laktoza mlečni šećer Glu-Gal
Maltoza Glu-Glu
• Energetska uloga
saharoza
laktoza
maltoza
Oligosaharidi
• Izgrađeni od 3-100 monosaharida
• Gradivna uloga – ulaze u sastav
ćelijske membrane
oligosaharid
fosfolipidi
protein
Polisaharidi
• Izgrađeni od 100 do 1000
monosaharida – glukoze
Energetski
Skrob
Životinje i
gljive
Glikogen
Gradivni
Celuloza
Hitin
ćelijski zid
biljaka
egzoskelet
zglavkara,
ćelijski zid
gljiva
Biljke
Skrob
Glikogen
Celuloza
LIPIDI
• Izgrađeni od C,H i O
• Nerastvorljivi u vodi
• Podela:
–Trigliceridi
–Fosfolipidi
–Steroidi
Trigliceridi
• Estri glicerola i 3 masne kiseline
• Energetska uloga
+
3
masna kiselina
glicerol
triglicerid
Fosfolipidi
• Estri glicerola, 2 masne kiseline i fosforne
kiseline
• Grade ćelijske membrane
Polarna glava
- hidrofilna
Nepolaran rep
- hidrofoban
Fosfolipidni dvosloj
Fosfolipidni dvosloj
ćelijske membrane
Hidrofilne
glave
Hidrofobni
repovi
Steroidi
• Derivati holesterola
• Holesterol ulazi u sastav ćelijske
membrane životinja
• Neki steroidi imaju regulatornu ulogu:
polni hormoni i hormoni kore
nadbubrežne žlezde
Glukoza
riboza
Fruktoza
dezoksiriboza
Pentoze
Saharoza
Galaktoza
Laktoza
Maltoza
Heksoze
Monosaharidi
Disaharidi
UGLJENI HIDRATI
Oligosaharidi
Polisaharidi
Skrob
Glikogen
Celuloza
Hitin
LIPIDI
trigliceridi
fosfolipidi
Steroidi
PROTEINI
PROTEINI
• U njihov sastav ulaze: C, H, O i N
• Makromolekuli izgrađeni od 20 vrsta
amino-kiselina povezanih međusobno
peptidnim vezama u linearni polipetidni
lanac
Aminokiseline
• Organska jedinjenja sa dve funkcionalne
grupe: amino-grupom (–NH2) i
karboksilnom grupom (–COOH)
• Razlikuju se po R-grupi
Nepolarne
Vrste aminokiselina
Pozitivno naelektrisane
Polarne nenaelektrisane
Negativno naelektrisane
Peptidna veza
• Nastaje reakcijom između karboksilne
grupe jedne aminokiseline i amino-grupe
druge aminokiseline
dipeptid
Primarna struktura proteina
• Broj i redosled aminokiselina u
polipetpidnom lancu
• Zapisana u genima
Sekundarna struktura proteina
• Dva oblika: αheliks i β-ploča
• Uspostavlja se
formiranjem
vodoničnih veza
između H i O
peptidnih veza
α-heliks
β-ploča
Tercijarna struktura proteina
• Čine ga α-heliksi, β-ploče i “neuređeni”
delovi
Kvaternarna struktura proteina
• Više polipeptidnih lanaca gradi
funkcionalan protein
kolagen
hemoglobin
Prostorni oblik proteina
• Globularni proteini
loptasti – sferni
• Fibrilarni proteini
končasti
Primarna struktura
proteina
Sekundarna struktura
proteina
Tercijarna struktura
proteina
Kvaternarna struktura
proteina
Funkcije proteina
• Gradivna – strukturna: grade ćeliju i tkiva
• Biokatalitička – enzimi – usmeravaju
biohemijske reakcije
• Transportna – hemoglobin, transferin
• Imunološka – antitela
• Kontraktilna – aktin i miozin
• Regulatorna – hormoni
• Rezervna – albumin
PITANJA
•
•
•
•
Koji elementi ulaze u sastav proteina?
Koliko vrsta aminokiselina grade proteine?
Koje su funkcionalne grupe aminokiselina?
Kako su aminokiseline povezane u polipetidni
lanac?
• Kako nastaje peptidna veza?
• Šta je primarna struktura proteina?
• Koja dva oblika sekundarne strukture proteina
postoje?
PITANJA
• Kojim vezama se uspostavlja sekundarna
struktura proteina?
• Šta čini tercijarnu strukturu proteina?
• Koje vrste proteina postoje prema
prostornom obliku?
• Šta je kvaternarna struktura proteina?
• Navedi jedan fibrilarni i jedan globularni
protein?
• Koje uloge imaju proteini?
NUKLEINSKE KISELINE
• izgrađene od polinukleotidnih lanaca
• DNK grade 2 polinukleotidna lanca
• RNK gradi 1 polinukleotidni lanac
NUKLEOTID
• Fosfatna grupa
• Pentoza (dezoksiriboza ili riboza)
• Azotna baza
Azotne baze
• Purinske baze su
derivati purina
• Pirimidinske baze su
derivati pirimidina
citozin
adenin
timin
guanin
uracil
Polinukleotidni
lanac
5’
• Više nukleotida
povezanih
fosfodiestarskim
vezama
3’
Antiparalelnost lanaca DNK
Sparivanje komplementarnih
azotnih baza
• Molekul DNK izgrađen je
od 2 spiralno uvijena
antiparalelna (suprotno
orijentisana)
polinukleotidna lanca,
povezana među sobom
vodoničnim vezama
između kompementarnih
azotnih baza (A-T; G-C)
Uloga nukleinskih kiselina
• DNK je nosilac naslednih (genetičkih)
informacija; kontroliše sintezu proteina
• Vrste RNK su: informaciona RNK,
transportna RNK i ribozomalna RNK
• Sve tri vrste RNK učestvuju u sintezi
proteina
PITANJA
• Kako je građen nukleotid?
• Šta je polinukleotidni lanac?
• Koliko polinukleotidnih lanaca gradi
molekul DNK, a koliko molekul RNK?
• Koji pentozni šećer ulazi u sastav
dezoksiriboze, a koji u sastav riboze?
• Koje azotne baze ulaze u sastav DNK, a
koje u sastav RNK?
PITANJA
• Koje su komplementarne baze u DNK, a
koje u RNK?
• Kako je građen molekul DNK?
• Koja je uloga DNK?
• Koje vrste RNK postoje?
• Koja je uloga RNK?
Slide 51
HEMIJSKI
SASTAV
ĆELIJE
Biogeni elementi
Makroelementi
Mikroelementi
C, H, O, N, S,
Mg, Fe, Cu, Zn,
P, Na, K, Ca,
Mn, Co, I, F
Cl
~ 99% ćelije:
C, H, O, N
Sastav ćelije
Neorganske materije
Organske materije
• Voda
• Soli
• Ugljeni hidrati
• Lipidi
• Proteini
• Nukleinske
kiseline
VODA
•
•
•
•
•
•
70% ćelije
Rastvarač jonskih i polarnih materija
Sredina za biohemijske procese
Životna sredina (za vodene organizme)
Transportna uloga
Učestvuje u termoregulaciji
Struktura molekula vode
Polarna kovalentna veza
• Molekul vode je
dipol
Vodonične veze
Osobine vode
• Visok toplotni kapacitet: sporo se
zagreva i sporo hladi – čuva toplotu
• Velika toplota isparavanja:
isparavanjem vode sa površine telo se
hladi
Značaj: termoregulacija
Ponašanje materija prema vodi
Hidrofilne – imaju
afinitet prema vodi,
privlače vodu
• Joni
• Polarne materije
Hidrofobne –
odbijaju vodu
• Nepolarne materije
Mineralne materije - soli
• U vodenom rastvoru nalaze se u obliku
naelektrisanih čestica – jona
• Katjoni: Na+, K+, Ca2+, Mg2+, Fe2+, Fe3+
• Anjoni: hloridi, fosfati, sulfati, nitrati,
bikarbonati (Cl–, PO43–, SO42–, NO3–,
HCO3–)
ELEKTROLITIČKA DISOCIJACIJA
NaCl → Na+ + Cl–
Hidratisani joni
SO
Makroelementi
Mikroelementi
Biogeni elementi
SASTAV ĆELIJE
Neorganske
materije
Organske
materije
Nukleinske
kiseline
Proteini
Voda
Soli
Ugljeni
hidrati
Lipidi
Organske materije
• Bazirane na ugljeniku
• C atom – četvorovalentan
• C-atomi se povezuju u nizove
(negranate i granate) i prstenove
UGLJENI HIDRATI
• Izgrađeni od C, H i O
• Prema složenosti molekula dele se na:
»Monosaharide
»Disaharide
»Oligosaharide
»Polisaharide
Monosaharidi – Cn(H2O)n
• Prema broju C-atoma dele se na:
»trioze
»tetroze
»pentoze: riboza, dezoksiriboza
(ulaze u sastav nukleinskih kiselina)
»heksoze: glukoza, fruktoza,
galaktoza (energetska uloga)
Pentoze
riboza
dezoksiriboza
Heksoze – C6H12O6
glukoza
fruktoza
galaktoza
Disaharidi
• Izgrađeni od 2 monosaharida
Saharoza običan šećer Glu-Fru
Laktoza mlečni šećer Glu-Gal
Maltoza Glu-Glu
• Energetska uloga
saharoza
laktoza
maltoza
Oligosaharidi
• Izgrađeni od 3-100 monosaharida
• Gradivna uloga – ulaze u sastav
ćelijske membrane
oligosaharid
fosfolipidi
protein
Polisaharidi
• Izgrađeni od 100 do 1000
monosaharida – glukoze
Energetski
Skrob
Životinje i
gljive
Glikogen
Gradivni
Celuloza
Hitin
ćelijski zid
biljaka
egzoskelet
zglavkara,
ćelijski zid
gljiva
Biljke
Skrob
Glikogen
Celuloza
LIPIDI
• Izgrađeni od C,H i O
• Nerastvorljivi u vodi
• Podela:
–Trigliceridi
–Fosfolipidi
–Steroidi
Trigliceridi
• Estri glicerola i 3 masne kiseline
• Energetska uloga
+
3
masna kiselina
glicerol
triglicerid
Fosfolipidi
• Estri glicerola, 2 masne kiseline i fosforne
kiseline
• Grade ćelijske membrane
Polarna glava
- hidrofilna
Nepolaran rep
- hidrofoban
Fosfolipidni dvosloj
Fosfolipidni dvosloj
ćelijske membrane
Hidrofilne
glave
Hidrofobni
repovi
Steroidi
• Derivati holesterola
• Holesterol ulazi u sastav ćelijske
membrane životinja
• Neki steroidi imaju regulatornu ulogu:
polni hormoni i hormoni kore
nadbubrežne žlezde
Glukoza
riboza
Fruktoza
dezoksiriboza
Pentoze
Saharoza
Galaktoza
Laktoza
Maltoza
Heksoze
Monosaharidi
Disaharidi
UGLJENI HIDRATI
Oligosaharidi
Polisaharidi
Skrob
Glikogen
Celuloza
Hitin
LIPIDI
trigliceridi
fosfolipidi
Steroidi
PROTEINI
PROTEINI
• U njihov sastav ulaze: C, H, O i N
• Makromolekuli izgrađeni od 20 vrsta
amino-kiselina povezanih međusobno
peptidnim vezama u linearni polipetidni
lanac
Aminokiseline
• Organska jedinjenja sa dve funkcionalne
grupe: amino-grupom (–NH2) i
karboksilnom grupom (–COOH)
• Razlikuju se po R-grupi
Nepolarne
Vrste aminokiselina
Pozitivno naelektrisane
Polarne nenaelektrisane
Negativno naelektrisane
Peptidna veza
• Nastaje reakcijom između karboksilne
grupe jedne aminokiseline i amino-grupe
druge aminokiseline
dipeptid
Primarna struktura proteina
• Broj i redosled aminokiselina u
polipetpidnom lancu
• Zapisana u genima
Sekundarna struktura proteina
• Dva oblika: αheliks i β-ploča
• Uspostavlja se
formiranjem
vodoničnih veza
između H i O
peptidnih veza
α-heliks
β-ploča
Tercijarna struktura proteina
• Čine ga α-heliksi, β-ploče i “neuređeni”
delovi
Kvaternarna struktura proteina
• Više polipeptidnih lanaca gradi
funkcionalan protein
kolagen
hemoglobin
Prostorni oblik proteina
• Globularni proteini
loptasti – sferni
• Fibrilarni proteini
končasti
Primarna struktura
proteina
Sekundarna struktura
proteina
Tercijarna struktura
proteina
Kvaternarna struktura
proteina
Funkcije proteina
• Gradivna – strukturna: grade ćeliju i tkiva
• Biokatalitička – enzimi – usmeravaju
biohemijske reakcije
• Transportna – hemoglobin, transferin
• Imunološka – antitela
• Kontraktilna – aktin i miozin
• Regulatorna – hormoni
• Rezervna – albumin
PITANJA
•
•
•
•
Koji elementi ulaze u sastav proteina?
Koliko vrsta aminokiselina grade proteine?
Koje su funkcionalne grupe aminokiselina?
Kako su aminokiseline povezane u polipetidni
lanac?
• Kako nastaje peptidna veza?
• Šta je primarna struktura proteina?
• Koja dva oblika sekundarne strukture proteina
postoje?
PITANJA
• Kojim vezama se uspostavlja sekundarna
struktura proteina?
• Šta čini tercijarnu strukturu proteina?
• Koje vrste proteina postoje prema
prostornom obliku?
• Šta je kvaternarna struktura proteina?
• Navedi jedan fibrilarni i jedan globularni
protein?
• Koje uloge imaju proteini?
NUKLEINSKE KISELINE
• izgrađene od polinukleotidnih lanaca
• DNK grade 2 polinukleotidna lanca
• RNK gradi 1 polinukleotidni lanac
NUKLEOTID
• Fosfatna grupa
• Pentoza (dezoksiriboza ili riboza)
• Azotna baza
Azotne baze
• Purinske baze su
derivati purina
• Pirimidinske baze su
derivati pirimidina
citozin
adenin
timin
guanin
uracil
Polinukleotidni
lanac
5’
• Više nukleotida
povezanih
fosfodiestarskim
vezama
3’
Antiparalelnost lanaca DNK
Sparivanje komplementarnih
azotnih baza
• Molekul DNK izgrađen je
od 2 spiralno uvijena
antiparalelna (suprotno
orijentisana)
polinukleotidna lanca,
povezana među sobom
vodoničnim vezama
između kompementarnih
azotnih baza (A-T; G-C)
Uloga nukleinskih kiselina
• DNK je nosilac naslednih (genetičkih)
informacija; kontroliše sintezu proteina
• Vrste RNK su: informaciona RNK,
transportna RNK i ribozomalna RNK
• Sve tri vrste RNK učestvuju u sintezi
proteina
PITANJA
• Kako je građen nukleotid?
• Šta je polinukleotidni lanac?
• Koliko polinukleotidnih lanaca gradi
molekul DNK, a koliko molekul RNK?
• Koji pentozni šećer ulazi u sastav
dezoksiriboze, a koji u sastav riboze?
• Koje azotne baze ulaze u sastav DNK, a
koje u sastav RNK?
PITANJA
• Koje su komplementarne baze u DNK, a
koje u RNK?
• Kako je građen molekul DNK?
• Koja je uloga DNK?
• Koje vrste RNK postoje?
• Koja je uloga RNK?
HEMIJSKI
SASTAV
ĆELIJE
Biogeni elementi
Makroelementi
Mikroelementi
C, H, O, N, S,
Mg, Fe, Cu, Zn,
P, Na, K, Ca,
Mn, Co, I, F
Cl
~ 99% ćelije:
C, H, O, N
Sastav ćelije
Neorganske materije
Organske materije
• Voda
• Soli
• Ugljeni hidrati
• Lipidi
• Proteini
• Nukleinske
kiseline
VODA
•
•
•
•
•
•
70% ćelije
Rastvarač jonskih i polarnih materija
Sredina za biohemijske procese
Životna sredina (za vodene organizme)
Transportna uloga
Učestvuje u termoregulaciji
Struktura molekula vode
Polarna kovalentna veza
• Molekul vode je
dipol
Vodonične veze
Osobine vode
• Visok toplotni kapacitet: sporo se
zagreva i sporo hladi – čuva toplotu
• Velika toplota isparavanja:
isparavanjem vode sa površine telo se
hladi
Značaj: termoregulacija
Ponašanje materija prema vodi
Hidrofilne – imaju
afinitet prema vodi,
privlače vodu
• Joni
• Polarne materije
Hidrofobne –
odbijaju vodu
• Nepolarne materije
Mineralne materije - soli
• U vodenom rastvoru nalaze se u obliku
naelektrisanih čestica – jona
• Katjoni: Na+, K+, Ca2+, Mg2+, Fe2+, Fe3+
• Anjoni: hloridi, fosfati, sulfati, nitrati,
bikarbonati (Cl–, PO43–, SO42–, NO3–,
HCO3–)
ELEKTROLITIČKA DISOCIJACIJA
NaCl → Na+ + Cl–
Hidratisani joni
SO
Makroelementi
Mikroelementi
Biogeni elementi
SASTAV ĆELIJE
Neorganske
materije
Organske
materije
Nukleinske
kiseline
Proteini
Voda
Soli
Ugljeni
hidrati
Lipidi
Organske materije
• Bazirane na ugljeniku
• C atom – četvorovalentan
• C-atomi se povezuju u nizove
(negranate i granate) i prstenove
UGLJENI HIDRATI
• Izgrađeni od C, H i O
• Prema složenosti molekula dele se na:
»Monosaharide
»Disaharide
»Oligosaharide
»Polisaharide
Monosaharidi – Cn(H2O)n
• Prema broju C-atoma dele se na:
»trioze
»tetroze
»pentoze: riboza, dezoksiriboza
(ulaze u sastav nukleinskih kiselina)
»heksoze: glukoza, fruktoza,
galaktoza (energetska uloga)
Pentoze
riboza
dezoksiriboza
Heksoze – C6H12O6
glukoza
fruktoza
galaktoza
Disaharidi
• Izgrađeni od 2 monosaharida
Saharoza običan šećer Glu-Fru
Laktoza mlečni šećer Glu-Gal
Maltoza Glu-Glu
• Energetska uloga
saharoza
laktoza
maltoza
Oligosaharidi
• Izgrađeni od 3-100 monosaharida
• Gradivna uloga – ulaze u sastav
ćelijske membrane
oligosaharid
fosfolipidi
protein
Polisaharidi
• Izgrađeni od 100 do 1000
monosaharida – glukoze
Energetski
Skrob
Životinje i
gljive
Glikogen
Gradivni
Celuloza
Hitin
ćelijski zid
biljaka
egzoskelet
zglavkara,
ćelijski zid
gljiva
Biljke
Skrob
Glikogen
Celuloza
LIPIDI
• Izgrađeni od C,H i O
• Nerastvorljivi u vodi
• Podela:
–Trigliceridi
–Fosfolipidi
–Steroidi
Trigliceridi
• Estri glicerola i 3 masne kiseline
• Energetska uloga
+
3
masna kiselina
glicerol
triglicerid
Fosfolipidi
• Estri glicerola, 2 masne kiseline i fosforne
kiseline
• Grade ćelijske membrane
Polarna glava
- hidrofilna
Nepolaran rep
- hidrofoban
Fosfolipidni dvosloj
Fosfolipidni dvosloj
ćelijske membrane
Hidrofilne
glave
Hidrofobni
repovi
Steroidi
• Derivati holesterola
• Holesterol ulazi u sastav ćelijske
membrane životinja
• Neki steroidi imaju regulatornu ulogu:
polni hormoni i hormoni kore
nadbubrežne žlezde
Glukoza
riboza
Fruktoza
dezoksiriboza
Pentoze
Saharoza
Galaktoza
Laktoza
Maltoza
Heksoze
Monosaharidi
Disaharidi
UGLJENI HIDRATI
Oligosaharidi
Polisaharidi
Skrob
Glikogen
Celuloza
Hitin
LIPIDI
trigliceridi
fosfolipidi
Steroidi
PROTEINI
PROTEINI
• U njihov sastav ulaze: C, H, O i N
• Makromolekuli izgrađeni od 20 vrsta
amino-kiselina povezanih međusobno
peptidnim vezama u linearni polipetidni
lanac
Aminokiseline
• Organska jedinjenja sa dve funkcionalne
grupe: amino-grupom (–NH2) i
karboksilnom grupom (–COOH)
• Razlikuju se po R-grupi
Nepolarne
Vrste aminokiselina
Pozitivno naelektrisane
Polarne nenaelektrisane
Negativno naelektrisane
Peptidna veza
• Nastaje reakcijom između karboksilne
grupe jedne aminokiseline i amino-grupe
druge aminokiseline
dipeptid
Primarna struktura proteina
• Broj i redosled aminokiselina u
polipetpidnom lancu
• Zapisana u genima
Sekundarna struktura proteina
• Dva oblika: αheliks i β-ploča
• Uspostavlja se
formiranjem
vodoničnih veza
između H i O
peptidnih veza
α-heliks
β-ploča
Tercijarna struktura proteina
• Čine ga α-heliksi, β-ploče i “neuređeni”
delovi
Kvaternarna struktura proteina
• Više polipeptidnih lanaca gradi
funkcionalan protein
kolagen
hemoglobin
Prostorni oblik proteina
• Globularni proteini
loptasti – sferni
• Fibrilarni proteini
končasti
Primarna struktura
proteina
Sekundarna struktura
proteina
Tercijarna struktura
proteina
Kvaternarna struktura
proteina
Funkcije proteina
• Gradivna – strukturna: grade ćeliju i tkiva
• Biokatalitička – enzimi – usmeravaju
biohemijske reakcije
• Transportna – hemoglobin, transferin
• Imunološka – antitela
• Kontraktilna – aktin i miozin
• Regulatorna – hormoni
• Rezervna – albumin
PITANJA
•
•
•
•
Koji elementi ulaze u sastav proteina?
Koliko vrsta aminokiselina grade proteine?
Koje su funkcionalne grupe aminokiselina?
Kako su aminokiseline povezane u polipetidni
lanac?
• Kako nastaje peptidna veza?
• Šta je primarna struktura proteina?
• Koja dva oblika sekundarne strukture proteina
postoje?
PITANJA
• Kojim vezama se uspostavlja sekundarna
struktura proteina?
• Šta čini tercijarnu strukturu proteina?
• Koje vrste proteina postoje prema
prostornom obliku?
• Šta je kvaternarna struktura proteina?
• Navedi jedan fibrilarni i jedan globularni
protein?
• Koje uloge imaju proteini?
NUKLEINSKE KISELINE
• izgrađene od polinukleotidnih lanaca
• DNK grade 2 polinukleotidna lanca
• RNK gradi 1 polinukleotidni lanac
NUKLEOTID
• Fosfatna grupa
• Pentoza (dezoksiriboza ili riboza)
• Azotna baza
Azotne baze
• Purinske baze su
derivati purina
• Pirimidinske baze su
derivati pirimidina
citozin
adenin
timin
guanin
uracil
Polinukleotidni
lanac
5’
• Više nukleotida
povezanih
fosfodiestarskim
vezama
3’
Antiparalelnost lanaca DNK
Sparivanje komplementarnih
azotnih baza
• Molekul DNK izgrađen je
od 2 spiralno uvijena
antiparalelna (suprotno
orijentisana)
polinukleotidna lanca,
povezana među sobom
vodoničnim vezama
između kompementarnih
azotnih baza (A-T; G-C)
Uloga nukleinskih kiselina
• DNK je nosilac naslednih (genetičkih)
informacija; kontroliše sintezu proteina
• Vrste RNK su: informaciona RNK,
transportna RNK i ribozomalna RNK
• Sve tri vrste RNK učestvuju u sintezi
proteina
PITANJA
• Kako je građen nukleotid?
• Šta je polinukleotidni lanac?
• Koliko polinukleotidnih lanaca gradi
molekul DNK, a koliko molekul RNK?
• Koji pentozni šećer ulazi u sastav
dezoksiriboze, a koji u sastav riboze?
• Koje azotne baze ulaze u sastav DNK, a
koje u sastav RNK?
PITANJA
• Koje su komplementarne baze u DNK, a
koje u RNK?
• Kako je građen molekul DNK?
• Koja je uloga DNK?
• Koje vrste RNK postoje?
• Koja je uloga RNK?
Slide 2
HEMIJSKI
SASTAV
ĆELIJE
Biogeni elementi
Makroelementi
Mikroelementi
C, H, O, N, S,
Mg, Fe, Cu, Zn,
P, Na, K, Ca,
Mn, Co, I, F
Cl
~ 99% ćelije:
C, H, O, N
Sastav ćelije
Neorganske materije
Organske materije
• Voda
• Soli
• Ugljeni hidrati
• Lipidi
• Proteini
• Nukleinske
kiseline
VODA
•
•
•
•
•
•
70% ćelije
Rastvarač jonskih i polarnih materija
Sredina za biohemijske procese
Životna sredina (za vodene organizme)
Transportna uloga
Učestvuje u termoregulaciji
Struktura molekula vode
Polarna kovalentna veza
• Molekul vode je
dipol
Vodonične veze
Osobine vode
• Visok toplotni kapacitet: sporo se
zagreva i sporo hladi – čuva toplotu
• Velika toplota isparavanja:
isparavanjem vode sa površine telo se
hladi
Značaj: termoregulacija
Ponašanje materija prema vodi
Hidrofilne – imaju
afinitet prema vodi,
privlače vodu
• Joni
• Polarne materije
Hidrofobne –
odbijaju vodu
• Nepolarne materije
Mineralne materije - soli
• U vodenom rastvoru nalaze se u obliku
naelektrisanih čestica – jona
• Katjoni: Na+, K+, Ca2+, Mg2+, Fe2+, Fe3+
• Anjoni: hloridi, fosfati, sulfati, nitrati,
bikarbonati (Cl–, PO43–, SO42–, NO3–,
HCO3–)
ELEKTROLITIČKA DISOCIJACIJA
NaCl → Na+ + Cl–
Hidratisani joni
SO
Makroelementi
Mikroelementi
Biogeni elementi
SASTAV ĆELIJE
Neorganske
materije
Organske
materije
Nukleinske
kiseline
Proteini
Voda
Soli
Ugljeni
hidrati
Lipidi
Organske materije
• Bazirane na ugljeniku
• C atom – četvorovalentan
• C-atomi se povezuju u nizove
(negranate i granate) i prstenove
UGLJENI HIDRATI
• Izgrađeni od C, H i O
• Prema složenosti molekula dele se na:
»Monosaharide
»Disaharide
»Oligosaharide
»Polisaharide
Monosaharidi – Cn(H2O)n
• Prema broju C-atoma dele se na:
»trioze
»tetroze
»pentoze: riboza, dezoksiriboza
(ulaze u sastav nukleinskih kiselina)
»heksoze: glukoza, fruktoza,
galaktoza (energetska uloga)
Pentoze
riboza
dezoksiriboza
Heksoze – C6H12O6
glukoza
fruktoza
galaktoza
Disaharidi
• Izgrađeni od 2 monosaharida
Saharoza običan šećer Glu-Fru
Laktoza mlečni šećer Glu-Gal
Maltoza Glu-Glu
• Energetska uloga
saharoza
laktoza
maltoza
Oligosaharidi
• Izgrađeni od 3-100 monosaharida
• Gradivna uloga – ulaze u sastav
ćelijske membrane
oligosaharid
fosfolipidi
protein
Polisaharidi
• Izgrađeni od 100 do 1000
monosaharida – glukoze
Energetski
Skrob
Životinje i
gljive
Glikogen
Gradivni
Celuloza
Hitin
ćelijski zid
biljaka
egzoskelet
zglavkara,
ćelijski zid
gljiva
Biljke
Skrob
Glikogen
Celuloza
LIPIDI
• Izgrađeni od C,H i O
• Nerastvorljivi u vodi
• Podela:
–Trigliceridi
–Fosfolipidi
–Steroidi
Trigliceridi
• Estri glicerola i 3 masne kiseline
• Energetska uloga
+
3
masna kiselina
glicerol
triglicerid
Fosfolipidi
• Estri glicerola, 2 masne kiseline i fosforne
kiseline
• Grade ćelijske membrane
Polarna glava
- hidrofilna
Nepolaran rep
- hidrofoban
Fosfolipidni dvosloj
Fosfolipidni dvosloj
ćelijske membrane
Hidrofilne
glave
Hidrofobni
repovi
Steroidi
• Derivati holesterola
• Holesterol ulazi u sastav ćelijske
membrane životinja
• Neki steroidi imaju regulatornu ulogu:
polni hormoni i hormoni kore
nadbubrežne žlezde
Glukoza
riboza
Fruktoza
dezoksiriboza
Pentoze
Saharoza
Galaktoza
Laktoza
Maltoza
Heksoze
Monosaharidi
Disaharidi
UGLJENI HIDRATI
Oligosaharidi
Polisaharidi
Skrob
Glikogen
Celuloza
Hitin
LIPIDI
trigliceridi
fosfolipidi
Steroidi
PROTEINI
PROTEINI
• U njihov sastav ulaze: C, H, O i N
• Makromolekuli izgrađeni od 20 vrsta
amino-kiselina povezanih međusobno
peptidnim vezama u linearni polipetidni
lanac
Aminokiseline
• Organska jedinjenja sa dve funkcionalne
grupe: amino-grupom (–NH2) i
karboksilnom grupom (–COOH)
• Razlikuju se po R-grupi
Nepolarne
Vrste aminokiselina
Pozitivno naelektrisane
Polarne nenaelektrisane
Negativno naelektrisane
Peptidna veza
• Nastaje reakcijom između karboksilne
grupe jedne aminokiseline i amino-grupe
druge aminokiseline
dipeptid
Primarna struktura proteina
• Broj i redosled aminokiselina u
polipetpidnom lancu
• Zapisana u genima
Sekundarna struktura proteina
• Dva oblika: αheliks i β-ploča
• Uspostavlja se
formiranjem
vodoničnih veza
između H i O
peptidnih veza
α-heliks
β-ploča
Tercijarna struktura proteina
• Čine ga α-heliksi, β-ploče i “neuređeni”
delovi
Kvaternarna struktura proteina
• Više polipeptidnih lanaca gradi
funkcionalan protein
kolagen
hemoglobin
Prostorni oblik proteina
• Globularni proteini
loptasti – sferni
• Fibrilarni proteini
končasti
Primarna struktura
proteina
Sekundarna struktura
proteina
Tercijarna struktura
proteina
Kvaternarna struktura
proteina
Funkcije proteina
• Gradivna – strukturna: grade ćeliju i tkiva
• Biokatalitička – enzimi – usmeravaju
biohemijske reakcije
• Transportna – hemoglobin, transferin
• Imunološka – antitela
• Kontraktilna – aktin i miozin
• Regulatorna – hormoni
• Rezervna – albumin
PITANJA
•
•
•
•
Koji elementi ulaze u sastav proteina?
Koliko vrsta aminokiselina grade proteine?
Koje su funkcionalne grupe aminokiselina?
Kako su aminokiseline povezane u polipetidni
lanac?
• Kako nastaje peptidna veza?
• Šta je primarna struktura proteina?
• Koja dva oblika sekundarne strukture proteina
postoje?
PITANJA
• Kojim vezama se uspostavlja sekundarna
struktura proteina?
• Šta čini tercijarnu strukturu proteina?
• Koje vrste proteina postoje prema
prostornom obliku?
• Šta je kvaternarna struktura proteina?
• Navedi jedan fibrilarni i jedan globularni
protein?
• Koje uloge imaju proteini?
NUKLEINSKE KISELINE
• izgrađene od polinukleotidnih lanaca
• DNK grade 2 polinukleotidna lanca
• RNK gradi 1 polinukleotidni lanac
NUKLEOTID
• Fosfatna grupa
• Pentoza (dezoksiriboza ili riboza)
• Azotna baza
Azotne baze
• Purinske baze su
derivati purina
• Pirimidinske baze su
derivati pirimidina
citozin
adenin
timin
guanin
uracil
Polinukleotidni
lanac
5’
• Više nukleotida
povezanih
fosfodiestarskim
vezama
3’
Antiparalelnost lanaca DNK
Sparivanje komplementarnih
azotnih baza
• Molekul DNK izgrađen je
od 2 spiralno uvijena
antiparalelna (suprotno
orijentisana)
polinukleotidna lanca,
povezana među sobom
vodoničnim vezama
između kompementarnih
azotnih baza (A-T; G-C)
Uloga nukleinskih kiselina
• DNK je nosilac naslednih (genetičkih)
informacija; kontroliše sintezu proteina
• Vrste RNK su: informaciona RNK,
transportna RNK i ribozomalna RNK
• Sve tri vrste RNK učestvuju u sintezi
proteina
PITANJA
• Kako je građen nukleotid?
• Šta je polinukleotidni lanac?
• Koliko polinukleotidnih lanaca gradi
molekul DNK, a koliko molekul RNK?
• Koji pentozni šećer ulazi u sastav
dezoksiriboze, a koji u sastav riboze?
• Koje azotne baze ulaze u sastav DNK, a
koje u sastav RNK?
PITANJA
• Koje su komplementarne baze u DNK, a
koje u RNK?
• Kako je građen molekul DNK?
• Koja je uloga DNK?
• Koje vrste RNK postoje?
• Koja je uloga RNK?
Slide 3
HEMIJSKI
SASTAV
ĆELIJE
Biogeni elementi
Makroelementi
Mikroelementi
C, H, O, N, S,
Mg, Fe, Cu, Zn,
P, Na, K, Ca,
Mn, Co, I, F
Cl
~ 99% ćelije:
C, H, O, N
Sastav ćelije
Neorganske materije
Organske materije
• Voda
• Soli
• Ugljeni hidrati
• Lipidi
• Proteini
• Nukleinske
kiseline
VODA
•
•
•
•
•
•
70% ćelije
Rastvarač jonskih i polarnih materija
Sredina za biohemijske procese
Životna sredina (za vodene organizme)
Transportna uloga
Učestvuje u termoregulaciji
Struktura molekula vode
Polarna kovalentna veza
• Molekul vode je
dipol
Vodonične veze
Osobine vode
• Visok toplotni kapacitet: sporo se
zagreva i sporo hladi – čuva toplotu
• Velika toplota isparavanja:
isparavanjem vode sa površine telo se
hladi
Značaj: termoregulacija
Ponašanje materija prema vodi
Hidrofilne – imaju
afinitet prema vodi,
privlače vodu
• Joni
• Polarne materije
Hidrofobne –
odbijaju vodu
• Nepolarne materije
Mineralne materije - soli
• U vodenom rastvoru nalaze se u obliku
naelektrisanih čestica – jona
• Katjoni: Na+, K+, Ca2+, Mg2+, Fe2+, Fe3+
• Anjoni: hloridi, fosfati, sulfati, nitrati,
bikarbonati (Cl–, PO43–, SO42–, NO3–,
HCO3–)
ELEKTROLITIČKA DISOCIJACIJA
NaCl → Na+ + Cl–
Hidratisani joni
SO
Makroelementi
Mikroelementi
Biogeni elementi
SASTAV ĆELIJE
Neorganske
materije
Organske
materije
Nukleinske
kiseline
Proteini
Voda
Soli
Ugljeni
hidrati
Lipidi
Organske materije
• Bazirane na ugljeniku
• C atom – četvorovalentan
• C-atomi se povezuju u nizove
(negranate i granate) i prstenove
UGLJENI HIDRATI
• Izgrađeni od C, H i O
• Prema složenosti molekula dele se na:
»Monosaharide
»Disaharide
»Oligosaharide
»Polisaharide
Monosaharidi – Cn(H2O)n
• Prema broju C-atoma dele se na:
»trioze
»tetroze
»pentoze: riboza, dezoksiriboza
(ulaze u sastav nukleinskih kiselina)
»heksoze: glukoza, fruktoza,
galaktoza (energetska uloga)
Pentoze
riboza
dezoksiriboza
Heksoze – C6H12O6
glukoza
fruktoza
galaktoza
Disaharidi
• Izgrađeni od 2 monosaharida
Saharoza običan šećer Glu-Fru
Laktoza mlečni šećer Glu-Gal
Maltoza Glu-Glu
• Energetska uloga
saharoza
laktoza
maltoza
Oligosaharidi
• Izgrađeni od 3-100 monosaharida
• Gradivna uloga – ulaze u sastav
ćelijske membrane
oligosaharid
fosfolipidi
protein
Polisaharidi
• Izgrađeni od 100 do 1000
monosaharida – glukoze
Energetski
Skrob
Životinje i
gljive
Glikogen
Gradivni
Celuloza
Hitin
ćelijski zid
biljaka
egzoskelet
zglavkara,
ćelijski zid
gljiva
Biljke
Skrob
Glikogen
Celuloza
LIPIDI
• Izgrađeni od C,H i O
• Nerastvorljivi u vodi
• Podela:
–Trigliceridi
–Fosfolipidi
–Steroidi
Trigliceridi
• Estri glicerola i 3 masne kiseline
• Energetska uloga
+
3
masna kiselina
glicerol
triglicerid
Fosfolipidi
• Estri glicerola, 2 masne kiseline i fosforne
kiseline
• Grade ćelijske membrane
Polarna glava
- hidrofilna
Nepolaran rep
- hidrofoban
Fosfolipidni dvosloj
Fosfolipidni dvosloj
ćelijske membrane
Hidrofilne
glave
Hidrofobni
repovi
Steroidi
• Derivati holesterola
• Holesterol ulazi u sastav ćelijske
membrane životinja
• Neki steroidi imaju regulatornu ulogu:
polni hormoni i hormoni kore
nadbubrežne žlezde
Glukoza
riboza
Fruktoza
dezoksiriboza
Pentoze
Saharoza
Galaktoza
Laktoza
Maltoza
Heksoze
Monosaharidi
Disaharidi
UGLJENI HIDRATI
Oligosaharidi
Polisaharidi
Skrob
Glikogen
Celuloza
Hitin
LIPIDI
trigliceridi
fosfolipidi
Steroidi
PROTEINI
PROTEINI
• U njihov sastav ulaze: C, H, O i N
• Makromolekuli izgrađeni od 20 vrsta
amino-kiselina povezanih međusobno
peptidnim vezama u linearni polipetidni
lanac
Aminokiseline
• Organska jedinjenja sa dve funkcionalne
grupe: amino-grupom (–NH2) i
karboksilnom grupom (–COOH)
• Razlikuju se po R-grupi
Nepolarne
Vrste aminokiselina
Pozitivno naelektrisane
Polarne nenaelektrisane
Negativno naelektrisane
Peptidna veza
• Nastaje reakcijom između karboksilne
grupe jedne aminokiseline i amino-grupe
druge aminokiseline
dipeptid
Primarna struktura proteina
• Broj i redosled aminokiselina u
polipetpidnom lancu
• Zapisana u genima
Sekundarna struktura proteina
• Dva oblika: αheliks i β-ploča
• Uspostavlja se
formiranjem
vodoničnih veza
između H i O
peptidnih veza
α-heliks
β-ploča
Tercijarna struktura proteina
• Čine ga α-heliksi, β-ploče i “neuređeni”
delovi
Kvaternarna struktura proteina
• Više polipeptidnih lanaca gradi
funkcionalan protein
kolagen
hemoglobin
Prostorni oblik proteina
• Globularni proteini
loptasti – sferni
• Fibrilarni proteini
končasti
Primarna struktura
proteina
Sekundarna struktura
proteina
Tercijarna struktura
proteina
Kvaternarna struktura
proteina
Funkcije proteina
• Gradivna – strukturna: grade ćeliju i tkiva
• Biokatalitička – enzimi – usmeravaju
biohemijske reakcije
• Transportna – hemoglobin, transferin
• Imunološka – antitela
• Kontraktilna – aktin i miozin
• Regulatorna – hormoni
• Rezervna – albumin
PITANJA
•
•
•
•
Koji elementi ulaze u sastav proteina?
Koliko vrsta aminokiselina grade proteine?
Koje su funkcionalne grupe aminokiselina?
Kako su aminokiseline povezane u polipetidni
lanac?
• Kako nastaje peptidna veza?
• Šta je primarna struktura proteina?
• Koja dva oblika sekundarne strukture proteina
postoje?
PITANJA
• Kojim vezama se uspostavlja sekundarna
struktura proteina?
• Šta čini tercijarnu strukturu proteina?
• Koje vrste proteina postoje prema
prostornom obliku?
• Šta je kvaternarna struktura proteina?
• Navedi jedan fibrilarni i jedan globularni
protein?
• Koje uloge imaju proteini?
NUKLEINSKE KISELINE
• izgrađene od polinukleotidnih lanaca
• DNK grade 2 polinukleotidna lanca
• RNK gradi 1 polinukleotidni lanac
NUKLEOTID
• Fosfatna grupa
• Pentoza (dezoksiriboza ili riboza)
• Azotna baza
Azotne baze
• Purinske baze su
derivati purina
• Pirimidinske baze su
derivati pirimidina
citozin
adenin
timin
guanin
uracil
Polinukleotidni
lanac
5’
• Više nukleotida
povezanih
fosfodiestarskim
vezama
3’
Antiparalelnost lanaca DNK
Sparivanje komplementarnih
azotnih baza
• Molekul DNK izgrađen je
od 2 spiralno uvijena
antiparalelna (suprotno
orijentisana)
polinukleotidna lanca,
povezana među sobom
vodoničnim vezama
između kompementarnih
azotnih baza (A-T; G-C)
Uloga nukleinskih kiselina
• DNK je nosilac naslednih (genetičkih)
informacija; kontroliše sintezu proteina
• Vrste RNK su: informaciona RNK,
transportna RNK i ribozomalna RNK
• Sve tri vrste RNK učestvuju u sintezi
proteina
PITANJA
• Kako je građen nukleotid?
• Šta je polinukleotidni lanac?
• Koliko polinukleotidnih lanaca gradi
molekul DNK, a koliko molekul RNK?
• Koji pentozni šećer ulazi u sastav
dezoksiriboze, a koji u sastav riboze?
• Koje azotne baze ulaze u sastav DNK, a
koje u sastav RNK?
PITANJA
• Koje su komplementarne baze u DNK, a
koje u RNK?
• Kako je građen molekul DNK?
• Koja je uloga DNK?
• Koje vrste RNK postoje?
• Koja je uloga RNK?
Slide 4
HEMIJSKI
SASTAV
ĆELIJE
Biogeni elementi
Makroelementi
Mikroelementi
C, H, O, N, S,
Mg, Fe, Cu, Zn,
P, Na, K, Ca,
Mn, Co, I, F
Cl
~ 99% ćelije:
C, H, O, N
Sastav ćelije
Neorganske materije
Organske materije
• Voda
• Soli
• Ugljeni hidrati
• Lipidi
• Proteini
• Nukleinske
kiseline
VODA
•
•
•
•
•
•
70% ćelije
Rastvarač jonskih i polarnih materija
Sredina za biohemijske procese
Životna sredina (za vodene organizme)
Transportna uloga
Učestvuje u termoregulaciji
Struktura molekula vode
Polarna kovalentna veza
• Molekul vode je
dipol
Vodonične veze
Osobine vode
• Visok toplotni kapacitet: sporo se
zagreva i sporo hladi – čuva toplotu
• Velika toplota isparavanja:
isparavanjem vode sa površine telo se
hladi
Značaj: termoregulacija
Ponašanje materija prema vodi
Hidrofilne – imaju
afinitet prema vodi,
privlače vodu
• Joni
• Polarne materije
Hidrofobne –
odbijaju vodu
• Nepolarne materije
Mineralne materije - soli
• U vodenom rastvoru nalaze se u obliku
naelektrisanih čestica – jona
• Katjoni: Na+, K+, Ca2+, Mg2+, Fe2+, Fe3+
• Anjoni: hloridi, fosfati, sulfati, nitrati,
bikarbonati (Cl–, PO43–, SO42–, NO3–,
HCO3–)
ELEKTROLITIČKA DISOCIJACIJA
NaCl → Na+ + Cl–
Hidratisani joni
SO
Makroelementi
Mikroelementi
Biogeni elementi
SASTAV ĆELIJE
Neorganske
materije
Organske
materije
Nukleinske
kiseline
Proteini
Voda
Soli
Ugljeni
hidrati
Lipidi
Organske materije
• Bazirane na ugljeniku
• C atom – četvorovalentan
• C-atomi se povezuju u nizove
(negranate i granate) i prstenove
UGLJENI HIDRATI
• Izgrađeni od C, H i O
• Prema složenosti molekula dele se na:
»Monosaharide
»Disaharide
»Oligosaharide
»Polisaharide
Monosaharidi – Cn(H2O)n
• Prema broju C-atoma dele se na:
»trioze
»tetroze
»pentoze: riboza, dezoksiriboza
(ulaze u sastav nukleinskih kiselina)
»heksoze: glukoza, fruktoza,
galaktoza (energetska uloga)
Pentoze
riboza
dezoksiriboza
Heksoze – C6H12O6
glukoza
fruktoza
galaktoza
Disaharidi
• Izgrađeni od 2 monosaharida
Saharoza običan šećer Glu-Fru
Laktoza mlečni šećer Glu-Gal
Maltoza Glu-Glu
• Energetska uloga
saharoza
laktoza
maltoza
Oligosaharidi
• Izgrađeni od 3-100 monosaharida
• Gradivna uloga – ulaze u sastav
ćelijske membrane
oligosaharid
fosfolipidi
protein
Polisaharidi
• Izgrađeni od 100 do 1000
monosaharida – glukoze
Energetski
Skrob
Životinje i
gljive
Glikogen
Gradivni
Celuloza
Hitin
ćelijski zid
biljaka
egzoskelet
zglavkara,
ćelijski zid
gljiva
Biljke
Skrob
Glikogen
Celuloza
LIPIDI
• Izgrađeni od C,H i O
• Nerastvorljivi u vodi
• Podela:
–Trigliceridi
–Fosfolipidi
–Steroidi
Trigliceridi
• Estri glicerola i 3 masne kiseline
• Energetska uloga
+
3
masna kiselina
glicerol
triglicerid
Fosfolipidi
• Estri glicerola, 2 masne kiseline i fosforne
kiseline
• Grade ćelijske membrane
Polarna glava
- hidrofilna
Nepolaran rep
- hidrofoban
Fosfolipidni dvosloj
Fosfolipidni dvosloj
ćelijske membrane
Hidrofilne
glave
Hidrofobni
repovi
Steroidi
• Derivati holesterola
• Holesterol ulazi u sastav ćelijske
membrane životinja
• Neki steroidi imaju regulatornu ulogu:
polni hormoni i hormoni kore
nadbubrežne žlezde
Glukoza
riboza
Fruktoza
dezoksiriboza
Pentoze
Saharoza
Galaktoza
Laktoza
Maltoza
Heksoze
Monosaharidi
Disaharidi
UGLJENI HIDRATI
Oligosaharidi
Polisaharidi
Skrob
Glikogen
Celuloza
Hitin
LIPIDI
trigliceridi
fosfolipidi
Steroidi
PROTEINI
PROTEINI
• U njihov sastav ulaze: C, H, O i N
• Makromolekuli izgrađeni od 20 vrsta
amino-kiselina povezanih međusobno
peptidnim vezama u linearni polipetidni
lanac
Aminokiseline
• Organska jedinjenja sa dve funkcionalne
grupe: amino-grupom (–NH2) i
karboksilnom grupom (–COOH)
• Razlikuju se po R-grupi
Nepolarne
Vrste aminokiselina
Pozitivno naelektrisane
Polarne nenaelektrisane
Negativno naelektrisane
Peptidna veza
• Nastaje reakcijom između karboksilne
grupe jedne aminokiseline i amino-grupe
druge aminokiseline
dipeptid
Primarna struktura proteina
• Broj i redosled aminokiselina u
polipetpidnom lancu
• Zapisana u genima
Sekundarna struktura proteina
• Dva oblika: αheliks i β-ploča
• Uspostavlja se
formiranjem
vodoničnih veza
između H i O
peptidnih veza
α-heliks
β-ploča
Tercijarna struktura proteina
• Čine ga α-heliksi, β-ploče i “neuređeni”
delovi
Kvaternarna struktura proteina
• Više polipeptidnih lanaca gradi
funkcionalan protein
kolagen
hemoglobin
Prostorni oblik proteina
• Globularni proteini
loptasti – sferni
• Fibrilarni proteini
končasti
Primarna struktura
proteina
Sekundarna struktura
proteina
Tercijarna struktura
proteina
Kvaternarna struktura
proteina
Funkcije proteina
• Gradivna – strukturna: grade ćeliju i tkiva
• Biokatalitička – enzimi – usmeravaju
biohemijske reakcije
• Transportna – hemoglobin, transferin
• Imunološka – antitela
• Kontraktilna – aktin i miozin
• Regulatorna – hormoni
• Rezervna – albumin
PITANJA
•
•
•
•
Koji elementi ulaze u sastav proteina?
Koliko vrsta aminokiselina grade proteine?
Koje su funkcionalne grupe aminokiselina?
Kako su aminokiseline povezane u polipetidni
lanac?
• Kako nastaje peptidna veza?
• Šta je primarna struktura proteina?
• Koja dva oblika sekundarne strukture proteina
postoje?
PITANJA
• Kojim vezama se uspostavlja sekundarna
struktura proteina?
• Šta čini tercijarnu strukturu proteina?
• Koje vrste proteina postoje prema
prostornom obliku?
• Šta je kvaternarna struktura proteina?
• Navedi jedan fibrilarni i jedan globularni
protein?
• Koje uloge imaju proteini?
NUKLEINSKE KISELINE
• izgrađene od polinukleotidnih lanaca
• DNK grade 2 polinukleotidna lanca
• RNK gradi 1 polinukleotidni lanac
NUKLEOTID
• Fosfatna grupa
• Pentoza (dezoksiriboza ili riboza)
• Azotna baza
Azotne baze
• Purinske baze su
derivati purina
• Pirimidinske baze su
derivati pirimidina
citozin
adenin
timin
guanin
uracil
Polinukleotidni
lanac
5’
• Više nukleotida
povezanih
fosfodiestarskim
vezama
3’
Antiparalelnost lanaca DNK
Sparivanje komplementarnih
azotnih baza
• Molekul DNK izgrađen je
od 2 spiralno uvijena
antiparalelna (suprotno
orijentisana)
polinukleotidna lanca,
povezana među sobom
vodoničnim vezama
između kompementarnih
azotnih baza (A-T; G-C)
Uloga nukleinskih kiselina
• DNK je nosilac naslednih (genetičkih)
informacija; kontroliše sintezu proteina
• Vrste RNK su: informaciona RNK,
transportna RNK i ribozomalna RNK
• Sve tri vrste RNK učestvuju u sintezi
proteina
PITANJA
• Kako je građen nukleotid?
• Šta je polinukleotidni lanac?
• Koliko polinukleotidnih lanaca gradi
molekul DNK, a koliko molekul RNK?
• Koji pentozni šećer ulazi u sastav
dezoksiriboze, a koji u sastav riboze?
• Koje azotne baze ulaze u sastav DNK, a
koje u sastav RNK?
PITANJA
• Koje su komplementarne baze u DNK, a
koje u RNK?
• Kako je građen molekul DNK?
• Koja je uloga DNK?
• Koje vrste RNK postoje?
• Koja je uloga RNK?
Slide 5
HEMIJSKI
SASTAV
ĆELIJE
Biogeni elementi
Makroelementi
Mikroelementi
C, H, O, N, S,
Mg, Fe, Cu, Zn,
P, Na, K, Ca,
Mn, Co, I, F
Cl
~ 99% ćelije:
C, H, O, N
Sastav ćelije
Neorganske materije
Organske materije
• Voda
• Soli
• Ugljeni hidrati
• Lipidi
• Proteini
• Nukleinske
kiseline
VODA
•
•
•
•
•
•
70% ćelije
Rastvarač jonskih i polarnih materija
Sredina za biohemijske procese
Životna sredina (za vodene organizme)
Transportna uloga
Učestvuje u termoregulaciji
Struktura molekula vode
Polarna kovalentna veza
• Molekul vode je
dipol
Vodonične veze
Osobine vode
• Visok toplotni kapacitet: sporo se
zagreva i sporo hladi – čuva toplotu
• Velika toplota isparavanja:
isparavanjem vode sa površine telo se
hladi
Značaj: termoregulacija
Ponašanje materija prema vodi
Hidrofilne – imaju
afinitet prema vodi,
privlače vodu
• Joni
• Polarne materije
Hidrofobne –
odbijaju vodu
• Nepolarne materije
Mineralne materije - soli
• U vodenom rastvoru nalaze se u obliku
naelektrisanih čestica – jona
• Katjoni: Na+, K+, Ca2+, Mg2+, Fe2+, Fe3+
• Anjoni: hloridi, fosfati, sulfati, nitrati,
bikarbonati (Cl–, PO43–, SO42–, NO3–,
HCO3–)
ELEKTROLITIČKA DISOCIJACIJA
NaCl → Na+ + Cl–
Hidratisani joni
SO
Makroelementi
Mikroelementi
Biogeni elementi
SASTAV ĆELIJE
Neorganske
materije
Organske
materije
Nukleinske
kiseline
Proteini
Voda
Soli
Ugljeni
hidrati
Lipidi
Organske materije
• Bazirane na ugljeniku
• C atom – četvorovalentan
• C-atomi se povezuju u nizove
(negranate i granate) i prstenove
UGLJENI HIDRATI
• Izgrađeni od C, H i O
• Prema složenosti molekula dele se na:
»Monosaharide
»Disaharide
»Oligosaharide
»Polisaharide
Monosaharidi – Cn(H2O)n
• Prema broju C-atoma dele se na:
»trioze
»tetroze
»pentoze: riboza, dezoksiriboza
(ulaze u sastav nukleinskih kiselina)
»heksoze: glukoza, fruktoza,
galaktoza (energetska uloga)
Pentoze
riboza
dezoksiriboza
Heksoze – C6H12O6
glukoza
fruktoza
galaktoza
Disaharidi
• Izgrađeni od 2 monosaharida
Saharoza običan šećer Glu-Fru
Laktoza mlečni šećer Glu-Gal
Maltoza Glu-Glu
• Energetska uloga
saharoza
laktoza
maltoza
Oligosaharidi
• Izgrađeni od 3-100 monosaharida
• Gradivna uloga – ulaze u sastav
ćelijske membrane
oligosaharid
fosfolipidi
protein
Polisaharidi
• Izgrađeni od 100 do 1000
monosaharida – glukoze
Energetski
Skrob
Životinje i
gljive
Glikogen
Gradivni
Celuloza
Hitin
ćelijski zid
biljaka
egzoskelet
zglavkara,
ćelijski zid
gljiva
Biljke
Skrob
Glikogen
Celuloza
LIPIDI
• Izgrađeni od C,H i O
• Nerastvorljivi u vodi
• Podela:
–Trigliceridi
–Fosfolipidi
–Steroidi
Trigliceridi
• Estri glicerola i 3 masne kiseline
• Energetska uloga
+
3
masna kiselina
glicerol
triglicerid
Fosfolipidi
• Estri glicerola, 2 masne kiseline i fosforne
kiseline
• Grade ćelijske membrane
Polarna glava
- hidrofilna
Nepolaran rep
- hidrofoban
Fosfolipidni dvosloj
Fosfolipidni dvosloj
ćelijske membrane
Hidrofilne
glave
Hidrofobni
repovi
Steroidi
• Derivati holesterola
• Holesterol ulazi u sastav ćelijske
membrane životinja
• Neki steroidi imaju regulatornu ulogu:
polni hormoni i hormoni kore
nadbubrežne žlezde
Glukoza
riboza
Fruktoza
dezoksiriboza
Pentoze
Saharoza
Galaktoza
Laktoza
Maltoza
Heksoze
Monosaharidi
Disaharidi
UGLJENI HIDRATI
Oligosaharidi
Polisaharidi
Skrob
Glikogen
Celuloza
Hitin
LIPIDI
trigliceridi
fosfolipidi
Steroidi
PROTEINI
PROTEINI
• U njihov sastav ulaze: C, H, O i N
• Makromolekuli izgrađeni od 20 vrsta
amino-kiselina povezanih međusobno
peptidnim vezama u linearni polipetidni
lanac
Aminokiseline
• Organska jedinjenja sa dve funkcionalne
grupe: amino-grupom (–NH2) i
karboksilnom grupom (–COOH)
• Razlikuju se po R-grupi
Nepolarne
Vrste aminokiselina
Pozitivno naelektrisane
Polarne nenaelektrisane
Negativno naelektrisane
Peptidna veza
• Nastaje reakcijom između karboksilne
grupe jedne aminokiseline i amino-grupe
druge aminokiseline
dipeptid
Primarna struktura proteina
• Broj i redosled aminokiselina u
polipetpidnom lancu
• Zapisana u genima
Sekundarna struktura proteina
• Dva oblika: αheliks i β-ploča
• Uspostavlja se
formiranjem
vodoničnih veza
između H i O
peptidnih veza
α-heliks
β-ploča
Tercijarna struktura proteina
• Čine ga α-heliksi, β-ploče i “neuređeni”
delovi
Kvaternarna struktura proteina
• Više polipeptidnih lanaca gradi
funkcionalan protein
kolagen
hemoglobin
Prostorni oblik proteina
• Globularni proteini
loptasti – sferni
• Fibrilarni proteini
končasti
Primarna struktura
proteina
Sekundarna struktura
proteina
Tercijarna struktura
proteina
Kvaternarna struktura
proteina
Funkcije proteina
• Gradivna – strukturna: grade ćeliju i tkiva
• Biokatalitička – enzimi – usmeravaju
biohemijske reakcije
• Transportna – hemoglobin, transferin
• Imunološka – antitela
• Kontraktilna – aktin i miozin
• Regulatorna – hormoni
• Rezervna – albumin
PITANJA
•
•
•
•
Koji elementi ulaze u sastav proteina?
Koliko vrsta aminokiselina grade proteine?
Koje su funkcionalne grupe aminokiselina?
Kako su aminokiseline povezane u polipetidni
lanac?
• Kako nastaje peptidna veza?
• Šta je primarna struktura proteina?
• Koja dva oblika sekundarne strukture proteina
postoje?
PITANJA
• Kojim vezama se uspostavlja sekundarna
struktura proteina?
• Šta čini tercijarnu strukturu proteina?
• Koje vrste proteina postoje prema
prostornom obliku?
• Šta je kvaternarna struktura proteina?
• Navedi jedan fibrilarni i jedan globularni
protein?
• Koje uloge imaju proteini?
NUKLEINSKE KISELINE
• izgrađene od polinukleotidnih lanaca
• DNK grade 2 polinukleotidna lanca
• RNK gradi 1 polinukleotidni lanac
NUKLEOTID
• Fosfatna grupa
• Pentoza (dezoksiriboza ili riboza)
• Azotna baza
Azotne baze
• Purinske baze su
derivati purina
• Pirimidinske baze su
derivati pirimidina
citozin
adenin
timin
guanin
uracil
Polinukleotidni
lanac
5’
• Više nukleotida
povezanih
fosfodiestarskim
vezama
3’
Antiparalelnost lanaca DNK
Sparivanje komplementarnih
azotnih baza
• Molekul DNK izgrađen je
od 2 spiralno uvijena
antiparalelna (suprotno
orijentisana)
polinukleotidna lanca,
povezana među sobom
vodoničnim vezama
između kompementarnih
azotnih baza (A-T; G-C)
Uloga nukleinskih kiselina
• DNK je nosilac naslednih (genetičkih)
informacija; kontroliše sintezu proteina
• Vrste RNK su: informaciona RNK,
transportna RNK i ribozomalna RNK
• Sve tri vrste RNK učestvuju u sintezi
proteina
PITANJA
• Kako je građen nukleotid?
• Šta je polinukleotidni lanac?
• Koliko polinukleotidnih lanaca gradi
molekul DNK, a koliko molekul RNK?
• Koji pentozni šećer ulazi u sastav
dezoksiriboze, a koji u sastav riboze?
• Koje azotne baze ulaze u sastav DNK, a
koje u sastav RNK?
PITANJA
• Koje su komplementarne baze u DNK, a
koje u RNK?
• Kako je građen molekul DNK?
• Koja je uloga DNK?
• Koje vrste RNK postoje?
• Koja je uloga RNK?
Slide 6
HEMIJSKI
SASTAV
ĆELIJE
Biogeni elementi
Makroelementi
Mikroelementi
C, H, O, N, S,
Mg, Fe, Cu, Zn,
P, Na, K, Ca,
Mn, Co, I, F
Cl
~ 99% ćelije:
C, H, O, N
Sastav ćelije
Neorganske materije
Organske materije
• Voda
• Soli
• Ugljeni hidrati
• Lipidi
• Proteini
• Nukleinske
kiseline
VODA
•
•
•
•
•
•
70% ćelije
Rastvarač jonskih i polarnih materija
Sredina za biohemijske procese
Životna sredina (za vodene organizme)
Transportna uloga
Učestvuje u termoregulaciji
Struktura molekula vode
Polarna kovalentna veza
• Molekul vode je
dipol
Vodonične veze
Osobine vode
• Visok toplotni kapacitet: sporo se
zagreva i sporo hladi – čuva toplotu
• Velika toplota isparavanja:
isparavanjem vode sa površine telo se
hladi
Značaj: termoregulacija
Ponašanje materija prema vodi
Hidrofilne – imaju
afinitet prema vodi,
privlače vodu
• Joni
• Polarne materije
Hidrofobne –
odbijaju vodu
• Nepolarne materije
Mineralne materije - soli
• U vodenom rastvoru nalaze se u obliku
naelektrisanih čestica – jona
• Katjoni: Na+, K+, Ca2+, Mg2+, Fe2+, Fe3+
• Anjoni: hloridi, fosfati, sulfati, nitrati,
bikarbonati (Cl–, PO43–, SO42–, NO3–,
HCO3–)
ELEKTROLITIČKA DISOCIJACIJA
NaCl → Na+ + Cl–
Hidratisani joni
SO
Makroelementi
Mikroelementi
Biogeni elementi
SASTAV ĆELIJE
Neorganske
materije
Organske
materije
Nukleinske
kiseline
Proteini
Voda
Soli
Ugljeni
hidrati
Lipidi
Organske materije
• Bazirane na ugljeniku
• C atom – četvorovalentan
• C-atomi se povezuju u nizove
(negranate i granate) i prstenove
UGLJENI HIDRATI
• Izgrađeni od C, H i O
• Prema složenosti molekula dele se na:
»Monosaharide
»Disaharide
»Oligosaharide
»Polisaharide
Monosaharidi – Cn(H2O)n
• Prema broju C-atoma dele se na:
»trioze
»tetroze
»pentoze: riboza, dezoksiriboza
(ulaze u sastav nukleinskih kiselina)
»heksoze: glukoza, fruktoza,
galaktoza (energetska uloga)
Pentoze
riboza
dezoksiriboza
Heksoze – C6H12O6
glukoza
fruktoza
galaktoza
Disaharidi
• Izgrađeni od 2 monosaharida
Saharoza običan šećer Glu-Fru
Laktoza mlečni šećer Glu-Gal
Maltoza Glu-Glu
• Energetska uloga
saharoza
laktoza
maltoza
Oligosaharidi
• Izgrađeni od 3-100 monosaharida
• Gradivna uloga – ulaze u sastav
ćelijske membrane
oligosaharid
fosfolipidi
protein
Polisaharidi
• Izgrađeni od 100 do 1000
monosaharida – glukoze
Energetski
Skrob
Životinje i
gljive
Glikogen
Gradivni
Celuloza
Hitin
ćelijski zid
biljaka
egzoskelet
zglavkara,
ćelijski zid
gljiva
Biljke
Skrob
Glikogen
Celuloza
LIPIDI
• Izgrađeni od C,H i O
• Nerastvorljivi u vodi
• Podela:
–Trigliceridi
–Fosfolipidi
–Steroidi
Trigliceridi
• Estri glicerola i 3 masne kiseline
• Energetska uloga
+
3
masna kiselina
glicerol
triglicerid
Fosfolipidi
• Estri glicerola, 2 masne kiseline i fosforne
kiseline
• Grade ćelijske membrane
Polarna glava
- hidrofilna
Nepolaran rep
- hidrofoban
Fosfolipidni dvosloj
Fosfolipidni dvosloj
ćelijske membrane
Hidrofilne
glave
Hidrofobni
repovi
Steroidi
• Derivati holesterola
• Holesterol ulazi u sastav ćelijske
membrane životinja
• Neki steroidi imaju regulatornu ulogu:
polni hormoni i hormoni kore
nadbubrežne žlezde
Glukoza
riboza
Fruktoza
dezoksiriboza
Pentoze
Saharoza
Galaktoza
Laktoza
Maltoza
Heksoze
Monosaharidi
Disaharidi
UGLJENI HIDRATI
Oligosaharidi
Polisaharidi
Skrob
Glikogen
Celuloza
Hitin
LIPIDI
trigliceridi
fosfolipidi
Steroidi
PROTEINI
PROTEINI
• U njihov sastav ulaze: C, H, O i N
• Makromolekuli izgrađeni od 20 vrsta
amino-kiselina povezanih međusobno
peptidnim vezama u linearni polipetidni
lanac
Aminokiseline
• Organska jedinjenja sa dve funkcionalne
grupe: amino-grupom (–NH2) i
karboksilnom grupom (–COOH)
• Razlikuju se po R-grupi
Nepolarne
Vrste aminokiselina
Pozitivno naelektrisane
Polarne nenaelektrisane
Negativno naelektrisane
Peptidna veza
• Nastaje reakcijom između karboksilne
grupe jedne aminokiseline i amino-grupe
druge aminokiseline
dipeptid
Primarna struktura proteina
• Broj i redosled aminokiselina u
polipetpidnom lancu
• Zapisana u genima
Sekundarna struktura proteina
• Dva oblika: αheliks i β-ploča
• Uspostavlja se
formiranjem
vodoničnih veza
između H i O
peptidnih veza
α-heliks
β-ploča
Tercijarna struktura proteina
• Čine ga α-heliksi, β-ploče i “neuređeni”
delovi
Kvaternarna struktura proteina
• Više polipeptidnih lanaca gradi
funkcionalan protein
kolagen
hemoglobin
Prostorni oblik proteina
• Globularni proteini
loptasti – sferni
• Fibrilarni proteini
končasti
Primarna struktura
proteina
Sekundarna struktura
proteina
Tercijarna struktura
proteina
Kvaternarna struktura
proteina
Funkcije proteina
• Gradivna – strukturna: grade ćeliju i tkiva
• Biokatalitička – enzimi – usmeravaju
biohemijske reakcije
• Transportna – hemoglobin, transferin
• Imunološka – antitela
• Kontraktilna – aktin i miozin
• Regulatorna – hormoni
• Rezervna – albumin
PITANJA
•
•
•
•
Koji elementi ulaze u sastav proteina?
Koliko vrsta aminokiselina grade proteine?
Koje su funkcionalne grupe aminokiselina?
Kako su aminokiseline povezane u polipetidni
lanac?
• Kako nastaje peptidna veza?
• Šta je primarna struktura proteina?
• Koja dva oblika sekundarne strukture proteina
postoje?
PITANJA
• Kojim vezama se uspostavlja sekundarna
struktura proteina?
• Šta čini tercijarnu strukturu proteina?
• Koje vrste proteina postoje prema
prostornom obliku?
• Šta je kvaternarna struktura proteina?
• Navedi jedan fibrilarni i jedan globularni
protein?
• Koje uloge imaju proteini?
NUKLEINSKE KISELINE
• izgrađene od polinukleotidnih lanaca
• DNK grade 2 polinukleotidna lanca
• RNK gradi 1 polinukleotidni lanac
NUKLEOTID
• Fosfatna grupa
• Pentoza (dezoksiriboza ili riboza)
• Azotna baza
Azotne baze
• Purinske baze su
derivati purina
• Pirimidinske baze su
derivati pirimidina
citozin
adenin
timin
guanin
uracil
Polinukleotidni
lanac
5’
• Više nukleotida
povezanih
fosfodiestarskim
vezama
3’
Antiparalelnost lanaca DNK
Sparivanje komplementarnih
azotnih baza
• Molekul DNK izgrađen je
od 2 spiralno uvijena
antiparalelna (suprotno
orijentisana)
polinukleotidna lanca,
povezana među sobom
vodoničnim vezama
između kompementarnih
azotnih baza (A-T; G-C)
Uloga nukleinskih kiselina
• DNK je nosilac naslednih (genetičkih)
informacija; kontroliše sintezu proteina
• Vrste RNK su: informaciona RNK,
transportna RNK i ribozomalna RNK
• Sve tri vrste RNK učestvuju u sintezi
proteina
PITANJA
• Kako je građen nukleotid?
• Šta je polinukleotidni lanac?
• Koliko polinukleotidnih lanaca gradi
molekul DNK, a koliko molekul RNK?
• Koji pentozni šećer ulazi u sastav
dezoksiriboze, a koji u sastav riboze?
• Koje azotne baze ulaze u sastav DNK, a
koje u sastav RNK?
PITANJA
• Koje su komplementarne baze u DNK, a
koje u RNK?
• Kako je građen molekul DNK?
• Koja je uloga DNK?
• Koje vrste RNK postoje?
• Koja je uloga RNK?
Slide 7
HEMIJSKI
SASTAV
ĆELIJE
Biogeni elementi
Makroelementi
Mikroelementi
C, H, O, N, S,
Mg, Fe, Cu, Zn,
P, Na, K, Ca,
Mn, Co, I, F
Cl
~ 99% ćelije:
C, H, O, N
Sastav ćelije
Neorganske materije
Organske materije
• Voda
• Soli
• Ugljeni hidrati
• Lipidi
• Proteini
• Nukleinske
kiseline
VODA
•
•
•
•
•
•
70% ćelije
Rastvarač jonskih i polarnih materija
Sredina za biohemijske procese
Životna sredina (za vodene organizme)
Transportna uloga
Učestvuje u termoregulaciji
Struktura molekula vode
Polarna kovalentna veza
• Molekul vode je
dipol
Vodonične veze
Osobine vode
• Visok toplotni kapacitet: sporo se
zagreva i sporo hladi – čuva toplotu
• Velika toplota isparavanja:
isparavanjem vode sa površine telo se
hladi
Značaj: termoregulacija
Ponašanje materija prema vodi
Hidrofilne – imaju
afinitet prema vodi,
privlače vodu
• Joni
• Polarne materije
Hidrofobne –
odbijaju vodu
• Nepolarne materije
Mineralne materije - soli
• U vodenom rastvoru nalaze se u obliku
naelektrisanih čestica – jona
• Katjoni: Na+, K+, Ca2+, Mg2+, Fe2+, Fe3+
• Anjoni: hloridi, fosfati, sulfati, nitrati,
bikarbonati (Cl–, PO43–, SO42–, NO3–,
HCO3–)
ELEKTROLITIČKA DISOCIJACIJA
NaCl → Na+ + Cl–
Hidratisani joni
SO
Makroelementi
Mikroelementi
Biogeni elementi
SASTAV ĆELIJE
Neorganske
materije
Organske
materije
Nukleinske
kiseline
Proteini
Voda
Soli
Ugljeni
hidrati
Lipidi
Organske materije
• Bazirane na ugljeniku
• C atom – četvorovalentan
• C-atomi se povezuju u nizove
(negranate i granate) i prstenove
UGLJENI HIDRATI
• Izgrađeni od C, H i O
• Prema složenosti molekula dele se na:
»Monosaharide
»Disaharide
»Oligosaharide
»Polisaharide
Monosaharidi – Cn(H2O)n
• Prema broju C-atoma dele se na:
»trioze
»tetroze
»pentoze: riboza, dezoksiriboza
(ulaze u sastav nukleinskih kiselina)
»heksoze: glukoza, fruktoza,
galaktoza (energetska uloga)
Pentoze
riboza
dezoksiriboza
Heksoze – C6H12O6
glukoza
fruktoza
galaktoza
Disaharidi
• Izgrađeni od 2 monosaharida
Saharoza običan šećer Glu-Fru
Laktoza mlečni šećer Glu-Gal
Maltoza Glu-Glu
• Energetska uloga
saharoza
laktoza
maltoza
Oligosaharidi
• Izgrađeni od 3-100 monosaharida
• Gradivna uloga – ulaze u sastav
ćelijske membrane
oligosaharid
fosfolipidi
protein
Polisaharidi
• Izgrađeni od 100 do 1000
monosaharida – glukoze
Energetski
Skrob
Životinje i
gljive
Glikogen
Gradivni
Celuloza
Hitin
ćelijski zid
biljaka
egzoskelet
zglavkara,
ćelijski zid
gljiva
Biljke
Skrob
Glikogen
Celuloza
LIPIDI
• Izgrađeni od C,H i O
• Nerastvorljivi u vodi
• Podela:
–Trigliceridi
–Fosfolipidi
–Steroidi
Trigliceridi
• Estri glicerola i 3 masne kiseline
• Energetska uloga
+
3
masna kiselina
glicerol
triglicerid
Fosfolipidi
• Estri glicerola, 2 masne kiseline i fosforne
kiseline
• Grade ćelijske membrane
Polarna glava
- hidrofilna
Nepolaran rep
- hidrofoban
Fosfolipidni dvosloj
Fosfolipidni dvosloj
ćelijske membrane
Hidrofilne
glave
Hidrofobni
repovi
Steroidi
• Derivati holesterola
• Holesterol ulazi u sastav ćelijske
membrane životinja
• Neki steroidi imaju regulatornu ulogu:
polni hormoni i hormoni kore
nadbubrežne žlezde
Glukoza
riboza
Fruktoza
dezoksiriboza
Pentoze
Saharoza
Galaktoza
Laktoza
Maltoza
Heksoze
Monosaharidi
Disaharidi
UGLJENI HIDRATI
Oligosaharidi
Polisaharidi
Skrob
Glikogen
Celuloza
Hitin
LIPIDI
trigliceridi
fosfolipidi
Steroidi
PROTEINI
PROTEINI
• U njihov sastav ulaze: C, H, O i N
• Makromolekuli izgrađeni od 20 vrsta
amino-kiselina povezanih međusobno
peptidnim vezama u linearni polipetidni
lanac
Aminokiseline
• Organska jedinjenja sa dve funkcionalne
grupe: amino-grupom (–NH2) i
karboksilnom grupom (–COOH)
• Razlikuju se po R-grupi
Nepolarne
Vrste aminokiselina
Pozitivno naelektrisane
Polarne nenaelektrisane
Negativno naelektrisane
Peptidna veza
• Nastaje reakcijom između karboksilne
grupe jedne aminokiseline i amino-grupe
druge aminokiseline
dipeptid
Primarna struktura proteina
• Broj i redosled aminokiselina u
polipetpidnom lancu
• Zapisana u genima
Sekundarna struktura proteina
• Dva oblika: αheliks i β-ploča
• Uspostavlja se
formiranjem
vodoničnih veza
između H i O
peptidnih veza
α-heliks
β-ploča
Tercijarna struktura proteina
• Čine ga α-heliksi, β-ploče i “neuređeni”
delovi
Kvaternarna struktura proteina
• Više polipeptidnih lanaca gradi
funkcionalan protein
kolagen
hemoglobin
Prostorni oblik proteina
• Globularni proteini
loptasti – sferni
• Fibrilarni proteini
končasti
Primarna struktura
proteina
Sekundarna struktura
proteina
Tercijarna struktura
proteina
Kvaternarna struktura
proteina
Funkcije proteina
• Gradivna – strukturna: grade ćeliju i tkiva
• Biokatalitička – enzimi – usmeravaju
biohemijske reakcije
• Transportna – hemoglobin, transferin
• Imunološka – antitela
• Kontraktilna – aktin i miozin
• Regulatorna – hormoni
• Rezervna – albumin
PITANJA
•
•
•
•
Koji elementi ulaze u sastav proteina?
Koliko vrsta aminokiselina grade proteine?
Koje su funkcionalne grupe aminokiselina?
Kako su aminokiseline povezane u polipetidni
lanac?
• Kako nastaje peptidna veza?
• Šta je primarna struktura proteina?
• Koja dva oblika sekundarne strukture proteina
postoje?
PITANJA
• Kojim vezama se uspostavlja sekundarna
struktura proteina?
• Šta čini tercijarnu strukturu proteina?
• Koje vrste proteina postoje prema
prostornom obliku?
• Šta je kvaternarna struktura proteina?
• Navedi jedan fibrilarni i jedan globularni
protein?
• Koje uloge imaju proteini?
NUKLEINSKE KISELINE
• izgrađene od polinukleotidnih lanaca
• DNK grade 2 polinukleotidna lanca
• RNK gradi 1 polinukleotidni lanac
NUKLEOTID
• Fosfatna grupa
• Pentoza (dezoksiriboza ili riboza)
• Azotna baza
Azotne baze
• Purinske baze su
derivati purina
• Pirimidinske baze su
derivati pirimidina
citozin
adenin
timin
guanin
uracil
Polinukleotidni
lanac
5’
• Više nukleotida
povezanih
fosfodiestarskim
vezama
3’
Antiparalelnost lanaca DNK
Sparivanje komplementarnih
azotnih baza
• Molekul DNK izgrađen je
od 2 spiralno uvijena
antiparalelna (suprotno
orijentisana)
polinukleotidna lanca,
povezana među sobom
vodoničnim vezama
između kompementarnih
azotnih baza (A-T; G-C)
Uloga nukleinskih kiselina
• DNK je nosilac naslednih (genetičkih)
informacija; kontroliše sintezu proteina
• Vrste RNK su: informaciona RNK,
transportna RNK i ribozomalna RNK
• Sve tri vrste RNK učestvuju u sintezi
proteina
PITANJA
• Kako je građen nukleotid?
• Šta je polinukleotidni lanac?
• Koliko polinukleotidnih lanaca gradi
molekul DNK, a koliko molekul RNK?
• Koji pentozni šećer ulazi u sastav
dezoksiriboze, a koji u sastav riboze?
• Koje azotne baze ulaze u sastav DNK, a
koje u sastav RNK?
PITANJA
• Koje su komplementarne baze u DNK, a
koje u RNK?
• Kako je građen molekul DNK?
• Koja je uloga DNK?
• Koje vrste RNK postoje?
• Koja je uloga RNK?
Slide 8
HEMIJSKI
SASTAV
ĆELIJE
Biogeni elementi
Makroelementi
Mikroelementi
C, H, O, N, S,
Mg, Fe, Cu, Zn,
P, Na, K, Ca,
Mn, Co, I, F
Cl
~ 99% ćelije:
C, H, O, N
Sastav ćelije
Neorganske materije
Organske materije
• Voda
• Soli
• Ugljeni hidrati
• Lipidi
• Proteini
• Nukleinske
kiseline
VODA
•
•
•
•
•
•
70% ćelije
Rastvarač jonskih i polarnih materija
Sredina za biohemijske procese
Životna sredina (za vodene organizme)
Transportna uloga
Učestvuje u termoregulaciji
Struktura molekula vode
Polarna kovalentna veza
• Molekul vode je
dipol
Vodonične veze
Osobine vode
• Visok toplotni kapacitet: sporo se
zagreva i sporo hladi – čuva toplotu
• Velika toplota isparavanja:
isparavanjem vode sa površine telo se
hladi
Značaj: termoregulacija
Ponašanje materija prema vodi
Hidrofilne – imaju
afinitet prema vodi,
privlače vodu
• Joni
• Polarne materije
Hidrofobne –
odbijaju vodu
• Nepolarne materije
Mineralne materije - soli
• U vodenom rastvoru nalaze se u obliku
naelektrisanih čestica – jona
• Katjoni: Na+, K+, Ca2+, Mg2+, Fe2+, Fe3+
• Anjoni: hloridi, fosfati, sulfati, nitrati,
bikarbonati (Cl–, PO43–, SO42–, NO3–,
HCO3–)
ELEKTROLITIČKA DISOCIJACIJA
NaCl → Na+ + Cl–
Hidratisani joni
SO
Makroelementi
Mikroelementi
Biogeni elementi
SASTAV ĆELIJE
Neorganske
materije
Organske
materije
Nukleinske
kiseline
Proteini
Voda
Soli
Ugljeni
hidrati
Lipidi
Organske materije
• Bazirane na ugljeniku
• C atom – četvorovalentan
• C-atomi se povezuju u nizove
(negranate i granate) i prstenove
UGLJENI HIDRATI
• Izgrađeni od C, H i O
• Prema složenosti molekula dele se na:
»Monosaharide
»Disaharide
»Oligosaharide
»Polisaharide
Monosaharidi – Cn(H2O)n
• Prema broju C-atoma dele se na:
»trioze
»tetroze
»pentoze: riboza, dezoksiriboza
(ulaze u sastav nukleinskih kiselina)
»heksoze: glukoza, fruktoza,
galaktoza (energetska uloga)
Pentoze
riboza
dezoksiriboza
Heksoze – C6H12O6
glukoza
fruktoza
galaktoza
Disaharidi
• Izgrađeni od 2 monosaharida
Saharoza običan šećer Glu-Fru
Laktoza mlečni šećer Glu-Gal
Maltoza Glu-Glu
• Energetska uloga
saharoza
laktoza
maltoza
Oligosaharidi
• Izgrađeni od 3-100 monosaharida
• Gradivna uloga – ulaze u sastav
ćelijske membrane
oligosaharid
fosfolipidi
protein
Polisaharidi
• Izgrađeni od 100 do 1000
monosaharida – glukoze
Energetski
Skrob
Životinje i
gljive
Glikogen
Gradivni
Celuloza
Hitin
ćelijski zid
biljaka
egzoskelet
zglavkara,
ćelijski zid
gljiva
Biljke
Skrob
Glikogen
Celuloza
LIPIDI
• Izgrađeni od C,H i O
• Nerastvorljivi u vodi
• Podela:
–Trigliceridi
–Fosfolipidi
–Steroidi
Trigliceridi
• Estri glicerola i 3 masne kiseline
• Energetska uloga
+
3
masna kiselina
glicerol
triglicerid
Fosfolipidi
• Estri glicerola, 2 masne kiseline i fosforne
kiseline
• Grade ćelijske membrane
Polarna glava
- hidrofilna
Nepolaran rep
- hidrofoban
Fosfolipidni dvosloj
Fosfolipidni dvosloj
ćelijske membrane
Hidrofilne
glave
Hidrofobni
repovi
Steroidi
• Derivati holesterola
• Holesterol ulazi u sastav ćelijske
membrane životinja
• Neki steroidi imaju regulatornu ulogu:
polni hormoni i hormoni kore
nadbubrežne žlezde
Glukoza
riboza
Fruktoza
dezoksiriboza
Pentoze
Saharoza
Galaktoza
Laktoza
Maltoza
Heksoze
Monosaharidi
Disaharidi
UGLJENI HIDRATI
Oligosaharidi
Polisaharidi
Skrob
Glikogen
Celuloza
Hitin
LIPIDI
trigliceridi
fosfolipidi
Steroidi
PROTEINI
PROTEINI
• U njihov sastav ulaze: C, H, O i N
• Makromolekuli izgrađeni od 20 vrsta
amino-kiselina povezanih međusobno
peptidnim vezama u linearni polipetidni
lanac
Aminokiseline
• Organska jedinjenja sa dve funkcionalne
grupe: amino-grupom (–NH2) i
karboksilnom grupom (–COOH)
• Razlikuju se po R-grupi
Nepolarne
Vrste aminokiselina
Pozitivno naelektrisane
Polarne nenaelektrisane
Negativno naelektrisane
Peptidna veza
• Nastaje reakcijom između karboksilne
grupe jedne aminokiseline i amino-grupe
druge aminokiseline
dipeptid
Primarna struktura proteina
• Broj i redosled aminokiselina u
polipetpidnom lancu
• Zapisana u genima
Sekundarna struktura proteina
• Dva oblika: αheliks i β-ploča
• Uspostavlja se
formiranjem
vodoničnih veza
između H i O
peptidnih veza
α-heliks
β-ploča
Tercijarna struktura proteina
• Čine ga α-heliksi, β-ploče i “neuređeni”
delovi
Kvaternarna struktura proteina
• Više polipeptidnih lanaca gradi
funkcionalan protein
kolagen
hemoglobin
Prostorni oblik proteina
• Globularni proteini
loptasti – sferni
• Fibrilarni proteini
končasti
Primarna struktura
proteina
Sekundarna struktura
proteina
Tercijarna struktura
proteina
Kvaternarna struktura
proteina
Funkcije proteina
• Gradivna – strukturna: grade ćeliju i tkiva
• Biokatalitička – enzimi – usmeravaju
biohemijske reakcije
• Transportna – hemoglobin, transferin
• Imunološka – antitela
• Kontraktilna – aktin i miozin
• Regulatorna – hormoni
• Rezervna – albumin
PITANJA
•
•
•
•
Koji elementi ulaze u sastav proteina?
Koliko vrsta aminokiselina grade proteine?
Koje su funkcionalne grupe aminokiselina?
Kako su aminokiseline povezane u polipetidni
lanac?
• Kako nastaje peptidna veza?
• Šta je primarna struktura proteina?
• Koja dva oblika sekundarne strukture proteina
postoje?
PITANJA
• Kojim vezama se uspostavlja sekundarna
struktura proteina?
• Šta čini tercijarnu strukturu proteina?
• Koje vrste proteina postoje prema
prostornom obliku?
• Šta je kvaternarna struktura proteina?
• Navedi jedan fibrilarni i jedan globularni
protein?
• Koje uloge imaju proteini?
NUKLEINSKE KISELINE
• izgrađene od polinukleotidnih lanaca
• DNK grade 2 polinukleotidna lanca
• RNK gradi 1 polinukleotidni lanac
NUKLEOTID
• Fosfatna grupa
• Pentoza (dezoksiriboza ili riboza)
• Azotna baza
Azotne baze
• Purinske baze su
derivati purina
• Pirimidinske baze su
derivati pirimidina
citozin
adenin
timin
guanin
uracil
Polinukleotidni
lanac
5’
• Više nukleotida
povezanih
fosfodiestarskim
vezama
3’
Antiparalelnost lanaca DNK
Sparivanje komplementarnih
azotnih baza
• Molekul DNK izgrađen je
od 2 spiralno uvijena
antiparalelna (suprotno
orijentisana)
polinukleotidna lanca,
povezana među sobom
vodoničnim vezama
između kompementarnih
azotnih baza (A-T; G-C)
Uloga nukleinskih kiselina
• DNK je nosilac naslednih (genetičkih)
informacija; kontroliše sintezu proteina
• Vrste RNK su: informaciona RNK,
transportna RNK i ribozomalna RNK
• Sve tri vrste RNK učestvuju u sintezi
proteina
PITANJA
• Kako je građen nukleotid?
• Šta je polinukleotidni lanac?
• Koliko polinukleotidnih lanaca gradi
molekul DNK, a koliko molekul RNK?
• Koji pentozni šećer ulazi u sastav
dezoksiriboze, a koji u sastav riboze?
• Koje azotne baze ulaze u sastav DNK, a
koje u sastav RNK?
PITANJA
• Koje su komplementarne baze u DNK, a
koje u RNK?
• Kako je građen molekul DNK?
• Koja je uloga DNK?
• Koje vrste RNK postoje?
• Koja je uloga RNK?
Slide 9
HEMIJSKI
SASTAV
ĆELIJE
Biogeni elementi
Makroelementi
Mikroelementi
C, H, O, N, S,
Mg, Fe, Cu, Zn,
P, Na, K, Ca,
Mn, Co, I, F
Cl
~ 99% ćelije:
C, H, O, N
Sastav ćelije
Neorganske materije
Organske materije
• Voda
• Soli
• Ugljeni hidrati
• Lipidi
• Proteini
• Nukleinske
kiseline
VODA
•
•
•
•
•
•
70% ćelije
Rastvarač jonskih i polarnih materija
Sredina za biohemijske procese
Životna sredina (za vodene organizme)
Transportna uloga
Učestvuje u termoregulaciji
Struktura molekula vode
Polarna kovalentna veza
• Molekul vode je
dipol
Vodonične veze
Osobine vode
• Visok toplotni kapacitet: sporo se
zagreva i sporo hladi – čuva toplotu
• Velika toplota isparavanja:
isparavanjem vode sa površine telo se
hladi
Značaj: termoregulacija
Ponašanje materija prema vodi
Hidrofilne – imaju
afinitet prema vodi,
privlače vodu
• Joni
• Polarne materije
Hidrofobne –
odbijaju vodu
• Nepolarne materije
Mineralne materije - soli
• U vodenom rastvoru nalaze se u obliku
naelektrisanih čestica – jona
• Katjoni: Na+, K+, Ca2+, Mg2+, Fe2+, Fe3+
• Anjoni: hloridi, fosfati, sulfati, nitrati,
bikarbonati (Cl–, PO43–, SO42–, NO3–,
HCO3–)
ELEKTROLITIČKA DISOCIJACIJA
NaCl → Na+ + Cl–
Hidratisani joni
SO
Makroelementi
Mikroelementi
Biogeni elementi
SASTAV ĆELIJE
Neorganske
materije
Organske
materije
Nukleinske
kiseline
Proteini
Voda
Soli
Ugljeni
hidrati
Lipidi
Organske materije
• Bazirane na ugljeniku
• C atom – četvorovalentan
• C-atomi se povezuju u nizove
(negranate i granate) i prstenove
UGLJENI HIDRATI
• Izgrađeni od C, H i O
• Prema složenosti molekula dele se na:
»Monosaharide
»Disaharide
»Oligosaharide
»Polisaharide
Monosaharidi – Cn(H2O)n
• Prema broju C-atoma dele se na:
»trioze
»tetroze
»pentoze: riboza, dezoksiriboza
(ulaze u sastav nukleinskih kiselina)
»heksoze: glukoza, fruktoza,
galaktoza (energetska uloga)
Pentoze
riboza
dezoksiriboza
Heksoze – C6H12O6
glukoza
fruktoza
galaktoza
Disaharidi
• Izgrađeni od 2 monosaharida
Saharoza običan šećer Glu-Fru
Laktoza mlečni šećer Glu-Gal
Maltoza Glu-Glu
• Energetska uloga
saharoza
laktoza
maltoza
Oligosaharidi
• Izgrađeni od 3-100 monosaharida
• Gradivna uloga – ulaze u sastav
ćelijske membrane
oligosaharid
fosfolipidi
protein
Polisaharidi
• Izgrađeni od 100 do 1000
monosaharida – glukoze
Energetski
Skrob
Životinje i
gljive
Glikogen
Gradivni
Celuloza
Hitin
ćelijski zid
biljaka
egzoskelet
zglavkara,
ćelijski zid
gljiva
Biljke
Skrob
Glikogen
Celuloza
LIPIDI
• Izgrađeni od C,H i O
• Nerastvorljivi u vodi
• Podela:
–Trigliceridi
–Fosfolipidi
–Steroidi
Trigliceridi
• Estri glicerola i 3 masne kiseline
• Energetska uloga
+
3
masna kiselina
glicerol
triglicerid
Fosfolipidi
• Estri glicerola, 2 masne kiseline i fosforne
kiseline
• Grade ćelijske membrane
Polarna glava
- hidrofilna
Nepolaran rep
- hidrofoban
Fosfolipidni dvosloj
Fosfolipidni dvosloj
ćelijske membrane
Hidrofilne
glave
Hidrofobni
repovi
Steroidi
• Derivati holesterola
• Holesterol ulazi u sastav ćelijske
membrane životinja
• Neki steroidi imaju regulatornu ulogu:
polni hormoni i hormoni kore
nadbubrežne žlezde
Glukoza
riboza
Fruktoza
dezoksiriboza
Pentoze
Saharoza
Galaktoza
Laktoza
Maltoza
Heksoze
Monosaharidi
Disaharidi
UGLJENI HIDRATI
Oligosaharidi
Polisaharidi
Skrob
Glikogen
Celuloza
Hitin
LIPIDI
trigliceridi
fosfolipidi
Steroidi
PROTEINI
PROTEINI
• U njihov sastav ulaze: C, H, O i N
• Makromolekuli izgrađeni od 20 vrsta
amino-kiselina povezanih međusobno
peptidnim vezama u linearni polipetidni
lanac
Aminokiseline
• Organska jedinjenja sa dve funkcionalne
grupe: amino-grupom (–NH2) i
karboksilnom grupom (–COOH)
• Razlikuju se po R-grupi
Nepolarne
Vrste aminokiselina
Pozitivno naelektrisane
Polarne nenaelektrisane
Negativno naelektrisane
Peptidna veza
• Nastaje reakcijom između karboksilne
grupe jedne aminokiseline i amino-grupe
druge aminokiseline
dipeptid
Primarna struktura proteina
• Broj i redosled aminokiselina u
polipetpidnom lancu
• Zapisana u genima
Sekundarna struktura proteina
• Dva oblika: αheliks i β-ploča
• Uspostavlja se
formiranjem
vodoničnih veza
između H i O
peptidnih veza
α-heliks
β-ploča
Tercijarna struktura proteina
• Čine ga α-heliksi, β-ploče i “neuređeni”
delovi
Kvaternarna struktura proteina
• Više polipeptidnih lanaca gradi
funkcionalan protein
kolagen
hemoglobin
Prostorni oblik proteina
• Globularni proteini
loptasti – sferni
• Fibrilarni proteini
končasti
Primarna struktura
proteina
Sekundarna struktura
proteina
Tercijarna struktura
proteina
Kvaternarna struktura
proteina
Funkcije proteina
• Gradivna – strukturna: grade ćeliju i tkiva
• Biokatalitička – enzimi – usmeravaju
biohemijske reakcije
• Transportna – hemoglobin, transferin
• Imunološka – antitela
• Kontraktilna – aktin i miozin
• Regulatorna – hormoni
• Rezervna – albumin
PITANJA
•
•
•
•
Koji elementi ulaze u sastav proteina?
Koliko vrsta aminokiselina grade proteine?
Koje su funkcionalne grupe aminokiselina?
Kako su aminokiseline povezane u polipetidni
lanac?
• Kako nastaje peptidna veza?
• Šta je primarna struktura proteina?
• Koja dva oblika sekundarne strukture proteina
postoje?
PITANJA
• Kojim vezama se uspostavlja sekundarna
struktura proteina?
• Šta čini tercijarnu strukturu proteina?
• Koje vrste proteina postoje prema
prostornom obliku?
• Šta je kvaternarna struktura proteina?
• Navedi jedan fibrilarni i jedan globularni
protein?
• Koje uloge imaju proteini?
NUKLEINSKE KISELINE
• izgrađene od polinukleotidnih lanaca
• DNK grade 2 polinukleotidna lanca
• RNK gradi 1 polinukleotidni lanac
NUKLEOTID
• Fosfatna grupa
• Pentoza (dezoksiriboza ili riboza)
• Azotna baza
Azotne baze
• Purinske baze su
derivati purina
• Pirimidinske baze su
derivati pirimidina
citozin
adenin
timin
guanin
uracil
Polinukleotidni
lanac
5’
• Više nukleotida
povezanih
fosfodiestarskim
vezama
3’
Antiparalelnost lanaca DNK
Sparivanje komplementarnih
azotnih baza
• Molekul DNK izgrađen je
od 2 spiralno uvijena
antiparalelna (suprotno
orijentisana)
polinukleotidna lanca,
povezana među sobom
vodoničnim vezama
između kompementarnih
azotnih baza (A-T; G-C)
Uloga nukleinskih kiselina
• DNK je nosilac naslednih (genetičkih)
informacija; kontroliše sintezu proteina
• Vrste RNK su: informaciona RNK,
transportna RNK i ribozomalna RNK
• Sve tri vrste RNK učestvuju u sintezi
proteina
PITANJA
• Kako je građen nukleotid?
• Šta je polinukleotidni lanac?
• Koliko polinukleotidnih lanaca gradi
molekul DNK, a koliko molekul RNK?
• Koji pentozni šećer ulazi u sastav
dezoksiriboze, a koji u sastav riboze?
• Koje azotne baze ulaze u sastav DNK, a
koje u sastav RNK?
PITANJA
• Koje su komplementarne baze u DNK, a
koje u RNK?
• Kako je građen molekul DNK?
• Koja je uloga DNK?
• Koje vrste RNK postoje?
• Koja je uloga RNK?
Slide 10
HEMIJSKI
SASTAV
ĆELIJE
Biogeni elementi
Makroelementi
Mikroelementi
C, H, O, N, S,
Mg, Fe, Cu, Zn,
P, Na, K, Ca,
Mn, Co, I, F
Cl
~ 99% ćelije:
C, H, O, N
Sastav ćelije
Neorganske materije
Organske materije
• Voda
• Soli
• Ugljeni hidrati
• Lipidi
• Proteini
• Nukleinske
kiseline
VODA
•
•
•
•
•
•
70% ćelije
Rastvarač jonskih i polarnih materija
Sredina za biohemijske procese
Životna sredina (za vodene organizme)
Transportna uloga
Učestvuje u termoregulaciji
Struktura molekula vode
Polarna kovalentna veza
• Molekul vode je
dipol
Vodonične veze
Osobine vode
• Visok toplotni kapacitet: sporo se
zagreva i sporo hladi – čuva toplotu
• Velika toplota isparavanja:
isparavanjem vode sa površine telo se
hladi
Značaj: termoregulacija
Ponašanje materija prema vodi
Hidrofilne – imaju
afinitet prema vodi,
privlače vodu
• Joni
• Polarne materije
Hidrofobne –
odbijaju vodu
• Nepolarne materije
Mineralne materije - soli
• U vodenom rastvoru nalaze se u obliku
naelektrisanih čestica – jona
• Katjoni: Na+, K+, Ca2+, Mg2+, Fe2+, Fe3+
• Anjoni: hloridi, fosfati, sulfati, nitrati,
bikarbonati (Cl–, PO43–, SO42–, NO3–,
HCO3–)
ELEKTROLITIČKA DISOCIJACIJA
NaCl → Na+ + Cl–
Hidratisani joni
SO
Makroelementi
Mikroelementi
Biogeni elementi
SASTAV ĆELIJE
Neorganske
materije
Organske
materije
Nukleinske
kiseline
Proteini
Voda
Soli
Ugljeni
hidrati
Lipidi
Organske materije
• Bazirane na ugljeniku
• C atom – četvorovalentan
• C-atomi se povezuju u nizove
(negranate i granate) i prstenove
UGLJENI HIDRATI
• Izgrađeni od C, H i O
• Prema složenosti molekula dele se na:
»Monosaharide
»Disaharide
»Oligosaharide
»Polisaharide
Monosaharidi – Cn(H2O)n
• Prema broju C-atoma dele se na:
»trioze
»tetroze
»pentoze: riboza, dezoksiriboza
(ulaze u sastav nukleinskih kiselina)
»heksoze: glukoza, fruktoza,
galaktoza (energetska uloga)
Pentoze
riboza
dezoksiriboza
Heksoze – C6H12O6
glukoza
fruktoza
galaktoza
Disaharidi
• Izgrađeni od 2 monosaharida
Saharoza običan šećer Glu-Fru
Laktoza mlečni šećer Glu-Gal
Maltoza Glu-Glu
• Energetska uloga
saharoza
laktoza
maltoza
Oligosaharidi
• Izgrađeni od 3-100 monosaharida
• Gradivna uloga – ulaze u sastav
ćelijske membrane
oligosaharid
fosfolipidi
protein
Polisaharidi
• Izgrađeni od 100 do 1000
monosaharida – glukoze
Energetski
Skrob
Životinje i
gljive
Glikogen
Gradivni
Celuloza
Hitin
ćelijski zid
biljaka
egzoskelet
zglavkara,
ćelijski zid
gljiva
Biljke
Skrob
Glikogen
Celuloza
LIPIDI
• Izgrađeni od C,H i O
• Nerastvorljivi u vodi
• Podela:
–Trigliceridi
–Fosfolipidi
–Steroidi
Trigliceridi
• Estri glicerola i 3 masne kiseline
• Energetska uloga
+
3
masna kiselina
glicerol
triglicerid
Fosfolipidi
• Estri glicerola, 2 masne kiseline i fosforne
kiseline
• Grade ćelijske membrane
Polarna glava
- hidrofilna
Nepolaran rep
- hidrofoban
Fosfolipidni dvosloj
Fosfolipidni dvosloj
ćelijske membrane
Hidrofilne
glave
Hidrofobni
repovi
Steroidi
• Derivati holesterola
• Holesterol ulazi u sastav ćelijske
membrane životinja
• Neki steroidi imaju regulatornu ulogu:
polni hormoni i hormoni kore
nadbubrežne žlezde
Glukoza
riboza
Fruktoza
dezoksiriboza
Pentoze
Saharoza
Galaktoza
Laktoza
Maltoza
Heksoze
Monosaharidi
Disaharidi
UGLJENI HIDRATI
Oligosaharidi
Polisaharidi
Skrob
Glikogen
Celuloza
Hitin
LIPIDI
trigliceridi
fosfolipidi
Steroidi
PROTEINI
PROTEINI
• U njihov sastav ulaze: C, H, O i N
• Makromolekuli izgrađeni od 20 vrsta
amino-kiselina povezanih međusobno
peptidnim vezama u linearni polipetidni
lanac
Aminokiseline
• Organska jedinjenja sa dve funkcionalne
grupe: amino-grupom (–NH2) i
karboksilnom grupom (–COOH)
• Razlikuju se po R-grupi
Nepolarne
Vrste aminokiselina
Pozitivno naelektrisane
Polarne nenaelektrisane
Negativno naelektrisane
Peptidna veza
• Nastaje reakcijom između karboksilne
grupe jedne aminokiseline i amino-grupe
druge aminokiseline
dipeptid
Primarna struktura proteina
• Broj i redosled aminokiselina u
polipetpidnom lancu
• Zapisana u genima
Sekundarna struktura proteina
• Dva oblika: αheliks i β-ploča
• Uspostavlja se
formiranjem
vodoničnih veza
između H i O
peptidnih veza
α-heliks
β-ploča
Tercijarna struktura proteina
• Čine ga α-heliksi, β-ploče i “neuređeni”
delovi
Kvaternarna struktura proteina
• Više polipeptidnih lanaca gradi
funkcionalan protein
kolagen
hemoglobin
Prostorni oblik proteina
• Globularni proteini
loptasti – sferni
• Fibrilarni proteini
končasti
Primarna struktura
proteina
Sekundarna struktura
proteina
Tercijarna struktura
proteina
Kvaternarna struktura
proteina
Funkcije proteina
• Gradivna – strukturna: grade ćeliju i tkiva
• Biokatalitička – enzimi – usmeravaju
biohemijske reakcije
• Transportna – hemoglobin, transferin
• Imunološka – antitela
• Kontraktilna – aktin i miozin
• Regulatorna – hormoni
• Rezervna – albumin
PITANJA
•
•
•
•
Koji elementi ulaze u sastav proteina?
Koliko vrsta aminokiselina grade proteine?
Koje su funkcionalne grupe aminokiselina?
Kako su aminokiseline povezane u polipetidni
lanac?
• Kako nastaje peptidna veza?
• Šta je primarna struktura proteina?
• Koja dva oblika sekundarne strukture proteina
postoje?
PITANJA
• Kojim vezama se uspostavlja sekundarna
struktura proteina?
• Šta čini tercijarnu strukturu proteina?
• Koje vrste proteina postoje prema
prostornom obliku?
• Šta je kvaternarna struktura proteina?
• Navedi jedan fibrilarni i jedan globularni
protein?
• Koje uloge imaju proteini?
NUKLEINSKE KISELINE
• izgrađene od polinukleotidnih lanaca
• DNK grade 2 polinukleotidna lanca
• RNK gradi 1 polinukleotidni lanac
NUKLEOTID
• Fosfatna grupa
• Pentoza (dezoksiriboza ili riboza)
• Azotna baza
Azotne baze
• Purinske baze su
derivati purina
• Pirimidinske baze su
derivati pirimidina
citozin
adenin
timin
guanin
uracil
Polinukleotidni
lanac
5’
• Više nukleotida
povezanih
fosfodiestarskim
vezama
3’
Antiparalelnost lanaca DNK
Sparivanje komplementarnih
azotnih baza
• Molekul DNK izgrađen je
od 2 spiralno uvijena
antiparalelna (suprotno
orijentisana)
polinukleotidna lanca,
povezana među sobom
vodoničnim vezama
između kompementarnih
azotnih baza (A-T; G-C)
Uloga nukleinskih kiselina
• DNK je nosilac naslednih (genetičkih)
informacija; kontroliše sintezu proteina
• Vrste RNK su: informaciona RNK,
transportna RNK i ribozomalna RNK
• Sve tri vrste RNK učestvuju u sintezi
proteina
PITANJA
• Kako je građen nukleotid?
• Šta je polinukleotidni lanac?
• Koliko polinukleotidnih lanaca gradi
molekul DNK, a koliko molekul RNK?
• Koji pentozni šećer ulazi u sastav
dezoksiriboze, a koji u sastav riboze?
• Koje azotne baze ulaze u sastav DNK, a
koje u sastav RNK?
PITANJA
• Koje su komplementarne baze u DNK, a
koje u RNK?
• Kako je građen molekul DNK?
• Koja je uloga DNK?
• Koje vrste RNK postoje?
• Koja je uloga RNK?
Slide 11
HEMIJSKI
SASTAV
ĆELIJE
Biogeni elementi
Makroelementi
Mikroelementi
C, H, O, N, S,
Mg, Fe, Cu, Zn,
P, Na, K, Ca,
Mn, Co, I, F
Cl
~ 99% ćelije:
C, H, O, N
Sastav ćelije
Neorganske materije
Organske materije
• Voda
• Soli
• Ugljeni hidrati
• Lipidi
• Proteini
• Nukleinske
kiseline
VODA
•
•
•
•
•
•
70% ćelije
Rastvarač jonskih i polarnih materija
Sredina za biohemijske procese
Životna sredina (za vodene organizme)
Transportna uloga
Učestvuje u termoregulaciji
Struktura molekula vode
Polarna kovalentna veza
• Molekul vode je
dipol
Vodonične veze
Osobine vode
• Visok toplotni kapacitet: sporo se
zagreva i sporo hladi – čuva toplotu
• Velika toplota isparavanja:
isparavanjem vode sa površine telo se
hladi
Značaj: termoregulacija
Ponašanje materija prema vodi
Hidrofilne – imaju
afinitet prema vodi,
privlače vodu
• Joni
• Polarne materije
Hidrofobne –
odbijaju vodu
• Nepolarne materije
Mineralne materije - soli
• U vodenom rastvoru nalaze se u obliku
naelektrisanih čestica – jona
• Katjoni: Na+, K+, Ca2+, Mg2+, Fe2+, Fe3+
• Anjoni: hloridi, fosfati, sulfati, nitrati,
bikarbonati (Cl–, PO43–, SO42–, NO3–,
HCO3–)
ELEKTROLITIČKA DISOCIJACIJA
NaCl → Na+ + Cl–
Hidratisani joni
SO
Makroelementi
Mikroelementi
Biogeni elementi
SASTAV ĆELIJE
Neorganske
materije
Organske
materije
Nukleinske
kiseline
Proteini
Voda
Soli
Ugljeni
hidrati
Lipidi
Organske materije
• Bazirane na ugljeniku
• C atom – četvorovalentan
• C-atomi se povezuju u nizove
(negranate i granate) i prstenove
UGLJENI HIDRATI
• Izgrađeni od C, H i O
• Prema složenosti molekula dele se na:
»Monosaharide
»Disaharide
»Oligosaharide
»Polisaharide
Monosaharidi – Cn(H2O)n
• Prema broju C-atoma dele se na:
»trioze
»tetroze
»pentoze: riboza, dezoksiriboza
(ulaze u sastav nukleinskih kiselina)
»heksoze: glukoza, fruktoza,
galaktoza (energetska uloga)
Pentoze
riboza
dezoksiriboza
Heksoze – C6H12O6
glukoza
fruktoza
galaktoza
Disaharidi
• Izgrađeni od 2 monosaharida
Saharoza običan šećer Glu-Fru
Laktoza mlečni šećer Glu-Gal
Maltoza Glu-Glu
• Energetska uloga
saharoza
laktoza
maltoza
Oligosaharidi
• Izgrađeni od 3-100 monosaharida
• Gradivna uloga – ulaze u sastav
ćelijske membrane
oligosaharid
fosfolipidi
protein
Polisaharidi
• Izgrađeni od 100 do 1000
monosaharida – glukoze
Energetski
Skrob
Životinje i
gljive
Glikogen
Gradivni
Celuloza
Hitin
ćelijski zid
biljaka
egzoskelet
zglavkara,
ćelijski zid
gljiva
Biljke
Skrob
Glikogen
Celuloza
LIPIDI
• Izgrađeni od C,H i O
• Nerastvorljivi u vodi
• Podela:
–Trigliceridi
–Fosfolipidi
–Steroidi
Trigliceridi
• Estri glicerola i 3 masne kiseline
• Energetska uloga
+
3
masna kiselina
glicerol
triglicerid
Fosfolipidi
• Estri glicerola, 2 masne kiseline i fosforne
kiseline
• Grade ćelijske membrane
Polarna glava
- hidrofilna
Nepolaran rep
- hidrofoban
Fosfolipidni dvosloj
Fosfolipidni dvosloj
ćelijske membrane
Hidrofilne
glave
Hidrofobni
repovi
Steroidi
• Derivati holesterola
• Holesterol ulazi u sastav ćelijske
membrane životinja
• Neki steroidi imaju regulatornu ulogu:
polni hormoni i hormoni kore
nadbubrežne žlezde
Glukoza
riboza
Fruktoza
dezoksiriboza
Pentoze
Saharoza
Galaktoza
Laktoza
Maltoza
Heksoze
Monosaharidi
Disaharidi
UGLJENI HIDRATI
Oligosaharidi
Polisaharidi
Skrob
Glikogen
Celuloza
Hitin
LIPIDI
trigliceridi
fosfolipidi
Steroidi
PROTEINI
PROTEINI
• U njihov sastav ulaze: C, H, O i N
• Makromolekuli izgrađeni od 20 vrsta
amino-kiselina povezanih međusobno
peptidnim vezama u linearni polipetidni
lanac
Aminokiseline
• Organska jedinjenja sa dve funkcionalne
grupe: amino-grupom (–NH2) i
karboksilnom grupom (–COOH)
• Razlikuju se po R-grupi
Nepolarne
Vrste aminokiselina
Pozitivno naelektrisane
Polarne nenaelektrisane
Negativno naelektrisane
Peptidna veza
• Nastaje reakcijom između karboksilne
grupe jedne aminokiseline i amino-grupe
druge aminokiseline
dipeptid
Primarna struktura proteina
• Broj i redosled aminokiselina u
polipetpidnom lancu
• Zapisana u genima
Sekundarna struktura proteina
• Dva oblika: αheliks i β-ploča
• Uspostavlja se
formiranjem
vodoničnih veza
između H i O
peptidnih veza
α-heliks
β-ploča
Tercijarna struktura proteina
• Čine ga α-heliksi, β-ploče i “neuređeni”
delovi
Kvaternarna struktura proteina
• Više polipeptidnih lanaca gradi
funkcionalan protein
kolagen
hemoglobin
Prostorni oblik proteina
• Globularni proteini
loptasti – sferni
• Fibrilarni proteini
končasti
Primarna struktura
proteina
Sekundarna struktura
proteina
Tercijarna struktura
proteina
Kvaternarna struktura
proteina
Funkcije proteina
• Gradivna – strukturna: grade ćeliju i tkiva
• Biokatalitička – enzimi – usmeravaju
biohemijske reakcije
• Transportna – hemoglobin, transferin
• Imunološka – antitela
• Kontraktilna – aktin i miozin
• Regulatorna – hormoni
• Rezervna – albumin
PITANJA
•
•
•
•
Koji elementi ulaze u sastav proteina?
Koliko vrsta aminokiselina grade proteine?
Koje su funkcionalne grupe aminokiselina?
Kako su aminokiseline povezane u polipetidni
lanac?
• Kako nastaje peptidna veza?
• Šta je primarna struktura proteina?
• Koja dva oblika sekundarne strukture proteina
postoje?
PITANJA
• Kojim vezama se uspostavlja sekundarna
struktura proteina?
• Šta čini tercijarnu strukturu proteina?
• Koje vrste proteina postoje prema
prostornom obliku?
• Šta je kvaternarna struktura proteina?
• Navedi jedan fibrilarni i jedan globularni
protein?
• Koje uloge imaju proteini?
NUKLEINSKE KISELINE
• izgrađene od polinukleotidnih lanaca
• DNK grade 2 polinukleotidna lanca
• RNK gradi 1 polinukleotidni lanac
NUKLEOTID
• Fosfatna grupa
• Pentoza (dezoksiriboza ili riboza)
• Azotna baza
Azotne baze
• Purinske baze su
derivati purina
• Pirimidinske baze su
derivati pirimidina
citozin
adenin
timin
guanin
uracil
Polinukleotidni
lanac
5’
• Više nukleotida
povezanih
fosfodiestarskim
vezama
3’
Antiparalelnost lanaca DNK
Sparivanje komplementarnih
azotnih baza
• Molekul DNK izgrađen je
od 2 spiralno uvijena
antiparalelna (suprotno
orijentisana)
polinukleotidna lanca,
povezana među sobom
vodoničnim vezama
između kompementarnih
azotnih baza (A-T; G-C)
Uloga nukleinskih kiselina
• DNK je nosilac naslednih (genetičkih)
informacija; kontroliše sintezu proteina
• Vrste RNK su: informaciona RNK,
transportna RNK i ribozomalna RNK
• Sve tri vrste RNK učestvuju u sintezi
proteina
PITANJA
• Kako je građen nukleotid?
• Šta je polinukleotidni lanac?
• Koliko polinukleotidnih lanaca gradi
molekul DNK, a koliko molekul RNK?
• Koji pentozni šećer ulazi u sastav
dezoksiriboze, a koji u sastav riboze?
• Koje azotne baze ulaze u sastav DNK, a
koje u sastav RNK?
PITANJA
• Koje su komplementarne baze u DNK, a
koje u RNK?
• Kako je građen molekul DNK?
• Koja je uloga DNK?
• Koje vrste RNK postoje?
• Koja je uloga RNK?
Slide 12
HEMIJSKI
SASTAV
ĆELIJE
Biogeni elementi
Makroelementi
Mikroelementi
C, H, O, N, S,
Mg, Fe, Cu, Zn,
P, Na, K, Ca,
Mn, Co, I, F
Cl
~ 99% ćelije:
C, H, O, N
Sastav ćelije
Neorganske materije
Organske materije
• Voda
• Soli
• Ugljeni hidrati
• Lipidi
• Proteini
• Nukleinske
kiseline
VODA
•
•
•
•
•
•
70% ćelije
Rastvarač jonskih i polarnih materija
Sredina za biohemijske procese
Životna sredina (za vodene organizme)
Transportna uloga
Učestvuje u termoregulaciji
Struktura molekula vode
Polarna kovalentna veza
• Molekul vode je
dipol
Vodonične veze
Osobine vode
• Visok toplotni kapacitet: sporo se
zagreva i sporo hladi – čuva toplotu
• Velika toplota isparavanja:
isparavanjem vode sa površine telo se
hladi
Značaj: termoregulacija
Ponašanje materija prema vodi
Hidrofilne – imaju
afinitet prema vodi,
privlače vodu
• Joni
• Polarne materije
Hidrofobne –
odbijaju vodu
• Nepolarne materije
Mineralne materije - soli
• U vodenom rastvoru nalaze se u obliku
naelektrisanih čestica – jona
• Katjoni: Na+, K+, Ca2+, Mg2+, Fe2+, Fe3+
• Anjoni: hloridi, fosfati, sulfati, nitrati,
bikarbonati (Cl–, PO43–, SO42–, NO3–,
HCO3–)
ELEKTROLITIČKA DISOCIJACIJA
NaCl → Na+ + Cl–
Hidratisani joni
SO
Makroelementi
Mikroelementi
Biogeni elementi
SASTAV ĆELIJE
Neorganske
materije
Organske
materije
Nukleinske
kiseline
Proteini
Voda
Soli
Ugljeni
hidrati
Lipidi
Organske materije
• Bazirane na ugljeniku
• C atom – četvorovalentan
• C-atomi se povezuju u nizove
(negranate i granate) i prstenove
UGLJENI HIDRATI
• Izgrađeni od C, H i O
• Prema složenosti molekula dele se na:
»Monosaharide
»Disaharide
»Oligosaharide
»Polisaharide
Monosaharidi – Cn(H2O)n
• Prema broju C-atoma dele se na:
»trioze
»tetroze
»pentoze: riboza, dezoksiriboza
(ulaze u sastav nukleinskih kiselina)
»heksoze: glukoza, fruktoza,
galaktoza (energetska uloga)
Pentoze
riboza
dezoksiriboza
Heksoze – C6H12O6
glukoza
fruktoza
galaktoza
Disaharidi
• Izgrađeni od 2 monosaharida
Saharoza običan šećer Glu-Fru
Laktoza mlečni šećer Glu-Gal
Maltoza Glu-Glu
• Energetska uloga
saharoza
laktoza
maltoza
Oligosaharidi
• Izgrađeni od 3-100 monosaharida
• Gradivna uloga – ulaze u sastav
ćelijske membrane
oligosaharid
fosfolipidi
protein
Polisaharidi
• Izgrađeni od 100 do 1000
monosaharida – glukoze
Energetski
Skrob
Životinje i
gljive
Glikogen
Gradivni
Celuloza
Hitin
ćelijski zid
biljaka
egzoskelet
zglavkara,
ćelijski zid
gljiva
Biljke
Skrob
Glikogen
Celuloza
LIPIDI
• Izgrađeni od C,H i O
• Nerastvorljivi u vodi
• Podela:
–Trigliceridi
–Fosfolipidi
–Steroidi
Trigliceridi
• Estri glicerola i 3 masne kiseline
• Energetska uloga
+
3
masna kiselina
glicerol
triglicerid
Fosfolipidi
• Estri glicerola, 2 masne kiseline i fosforne
kiseline
• Grade ćelijske membrane
Polarna glava
- hidrofilna
Nepolaran rep
- hidrofoban
Fosfolipidni dvosloj
Fosfolipidni dvosloj
ćelijske membrane
Hidrofilne
glave
Hidrofobni
repovi
Steroidi
• Derivati holesterola
• Holesterol ulazi u sastav ćelijske
membrane životinja
• Neki steroidi imaju regulatornu ulogu:
polni hormoni i hormoni kore
nadbubrežne žlezde
Glukoza
riboza
Fruktoza
dezoksiriboza
Pentoze
Saharoza
Galaktoza
Laktoza
Maltoza
Heksoze
Monosaharidi
Disaharidi
UGLJENI HIDRATI
Oligosaharidi
Polisaharidi
Skrob
Glikogen
Celuloza
Hitin
LIPIDI
trigliceridi
fosfolipidi
Steroidi
PROTEINI
PROTEINI
• U njihov sastav ulaze: C, H, O i N
• Makromolekuli izgrađeni od 20 vrsta
amino-kiselina povezanih međusobno
peptidnim vezama u linearni polipetidni
lanac
Aminokiseline
• Organska jedinjenja sa dve funkcionalne
grupe: amino-grupom (–NH2) i
karboksilnom grupom (–COOH)
• Razlikuju se po R-grupi
Nepolarne
Vrste aminokiselina
Pozitivno naelektrisane
Polarne nenaelektrisane
Negativno naelektrisane
Peptidna veza
• Nastaje reakcijom između karboksilne
grupe jedne aminokiseline i amino-grupe
druge aminokiseline
dipeptid
Primarna struktura proteina
• Broj i redosled aminokiselina u
polipetpidnom lancu
• Zapisana u genima
Sekundarna struktura proteina
• Dva oblika: αheliks i β-ploča
• Uspostavlja se
formiranjem
vodoničnih veza
između H i O
peptidnih veza
α-heliks
β-ploča
Tercijarna struktura proteina
• Čine ga α-heliksi, β-ploče i “neuređeni”
delovi
Kvaternarna struktura proteina
• Više polipeptidnih lanaca gradi
funkcionalan protein
kolagen
hemoglobin
Prostorni oblik proteina
• Globularni proteini
loptasti – sferni
• Fibrilarni proteini
končasti
Primarna struktura
proteina
Sekundarna struktura
proteina
Tercijarna struktura
proteina
Kvaternarna struktura
proteina
Funkcije proteina
• Gradivna – strukturna: grade ćeliju i tkiva
• Biokatalitička – enzimi – usmeravaju
biohemijske reakcije
• Transportna – hemoglobin, transferin
• Imunološka – antitela
• Kontraktilna – aktin i miozin
• Regulatorna – hormoni
• Rezervna – albumin
PITANJA
•
•
•
•
Koji elementi ulaze u sastav proteina?
Koliko vrsta aminokiselina grade proteine?
Koje su funkcionalne grupe aminokiselina?
Kako su aminokiseline povezane u polipetidni
lanac?
• Kako nastaje peptidna veza?
• Šta je primarna struktura proteina?
• Koja dva oblika sekundarne strukture proteina
postoje?
PITANJA
• Kojim vezama se uspostavlja sekundarna
struktura proteina?
• Šta čini tercijarnu strukturu proteina?
• Koje vrste proteina postoje prema
prostornom obliku?
• Šta je kvaternarna struktura proteina?
• Navedi jedan fibrilarni i jedan globularni
protein?
• Koje uloge imaju proteini?
NUKLEINSKE KISELINE
• izgrađene od polinukleotidnih lanaca
• DNK grade 2 polinukleotidna lanca
• RNK gradi 1 polinukleotidni lanac
NUKLEOTID
• Fosfatna grupa
• Pentoza (dezoksiriboza ili riboza)
• Azotna baza
Azotne baze
• Purinske baze su
derivati purina
• Pirimidinske baze su
derivati pirimidina
citozin
adenin
timin
guanin
uracil
Polinukleotidni
lanac
5’
• Više nukleotida
povezanih
fosfodiestarskim
vezama
3’
Antiparalelnost lanaca DNK
Sparivanje komplementarnih
azotnih baza
• Molekul DNK izgrađen je
od 2 spiralno uvijena
antiparalelna (suprotno
orijentisana)
polinukleotidna lanca,
povezana među sobom
vodoničnim vezama
između kompementarnih
azotnih baza (A-T; G-C)
Uloga nukleinskih kiselina
• DNK je nosilac naslednih (genetičkih)
informacija; kontroliše sintezu proteina
• Vrste RNK su: informaciona RNK,
transportna RNK i ribozomalna RNK
• Sve tri vrste RNK učestvuju u sintezi
proteina
PITANJA
• Kako je građen nukleotid?
• Šta je polinukleotidni lanac?
• Koliko polinukleotidnih lanaca gradi
molekul DNK, a koliko molekul RNK?
• Koji pentozni šećer ulazi u sastav
dezoksiriboze, a koji u sastav riboze?
• Koje azotne baze ulaze u sastav DNK, a
koje u sastav RNK?
PITANJA
• Koje su komplementarne baze u DNK, a
koje u RNK?
• Kako je građen molekul DNK?
• Koja je uloga DNK?
• Koje vrste RNK postoje?
• Koja je uloga RNK?
Slide 13
HEMIJSKI
SASTAV
ĆELIJE
Biogeni elementi
Makroelementi
Mikroelementi
C, H, O, N, S,
Mg, Fe, Cu, Zn,
P, Na, K, Ca,
Mn, Co, I, F
Cl
~ 99% ćelije:
C, H, O, N
Sastav ćelije
Neorganske materije
Organske materije
• Voda
• Soli
• Ugljeni hidrati
• Lipidi
• Proteini
• Nukleinske
kiseline
VODA
•
•
•
•
•
•
70% ćelije
Rastvarač jonskih i polarnih materija
Sredina za biohemijske procese
Životna sredina (za vodene organizme)
Transportna uloga
Učestvuje u termoregulaciji
Struktura molekula vode
Polarna kovalentna veza
• Molekul vode je
dipol
Vodonične veze
Osobine vode
• Visok toplotni kapacitet: sporo se
zagreva i sporo hladi – čuva toplotu
• Velika toplota isparavanja:
isparavanjem vode sa površine telo se
hladi
Značaj: termoregulacija
Ponašanje materija prema vodi
Hidrofilne – imaju
afinitet prema vodi,
privlače vodu
• Joni
• Polarne materije
Hidrofobne –
odbijaju vodu
• Nepolarne materije
Mineralne materije - soli
• U vodenom rastvoru nalaze se u obliku
naelektrisanih čestica – jona
• Katjoni: Na+, K+, Ca2+, Mg2+, Fe2+, Fe3+
• Anjoni: hloridi, fosfati, sulfati, nitrati,
bikarbonati (Cl–, PO43–, SO42–, NO3–,
HCO3–)
ELEKTROLITIČKA DISOCIJACIJA
NaCl → Na+ + Cl–
Hidratisani joni
SO
Makroelementi
Mikroelementi
Biogeni elementi
SASTAV ĆELIJE
Neorganske
materije
Organske
materije
Nukleinske
kiseline
Proteini
Voda
Soli
Ugljeni
hidrati
Lipidi
Organske materije
• Bazirane na ugljeniku
• C atom – četvorovalentan
• C-atomi se povezuju u nizove
(negranate i granate) i prstenove
UGLJENI HIDRATI
• Izgrađeni od C, H i O
• Prema složenosti molekula dele se na:
»Monosaharide
»Disaharide
»Oligosaharide
»Polisaharide
Monosaharidi – Cn(H2O)n
• Prema broju C-atoma dele se na:
»trioze
»tetroze
»pentoze: riboza, dezoksiriboza
(ulaze u sastav nukleinskih kiselina)
»heksoze: glukoza, fruktoza,
galaktoza (energetska uloga)
Pentoze
riboza
dezoksiriboza
Heksoze – C6H12O6
glukoza
fruktoza
galaktoza
Disaharidi
• Izgrađeni od 2 monosaharida
Saharoza običan šećer Glu-Fru
Laktoza mlečni šećer Glu-Gal
Maltoza Glu-Glu
• Energetska uloga
saharoza
laktoza
maltoza
Oligosaharidi
• Izgrađeni od 3-100 monosaharida
• Gradivna uloga – ulaze u sastav
ćelijske membrane
oligosaharid
fosfolipidi
protein
Polisaharidi
• Izgrađeni od 100 do 1000
monosaharida – glukoze
Energetski
Skrob
Životinje i
gljive
Glikogen
Gradivni
Celuloza
Hitin
ćelijski zid
biljaka
egzoskelet
zglavkara,
ćelijski zid
gljiva
Biljke
Skrob
Glikogen
Celuloza
LIPIDI
• Izgrađeni od C,H i O
• Nerastvorljivi u vodi
• Podela:
–Trigliceridi
–Fosfolipidi
–Steroidi
Trigliceridi
• Estri glicerola i 3 masne kiseline
• Energetska uloga
+
3
masna kiselina
glicerol
triglicerid
Fosfolipidi
• Estri glicerola, 2 masne kiseline i fosforne
kiseline
• Grade ćelijske membrane
Polarna glava
- hidrofilna
Nepolaran rep
- hidrofoban
Fosfolipidni dvosloj
Fosfolipidni dvosloj
ćelijske membrane
Hidrofilne
glave
Hidrofobni
repovi
Steroidi
• Derivati holesterola
• Holesterol ulazi u sastav ćelijske
membrane životinja
• Neki steroidi imaju regulatornu ulogu:
polni hormoni i hormoni kore
nadbubrežne žlezde
Glukoza
riboza
Fruktoza
dezoksiriboza
Pentoze
Saharoza
Galaktoza
Laktoza
Maltoza
Heksoze
Monosaharidi
Disaharidi
UGLJENI HIDRATI
Oligosaharidi
Polisaharidi
Skrob
Glikogen
Celuloza
Hitin
LIPIDI
trigliceridi
fosfolipidi
Steroidi
PROTEINI
PROTEINI
• U njihov sastav ulaze: C, H, O i N
• Makromolekuli izgrađeni od 20 vrsta
amino-kiselina povezanih međusobno
peptidnim vezama u linearni polipetidni
lanac
Aminokiseline
• Organska jedinjenja sa dve funkcionalne
grupe: amino-grupom (–NH2) i
karboksilnom grupom (–COOH)
• Razlikuju se po R-grupi
Nepolarne
Vrste aminokiselina
Pozitivno naelektrisane
Polarne nenaelektrisane
Negativno naelektrisane
Peptidna veza
• Nastaje reakcijom između karboksilne
grupe jedne aminokiseline i amino-grupe
druge aminokiseline
dipeptid
Primarna struktura proteina
• Broj i redosled aminokiselina u
polipetpidnom lancu
• Zapisana u genima
Sekundarna struktura proteina
• Dva oblika: αheliks i β-ploča
• Uspostavlja se
formiranjem
vodoničnih veza
između H i O
peptidnih veza
α-heliks
β-ploča
Tercijarna struktura proteina
• Čine ga α-heliksi, β-ploče i “neuređeni”
delovi
Kvaternarna struktura proteina
• Više polipeptidnih lanaca gradi
funkcionalan protein
kolagen
hemoglobin
Prostorni oblik proteina
• Globularni proteini
loptasti – sferni
• Fibrilarni proteini
končasti
Primarna struktura
proteina
Sekundarna struktura
proteina
Tercijarna struktura
proteina
Kvaternarna struktura
proteina
Funkcije proteina
• Gradivna – strukturna: grade ćeliju i tkiva
• Biokatalitička – enzimi – usmeravaju
biohemijske reakcije
• Transportna – hemoglobin, transferin
• Imunološka – antitela
• Kontraktilna – aktin i miozin
• Regulatorna – hormoni
• Rezervna – albumin
PITANJA
•
•
•
•
Koji elementi ulaze u sastav proteina?
Koliko vrsta aminokiselina grade proteine?
Koje su funkcionalne grupe aminokiselina?
Kako su aminokiseline povezane u polipetidni
lanac?
• Kako nastaje peptidna veza?
• Šta je primarna struktura proteina?
• Koja dva oblika sekundarne strukture proteina
postoje?
PITANJA
• Kojim vezama se uspostavlja sekundarna
struktura proteina?
• Šta čini tercijarnu strukturu proteina?
• Koje vrste proteina postoje prema
prostornom obliku?
• Šta je kvaternarna struktura proteina?
• Navedi jedan fibrilarni i jedan globularni
protein?
• Koje uloge imaju proteini?
NUKLEINSKE KISELINE
• izgrađene od polinukleotidnih lanaca
• DNK grade 2 polinukleotidna lanca
• RNK gradi 1 polinukleotidni lanac
NUKLEOTID
• Fosfatna grupa
• Pentoza (dezoksiriboza ili riboza)
• Azotna baza
Azotne baze
• Purinske baze su
derivati purina
• Pirimidinske baze su
derivati pirimidina
citozin
adenin
timin
guanin
uracil
Polinukleotidni
lanac
5’
• Više nukleotida
povezanih
fosfodiestarskim
vezama
3’
Antiparalelnost lanaca DNK
Sparivanje komplementarnih
azotnih baza
• Molekul DNK izgrađen je
od 2 spiralno uvijena
antiparalelna (suprotno
orijentisana)
polinukleotidna lanca,
povezana među sobom
vodoničnim vezama
između kompementarnih
azotnih baza (A-T; G-C)
Uloga nukleinskih kiselina
• DNK je nosilac naslednih (genetičkih)
informacija; kontroliše sintezu proteina
• Vrste RNK su: informaciona RNK,
transportna RNK i ribozomalna RNK
• Sve tri vrste RNK učestvuju u sintezi
proteina
PITANJA
• Kako je građen nukleotid?
• Šta je polinukleotidni lanac?
• Koliko polinukleotidnih lanaca gradi
molekul DNK, a koliko molekul RNK?
• Koji pentozni šećer ulazi u sastav
dezoksiriboze, a koji u sastav riboze?
• Koje azotne baze ulaze u sastav DNK, a
koje u sastav RNK?
PITANJA
• Koje su komplementarne baze u DNK, a
koje u RNK?
• Kako je građen molekul DNK?
• Koja je uloga DNK?
• Koje vrste RNK postoje?
• Koja je uloga RNK?
Slide 14
HEMIJSKI
SASTAV
ĆELIJE
Biogeni elementi
Makroelementi
Mikroelementi
C, H, O, N, S,
Mg, Fe, Cu, Zn,
P, Na, K, Ca,
Mn, Co, I, F
Cl
~ 99% ćelije:
C, H, O, N
Sastav ćelije
Neorganske materije
Organske materije
• Voda
• Soli
• Ugljeni hidrati
• Lipidi
• Proteini
• Nukleinske
kiseline
VODA
•
•
•
•
•
•
70% ćelije
Rastvarač jonskih i polarnih materija
Sredina za biohemijske procese
Životna sredina (za vodene organizme)
Transportna uloga
Učestvuje u termoregulaciji
Struktura molekula vode
Polarna kovalentna veza
• Molekul vode je
dipol
Vodonične veze
Osobine vode
• Visok toplotni kapacitet: sporo se
zagreva i sporo hladi – čuva toplotu
• Velika toplota isparavanja:
isparavanjem vode sa površine telo se
hladi
Značaj: termoregulacija
Ponašanje materija prema vodi
Hidrofilne – imaju
afinitet prema vodi,
privlače vodu
• Joni
• Polarne materije
Hidrofobne –
odbijaju vodu
• Nepolarne materije
Mineralne materije - soli
• U vodenom rastvoru nalaze se u obliku
naelektrisanih čestica – jona
• Katjoni: Na+, K+, Ca2+, Mg2+, Fe2+, Fe3+
• Anjoni: hloridi, fosfati, sulfati, nitrati,
bikarbonati (Cl–, PO43–, SO42–, NO3–,
HCO3–)
ELEKTROLITIČKA DISOCIJACIJA
NaCl → Na+ + Cl–
Hidratisani joni
SO
Makroelementi
Mikroelementi
Biogeni elementi
SASTAV ĆELIJE
Neorganske
materije
Organske
materije
Nukleinske
kiseline
Proteini
Voda
Soli
Ugljeni
hidrati
Lipidi
Organske materije
• Bazirane na ugljeniku
• C atom – četvorovalentan
• C-atomi se povezuju u nizove
(negranate i granate) i prstenove
UGLJENI HIDRATI
• Izgrađeni od C, H i O
• Prema složenosti molekula dele se na:
»Monosaharide
»Disaharide
»Oligosaharide
»Polisaharide
Monosaharidi – Cn(H2O)n
• Prema broju C-atoma dele se na:
»trioze
»tetroze
»pentoze: riboza, dezoksiriboza
(ulaze u sastav nukleinskih kiselina)
»heksoze: glukoza, fruktoza,
galaktoza (energetska uloga)
Pentoze
riboza
dezoksiriboza
Heksoze – C6H12O6
glukoza
fruktoza
galaktoza
Disaharidi
• Izgrađeni od 2 monosaharida
Saharoza običan šećer Glu-Fru
Laktoza mlečni šećer Glu-Gal
Maltoza Glu-Glu
• Energetska uloga
saharoza
laktoza
maltoza
Oligosaharidi
• Izgrađeni od 3-100 monosaharida
• Gradivna uloga – ulaze u sastav
ćelijske membrane
oligosaharid
fosfolipidi
protein
Polisaharidi
• Izgrađeni od 100 do 1000
monosaharida – glukoze
Energetski
Skrob
Životinje i
gljive
Glikogen
Gradivni
Celuloza
Hitin
ćelijski zid
biljaka
egzoskelet
zglavkara,
ćelijski zid
gljiva
Biljke
Skrob
Glikogen
Celuloza
LIPIDI
• Izgrađeni od C,H i O
• Nerastvorljivi u vodi
• Podela:
–Trigliceridi
–Fosfolipidi
–Steroidi
Trigliceridi
• Estri glicerola i 3 masne kiseline
• Energetska uloga
+
3
masna kiselina
glicerol
triglicerid
Fosfolipidi
• Estri glicerola, 2 masne kiseline i fosforne
kiseline
• Grade ćelijske membrane
Polarna glava
- hidrofilna
Nepolaran rep
- hidrofoban
Fosfolipidni dvosloj
Fosfolipidni dvosloj
ćelijske membrane
Hidrofilne
glave
Hidrofobni
repovi
Steroidi
• Derivati holesterola
• Holesterol ulazi u sastav ćelijske
membrane životinja
• Neki steroidi imaju regulatornu ulogu:
polni hormoni i hormoni kore
nadbubrežne žlezde
Glukoza
riboza
Fruktoza
dezoksiriboza
Pentoze
Saharoza
Galaktoza
Laktoza
Maltoza
Heksoze
Monosaharidi
Disaharidi
UGLJENI HIDRATI
Oligosaharidi
Polisaharidi
Skrob
Glikogen
Celuloza
Hitin
LIPIDI
trigliceridi
fosfolipidi
Steroidi
PROTEINI
PROTEINI
• U njihov sastav ulaze: C, H, O i N
• Makromolekuli izgrađeni od 20 vrsta
amino-kiselina povezanih međusobno
peptidnim vezama u linearni polipetidni
lanac
Aminokiseline
• Organska jedinjenja sa dve funkcionalne
grupe: amino-grupom (–NH2) i
karboksilnom grupom (–COOH)
• Razlikuju se po R-grupi
Nepolarne
Vrste aminokiselina
Pozitivno naelektrisane
Polarne nenaelektrisane
Negativno naelektrisane
Peptidna veza
• Nastaje reakcijom između karboksilne
grupe jedne aminokiseline i amino-grupe
druge aminokiseline
dipeptid
Primarna struktura proteina
• Broj i redosled aminokiselina u
polipetpidnom lancu
• Zapisana u genima
Sekundarna struktura proteina
• Dva oblika: αheliks i β-ploča
• Uspostavlja se
formiranjem
vodoničnih veza
između H i O
peptidnih veza
α-heliks
β-ploča
Tercijarna struktura proteina
• Čine ga α-heliksi, β-ploče i “neuređeni”
delovi
Kvaternarna struktura proteina
• Više polipeptidnih lanaca gradi
funkcionalan protein
kolagen
hemoglobin
Prostorni oblik proteina
• Globularni proteini
loptasti – sferni
• Fibrilarni proteini
končasti
Primarna struktura
proteina
Sekundarna struktura
proteina
Tercijarna struktura
proteina
Kvaternarna struktura
proteina
Funkcije proteina
• Gradivna – strukturna: grade ćeliju i tkiva
• Biokatalitička – enzimi – usmeravaju
biohemijske reakcije
• Transportna – hemoglobin, transferin
• Imunološka – antitela
• Kontraktilna – aktin i miozin
• Regulatorna – hormoni
• Rezervna – albumin
PITANJA
•
•
•
•
Koji elementi ulaze u sastav proteina?
Koliko vrsta aminokiselina grade proteine?
Koje su funkcionalne grupe aminokiselina?
Kako su aminokiseline povezane u polipetidni
lanac?
• Kako nastaje peptidna veza?
• Šta je primarna struktura proteina?
• Koja dva oblika sekundarne strukture proteina
postoje?
PITANJA
• Kojim vezama se uspostavlja sekundarna
struktura proteina?
• Šta čini tercijarnu strukturu proteina?
• Koje vrste proteina postoje prema
prostornom obliku?
• Šta je kvaternarna struktura proteina?
• Navedi jedan fibrilarni i jedan globularni
protein?
• Koje uloge imaju proteini?
NUKLEINSKE KISELINE
• izgrađene od polinukleotidnih lanaca
• DNK grade 2 polinukleotidna lanca
• RNK gradi 1 polinukleotidni lanac
NUKLEOTID
• Fosfatna grupa
• Pentoza (dezoksiriboza ili riboza)
• Azotna baza
Azotne baze
• Purinske baze su
derivati purina
• Pirimidinske baze su
derivati pirimidina
citozin
adenin
timin
guanin
uracil
Polinukleotidni
lanac
5’
• Više nukleotida
povezanih
fosfodiestarskim
vezama
3’
Antiparalelnost lanaca DNK
Sparivanje komplementarnih
azotnih baza
• Molekul DNK izgrađen je
od 2 spiralno uvijena
antiparalelna (suprotno
orijentisana)
polinukleotidna lanca,
povezana među sobom
vodoničnim vezama
između kompementarnih
azotnih baza (A-T; G-C)
Uloga nukleinskih kiselina
• DNK je nosilac naslednih (genetičkih)
informacija; kontroliše sintezu proteina
• Vrste RNK su: informaciona RNK,
transportna RNK i ribozomalna RNK
• Sve tri vrste RNK učestvuju u sintezi
proteina
PITANJA
• Kako je građen nukleotid?
• Šta je polinukleotidni lanac?
• Koliko polinukleotidnih lanaca gradi
molekul DNK, a koliko molekul RNK?
• Koji pentozni šećer ulazi u sastav
dezoksiriboze, a koji u sastav riboze?
• Koje azotne baze ulaze u sastav DNK, a
koje u sastav RNK?
PITANJA
• Koje su komplementarne baze u DNK, a
koje u RNK?
• Kako je građen molekul DNK?
• Koja je uloga DNK?
• Koje vrste RNK postoje?
• Koja je uloga RNK?
Slide 15
HEMIJSKI
SASTAV
ĆELIJE
Biogeni elementi
Makroelementi
Mikroelementi
C, H, O, N, S,
Mg, Fe, Cu, Zn,
P, Na, K, Ca,
Mn, Co, I, F
Cl
~ 99% ćelije:
C, H, O, N
Sastav ćelije
Neorganske materije
Organske materije
• Voda
• Soli
• Ugljeni hidrati
• Lipidi
• Proteini
• Nukleinske
kiseline
VODA
•
•
•
•
•
•
70% ćelije
Rastvarač jonskih i polarnih materija
Sredina za biohemijske procese
Životna sredina (za vodene organizme)
Transportna uloga
Učestvuje u termoregulaciji
Struktura molekula vode
Polarna kovalentna veza
• Molekul vode je
dipol
Vodonične veze
Osobine vode
• Visok toplotni kapacitet: sporo se
zagreva i sporo hladi – čuva toplotu
• Velika toplota isparavanja:
isparavanjem vode sa površine telo se
hladi
Značaj: termoregulacija
Ponašanje materija prema vodi
Hidrofilne – imaju
afinitet prema vodi,
privlače vodu
• Joni
• Polarne materije
Hidrofobne –
odbijaju vodu
• Nepolarne materije
Mineralne materije - soli
• U vodenom rastvoru nalaze se u obliku
naelektrisanih čestica – jona
• Katjoni: Na+, K+, Ca2+, Mg2+, Fe2+, Fe3+
• Anjoni: hloridi, fosfati, sulfati, nitrati,
bikarbonati (Cl–, PO43–, SO42–, NO3–,
HCO3–)
ELEKTROLITIČKA DISOCIJACIJA
NaCl → Na+ + Cl–
Hidratisani joni
SO
Makroelementi
Mikroelementi
Biogeni elementi
SASTAV ĆELIJE
Neorganske
materije
Organske
materije
Nukleinske
kiseline
Proteini
Voda
Soli
Ugljeni
hidrati
Lipidi
Organske materije
• Bazirane na ugljeniku
• C atom – četvorovalentan
• C-atomi se povezuju u nizove
(negranate i granate) i prstenove
UGLJENI HIDRATI
• Izgrađeni od C, H i O
• Prema složenosti molekula dele se na:
»Monosaharide
»Disaharide
»Oligosaharide
»Polisaharide
Monosaharidi – Cn(H2O)n
• Prema broju C-atoma dele se na:
»trioze
»tetroze
»pentoze: riboza, dezoksiriboza
(ulaze u sastav nukleinskih kiselina)
»heksoze: glukoza, fruktoza,
galaktoza (energetska uloga)
Pentoze
riboza
dezoksiriboza
Heksoze – C6H12O6
glukoza
fruktoza
galaktoza
Disaharidi
• Izgrađeni od 2 monosaharida
Saharoza običan šećer Glu-Fru
Laktoza mlečni šećer Glu-Gal
Maltoza Glu-Glu
• Energetska uloga
saharoza
laktoza
maltoza
Oligosaharidi
• Izgrađeni od 3-100 monosaharida
• Gradivna uloga – ulaze u sastav
ćelijske membrane
oligosaharid
fosfolipidi
protein
Polisaharidi
• Izgrađeni od 100 do 1000
monosaharida – glukoze
Energetski
Skrob
Životinje i
gljive
Glikogen
Gradivni
Celuloza
Hitin
ćelijski zid
biljaka
egzoskelet
zglavkara,
ćelijski zid
gljiva
Biljke
Skrob
Glikogen
Celuloza
LIPIDI
• Izgrađeni od C,H i O
• Nerastvorljivi u vodi
• Podela:
–Trigliceridi
–Fosfolipidi
–Steroidi
Trigliceridi
• Estri glicerola i 3 masne kiseline
• Energetska uloga
+
3
masna kiselina
glicerol
triglicerid
Fosfolipidi
• Estri glicerola, 2 masne kiseline i fosforne
kiseline
• Grade ćelijske membrane
Polarna glava
- hidrofilna
Nepolaran rep
- hidrofoban
Fosfolipidni dvosloj
Fosfolipidni dvosloj
ćelijske membrane
Hidrofilne
glave
Hidrofobni
repovi
Steroidi
• Derivati holesterola
• Holesterol ulazi u sastav ćelijske
membrane životinja
• Neki steroidi imaju regulatornu ulogu:
polni hormoni i hormoni kore
nadbubrežne žlezde
Glukoza
riboza
Fruktoza
dezoksiriboza
Pentoze
Saharoza
Galaktoza
Laktoza
Maltoza
Heksoze
Monosaharidi
Disaharidi
UGLJENI HIDRATI
Oligosaharidi
Polisaharidi
Skrob
Glikogen
Celuloza
Hitin
LIPIDI
trigliceridi
fosfolipidi
Steroidi
PROTEINI
PROTEINI
• U njihov sastav ulaze: C, H, O i N
• Makromolekuli izgrađeni od 20 vrsta
amino-kiselina povezanih međusobno
peptidnim vezama u linearni polipetidni
lanac
Aminokiseline
• Organska jedinjenja sa dve funkcionalne
grupe: amino-grupom (–NH2) i
karboksilnom grupom (–COOH)
• Razlikuju se po R-grupi
Nepolarne
Vrste aminokiselina
Pozitivno naelektrisane
Polarne nenaelektrisane
Negativno naelektrisane
Peptidna veza
• Nastaje reakcijom između karboksilne
grupe jedne aminokiseline i amino-grupe
druge aminokiseline
dipeptid
Primarna struktura proteina
• Broj i redosled aminokiselina u
polipetpidnom lancu
• Zapisana u genima
Sekundarna struktura proteina
• Dva oblika: αheliks i β-ploča
• Uspostavlja se
formiranjem
vodoničnih veza
između H i O
peptidnih veza
α-heliks
β-ploča
Tercijarna struktura proteina
• Čine ga α-heliksi, β-ploče i “neuređeni”
delovi
Kvaternarna struktura proteina
• Više polipeptidnih lanaca gradi
funkcionalan protein
kolagen
hemoglobin
Prostorni oblik proteina
• Globularni proteini
loptasti – sferni
• Fibrilarni proteini
končasti
Primarna struktura
proteina
Sekundarna struktura
proteina
Tercijarna struktura
proteina
Kvaternarna struktura
proteina
Funkcije proteina
• Gradivna – strukturna: grade ćeliju i tkiva
• Biokatalitička – enzimi – usmeravaju
biohemijske reakcije
• Transportna – hemoglobin, transferin
• Imunološka – antitela
• Kontraktilna – aktin i miozin
• Regulatorna – hormoni
• Rezervna – albumin
PITANJA
•
•
•
•
Koji elementi ulaze u sastav proteina?
Koliko vrsta aminokiselina grade proteine?
Koje su funkcionalne grupe aminokiselina?
Kako su aminokiseline povezane u polipetidni
lanac?
• Kako nastaje peptidna veza?
• Šta je primarna struktura proteina?
• Koja dva oblika sekundarne strukture proteina
postoje?
PITANJA
• Kojim vezama se uspostavlja sekundarna
struktura proteina?
• Šta čini tercijarnu strukturu proteina?
• Koje vrste proteina postoje prema
prostornom obliku?
• Šta je kvaternarna struktura proteina?
• Navedi jedan fibrilarni i jedan globularni
protein?
• Koje uloge imaju proteini?
NUKLEINSKE KISELINE
• izgrađene od polinukleotidnih lanaca
• DNK grade 2 polinukleotidna lanca
• RNK gradi 1 polinukleotidni lanac
NUKLEOTID
• Fosfatna grupa
• Pentoza (dezoksiriboza ili riboza)
• Azotna baza
Azotne baze
• Purinske baze su
derivati purina
• Pirimidinske baze su
derivati pirimidina
citozin
adenin
timin
guanin
uracil
Polinukleotidni
lanac
5’
• Više nukleotida
povezanih
fosfodiestarskim
vezama
3’
Antiparalelnost lanaca DNK
Sparivanje komplementarnih
azotnih baza
• Molekul DNK izgrađen je
od 2 spiralno uvijena
antiparalelna (suprotno
orijentisana)
polinukleotidna lanca,
povezana među sobom
vodoničnim vezama
između kompementarnih
azotnih baza (A-T; G-C)
Uloga nukleinskih kiselina
• DNK je nosilac naslednih (genetičkih)
informacija; kontroliše sintezu proteina
• Vrste RNK su: informaciona RNK,
transportna RNK i ribozomalna RNK
• Sve tri vrste RNK učestvuju u sintezi
proteina
PITANJA
• Kako je građen nukleotid?
• Šta je polinukleotidni lanac?
• Koliko polinukleotidnih lanaca gradi
molekul DNK, a koliko molekul RNK?
• Koji pentozni šećer ulazi u sastav
dezoksiriboze, a koji u sastav riboze?
• Koje azotne baze ulaze u sastav DNK, a
koje u sastav RNK?
PITANJA
• Koje su komplementarne baze u DNK, a
koje u RNK?
• Kako je građen molekul DNK?
• Koja je uloga DNK?
• Koje vrste RNK postoje?
• Koja je uloga RNK?
Slide 16
HEMIJSKI
SASTAV
ĆELIJE
Biogeni elementi
Makroelementi
Mikroelementi
C, H, O, N, S,
Mg, Fe, Cu, Zn,
P, Na, K, Ca,
Mn, Co, I, F
Cl
~ 99% ćelije:
C, H, O, N
Sastav ćelije
Neorganske materije
Organske materije
• Voda
• Soli
• Ugljeni hidrati
• Lipidi
• Proteini
• Nukleinske
kiseline
VODA
•
•
•
•
•
•
70% ćelije
Rastvarač jonskih i polarnih materija
Sredina za biohemijske procese
Životna sredina (za vodene organizme)
Transportna uloga
Učestvuje u termoregulaciji
Struktura molekula vode
Polarna kovalentna veza
• Molekul vode je
dipol
Vodonične veze
Osobine vode
• Visok toplotni kapacitet: sporo se
zagreva i sporo hladi – čuva toplotu
• Velika toplota isparavanja:
isparavanjem vode sa površine telo se
hladi
Značaj: termoregulacija
Ponašanje materija prema vodi
Hidrofilne – imaju
afinitet prema vodi,
privlače vodu
• Joni
• Polarne materije
Hidrofobne –
odbijaju vodu
• Nepolarne materije
Mineralne materije - soli
• U vodenom rastvoru nalaze se u obliku
naelektrisanih čestica – jona
• Katjoni: Na+, K+, Ca2+, Mg2+, Fe2+, Fe3+
• Anjoni: hloridi, fosfati, sulfati, nitrati,
bikarbonati (Cl–, PO43–, SO42–, NO3–,
HCO3–)
ELEKTROLITIČKA DISOCIJACIJA
NaCl → Na+ + Cl–
Hidratisani joni
SO
Makroelementi
Mikroelementi
Biogeni elementi
SASTAV ĆELIJE
Neorganske
materije
Organske
materije
Nukleinske
kiseline
Proteini
Voda
Soli
Ugljeni
hidrati
Lipidi
Organske materije
• Bazirane na ugljeniku
• C atom – četvorovalentan
• C-atomi se povezuju u nizove
(negranate i granate) i prstenove
UGLJENI HIDRATI
• Izgrađeni od C, H i O
• Prema složenosti molekula dele se na:
»Monosaharide
»Disaharide
»Oligosaharide
»Polisaharide
Monosaharidi – Cn(H2O)n
• Prema broju C-atoma dele se na:
»trioze
»tetroze
»pentoze: riboza, dezoksiriboza
(ulaze u sastav nukleinskih kiselina)
»heksoze: glukoza, fruktoza,
galaktoza (energetska uloga)
Pentoze
riboza
dezoksiriboza
Heksoze – C6H12O6
glukoza
fruktoza
galaktoza
Disaharidi
• Izgrađeni od 2 monosaharida
Saharoza običan šećer Glu-Fru
Laktoza mlečni šećer Glu-Gal
Maltoza Glu-Glu
• Energetska uloga
saharoza
laktoza
maltoza
Oligosaharidi
• Izgrađeni od 3-100 monosaharida
• Gradivna uloga – ulaze u sastav
ćelijske membrane
oligosaharid
fosfolipidi
protein
Polisaharidi
• Izgrađeni od 100 do 1000
monosaharida – glukoze
Energetski
Skrob
Životinje i
gljive
Glikogen
Gradivni
Celuloza
Hitin
ćelijski zid
biljaka
egzoskelet
zglavkara,
ćelijski zid
gljiva
Biljke
Skrob
Glikogen
Celuloza
LIPIDI
• Izgrađeni od C,H i O
• Nerastvorljivi u vodi
• Podela:
–Trigliceridi
–Fosfolipidi
–Steroidi
Trigliceridi
• Estri glicerola i 3 masne kiseline
• Energetska uloga
+
3
masna kiselina
glicerol
triglicerid
Fosfolipidi
• Estri glicerola, 2 masne kiseline i fosforne
kiseline
• Grade ćelijske membrane
Polarna glava
- hidrofilna
Nepolaran rep
- hidrofoban
Fosfolipidni dvosloj
Fosfolipidni dvosloj
ćelijske membrane
Hidrofilne
glave
Hidrofobni
repovi
Steroidi
• Derivati holesterola
• Holesterol ulazi u sastav ćelijske
membrane životinja
• Neki steroidi imaju regulatornu ulogu:
polni hormoni i hormoni kore
nadbubrežne žlezde
Glukoza
riboza
Fruktoza
dezoksiriboza
Pentoze
Saharoza
Galaktoza
Laktoza
Maltoza
Heksoze
Monosaharidi
Disaharidi
UGLJENI HIDRATI
Oligosaharidi
Polisaharidi
Skrob
Glikogen
Celuloza
Hitin
LIPIDI
trigliceridi
fosfolipidi
Steroidi
PROTEINI
PROTEINI
• U njihov sastav ulaze: C, H, O i N
• Makromolekuli izgrađeni od 20 vrsta
amino-kiselina povezanih međusobno
peptidnim vezama u linearni polipetidni
lanac
Aminokiseline
• Organska jedinjenja sa dve funkcionalne
grupe: amino-grupom (–NH2) i
karboksilnom grupom (–COOH)
• Razlikuju se po R-grupi
Nepolarne
Vrste aminokiselina
Pozitivno naelektrisane
Polarne nenaelektrisane
Negativno naelektrisane
Peptidna veza
• Nastaje reakcijom između karboksilne
grupe jedne aminokiseline i amino-grupe
druge aminokiseline
dipeptid
Primarna struktura proteina
• Broj i redosled aminokiselina u
polipetpidnom lancu
• Zapisana u genima
Sekundarna struktura proteina
• Dva oblika: αheliks i β-ploča
• Uspostavlja se
formiranjem
vodoničnih veza
između H i O
peptidnih veza
α-heliks
β-ploča
Tercijarna struktura proteina
• Čine ga α-heliksi, β-ploče i “neuređeni”
delovi
Kvaternarna struktura proteina
• Više polipeptidnih lanaca gradi
funkcionalan protein
kolagen
hemoglobin
Prostorni oblik proteina
• Globularni proteini
loptasti – sferni
• Fibrilarni proteini
končasti
Primarna struktura
proteina
Sekundarna struktura
proteina
Tercijarna struktura
proteina
Kvaternarna struktura
proteina
Funkcije proteina
• Gradivna – strukturna: grade ćeliju i tkiva
• Biokatalitička – enzimi – usmeravaju
biohemijske reakcije
• Transportna – hemoglobin, transferin
• Imunološka – antitela
• Kontraktilna – aktin i miozin
• Regulatorna – hormoni
• Rezervna – albumin
PITANJA
•
•
•
•
Koji elementi ulaze u sastav proteina?
Koliko vrsta aminokiselina grade proteine?
Koje su funkcionalne grupe aminokiselina?
Kako su aminokiseline povezane u polipetidni
lanac?
• Kako nastaje peptidna veza?
• Šta je primarna struktura proteina?
• Koja dva oblika sekundarne strukture proteina
postoje?
PITANJA
• Kojim vezama se uspostavlja sekundarna
struktura proteina?
• Šta čini tercijarnu strukturu proteina?
• Koje vrste proteina postoje prema
prostornom obliku?
• Šta je kvaternarna struktura proteina?
• Navedi jedan fibrilarni i jedan globularni
protein?
• Koje uloge imaju proteini?
NUKLEINSKE KISELINE
• izgrađene od polinukleotidnih lanaca
• DNK grade 2 polinukleotidna lanca
• RNK gradi 1 polinukleotidni lanac
NUKLEOTID
• Fosfatna grupa
• Pentoza (dezoksiriboza ili riboza)
• Azotna baza
Azotne baze
• Purinske baze su
derivati purina
• Pirimidinske baze su
derivati pirimidina
citozin
adenin
timin
guanin
uracil
Polinukleotidni
lanac
5’
• Više nukleotida
povezanih
fosfodiestarskim
vezama
3’
Antiparalelnost lanaca DNK
Sparivanje komplementarnih
azotnih baza
• Molekul DNK izgrađen je
od 2 spiralno uvijena
antiparalelna (suprotno
orijentisana)
polinukleotidna lanca,
povezana među sobom
vodoničnim vezama
između kompementarnih
azotnih baza (A-T; G-C)
Uloga nukleinskih kiselina
• DNK je nosilac naslednih (genetičkih)
informacija; kontroliše sintezu proteina
• Vrste RNK su: informaciona RNK,
transportna RNK i ribozomalna RNK
• Sve tri vrste RNK učestvuju u sintezi
proteina
PITANJA
• Kako je građen nukleotid?
• Šta je polinukleotidni lanac?
• Koliko polinukleotidnih lanaca gradi
molekul DNK, a koliko molekul RNK?
• Koji pentozni šećer ulazi u sastav
dezoksiriboze, a koji u sastav riboze?
• Koje azotne baze ulaze u sastav DNK, a
koje u sastav RNK?
PITANJA
• Koje su komplementarne baze u DNK, a
koje u RNK?
• Kako je građen molekul DNK?
• Koja je uloga DNK?
• Koje vrste RNK postoje?
• Koja je uloga RNK?
Slide 17
HEMIJSKI
SASTAV
ĆELIJE
Biogeni elementi
Makroelementi
Mikroelementi
C, H, O, N, S,
Mg, Fe, Cu, Zn,
P, Na, K, Ca,
Mn, Co, I, F
Cl
~ 99% ćelije:
C, H, O, N
Sastav ćelije
Neorganske materije
Organske materije
• Voda
• Soli
• Ugljeni hidrati
• Lipidi
• Proteini
• Nukleinske
kiseline
VODA
•
•
•
•
•
•
70% ćelije
Rastvarač jonskih i polarnih materija
Sredina za biohemijske procese
Životna sredina (za vodene organizme)
Transportna uloga
Učestvuje u termoregulaciji
Struktura molekula vode
Polarna kovalentna veza
• Molekul vode je
dipol
Vodonične veze
Osobine vode
• Visok toplotni kapacitet: sporo se
zagreva i sporo hladi – čuva toplotu
• Velika toplota isparavanja:
isparavanjem vode sa površine telo se
hladi
Značaj: termoregulacija
Ponašanje materija prema vodi
Hidrofilne – imaju
afinitet prema vodi,
privlače vodu
• Joni
• Polarne materije
Hidrofobne –
odbijaju vodu
• Nepolarne materije
Mineralne materije - soli
• U vodenom rastvoru nalaze se u obliku
naelektrisanih čestica – jona
• Katjoni: Na+, K+, Ca2+, Mg2+, Fe2+, Fe3+
• Anjoni: hloridi, fosfati, sulfati, nitrati,
bikarbonati (Cl–, PO43–, SO42–, NO3–,
HCO3–)
ELEKTROLITIČKA DISOCIJACIJA
NaCl → Na+ + Cl–
Hidratisani joni
SO
Makroelementi
Mikroelementi
Biogeni elementi
SASTAV ĆELIJE
Neorganske
materije
Organske
materije
Nukleinske
kiseline
Proteini
Voda
Soli
Ugljeni
hidrati
Lipidi
Organske materije
• Bazirane na ugljeniku
• C atom – četvorovalentan
• C-atomi se povezuju u nizove
(negranate i granate) i prstenove
UGLJENI HIDRATI
• Izgrađeni od C, H i O
• Prema složenosti molekula dele se na:
»Monosaharide
»Disaharide
»Oligosaharide
»Polisaharide
Monosaharidi – Cn(H2O)n
• Prema broju C-atoma dele se na:
»trioze
»tetroze
»pentoze: riboza, dezoksiriboza
(ulaze u sastav nukleinskih kiselina)
»heksoze: glukoza, fruktoza,
galaktoza (energetska uloga)
Pentoze
riboza
dezoksiriboza
Heksoze – C6H12O6
glukoza
fruktoza
galaktoza
Disaharidi
• Izgrađeni od 2 monosaharida
Saharoza običan šećer Glu-Fru
Laktoza mlečni šećer Glu-Gal
Maltoza Glu-Glu
• Energetska uloga
saharoza
laktoza
maltoza
Oligosaharidi
• Izgrađeni od 3-100 monosaharida
• Gradivna uloga – ulaze u sastav
ćelijske membrane
oligosaharid
fosfolipidi
protein
Polisaharidi
• Izgrađeni od 100 do 1000
monosaharida – glukoze
Energetski
Skrob
Životinje i
gljive
Glikogen
Gradivni
Celuloza
Hitin
ćelijski zid
biljaka
egzoskelet
zglavkara,
ćelijski zid
gljiva
Biljke
Skrob
Glikogen
Celuloza
LIPIDI
• Izgrađeni od C,H i O
• Nerastvorljivi u vodi
• Podela:
–Trigliceridi
–Fosfolipidi
–Steroidi
Trigliceridi
• Estri glicerola i 3 masne kiseline
• Energetska uloga
+
3
masna kiselina
glicerol
triglicerid
Fosfolipidi
• Estri glicerola, 2 masne kiseline i fosforne
kiseline
• Grade ćelijske membrane
Polarna glava
- hidrofilna
Nepolaran rep
- hidrofoban
Fosfolipidni dvosloj
Fosfolipidni dvosloj
ćelijske membrane
Hidrofilne
glave
Hidrofobni
repovi
Steroidi
• Derivati holesterola
• Holesterol ulazi u sastav ćelijske
membrane životinja
• Neki steroidi imaju regulatornu ulogu:
polni hormoni i hormoni kore
nadbubrežne žlezde
Glukoza
riboza
Fruktoza
dezoksiriboza
Pentoze
Saharoza
Galaktoza
Laktoza
Maltoza
Heksoze
Monosaharidi
Disaharidi
UGLJENI HIDRATI
Oligosaharidi
Polisaharidi
Skrob
Glikogen
Celuloza
Hitin
LIPIDI
trigliceridi
fosfolipidi
Steroidi
PROTEINI
PROTEINI
• U njihov sastav ulaze: C, H, O i N
• Makromolekuli izgrađeni od 20 vrsta
amino-kiselina povezanih međusobno
peptidnim vezama u linearni polipetidni
lanac
Aminokiseline
• Organska jedinjenja sa dve funkcionalne
grupe: amino-grupom (–NH2) i
karboksilnom grupom (–COOH)
• Razlikuju se po R-grupi
Nepolarne
Vrste aminokiselina
Pozitivno naelektrisane
Polarne nenaelektrisane
Negativno naelektrisane
Peptidna veza
• Nastaje reakcijom između karboksilne
grupe jedne aminokiseline i amino-grupe
druge aminokiseline
dipeptid
Primarna struktura proteina
• Broj i redosled aminokiselina u
polipetpidnom lancu
• Zapisana u genima
Sekundarna struktura proteina
• Dva oblika: αheliks i β-ploča
• Uspostavlja se
formiranjem
vodoničnih veza
između H i O
peptidnih veza
α-heliks
β-ploča
Tercijarna struktura proteina
• Čine ga α-heliksi, β-ploče i “neuređeni”
delovi
Kvaternarna struktura proteina
• Više polipeptidnih lanaca gradi
funkcionalan protein
kolagen
hemoglobin
Prostorni oblik proteina
• Globularni proteini
loptasti – sferni
• Fibrilarni proteini
končasti
Primarna struktura
proteina
Sekundarna struktura
proteina
Tercijarna struktura
proteina
Kvaternarna struktura
proteina
Funkcije proteina
• Gradivna – strukturna: grade ćeliju i tkiva
• Biokatalitička – enzimi – usmeravaju
biohemijske reakcije
• Transportna – hemoglobin, transferin
• Imunološka – antitela
• Kontraktilna – aktin i miozin
• Regulatorna – hormoni
• Rezervna – albumin
PITANJA
•
•
•
•
Koji elementi ulaze u sastav proteina?
Koliko vrsta aminokiselina grade proteine?
Koje su funkcionalne grupe aminokiselina?
Kako su aminokiseline povezane u polipetidni
lanac?
• Kako nastaje peptidna veza?
• Šta je primarna struktura proteina?
• Koja dva oblika sekundarne strukture proteina
postoje?
PITANJA
• Kojim vezama se uspostavlja sekundarna
struktura proteina?
• Šta čini tercijarnu strukturu proteina?
• Koje vrste proteina postoje prema
prostornom obliku?
• Šta je kvaternarna struktura proteina?
• Navedi jedan fibrilarni i jedan globularni
protein?
• Koje uloge imaju proteini?
NUKLEINSKE KISELINE
• izgrađene od polinukleotidnih lanaca
• DNK grade 2 polinukleotidna lanca
• RNK gradi 1 polinukleotidni lanac
NUKLEOTID
• Fosfatna grupa
• Pentoza (dezoksiriboza ili riboza)
• Azotna baza
Azotne baze
• Purinske baze su
derivati purina
• Pirimidinske baze su
derivati pirimidina
citozin
adenin
timin
guanin
uracil
Polinukleotidni
lanac
5’
• Više nukleotida
povezanih
fosfodiestarskim
vezama
3’
Antiparalelnost lanaca DNK
Sparivanje komplementarnih
azotnih baza
• Molekul DNK izgrađen je
od 2 spiralno uvijena
antiparalelna (suprotno
orijentisana)
polinukleotidna lanca,
povezana među sobom
vodoničnim vezama
između kompementarnih
azotnih baza (A-T; G-C)
Uloga nukleinskih kiselina
• DNK je nosilac naslednih (genetičkih)
informacija; kontroliše sintezu proteina
• Vrste RNK su: informaciona RNK,
transportna RNK i ribozomalna RNK
• Sve tri vrste RNK učestvuju u sintezi
proteina
PITANJA
• Kako je građen nukleotid?
• Šta je polinukleotidni lanac?
• Koliko polinukleotidnih lanaca gradi
molekul DNK, a koliko molekul RNK?
• Koji pentozni šećer ulazi u sastav
dezoksiriboze, a koji u sastav riboze?
• Koje azotne baze ulaze u sastav DNK, a
koje u sastav RNK?
PITANJA
• Koje su komplementarne baze u DNK, a
koje u RNK?
• Kako je građen molekul DNK?
• Koja je uloga DNK?
• Koje vrste RNK postoje?
• Koja je uloga RNK?
Slide 18
HEMIJSKI
SASTAV
ĆELIJE
Biogeni elementi
Makroelementi
Mikroelementi
C, H, O, N, S,
Mg, Fe, Cu, Zn,
P, Na, K, Ca,
Mn, Co, I, F
Cl
~ 99% ćelije:
C, H, O, N
Sastav ćelije
Neorganske materije
Organske materije
• Voda
• Soli
• Ugljeni hidrati
• Lipidi
• Proteini
• Nukleinske
kiseline
VODA
•
•
•
•
•
•
70% ćelije
Rastvarač jonskih i polarnih materija
Sredina za biohemijske procese
Životna sredina (za vodene organizme)
Transportna uloga
Učestvuje u termoregulaciji
Struktura molekula vode
Polarna kovalentna veza
• Molekul vode je
dipol
Vodonične veze
Osobine vode
• Visok toplotni kapacitet: sporo se
zagreva i sporo hladi – čuva toplotu
• Velika toplota isparavanja:
isparavanjem vode sa površine telo se
hladi
Značaj: termoregulacija
Ponašanje materija prema vodi
Hidrofilne – imaju
afinitet prema vodi,
privlače vodu
• Joni
• Polarne materije
Hidrofobne –
odbijaju vodu
• Nepolarne materije
Mineralne materije - soli
• U vodenom rastvoru nalaze se u obliku
naelektrisanih čestica – jona
• Katjoni: Na+, K+, Ca2+, Mg2+, Fe2+, Fe3+
• Anjoni: hloridi, fosfati, sulfati, nitrati,
bikarbonati (Cl–, PO43–, SO42–, NO3–,
HCO3–)
ELEKTROLITIČKA DISOCIJACIJA
NaCl → Na+ + Cl–
Hidratisani joni
SO
Makroelementi
Mikroelementi
Biogeni elementi
SASTAV ĆELIJE
Neorganske
materije
Organske
materije
Nukleinske
kiseline
Proteini
Voda
Soli
Ugljeni
hidrati
Lipidi
Organske materije
• Bazirane na ugljeniku
• C atom – četvorovalentan
• C-atomi se povezuju u nizove
(negranate i granate) i prstenove
UGLJENI HIDRATI
• Izgrađeni od C, H i O
• Prema složenosti molekula dele se na:
»Monosaharide
»Disaharide
»Oligosaharide
»Polisaharide
Monosaharidi – Cn(H2O)n
• Prema broju C-atoma dele se na:
»trioze
»tetroze
»pentoze: riboza, dezoksiriboza
(ulaze u sastav nukleinskih kiselina)
»heksoze: glukoza, fruktoza,
galaktoza (energetska uloga)
Pentoze
riboza
dezoksiriboza
Heksoze – C6H12O6
glukoza
fruktoza
galaktoza
Disaharidi
• Izgrađeni od 2 monosaharida
Saharoza običan šećer Glu-Fru
Laktoza mlečni šećer Glu-Gal
Maltoza Glu-Glu
• Energetska uloga
saharoza
laktoza
maltoza
Oligosaharidi
• Izgrađeni od 3-100 monosaharida
• Gradivna uloga – ulaze u sastav
ćelijske membrane
oligosaharid
fosfolipidi
protein
Polisaharidi
• Izgrađeni od 100 do 1000
monosaharida – glukoze
Energetski
Skrob
Životinje i
gljive
Glikogen
Gradivni
Celuloza
Hitin
ćelijski zid
biljaka
egzoskelet
zglavkara,
ćelijski zid
gljiva
Biljke
Skrob
Glikogen
Celuloza
LIPIDI
• Izgrađeni od C,H i O
• Nerastvorljivi u vodi
• Podela:
–Trigliceridi
–Fosfolipidi
–Steroidi
Trigliceridi
• Estri glicerola i 3 masne kiseline
• Energetska uloga
+
3
masna kiselina
glicerol
triglicerid
Fosfolipidi
• Estri glicerola, 2 masne kiseline i fosforne
kiseline
• Grade ćelijske membrane
Polarna glava
- hidrofilna
Nepolaran rep
- hidrofoban
Fosfolipidni dvosloj
Fosfolipidni dvosloj
ćelijske membrane
Hidrofilne
glave
Hidrofobni
repovi
Steroidi
• Derivati holesterola
• Holesterol ulazi u sastav ćelijske
membrane životinja
• Neki steroidi imaju regulatornu ulogu:
polni hormoni i hormoni kore
nadbubrežne žlezde
Glukoza
riboza
Fruktoza
dezoksiriboza
Pentoze
Saharoza
Galaktoza
Laktoza
Maltoza
Heksoze
Monosaharidi
Disaharidi
UGLJENI HIDRATI
Oligosaharidi
Polisaharidi
Skrob
Glikogen
Celuloza
Hitin
LIPIDI
trigliceridi
fosfolipidi
Steroidi
PROTEINI
PROTEINI
• U njihov sastav ulaze: C, H, O i N
• Makromolekuli izgrađeni od 20 vrsta
amino-kiselina povezanih međusobno
peptidnim vezama u linearni polipetidni
lanac
Aminokiseline
• Organska jedinjenja sa dve funkcionalne
grupe: amino-grupom (–NH2) i
karboksilnom grupom (–COOH)
• Razlikuju se po R-grupi
Nepolarne
Vrste aminokiselina
Pozitivno naelektrisane
Polarne nenaelektrisane
Negativno naelektrisane
Peptidna veza
• Nastaje reakcijom između karboksilne
grupe jedne aminokiseline i amino-grupe
druge aminokiseline
dipeptid
Primarna struktura proteina
• Broj i redosled aminokiselina u
polipetpidnom lancu
• Zapisana u genima
Sekundarna struktura proteina
• Dva oblika: αheliks i β-ploča
• Uspostavlja se
formiranjem
vodoničnih veza
između H i O
peptidnih veza
α-heliks
β-ploča
Tercijarna struktura proteina
• Čine ga α-heliksi, β-ploče i “neuređeni”
delovi
Kvaternarna struktura proteina
• Više polipeptidnih lanaca gradi
funkcionalan protein
kolagen
hemoglobin
Prostorni oblik proteina
• Globularni proteini
loptasti – sferni
• Fibrilarni proteini
končasti
Primarna struktura
proteina
Sekundarna struktura
proteina
Tercijarna struktura
proteina
Kvaternarna struktura
proteina
Funkcije proteina
• Gradivna – strukturna: grade ćeliju i tkiva
• Biokatalitička – enzimi – usmeravaju
biohemijske reakcije
• Transportna – hemoglobin, transferin
• Imunološka – antitela
• Kontraktilna – aktin i miozin
• Regulatorna – hormoni
• Rezervna – albumin
PITANJA
•
•
•
•
Koji elementi ulaze u sastav proteina?
Koliko vrsta aminokiselina grade proteine?
Koje su funkcionalne grupe aminokiselina?
Kako su aminokiseline povezane u polipetidni
lanac?
• Kako nastaje peptidna veza?
• Šta je primarna struktura proteina?
• Koja dva oblika sekundarne strukture proteina
postoje?
PITANJA
• Kojim vezama se uspostavlja sekundarna
struktura proteina?
• Šta čini tercijarnu strukturu proteina?
• Koje vrste proteina postoje prema
prostornom obliku?
• Šta je kvaternarna struktura proteina?
• Navedi jedan fibrilarni i jedan globularni
protein?
• Koje uloge imaju proteini?
NUKLEINSKE KISELINE
• izgrađene od polinukleotidnih lanaca
• DNK grade 2 polinukleotidna lanca
• RNK gradi 1 polinukleotidni lanac
NUKLEOTID
• Fosfatna grupa
• Pentoza (dezoksiriboza ili riboza)
• Azotna baza
Azotne baze
• Purinske baze su
derivati purina
• Pirimidinske baze su
derivati pirimidina
citozin
adenin
timin
guanin
uracil
Polinukleotidni
lanac
5’
• Više nukleotida
povezanih
fosfodiestarskim
vezama
3’
Antiparalelnost lanaca DNK
Sparivanje komplementarnih
azotnih baza
• Molekul DNK izgrađen je
od 2 spiralno uvijena
antiparalelna (suprotno
orijentisana)
polinukleotidna lanca,
povezana među sobom
vodoničnim vezama
između kompementarnih
azotnih baza (A-T; G-C)
Uloga nukleinskih kiselina
• DNK je nosilac naslednih (genetičkih)
informacija; kontroliše sintezu proteina
• Vrste RNK su: informaciona RNK,
transportna RNK i ribozomalna RNK
• Sve tri vrste RNK učestvuju u sintezi
proteina
PITANJA
• Kako je građen nukleotid?
• Šta je polinukleotidni lanac?
• Koliko polinukleotidnih lanaca gradi
molekul DNK, a koliko molekul RNK?
• Koji pentozni šećer ulazi u sastav
dezoksiriboze, a koji u sastav riboze?
• Koje azotne baze ulaze u sastav DNK, a
koje u sastav RNK?
PITANJA
• Koje su komplementarne baze u DNK, a
koje u RNK?
• Kako je građen molekul DNK?
• Koja je uloga DNK?
• Koje vrste RNK postoje?
• Koja je uloga RNK?
Slide 19
HEMIJSKI
SASTAV
ĆELIJE
Biogeni elementi
Makroelementi
Mikroelementi
C, H, O, N, S,
Mg, Fe, Cu, Zn,
P, Na, K, Ca,
Mn, Co, I, F
Cl
~ 99% ćelije:
C, H, O, N
Sastav ćelije
Neorganske materije
Organske materije
• Voda
• Soli
• Ugljeni hidrati
• Lipidi
• Proteini
• Nukleinske
kiseline
VODA
•
•
•
•
•
•
70% ćelije
Rastvarač jonskih i polarnih materija
Sredina za biohemijske procese
Životna sredina (za vodene organizme)
Transportna uloga
Učestvuje u termoregulaciji
Struktura molekula vode
Polarna kovalentna veza
• Molekul vode je
dipol
Vodonične veze
Osobine vode
• Visok toplotni kapacitet: sporo se
zagreva i sporo hladi – čuva toplotu
• Velika toplota isparavanja:
isparavanjem vode sa površine telo se
hladi
Značaj: termoregulacija
Ponašanje materija prema vodi
Hidrofilne – imaju
afinitet prema vodi,
privlače vodu
• Joni
• Polarne materije
Hidrofobne –
odbijaju vodu
• Nepolarne materije
Mineralne materije - soli
• U vodenom rastvoru nalaze se u obliku
naelektrisanih čestica – jona
• Katjoni: Na+, K+, Ca2+, Mg2+, Fe2+, Fe3+
• Anjoni: hloridi, fosfati, sulfati, nitrati,
bikarbonati (Cl–, PO43–, SO42–, NO3–,
HCO3–)
ELEKTROLITIČKA DISOCIJACIJA
NaCl → Na+ + Cl–
Hidratisani joni
SO
Makroelementi
Mikroelementi
Biogeni elementi
SASTAV ĆELIJE
Neorganske
materije
Organske
materije
Nukleinske
kiseline
Proteini
Voda
Soli
Ugljeni
hidrati
Lipidi
Organske materije
• Bazirane na ugljeniku
• C atom – četvorovalentan
• C-atomi se povezuju u nizove
(negranate i granate) i prstenove
UGLJENI HIDRATI
• Izgrađeni od C, H i O
• Prema složenosti molekula dele se na:
»Monosaharide
»Disaharide
»Oligosaharide
»Polisaharide
Monosaharidi – Cn(H2O)n
• Prema broju C-atoma dele se na:
»trioze
»tetroze
»pentoze: riboza, dezoksiriboza
(ulaze u sastav nukleinskih kiselina)
»heksoze: glukoza, fruktoza,
galaktoza (energetska uloga)
Pentoze
riboza
dezoksiriboza
Heksoze – C6H12O6
glukoza
fruktoza
galaktoza
Disaharidi
• Izgrađeni od 2 monosaharida
Saharoza običan šećer Glu-Fru
Laktoza mlečni šećer Glu-Gal
Maltoza Glu-Glu
• Energetska uloga
saharoza
laktoza
maltoza
Oligosaharidi
• Izgrađeni od 3-100 monosaharida
• Gradivna uloga – ulaze u sastav
ćelijske membrane
oligosaharid
fosfolipidi
protein
Polisaharidi
• Izgrađeni od 100 do 1000
monosaharida – glukoze
Energetski
Skrob
Životinje i
gljive
Glikogen
Gradivni
Celuloza
Hitin
ćelijski zid
biljaka
egzoskelet
zglavkara,
ćelijski zid
gljiva
Biljke
Skrob
Glikogen
Celuloza
LIPIDI
• Izgrađeni od C,H i O
• Nerastvorljivi u vodi
• Podela:
–Trigliceridi
–Fosfolipidi
–Steroidi
Trigliceridi
• Estri glicerola i 3 masne kiseline
• Energetska uloga
+
3
masna kiselina
glicerol
triglicerid
Fosfolipidi
• Estri glicerola, 2 masne kiseline i fosforne
kiseline
• Grade ćelijske membrane
Polarna glava
- hidrofilna
Nepolaran rep
- hidrofoban
Fosfolipidni dvosloj
Fosfolipidni dvosloj
ćelijske membrane
Hidrofilne
glave
Hidrofobni
repovi
Steroidi
• Derivati holesterola
• Holesterol ulazi u sastav ćelijske
membrane životinja
• Neki steroidi imaju regulatornu ulogu:
polni hormoni i hormoni kore
nadbubrežne žlezde
Glukoza
riboza
Fruktoza
dezoksiriboza
Pentoze
Saharoza
Galaktoza
Laktoza
Maltoza
Heksoze
Monosaharidi
Disaharidi
UGLJENI HIDRATI
Oligosaharidi
Polisaharidi
Skrob
Glikogen
Celuloza
Hitin
LIPIDI
trigliceridi
fosfolipidi
Steroidi
PROTEINI
PROTEINI
• U njihov sastav ulaze: C, H, O i N
• Makromolekuli izgrađeni od 20 vrsta
amino-kiselina povezanih međusobno
peptidnim vezama u linearni polipetidni
lanac
Aminokiseline
• Organska jedinjenja sa dve funkcionalne
grupe: amino-grupom (–NH2) i
karboksilnom grupom (–COOH)
• Razlikuju se po R-grupi
Nepolarne
Vrste aminokiselina
Pozitivno naelektrisane
Polarne nenaelektrisane
Negativno naelektrisane
Peptidna veza
• Nastaje reakcijom između karboksilne
grupe jedne aminokiseline i amino-grupe
druge aminokiseline
dipeptid
Primarna struktura proteina
• Broj i redosled aminokiselina u
polipetpidnom lancu
• Zapisana u genima
Sekundarna struktura proteina
• Dva oblika: αheliks i β-ploča
• Uspostavlja se
formiranjem
vodoničnih veza
između H i O
peptidnih veza
α-heliks
β-ploča
Tercijarna struktura proteina
• Čine ga α-heliksi, β-ploče i “neuređeni”
delovi
Kvaternarna struktura proteina
• Više polipeptidnih lanaca gradi
funkcionalan protein
kolagen
hemoglobin
Prostorni oblik proteina
• Globularni proteini
loptasti – sferni
• Fibrilarni proteini
končasti
Primarna struktura
proteina
Sekundarna struktura
proteina
Tercijarna struktura
proteina
Kvaternarna struktura
proteina
Funkcije proteina
• Gradivna – strukturna: grade ćeliju i tkiva
• Biokatalitička – enzimi – usmeravaju
biohemijske reakcije
• Transportna – hemoglobin, transferin
• Imunološka – antitela
• Kontraktilna – aktin i miozin
• Regulatorna – hormoni
• Rezervna – albumin
PITANJA
•
•
•
•
Koji elementi ulaze u sastav proteina?
Koliko vrsta aminokiselina grade proteine?
Koje su funkcionalne grupe aminokiselina?
Kako su aminokiseline povezane u polipetidni
lanac?
• Kako nastaje peptidna veza?
• Šta je primarna struktura proteina?
• Koja dva oblika sekundarne strukture proteina
postoje?
PITANJA
• Kojim vezama se uspostavlja sekundarna
struktura proteina?
• Šta čini tercijarnu strukturu proteina?
• Koje vrste proteina postoje prema
prostornom obliku?
• Šta je kvaternarna struktura proteina?
• Navedi jedan fibrilarni i jedan globularni
protein?
• Koje uloge imaju proteini?
NUKLEINSKE KISELINE
• izgrađene od polinukleotidnih lanaca
• DNK grade 2 polinukleotidna lanca
• RNK gradi 1 polinukleotidni lanac
NUKLEOTID
• Fosfatna grupa
• Pentoza (dezoksiriboza ili riboza)
• Azotna baza
Azotne baze
• Purinske baze su
derivati purina
• Pirimidinske baze su
derivati pirimidina
citozin
adenin
timin
guanin
uracil
Polinukleotidni
lanac
5’
• Više nukleotida
povezanih
fosfodiestarskim
vezama
3’
Antiparalelnost lanaca DNK
Sparivanje komplementarnih
azotnih baza
• Molekul DNK izgrađen je
od 2 spiralno uvijena
antiparalelna (suprotno
orijentisana)
polinukleotidna lanca,
povezana među sobom
vodoničnim vezama
između kompementarnih
azotnih baza (A-T; G-C)
Uloga nukleinskih kiselina
• DNK je nosilac naslednih (genetičkih)
informacija; kontroliše sintezu proteina
• Vrste RNK su: informaciona RNK,
transportna RNK i ribozomalna RNK
• Sve tri vrste RNK učestvuju u sintezi
proteina
PITANJA
• Kako je građen nukleotid?
• Šta je polinukleotidni lanac?
• Koliko polinukleotidnih lanaca gradi
molekul DNK, a koliko molekul RNK?
• Koji pentozni šećer ulazi u sastav
dezoksiriboze, a koji u sastav riboze?
• Koje azotne baze ulaze u sastav DNK, a
koje u sastav RNK?
PITANJA
• Koje su komplementarne baze u DNK, a
koje u RNK?
• Kako je građen molekul DNK?
• Koja je uloga DNK?
• Koje vrste RNK postoje?
• Koja je uloga RNK?
Slide 20
HEMIJSKI
SASTAV
ĆELIJE
Biogeni elementi
Makroelementi
Mikroelementi
C, H, O, N, S,
Mg, Fe, Cu, Zn,
P, Na, K, Ca,
Mn, Co, I, F
Cl
~ 99% ćelije:
C, H, O, N
Sastav ćelije
Neorganske materije
Organske materije
• Voda
• Soli
• Ugljeni hidrati
• Lipidi
• Proteini
• Nukleinske
kiseline
VODA
•
•
•
•
•
•
70% ćelije
Rastvarač jonskih i polarnih materija
Sredina za biohemijske procese
Životna sredina (za vodene organizme)
Transportna uloga
Učestvuje u termoregulaciji
Struktura molekula vode
Polarna kovalentna veza
• Molekul vode je
dipol
Vodonične veze
Osobine vode
• Visok toplotni kapacitet: sporo se
zagreva i sporo hladi – čuva toplotu
• Velika toplota isparavanja:
isparavanjem vode sa površine telo se
hladi
Značaj: termoregulacija
Ponašanje materija prema vodi
Hidrofilne – imaju
afinitet prema vodi,
privlače vodu
• Joni
• Polarne materije
Hidrofobne –
odbijaju vodu
• Nepolarne materije
Mineralne materije - soli
• U vodenom rastvoru nalaze se u obliku
naelektrisanih čestica – jona
• Katjoni: Na+, K+, Ca2+, Mg2+, Fe2+, Fe3+
• Anjoni: hloridi, fosfati, sulfati, nitrati,
bikarbonati (Cl–, PO43–, SO42–, NO3–,
HCO3–)
ELEKTROLITIČKA DISOCIJACIJA
NaCl → Na+ + Cl–
Hidratisani joni
SO
Makroelementi
Mikroelementi
Biogeni elementi
SASTAV ĆELIJE
Neorganske
materije
Organske
materije
Nukleinske
kiseline
Proteini
Voda
Soli
Ugljeni
hidrati
Lipidi
Organske materije
• Bazirane na ugljeniku
• C atom – četvorovalentan
• C-atomi se povezuju u nizove
(negranate i granate) i prstenove
UGLJENI HIDRATI
• Izgrađeni od C, H i O
• Prema složenosti molekula dele se na:
»Monosaharide
»Disaharide
»Oligosaharide
»Polisaharide
Monosaharidi – Cn(H2O)n
• Prema broju C-atoma dele se na:
»trioze
»tetroze
»pentoze: riboza, dezoksiriboza
(ulaze u sastav nukleinskih kiselina)
»heksoze: glukoza, fruktoza,
galaktoza (energetska uloga)
Pentoze
riboza
dezoksiriboza
Heksoze – C6H12O6
glukoza
fruktoza
galaktoza
Disaharidi
• Izgrađeni od 2 monosaharida
Saharoza običan šećer Glu-Fru
Laktoza mlečni šećer Glu-Gal
Maltoza Glu-Glu
• Energetska uloga
saharoza
laktoza
maltoza
Oligosaharidi
• Izgrađeni od 3-100 monosaharida
• Gradivna uloga – ulaze u sastav
ćelijske membrane
oligosaharid
fosfolipidi
protein
Polisaharidi
• Izgrađeni od 100 do 1000
monosaharida – glukoze
Energetski
Skrob
Životinje i
gljive
Glikogen
Gradivni
Celuloza
Hitin
ćelijski zid
biljaka
egzoskelet
zglavkara,
ćelijski zid
gljiva
Biljke
Skrob
Glikogen
Celuloza
LIPIDI
• Izgrađeni od C,H i O
• Nerastvorljivi u vodi
• Podela:
–Trigliceridi
–Fosfolipidi
–Steroidi
Trigliceridi
• Estri glicerola i 3 masne kiseline
• Energetska uloga
+
3
masna kiselina
glicerol
triglicerid
Fosfolipidi
• Estri glicerola, 2 masne kiseline i fosforne
kiseline
• Grade ćelijske membrane
Polarna glava
- hidrofilna
Nepolaran rep
- hidrofoban
Fosfolipidni dvosloj
Fosfolipidni dvosloj
ćelijske membrane
Hidrofilne
glave
Hidrofobni
repovi
Steroidi
• Derivati holesterola
• Holesterol ulazi u sastav ćelijske
membrane životinja
• Neki steroidi imaju regulatornu ulogu:
polni hormoni i hormoni kore
nadbubrežne žlezde
Glukoza
riboza
Fruktoza
dezoksiriboza
Pentoze
Saharoza
Galaktoza
Laktoza
Maltoza
Heksoze
Monosaharidi
Disaharidi
UGLJENI HIDRATI
Oligosaharidi
Polisaharidi
Skrob
Glikogen
Celuloza
Hitin
LIPIDI
trigliceridi
fosfolipidi
Steroidi
PROTEINI
PROTEINI
• U njihov sastav ulaze: C, H, O i N
• Makromolekuli izgrađeni od 20 vrsta
amino-kiselina povezanih međusobno
peptidnim vezama u linearni polipetidni
lanac
Aminokiseline
• Organska jedinjenja sa dve funkcionalne
grupe: amino-grupom (–NH2) i
karboksilnom grupom (–COOH)
• Razlikuju se po R-grupi
Nepolarne
Vrste aminokiselina
Pozitivno naelektrisane
Polarne nenaelektrisane
Negativno naelektrisane
Peptidna veza
• Nastaje reakcijom između karboksilne
grupe jedne aminokiseline i amino-grupe
druge aminokiseline
dipeptid
Primarna struktura proteina
• Broj i redosled aminokiselina u
polipetpidnom lancu
• Zapisana u genima
Sekundarna struktura proteina
• Dva oblika: αheliks i β-ploča
• Uspostavlja se
formiranjem
vodoničnih veza
između H i O
peptidnih veza
α-heliks
β-ploča
Tercijarna struktura proteina
• Čine ga α-heliksi, β-ploče i “neuređeni”
delovi
Kvaternarna struktura proteina
• Više polipeptidnih lanaca gradi
funkcionalan protein
kolagen
hemoglobin
Prostorni oblik proteina
• Globularni proteini
loptasti – sferni
• Fibrilarni proteini
končasti
Primarna struktura
proteina
Sekundarna struktura
proteina
Tercijarna struktura
proteina
Kvaternarna struktura
proteina
Funkcije proteina
• Gradivna – strukturna: grade ćeliju i tkiva
• Biokatalitička – enzimi – usmeravaju
biohemijske reakcije
• Transportna – hemoglobin, transferin
• Imunološka – antitela
• Kontraktilna – aktin i miozin
• Regulatorna – hormoni
• Rezervna – albumin
PITANJA
•
•
•
•
Koji elementi ulaze u sastav proteina?
Koliko vrsta aminokiselina grade proteine?
Koje su funkcionalne grupe aminokiselina?
Kako su aminokiseline povezane u polipetidni
lanac?
• Kako nastaje peptidna veza?
• Šta je primarna struktura proteina?
• Koja dva oblika sekundarne strukture proteina
postoje?
PITANJA
• Kojim vezama se uspostavlja sekundarna
struktura proteina?
• Šta čini tercijarnu strukturu proteina?
• Koje vrste proteina postoje prema
prostornom obliku?
• Šta je kvaternarna struktura proteina?
• Navedi jedan fibrilarni i jedan globularni
protein?
• Koje uloge imaju proteini?
NUKLEINSKE KISELINE
• izgrađene od polinukleotidnih lanaca
• DNK grade 2 polinukleotidna lanca
• RNK gradi 1 polinukleotidni lanac
NUKLEOTID
• Fosfatna grupa
• Pentoza (dezoksiriboza ili riboza)
• Azotna baza
Azotne baze
• Purinske baze su
derivati purina
• Pirimidinske baze su
derivati pirimidina
citozin
adenin
timin
guanin
uracil
Polinukleotidni
lanac
5’
• Više nukleotida
povezanih
fosfodiestarskim
vezama
3’
Antiparalelnost lanaca DNK
Sparivanje komplementarnih
azotnih baza
• Molekul DNK izgrađen je
od 2 spiralno uvijena
antiparalelna (suprotno
orijentisana)
polinukleotidna lanca,
povezana među sobom
vodoničnim vezama
između kompementarnih
azotnih baza (A-T; G-C)
Uloga nukleinskih kiselina
• DNK je nosilac naslednih (genetičkih)
informacija; kontroliše sintezu proteina
• Vrste RNK su: informaciona RNK,
transportna RNK i ribozomalna RNK
• Sve tri vrste RNK učestvuju u sintezi
proteina
PITANJA
• Kako je građen nukleotid?
• Šta je polinukleotidni lanac?
• Koliko polinukleotidnih lanaca gradi
molekul DNK, a koliko molekul RNK?
• Koji pentozni šećer ulazi u sastav
dezoksiriboze, a koji u sastav riboze?
• Koje azotne baze ulaze u sastav DNK, a
koje u sastav RNK?
PITANJA
• Koje su komplementarne baze u DNK, a
koje u RNK?
• Kako je građen molekul DNK?
• Koja je uloga DNK?
• Koje vrste RNK postoje?
• Koja je uloga RNK?
Slide 21
HEMIJSKI
SASTAV
ĆELIJE
Biogeni elementi
Makroelementi
Mikroelementi
C, H, O, N, S,
Mg, Fe, Cu, Zn,
P, Na, K, Ca,
Mn, Co, I, F
Cl
~ 99% ćelije:
C, H, O, N
Sastav ćelije
Neorganske materije
Organske materije
• Voda
• Soli
• Ugljeni hidrati
• Lipidi
• Proteini
• Nukleinske
kiseline
VODA
•
•
•
•
•
•
70% ćelije
Rastvarač jonskih i polarnih materija
Sredina za biohemijske procese
Životna sredina (za vodene organizme)
Transportna uloga
Učestvuje u termoregulaciji
Struktura molekula vode
Polarna kovalentna veza
• Molekul vode je
dipol
Vodonične veze
Osobine vode
• Visok toplotni kapacitet: sporo se
zagreva i sporo hladi – čuva toplotu
• Velika toplota isparavanja:
isparavanjem vode sa površine telo se
hladi
Značaj: termoregulacija
Ponašanje materija prema vodi
Hidrofilne – imaju
afinitet prema vodi,
privlače vodu
• Joni
• Polarne materije
Hidrofobne –
odbijaju vodu
• Nepolarne materije
Mineralne materije - soli
• U vodenom rastvoru nalaze se u obliku
naelektrisanih čestica – jona
• Katjoni: Na+, K+, Ca2+, Mg2+, Fe2+, Fe3+
• Anjoni: hloridi, fosfati, sulfati, nitrati,
bikarbonati (Cl–, PO43–, SO42–, NO3–,
HCO3–)
ELEKTROLITIČKA DISOCIJACIJA
NaCl → Na+ + Cl–
Hidratisani joni
SO
Makroelementi
Mikroelementi
Biogeni elementi
SASTAV ĆELIJE
Neorganske
materije
Organske
materije
Nukleinske
kiseline
Proteini
Voda
Soli
Ugljeni
hidrati
Lipidi
Organske materije
• Bazirane na ugljeniku
• C atom – četvorovalentan
• C-atomi se povezuju u nizove
(negranate i granate) i prstenove
UGLJENI HIDRATI
• Izgrađeni od C, H i O
• Prema složenosti molekula dele se na:
»Monosaharide
»Disaharide
»Oligosaharide
»Polisaharide
Monosaharidi – Cn(H2O)n
• Prema broju C-atoma dele se na:
»trioze
»tetroze
»pentoze: riboza, dezoksiriboza
(ulaze u sastav nukleinskih kiselina)
»heksoze: glukoza, fruktoza,
galaktoza (energetska uloga)
Pentoze
riboza
dezoksiriboza
Heksoze – C6H12O6
glukoza
fruktoza
galaktoza
Disaharidi
• Izgrađeni od 2 monosaharida
Saharoza običan šećer Glu-Fru
Laktoza mlečni šećer Glu-Gal
Maltoza Glu-Glu
• Energetska uloga
saharoza
laktoza
maltoza
Oligosaharidi
• Izgrađeni od 3-100 monosaharida
• Gradivna uloga – ulaze u sastav
ćelijske membrane
oligosaharid
fosfolipidi
protein
Polisaharidi
• Izgrađeni od 100 do 1000
monosaharida – glukoze
Energetski
Skrob
Životinje i
gljive
Glikogen
Gradivni
Celuloza
Hitin
ćelijski zid
biljaka
egzoskelet
zglavkara,
ćelijski zid
gljiva
Biljke
Skrob
Glikogen
Celuloza
LIPIDI
• Izgrađeni od C,H i O
• Nerastvorljivi u vodi
• Podela:
–Trigliceridi
–Fosfolipidi
–Steroidi
Trigliceridi
• Estri glicerola i 3 masne kiseline
• Energetska uloga
+
3
masna kiselina
glicerol
triglicerid
Fosfolipidi
• Estri glicerola, 2 masne kiseline i fosforne
kiseline
• Grade ćelijske membrane
Polarna glava
- hidrofilna
Nepolaran rep
- hidrofoban
Fosfolipidni dvosloj
Fosfolipidni dvosloj
ćelijske membrane
Hidrofilne
glave
Hidrofobni
repovi
Steroidi
• Derivati holesterola
• Holesterol ulazi u sastav ćelijske
membrane životinja
• Neki steroidi imaju regulatornu ulogu:
polni hormoni i hormoni kore
nadbubrežne žlezde
Glukoza
riboza
Fruktoza
dezoksiriboza
Pentoze
Saharoza
Galaktoza
Laktoza
Maltoza
Heksoze
Monosaharidi
Disaharidi
UGLJENI HIDRATI
Oligosaharidi
Polisaharidi
Skrob
Glikogen
Celuloza
Hitin
LIPIDI
trigliceridi
fosfolipidi
Steroidi
PROTEINI
PROTEINI
• U njihov sastav ulaze: C, H, O i N
• Makromolekuli izgrađeni od 20 vrsta
amino-kiselina povezanih međusobno
peptidnim vezama u linearni polipetidni
lanac
Aminokiseline
• Organska jedinjenja sa dve funkcionalne
grupe: amino-grupom (–NH2) i
karboksilnom grupom (–COOH)
• Razlikuju se po R-grupi
Nepolarne
Vrste aminokiselina
Pozitivno naelektrisane
Polarne nenaelektrisane
Negativno naelektrisane
Peptidna veza
• Nastaje reakcijom između karboksilne
grupe jedne aminokiseline i amino-grupe
druge aminokiseline
dipeptid
Primarna struktura proteina
• Broj i redosled aminokiselina u
polipetpidnom lancu
• Zapisana u genima
Sekundarna struktura proteina
• Dva oblika: αheliks i β-ploča
• Uspostavlja se
formiranjem
vodoničnih veza
između H i O
peptidnih veza
α-heliks
β-ploča
Tercijarna struktura proteina
• Čine ga α-heliksi, β-ploče i “neuređeni”
delovi
Kvaternarna struktura proteina
• Više polipeptidnih lanaca gradi
funkcionalan protein
kolagen
hemoglobin
Prostorni oblik proteina
• Globularni proteini
loptasti – sferni
• Fibrilarni proteini
končasti
Primarna struktura
proteina
Sekundarna struktura
proteina
Tercijarna struktura
proteina
Kvaternarna struktura
proteina
Funkcije proteina
• Gradivna – strukturna: grade ćeliju i tkiva
• Biokatalitička – enzimi – usmeravaju
biohemijske reakcije
• Transportna – hemoglobin, transferin
• Imunološka – antitela
• Kontraktilna – aktin i miozin
• Regulatorna – hormoni
• Rezervna – albumin
PITANJA
•
•
•
•
Koji elementi ulaze u sastav proteina?
Koliko vrsta aminokiselina grade proteine?
Koje su funkcionalne grupe aminokiselina?
Kako su aminokiseline povezane u polipetidni
lanac?
• Kako nastaje peptidna veza?
• Šta je primarna struktura proteina?
• Koja dva oblika sekundarne strukture proteina
postoje?
PITANJA
• Kojim vezama se uspostavlja sekundarna
struktura proteina?
• Šta čini tercijarnu strukturu proteina?
• Koje vrste proteina postoje prema
prostornom obliku?
• Šta je kvaternarna struktura proteina?
• Navedi jedan fibrilarni i jedan globularni
protein?
• Koje uloge imaju proteini?
NUKLEINSKE KISELINE
• izgrađene od polinukleotidnih lanaca
• DNK grade 2 polinukleotidna lanca
• RNK gradi 1 polinukleotidni lanac
NUKLEOTID
• Fosfatna grupa
• Pentoza (dezoksiriboza ili riboza)
• Azotna baza
Azotne baze
• Purinske baze su
derivati purina
• Pirimidinske baze su
derivati pirimidina
citozin
adenin
timin
guanin
uracil
Polinukleotidni
lanac
5’
• Više nukleotida
povezanih
fosfodiestarskim
vezama
3’
Antiparalelnost lanaca DNK
Sparivanje komplementarnih
azotnih baza
• Molekul DNK izgrađen je
od 2 spiralno uvijena
antiparalelna (suprotno
orijentisana)
polinukleotidna lanca,
povezana među sobom
vodoničnim vezama
između kompementarnih
azotnih baza (A-T; G-C)
Uloga nukleinskih kiselina
• DNK je nosilac naslednih (genetičkih)
informacija; kontroliše sintezu proteina
• Vrste RNK su: informaciona RNK,
transportna RNK i ribozomalna RNK
• Sve tri vrste RNK učestvuju u sintezi
proteina
PITANJA
• Kako je građen nukleotid?
• Šta je polinukleotidni lanac?
• Koliko polinukleotidnih lanaca gradi
molekul DNK, a koliko molekul RNK?
• Koji pentozni šećer ulazi u sastav
dezoksiriboze, a koji u sastav riboze?
• Koje azotne baze ulaze u sastav DNK, a
koje u sastav RNK?
PITANJA
• Koje su komplementarne baze u DNK, a
koje u RNK?
• Kako je građen molekul DNK?
• Koja je uloga DNK?
• Koje vrste RNK postoje?
• Koja je uloga RNK?
Slide 22
HEMIJSKI
SASTAV
ĆELIJE
Biogeni elementi
Makroelementi
Mikroelementi
C, H, O, N, S,
Mg, Fe, Cu, Zn,
P, Na, K, Ca,
Mn, Co, I, F
Cl
~ 99% ćelije:
C, H, O, N
Sastav ćelije
Neorganske materije
Organske materije
• Voda
• Soli
• Ugljeni hidrati
• Lipidi
• Proteini
• Nukleinske
kiseline
VODA
•
•
•
•
•
•
70% ćelije
Rastvarač jonskih i polarnih materija
Sredina za biohemijske procese
Životna sredina (za vodene organizme)
Transportna uloga
Učestvuje u termoregulaciji
Struktura molekula vode
Polarna kovalentna veza
• Molekul vode je
dipol
Vodonične veze
Osobine vode
• Visok toplotni kapacitet: sporo se
zagreva i sporo hladi – čuva toplotu
• Velika toplota isparavanja:
isparavanjem vode sa površine telo se
hladi
Značaj: termoregulacija
Ponašanje materija prema vodi
Hidrofilne – imaju
afinitet prema vodi,
privlače vodu
• Joni
• Polarne materije
Hidrofobne –
odbijaju vodu
• Nepolarne materije
Mineralne materije - soli
• U vodenom rastvoru nalaze se u obliku
naelektrisanih čestica – jona
• Katjoni: Na+, K+, Ca2+, Mg2+, Fe2+, Fe3+
• Anjoni: hloridi, fosfati, sulfati, nitrati,
bikarbonati (Cl–, PO43–, SO42–, NO3–,
HCO3–)
ELEKTROLITIČKA DISOCIJACIJA
NaCl → Na+ + Cl–
Hidratisani joni
SO
Makroelementi
Mikroelementi
Biogeni elementi
SASTAV ĆELIJE
Neorganske
materije
Organske
materije
Nukleinske
kiseline
Proteini
Voda
Soli
Ugljeni
hidrati
Lipidi
Organske materije
• Bazirane na ugljeniku
• C atom – četvorovalentan
• C-atomi se povezuju u nizove
(negranate i granate) i prstenove
UGLJENI HIDRATI
• Izgrađeni od C, H i O
• Prema složenosti molekula dele se na:
»Monosaharide
»Disaharide
»Oligosaharide
»Polisaharide
Monosaharidi – Cn(H2O)n
• Prema broju C-atoma dele se na:
»trioze
»tetroze
»pentoze: riboza, dezoksiriboza
(ulaze u sastav nukleinskih kiselina)
»heksoze: glukoza, fruktoza,
galaktoza (energetska uloga)
Pentoze
riboza
dezoksiriboza
Heksoze – C6H12O6
glukoza
fruktoza
galaktoza
Disaharidi
• Izgrađeni od 2 monosaharida
Saharoza običan šećer Glu-Fru
Laktoza mlečni šećer Glu-Gal
Maltoza Glu-Glu
• Energetska uloga
saharoza
laktoza
maltoza
Oligosaharidi
• Izgrađeni od 3-100 monosaharida
• Gradivna uloga – ulaze u sastav
ćelijske membrane
oligosaharid
fosfolipidi
protein
Polisaharidi
• Izgrađeni od 100 do 1000
monosaharida – glukoze
Energetski
Skrob
Životinje i
gljive
Glikogen
Gradivni
Celuloza
Hitin
ćelijski zid
biljaka
egzoskelet
zglavkara,
ćelijski zid
gljiva
Biljke
Skrob
Glikogen
Celuloza
LIPIDI
• Izgrađeni od C,H i O
• Nerastvorljivi u vodi
• Podela:
–Trigliceridi
–Fosfolipidi
–Steroidi
Trigliceridi
• Estri glicerola i 3 masne kiseline
• Energetska uloga
+
3
masna kiselina
glicerol
triglicerid
Fosfolipidi
• Estri glicerola, 2 masne kiseline i fosforne
kiseline
• Grade ćelijske membrane
Polarna glava
- hidrofilna
Nepolaran rep
- hidrofoban
Fosfolipidni dvosloj
Fosfolipidni dvosloj
ćelijske membrane
Hidrofilne
glave
Hidrofobni
repovi
Steroidi
• Derivati holesterola
• Holesterol ulazi u sastav ćelijske
membrane životinja
• Neki steroidi imaju regulatornu ulogu:
polni hormoni i hormoni kore
nadbubrežne žlezde
Glukoza
riboza
Fruktoza
dezoksiriboza
Pentoze
Saharoza
Galaktoza
Laktoza
Maltoza
Heksoze
Monosaharidi
Disaharidi
UGLJENI HIDRATI
Oligosaharidi
Polisaharidi
Skrob
Glikogen
Celuloza
Hitin
LIPIDI
trigliceridi
fosfolipidi
Steroidi
PROTEINI
PROTEINI
• U njihov sastav ulaze: C, H, O i N
• Makromolekuli izgrađeni od 20 vrsta
amino-kiselina povezanih međusobno
peptidnim vezama u linearni polipetidni
lanac
Aminokiseline
• Organska jedinjenja sa dve funkcionalne
grupe: amino-grupom (–NH2) i
karboksilnom grupom (–COOH)
• Razlikuju se po R-grupi
Nepolarne
Vrste aminokiselina
Pozitivno naelektrisane
Polarne nenaelektrisane
Negativno naelektrisane
Peptidna veza
• Nastaje reakcijom između karboksilne
grupe jedne aminokiseline i amino-grupe
druge aminokiseline
dipeptid
Primarna struktura proteina
• Broj i redosled aminokiselina u
polipetpidnom lancu
• Zapisana u genima
Sekundarna struktura proteina
• Dva oblika: αheliks i β-ploča
• Uspostavlja se
formiranjem
vodoničnih veza
između H i O
peptidnih veza
α-heliks
β-ploča
Tercijarna struktura proteina
• Čine ga α-heliksi, β-ploče i “neuređeni”
delovi
Kvaternarna struktura proteina
• Više polipeptidnih lanaca gradi
funkcionalan protein
kolagen
hemoglobin
Prostorni oblik proteina
• Globularni proteini
loptasti – sferni
• Fibrilarni proteini
končasti
Primarna struktura
proteina
Sekundarna struktura
proteina
Tercijarna struktura
proteina
Kvaternarna struktura
proteina
Funkcije proteina
• Gradivna – strukturna: grade ćeliju i tkiva
• Biokatalitička – enzimi – usmeravaju
biohemijske reakcije
• Transportna – hemoglobin, transferin
• Imunološka – antitela
• Kontraktilna – aktin i miozin
• Regulatorna – hormoni
• Rezervna – albumin
PITANJA
•
•
•
•
Koji elementi ulaze u sastav proteina?
Koliko vrsta aminokiselina grade proteine?
Koje su funkcionalne grupe aminokiselina?
Kako su aminokiseline povezane u polipetidni
lanac?
• Kako nastaje peptidna veza?
• Šta je primarna struktura proteina?
• Koja dva oblika sekundarne strukture proteina
postoje?
PITANJA
• Kojim vezama se uspostavlja sekundarna
struktura proteina?
• Šta čini tercijarnu strukturu proteina?
• Koje vrste proteina postoje prema
prostornom obliku?
• Šta je kvaternarna struktura proteina?
• Navedi jedan fibrilarni i jedan globularni
protein?
• Koje uloge imaju proteini?
NUKLEINSKE KISELINE
• izgrađene od polinukleotidnih lanaca
• DNK grade 2 polinukleotidna lanca
• RNK gradi 1 polinukleotidni lanac
NUKLEOTID
• Fosfatna grupa
• Pentoza (dezoksiriboza ili riboza)
• Azotna baza
Azotne baze
• Purinske baze su
derivati purina
• Pirimidinske baze su
derivati pirimidina
citozin
adenin
timin
guanin
uracil
Polinukleotidni
lanac
5’
• Više nukleotida
povezanih
fosfodiestarskim
vezama
3’
Antiparalelnost lanaca DNK
Sparivanje komplementarnih
azotnih baza
• Molekul DNK izgrađen je
od 2 spiralno uvijena
antiparalelna (suprotno
orijentisana)
polinukleotidna lanca,
povezana među sobom
vodoničnim vezama
između kompementarnih
azotnih baza (A-T; G-C)
Uloga nukleinskih kiselina
• DNK je nosilac naslednih (genetičkih)
informacija; kontroliše sintezu proteina
• Vrste RNK su: informaciona RNK,
transportna RNK i ribozomalna RNK
• Sve tri vrste RNK učestvuju u sintezi
proteina
PITANJA
• Kako je građen nukleotid?
• Šta je polinukleotidni lanac?
• Koliko polinukleotidnih lanaca gradi
molekul DNK, a koliko molekul RNK?
• Koji pentozni šećer ulazi u sastav
dezoksiriboze, a koji u sastav riboze?
• Koje azotne baze ulaze u sastav DNK, a
koje u sastav RNK?
PITANJA
• Koje su komplementarne baze u DNK, a
koje u RNK?
• Kako je građen molekul DNK?
• Koja je uloga DNK?
• Koje vrste RNK postoje?
• Koja je uloga RNK?
Slide 23
HEMIJSKI
SASTAV
ĆELIJE
Biogeni elementi
Makroelementi
Mikroelementi
C, H, O, N, S,
Mg, Fe, Cu, Zn,
P, Na, K, Ca,
Mn, Co, I, F
Cl
~ 99% ćelije:
C, H, O, N
Sastav ćelije
Neorganske materije
Organske materije
• Voda
• Soli
• Ugljeni hidrati
• Lipidi
• Proteini
• Nukleinske
kiseline
VODA
•
•
•
•
•
•
70% ćelije
Rastvarač jonskih i polarnih materija
Sredina za biohemijske procese
Životna sredina (za vodene organizme)
Transportna uloga
Učestvuje u termoregulaciji
Struktura molekula vode
Polarna kovalentna veza
• Molekul vode je
dipol
Vodonične veze
Osobine vode
• Visok toplotni kapacitet: sporo se
zagreva i sporo hladi – čuva toplotu
• Velika toplota isparavanja:
isparavanjem vode sa površine telo se
hladi
Značaj: termoregulacija
Ponašanje materija prema vodi
Hidrofilne – imaju
afinitet prema vodi,
privlače vodu
• Joni
• Polarne materije
Hidrofobne –
odbijaju vodu
• Nepolarne materije
Mineralne materije - soli
• U vodenom rastvoru nalaze se u obliku
naelektrisanih čestica – jona
• Katjoni: Na+, K+, Ca2+, Mg2+, Fe2+, Fe3+
• Anjoni: hloridi, fosfati, sulfati, nitrati,
bikarbonati (Cl–, PO43–, SO42–, NO3–,
HCO3–)
ELEKTROLITIČKA DISOCIJACIJA
NaCl → Na+ + Cl–
Hidratisani joni
SO
Makroelementi
Mikroelementi
Biogeni elementi
SASTAV ĆELIJE
Neorganske
materije
Organske
materije
Nukleinske
kiseline
Proteini
Voda
Soli
Ugljeni
hidrati
Lipidi
Organske materije
• Bazirane na ugljeniku
• C atom – četvorovalentan
• C-atomi se povezuju u nizove
(negranate i granate) i prstenove
UGLJENI HIDRATI
• Izgrađeni od C, H i O
• Prema složenosti molekula dele se na:
»Monosaharide
»Disaharide
»Oligosaharide
»Polisaharide
Monosaharidi – Cn(H2O)n
• Prema broju C-atoma dele se na:
»trioze
»tetroze
»pentoze: riboza, dezoksiriboza
(ulaze u sastav nukleinskih kiselina)
»heksoze: glukoza, fruktoza,
galaktoza (energetska uloga)
Pentoze
riboza
dezoksiriboza
Heksoze – C6H12O6
glukoza
fruktoza
galaktoza
Disaharidi
• Izgrađeni od 2 monosaharida
Saharoza običan šećer Glu-Fru
Laktoza mlečni šećer Glu-Gal
Maltoza Glu-Glu
• Energetska uloga
saharoza
laktoza
maltoza
Oligosaharidi
• Izgrađeni od 3-100 monosaharida
• Gradivna uloga – ulaze u sastav
ćelijske membrane
oligosaharid
fosfolipidi
protein
Polisaharidi
• Izgrađeni od 100 do 1000
monosaharida – glukoze
Energetski
Skrob
Životinje i
gljive
Glikogen
Gradivni
Celuloza
Hitin
ćelijski zid
biljaka
egzoskelet
zglavkara,
ćelijski zid
gljiva
Biljke
Skrob
Glikogen
Celuloza
LIPIDI
• Izgrađeni od C,H i O
• Nerastvorljivi u vodi
• Podela:
–Trigliceridi
–Fosfolipidi
–Steroidi
Trigliceridi
• Estri glicerola i 3 masne kiseline
• Energetska uloga
+
3
masna kiselina
glicerol
triglicerid
Fosfolipidi
• Estri glicerola, 2 masne kiseline i fosforne
kiseline
• Grade ćelijske membrane
Polarna glava
- hidrofilna
Nepolaran rep
- hidrofoban
Fosfolipidni dvosloj
Fosfolipidni dvosloj
ćelijske membrane
Hidrofilne
glave
Hidrofobni
repovi
Steroidi
• Derivati holesterola
• Holesterol ulazi u sastav ćelijske
membrane životinja
• Neki steroidi imaju regulatornu ulogu:
polni hormoni i hormoni kore
nadbubrežne žlezde
Glukoza
riboza
Fruktoza
dezoksiriboza
Pentoze
Saharoza
Galaktoza
Laktoza
Maltoza
Heksoze
Monosaharidi
Disaharidi
UGLJENI HIDRATI
Oligosaharidi
Polisaharidi
Skrob
Glikogen
Celuloza
Hitin
LIPIDI
trigliceridi
fosfolipidi
Steroidi
PROTEINI
PROTEINI
• U njihov sastav ulaze: C, H, O i N
• Makromolekuli izgrađeni od 20 vrsta
amino-kiselina povezanih međusobno
peptidnim vezama u linearni polipetidni
lanac
Aminokiseline
• Organska jedinjenja sa dve funkcionalne
grupe: amino-grupom (–NH2) i
karboksilnom grupom (–COOH)
• Razlikuju se po R-grupi
Nepolarne
Vrste aminokiselina
Pozitivno naelektrisane
Polarne nenaelektrisane
Negativno naelektrisane
Peptidna veza
• Nastaje reakcijom između karboksilne
grupe jedne aminokiseline i amino-grupe
druge aminokiseline
dipeptid
Primarna struktura proteina
• Broj i redosled aminokiselina u
polipetpidnom lancu
• Zapisana u genima
Sekundarna struktura proteina
• Dva oblika: αheliks i β-ploča
• Uspostavlja se
formiranjem
vodoničnih veza
između H i O
peptidnih veza
α-heliks
β-ploča
Tercijarna struktura proteina
• Čine ga α-heliksi, β-ploče i “neuređeni”
delovi
Kvaternarna struktura proteina
• Više polipeptidnih lanaca gradi
funkcionalan protein
kolagen
hemoglobin
Prostorni oblik proteina
• Globularni proteini
loptasti – sferni
• Fibrilarni proteini
končasti
Primarna struktura
proteina
Sekundarna struktura
proteina
Tercijarna struktura
proteina
Kvaternarna struktura
proteina
Funkcije proteina
• Gradivna – strukturna: grade ćeliju i tkiva
• Biokatalitička – enzimi – usmeravaju
biohemijske reakcije
• Transportna – hemoglobin, transferin
• Imunološka – antitela
• Kontraktilna – aktin i miozin
• Regulatorna – hormoni
• Rezervna – albumin
PITANJA
•
•
•
•
Koji elementi ulaze u sastav proteina?
Koliko vrsta aminokiselina grade proteine?
Koje su funkcionalne grupe aminokiselina?
Kako su aminokiseline povezane u polipetidni
lanac?
• Kako nastaje peptidna veza?
• Šta je primarna struktura proteina?
• Koja dva oblika sekundarne strukture proteina
postoje?
PITANJA
• Kojim vezama se uspostavlja sekundarna
struktura proteina?
• Šta čini tercijarnu strukturu proteina?
• Koje vrste proteina postoje prema
prostornom obliku?
• Šta je kvaternarna struktura proteina?
• Navedi jedan fibrilarni i jedan globularni
protein?
• Koje uloge imaju proteini?
NUKLEINSKE KISELINE
• izgrađene od polinukleotidnih lanaca
• DNK grade 2 polinukleotidna lanca
• RNK gradi 1 polinukleotidni lanac
NUKLEOTID
• Fosfatna grupa
• Pentoza (dezoksiriboza ili riboza)
• Azotna baza
Azotne baze
• Purinske baze su
derivati purina
• Pirimidinske baze su
derivati pirimidina
citozin
adenin
timin
guanin
uracil
Polinukleotidni
lanac
5’
• Više nukleotida
povezanih
fosfodiestarskim
vezama
3’
Antiparalelnost lanaca DNK
Sparivanje komplementarnih
azotnih baza
• Molekul DNK izgrađen je
od 2 spiralno uvijena
antiparalelna (suprotno
orijentisana)
polinukleotidna lanca,
povezana među sobom
vodoničnim vezama
između kompementarnih
azotnih baza (A-T; G-C)
Uloga nukleinskih kiselina
• DNK je nosilac naslednih (genetičkih)
informacija; kontroliše sintezu proteina
• Vrste RNK su: informaciona RNK,
transportna RNK i ribozomalna RNK
• Sve tri vrste RNK učestvuju u sintezi
proteina
PITANJA
• Kako je građen nukleotid?
• Šta je polinukleotidni lanac?
• Koliko polinukleotidnih lanaca gradi
molekul DNK, a koliko molekul RNK?
• Koji pentozni šećer ulazi u sastav
dezoksiriboze, a koji u sastav riboze?
• Koje azotne baze ulaze u sastav DNK, a
koje u sastav RNK?
PITANJA
• Koje su komplementarne baze u DNK, a
koje u RNK?
• Kako je građen molekul DNK?
• Koja je uloga DNK?
• Koje vrste RNK postoje?
• Koja je uloga RNK?
Slide 24
HEMIJSKI
SASTAV
ĆELIJE
Biogeni elementi
Makroelementi
Mikroelementi
C, H, O, N, S,
Mg, Fe, Cu, Zn,
P, Na, K, Ca,
Mn, Co, I, F
Cl
~ 99% ćelije:
C, H, O, N
Sastav ćelije
Neorganske materije
Organske materije
• Voda
• Soli
• Ugljeni hidrati
• Lipidi
• Proteini
• Nukleinske
kiseline
VODA
•
•
•
•
•
•
70% ćelije
Rastvarač jonskih i polarnih materija
Sredina za biohemijske procese
Životna sredina (za vodene organizme)
Transportna uloga
Učestvuje u termoregulaciji
Struktura molekula vode
Polarna kovalentna veza
• Molekul vode je
dipol
Vodonične veze
Osobine vode
• Visok toplotni kapacitet: sporo se
zagreva i sporo hladi – čuva toplotu
• Velika toplota isparavanja:
isparavanjem vode sa površine telo se
hladi
Značaj: termoregulacija
Ponašanje materija prema vodi
Hidrofilne – imaju
afinitet prema vodi,
privlače vodu
• Joni
• Polarne materije
Hidrofobne –
odbijaju vodu
• Nepolarne materije
Mineralne materije - soli
• U vodenom rastvoru nalaze se u obliku
naelektrisanih čestica – jona
• Katjoni: Na+, K+, Ca2+, Mg2+, Fe2+, Fe3+
• Anjoni: hloridi, fosfati, sulfati, nitrati,
bikarbonati (Cl–, PO43–, SO42–, NO3–,
HCO3–)
ELEKTROLITIČKA DISOCIJACIJA
NaCl → Na+ + Cl–
Hidratisani joni
SO
Makroelementi
Mikroelementi
Biogeni elementi
SASTAV ĆELIJE
Neorganske
materije
Organske
materije
Nukleinske
kiseline
Proteini
Voda
Soli
Ugljeni
hidrati
Lipidi
Organske materije
• Bazirane na ugljeniku
• C atom – četvorovalentan
• C-atomi se povezuju u nizove
(negranate i granate) i prstenove
UGLJENI HIDRATI
• Izgrađeni od C, H i O
• Prema složenosti molekula dele se na:
»Monosaharide
»Disaharide
»Oligosaharide
»Polisaharide
Monosaharidi – Cn(H2O)n
• Prema broju C-atoma dele se na:
»trioze
»tetroze
»pentoze: riboza, dezoksiriboza
(ulaze u sastav nukleinskih kiselina)
»heksoze: glukoza, fruktoza,
galaktoza (energetska uloga)
Pentoze
riboza
dezoksiriboza
Heksoze – C6H12O6
glukoza
fruktoza
galaktoza
Disaharidi
• Izgrađeni od 2 monosaharida
Saharoza običan šećer Glu-Fru
Laktoza mlečni šećer Glu-Gal
Maltoza Glu-Glu
• Energetska uloga
saharoza
laktoza
maltoza
Oligosaharidi
• Izgrađeni od 3-100 monosaharida
• Gradivna uloga – ulaze u sastav
ćelijske membrane
oligosaharid
fosfolipidi
protein
Polisaharidi
• Izgrađeni od 100 do 1000
monosaharida – glukoze
Energetski
Skrob
Životinje i
gljive
Glikogen
Gradivni
Celuloza
Hitin
ćelijski zid
biljaka
egzoskelet
zglavkara,
ćelijski zid
gljiva
Biljke
Skrob
Glikogen
Celuloza
LIPIDI
• Izgrađeni od C,H i O
• Nerastvorljivi u vodi
• Podela:
–Trigliceridi
–Fosfolipidi
–Steroidi
Trigliceridi
• Estri glicerola i 3 masne kiseline
• Energetska uloga
+
3
masna kiselina
glicerol
triglicerid
Fosfolipidi
• Estri glicerola, 2 masne kiseline i fosforne
kiseline
• Grade ćelijske membrane
Polarna glava
- hidrofilna
Nepolaran rep
- hidrofoban
Fosfolipidni dvosloj
Fosfolipidni dvosloj
ćelijske membrane
Hidrofilne
glave
Hidrofobni
repovi
Steroidi
• Derivati holesterola
• Holesterol ulazi u sastav ćelijske
membrane životinja
• Neki steroidi imaju regulatornu ulogu:
polni hormoni i hormoni kore
nadbubrežne žlezde
Glukoza
riboza
Fruktoza
dezoksiriboza
Pentoze
Saharoza
Galaktoza
Laktoza
Maltoza
Heksoze
Monosaharidi
Disaharidi
UGLJENI HIDRATI
Oligosaharidi
Polisaharidi
Skrob
Glikogen
Celuloza
Hitin
LIPIDI
trigliceridi
fosfolipidi
Steroidi
PROTEINI
PROTEINI
• U njihov sastav ulaze: C, H, O i N
• Makromolekuli izgrađeni od 20 vrsta
amino-kiselina povezanih međusobno
peptidnim vezama u linearni polipetidni
lanac
Aminokiseline
• Organska jedinjenja sa dve funkcionalne
grupe: amino-grupom (–NH2) i
karboksilnom grupom (–COOH)
• Razlikuju se po R-grupi
Nepolarne
Vrste aminokiselina
Pozitivno naelektrisane
Polarne nenaelektrisane
Negativno naelektrisane
Peptidna veza
• Nastaje reakcijom između karboksilne
grupe jedne aminokiseline i amino-grupe
druge aminokiseline
dipeptid
Primarna struktura proteina
• Broj i redosled aminokiselina u
polipetpidnom lancu
• Zapisana u genima
Sekundarna struktura proteina
• Dva oblika: αheliks i β-ploča
• Uspostavlja se
formiranjem
vodoničnih veza
između H i O
peptidnih veza
α-heliks
β-ploča
Tercijarna struktura proteina
• Čine ga α-heliksi, β-ploče i “neuređeni”
delovi
Kvaternarna struktura proteina
• Više polipeptidnih lanaca gradi
funkcionalan protein
kolagen
hemoglobin
Prostorni oblik proteina
• Globularni proteini
loptasti – sferni
• Fibrilarni proteini
končasti
Primarna struktura
proteina
Sekundarna struktura
proteina
Tercijarna struktura
proteina
Kvaternarna struktura
proteina
Funkcije proteina
• Gradivna – strukturna: grade ćeliju i tkiva
• Biokatalitička – enzimi – usmeravaju
biohemijske reakcije
• Transportna – hemoglobin, transferin
• Imunološka – antitela
• Kontraktilna – aktin i miozin
• Regulatorna – hormoni
• Rezervna – albumin
PITANJA
•
•
•
•
Koji elementi ulaze u sastav proteina?
Koliko vrsta aminokiselina grade proteine?
Koje su funkcionalne grupe aminokiselina?
Kako su aminokiseline povezane u polipetidni
lanac?
• Kako nastaje peptidna veza?
• Šta je primarna struktura proteina?
• Koja dva oblika sekundarne strukture proteina
postoje?
PITANJA
• Kojim vezama se uspostavlja sekundarna
struktura proteina?
• Šta čini tercijarnu strukturu proteina?
• Koje vrste proteina postoje prema
prostornom obliku?
• Šta je kvaternarna struktura proteina?
• Navedi jedan fibrilarni i jedan globularni
protein?
• Koje uloge imaju proteini?
NUKLEINSKE KISELINE
• izgrađene od polinukleotidnih lanaca
• DNK grade 2 polinukleotidna lanca
• RNK gradi 1 polinukleotidni lanac
NUKLEOTID
• Fosfatna grupa
• Pentoza (dezoksiriboza ili riboza)
• Azotna baza
Azotne baze
• Purinske baze su
derivati purina
• Pirimidinske baze su
derivati pirimidina
citozin
adenin
timin
guanin
uracil
Polinukleotidni
lanac
5’
• Više nukleotida
povezanih
fosfodiestarskim
vezama
3’
Antiparalelnost lanaca DNK
Sparivanje komplementarnih
azotnih baza
• Molekul DNK izgrađen je
od 2 spiralno uvijena
antiparalelna (suprotno
orijentisana)
polinukleotidna lanca,
povezana među sobom
vodoničnim vezama
između kompementarnih
azotnih baza (A-T; G-C)
Uloga nukleinskih kiselina
• DNK je nosilac naslednih (genetičkih)
informacija; kontroliše sintezu proteina
• Vrste RNK su: informaciona RNK,
transportna RNK i ribozomalna RNK
• Sve tri vrste RNK učestvuju u sintezi
proteina
PITANJA
• Kako je građen nukleotid?
• Šta je polinukleotidni lanac?
• Koliko polinukleotidnih lanaca gradi
molekul DNK, a koliko molekul RNK?
• Koji pentozni šećer ulazi u sastav
dezoksiriboze, a koji u sastav riboze?
• Koje azotne baze ulaze u sastav DNK, a
koje u sastav RNK?
PITANJA
• Koje su komplementarne baze u DNK, a
koje u RNK?
• Kako je građen molekul DNK?
• Koja je uloga DNK?
• Koje vrste RNK postoje?
• Koja je uloga RNK?
Slide 25
HEMIJSKI
SASTAV
ĆELIJE
Biogeni elementi
Makroelementi
Mikroelementi
C, H, O, N, S,
Mg, Fe, Cu, Zn,
P, Na, K, Ca,
Mn, Co, I, F
Cl
~ 99% ćelije:
C, H, O, N
Sastav ćelije
Neorganske materije
Organske materije
• Voda
• Soli
• Ugljeni hidrati
• Lipidi
• Proteini
• Nukleinske
kiseline
VODA
•
•
•
•
•
•
70% ćelije
Rastvarač jonskih i polarnih materija
Sredina za biohemijske procese
Životna sredina (za vodene organizme)
Transportna uloga
Učestvuje u termoregulaciji
Struktura molekula vode
Polarna kovalentna veza
• Molekul vode je
dipol
Vodonične veze
Osobine vode
• Visok toplotni kapacitet: sporo se
zagreva i sporo hladi – čuva toplotu
• Velika toplota isparavanja:
isparavanjem vode sa površine telo se
hladi
Značaj: termoregulacija
Ponašanje materija prema vodi
Hidrofilne – imaju
afinitet prema vodi,
privlače vodu
• Joni
• Polarne materije
Hidrofobne –
odbijaju vodu
• Nepolarne materije
Mineralne materije - soli
• U vodenom rastvoru nalaze se u obliku
naelektrisanih čestica – jona
• Katjoni: Na+, K+, Ca2+, Mg2+, Fe2+, Fe3+
• Anjoni: hloridi, fosfati, sulfati, nitrati,
bikarbonati (Cl–, PO43–, SO42–, NO3–,
HCO3–)
ELEKTROLITIČKA DISOCIJACIJA
NaCl → Na+ + Cl–
Hidratisani joni
SO
Makroelementi
Mikroelementi
Biogeni elementi
SASTAV ĆELIJE
Neorganske
materije
Organske
materije
Nukleinske
kiseline
Proteini
Voda
Soli
Ugljeni
hidrati
Lipidi
Organske materije
• Bazirane na ugljeniku
• C atom – četvorovalentan
• C-atomi se povezuju u nizove
(negranate i granate) i prstenove
UGLJENI HIDRATI
• Izgrađeni od C, H i O
• Prema složenosti molekula dele se na:
»Monosaharide
»Disaharide
»Oligosaharide
»Polisaharide
Monosaharidi – Cn(H2O)n
• Prema broju C-atoma dele se na:
»trioze
»tetroze
»pentoze: riboza, dezoksiriboza
(ulaze u sastav nukleinskih kiselina)
»heksoze: glukoza, fruktoza,
galaktoza (energetska uloga)
Pentoze
riboza
dezoksiriboza
Heksoze – C6H12O6
glukoza
fruktoza
galaktoza
Disaharidi
• Izgrađeni od 2 monosaharida
Saharoza običan šećer Glu-Fru
Laktoza mlečni šećer Glu-Gal
Maltoza Glu-Glu
• Energetska uloga
saharoza
laktoza
maltoza
Oligosaharidi
• Izgrađeni od 3-100 monosaharida
• Gradivna uloga – ulaze u sastav
ćelijske membrane
oligosaharid
fosfolipidi
protein
Polisaharidi
• Izgrađeni od 100 do 1000
monosaharida – glukoze
Energetski
Skrob
Životinje i
gljive
Glikogen
Gradivni
Celuloza
Hitin
ćelijski zid
biljaka
egzoskelet
zglavkara,
ćelijski zid
gljiva
Biljke
Skrob
Glikogen
Celuloza
LIPIDI
• Izgrađeni od C,H i O
• Nerastvorljivi u vodi
• Podela:
–Trigliceridi
–Fosfolipidi
–Steroidi
Trigliceridi
• Estri glicerola i 3 masne kiseline
• Energetska uloga
+
3
masna kiselina
glicerol
triglicerid
Fosfolipidi
• Estri glicerola, 2 masne kiseline i fosforne
kiseline
• Grade ćelijske membrane
Polarna glava
- hidrofilna
Nepolaran rep
- hidrofoban
Fosfolipidni dvosloj
Fosfolipidni dvosloj
ćelijske membrane
Hidrofilne
glave
Hidrofobni
repovi
Steroidi
• Derivati holesterola
• Holesterol ulazi u sastav ćelijske
membrane životinja
• Neki steroidi imaju regulatornu ulogu:
polni hormoni i hormoni kore
nadbubrežne žlezde
Glukoza
riboza
Fruktoza
dezoksiriboza
Pentoze
Saharoza
Galaktoza
Laktoza
Maltoza
Heksoze
Monosaharidi
Disaharidi
UGLJENI HIDRATI
Oligosaharidi
Polisaharidi
Skrob
Glikogen
Celuloza
Hitin
LIPIDI
trigliceridi
fosfolipidi
Steroidi
PROTEINI
PROTEINI
• U njihov sastav ulaze: C, H, O i N
• Makromolekuli izgrađeni od 20 vrsta
amino-kiselina povezanih međusobno
peptidnim vezama u linearni polipetidni
lanac
Aminokiseline
• Organska jedinjenja sa dve funkcionalne
grupe: amino-grupom (–NH2) i
karboksilnom grupom (–COOH)
• Razlikuju se po R-grupi
Nepolarne
Vrste aminokiselina
Pozitivno naelektrisane
Polarne nenaelektrisane
Negativno naelektrisane
Peptidna veza
• Nastaje reakcijom između karboksilne
grupe jedne aminokiseline i amino-grupe
druge aminokiseline
dipeptid
Primarna struktura proteina
• Broj i redosled aminokiselina u
polipetpidnom lancu
• Zapisana u genima
Sekundarna struktura proteina
• Dva oblika: αheliks i β-ploča
• Uspostavlja se
formiranjem
vodoničnih veza
između H i O
peptidnih veza
α-heliks
β-ploča
Tercijarna struktura proteina
• Čine ga α-heliksi, β-ploče i “neuređeni”
delovi
Kvaternarna struktura proteina
• Više polipeptidnih lanaca gradi
funkcionalan protein
kolagen
hemoglobin
Prostorni oblik proteina
• Globularni proteini
loptasti – sferni
• Fibrilarni proteini
končasti
Primarna struktura
proteina
Sekundarna struktura
proteina
Tercijarna struktura
proteina
Kvaternarna struktura
proteina
Funkcije proteina
• Gradivna – strukturna: grade ćeliju i tkiva
• Biokatalitička – enzimi – usmeravaju
biohemijske reakcije
• Transportna – hemoglobin, transferin
• Imunološka – antitela
• Kontraktilna – aktin i miozin
• Regulatorna – hormoni
• Rezervna – albumin
PITANJA
•
•
•
•
Koji elementi ulaze u sastav proteina?
Koliko vrsta aminokiselina grade proteine?
Koje su funkcionalne grupe aminokiselina?
Kako su aminokiseline povezane u polipetidni
lanac?
• Kako nastaje peptidna veza?
• Šta je primarna struktura proteina?
• Koja dva oblika sekundarne strukture proteina
postoje?
PITANJA
• Kojim vezama se uspostavlja sekundarna
struktura proteina?
• Šta čini tercijarnu strukturu proteina?
• Koje vrste proteina postoje prema
prostornom obliku?
• Šta je kvaternarna struktura proteina?
• Navedi jedan fibrilarni i jedan globularni
protein?
• Koje uloge imaju proteini?
NUKLEINSKE KISELINE
• izgrađene od polinukleotidnih lanaca
• DNK grade 2 polinukleotidna lanca
• RNK gradi 1 polinukleotidni lanac
NUKLEOTID
• Fosfatna grupa
• Pentoza (dezoksiriboza ili riboza)
• Azotna baza
Azotne baze
• Purinske baze su
derivati purina
• Pirimidinske baze su
derivati pirimidina
citozin
adenin
timin
guanin
uracil
Polinukleotidni
lanac
5’
• Više nukleotida
povezanih
fosfodiestarskim
vezama
3’
Antiparalelnost lanaca DNK
Sparivanje komplementarnih
azotnih baza
• Molekul DNK izgrađen je
od 2 spiralno uvijena
antiparalelna (suprotno
orijentisana)
polinukleotidna lanca,
povezana među sobom
vodoničnim vezama
između kompementarnih
azotnih baza (A-T; G-C)
Uloga nukleinskih kiselina
• DNK je nosilac naslednih (genetičkih)
informacija; kontroliše sintezu proteina
• Vrste RNK su: informaciona RNK,
transportna RNK i ribozomalna RNK
• Sve tri vrste RNK učestvuju u sintezi
proteina
PITANJA
• Kako je građen nukleotid?
• Šta je polinukleotidni lanac?
• Koliko polinukleotidnih lanaca gradi
molekul DNK, a koliko molekul RNK?
• Koji pentozni šećer ulazi u sastav
dezoksiriboze, a koji u sastav riboze?
• Koje azotne baze ulaze u sastav DNK, a
koje u sastav RNK?
PITANJA
• Koje su komplementarne baze u DNK, a
koje u RNK?
• Kako je građen molekul DNK?
• Koja je uloga DNK?
• Koje vrste RNK postoje?
• Koja je uloga RNK?
Slide 26
HEMIJSKI
SASTAV
ĆELIJE
Biogeni elementi
Makroelementi
Mikroelementi
C, H, O, N, S,
Mg, Fe, Cu, Zn,
P, Na, K, Ca,
Mn, Co, I, F
Cl
~ 99% ćelije:
C, H, O, N
Sastav ćelije
Neorganske materije
Organske materije
• Voda
• Soli
• Ugljeni hidrati
• Lipidi
• Proteini
• Nukleinske
kiseline
VODA
•
•
•
•
•
•
70% ćelije
Rastvarač jonskih i polarnih materija
Sredina za biohemijske procese
Životna sredina (za vodene organizme)
Transportna uloga
Učestvuje u termoregulaciji
Struktura molekula vode
Polarna kovalentna veza
• Molekul vode je
dipol
Vodonične veze
Osobine vode
• Visok toplotni kapacitet: sporo se
zagreva i sporo hladi – čuva toplotu
• Velika toplota isparavanja:
isparavanjem vode sa površine telo se
hladi
Značaj: termoregulacija
Ponašanje materija prema vodi
Hidrofilne – imaju
afinitet prema vodi,
privlače vodu
• Joni
• Polarne materije
Hidrofobne –
odbijaju vodu
• Nepolarne materije
Mineralne materije - soli
• U vodenom rastvoru nalaze se u obliku
naelektrisanih čestica – jona
• Katjoni: Na+, K+, Ca2+, Mg2+, Fe2+, Fe3+
• Anjoni: hloridi, fosfati, sulfati, nitrati,
bikarbonati (Cl–, PO43–, SO42–, NO3–,
HCO3–)
ELEKTROLITIČKA DISOCIJACIJA
NaCl → Na+ + Cl–
Hidratisani joni
SO
Makroelementi
Mikroelementi
Biogeni elementi
SASTAV ĆELIJE
Neorganske
materije
Organske
materije
Nukleinske
kiseline
Proteini
Voda
Soli
Ugljeni
hidrati
Lipidi
Organske materije
• Bazirane na ugljeniku
• C atom – četvorovalentan
• C-atomi se povezuju u nizove
(negranate i granate) i prstenove
UGLJENI HIDRATI
• Izgrađeni od C, H i O
• Prema složenosti molekula dele se na:
»Monosaharide
»Disaharide
»Oligosaharide
»Polisaharide
Monosaharidi – Cn(H2O)n
• Prema broju C-atoma dele se na:
»trioze
»tetroze
»pentoze: riboza, dezoksiriboza
(ulaze u sastav nukleinskih kiselina)
»heksoze: glukoza, fruktoza,
galaktoza (energetska uloga)
Pentoze
riboza
dezoksiriboza
Heksoze – C6H12O6
glukoza
fruktoza
galaktoza
Disaharidi
• Izgrađeni od 2 monosaharida
Saharoza običan šećer Glu-Fru
Laktoza mlečni šećer Glu-Gal
Maltoza Glu-Glu
• Energetska uloga
saharoza
laktoza
maltoza
Oligosaharidi
• Izgrađeni od 3-100 monosaharida
• Gradivna uloga – ulaze u sastav
ćelijske membrane
oligosaharid
fosfolipidi
protein
Polisaharidi
• Izgrađeni od 100 do 1000
monosaharida – glukoze
Energetski
Skrob
Životinje i
gljive
Glikogen
Gradivni
Celuloza
Hitin
ćelijski zid
biljaka
egzoskelet
zglavkara,
ćelijski zid
gljiva
Biljke
Skrob
Glikogen
Celuloza
LIPIDI
• Izgrađeni od C,H i O
• Nerastvorljivi u vodi
• Podela:
–Trigliceridi
–Fosfolipidi
–Steroidi
Trigliceridi
• Estri glicerola i 3 masne kiseline
• Energetska uloga
+
3
masna kiselina
glicerol
triglicerid
Fosfolipidi
• Estri glicerola, 2 masne kiseline i fosforne
kiseline
• Grade ćelijske membrane
Polarna glava
- hidrofilna
Nepolaran rep
- hidrofoban
Fosfolipidni dvosloj
Fosfolipidni dvosloj
ćelijske membrane
Hidrofilne
glave
Hidrofobni
repovi
Steroidi
• Derivati holesterola
• Holesterol ulazi u sastav ćelijske
membrane životinja
• Neki steroidi imaju regulatornu ulogu:
polni hormoni i hormoni kore
nadbubrežne žlezde
Glukoza
riboza
Fruktoza
dezoksiriboza
Pentoze
Saharoza
Galaktoza
Laktoza
Maltoza
Heksoze
Monosaharidi
Disaharidi
UGLJENI HIDRATI
Oligosaharidi
Polisaharidi
Skrob
Glikogen
Celuloza
Hitin
LIPIDI
trigliceridi
fosfolipidi
Steroidi
PROTEINI
PROTEINI
• U njihov sastav ulaze: C, H, O i N
• Makromolekuli izgrađeni od 20 vrsta
amino-kiselina povezanih međusobno
peptidnim vezama u linearni polipetidni
lanac
Aminokiseline
• Organska jedinjenja sa dve funkcionalne
grupe: amino-grupom (–NH2) i
karboksilnom grupom (–COOH)
• Razlikuju se po R-grupi
Nepolarne
Vrste aminokiselina
Pozitivno naelektrisane
Polarne nenaelektrisane
Negativno naelektrisane
Peptidna veza
• Nastaje reakcijom između karboksilne
grupe jedne aminokiseline i amino-grupe
druge aminokiseline
dipeptid
Primarna struktura proteina
• Broj i redosled aminokiselina u
polipetpidnom lancu
• Zapisana u genima
Sekundarna struktura proteina
• Dva oblika: αheliks i β-ploča
• Uspostavlja se
formiranjem
vodoničnih veza
između H i O
peptidnih veza
α-heliks
β-ploča
Tercijarna struktura proteina
• Čine ga α-heliksi, β-ploče i “neuređeni”
delovi
Kvaternarna struktura proteina
• Više polipeptidnih lanaca gradi
funkcionalan protein
kolagen
hemoglobin
Prostorni oblik proteina
• Globularni proteini
loptasti – sferni
• Fibrilarni proteini
končasti
Primarna struktura
proteina
Sekundarna struktura
proteina
Tercijarna struktura
proteina
Kvaternarna struktura
proteina
Funkcije proteina
• Gradivna – strukturna: grade ćeliju i tkiva
• Biokatalitička – enzimi – usmeravaju
biohemijske reakcije
• Transportna – hemoglobin, transferin
• Imunološka – antitela
• Kontraktilna – aktin i miozin
• Regulatorna – hormoni
• Rezervna – albumin
PITANJA
•
•
•
•
Koji elementi ulaze u sastav proteina?
Koliko vrsta aminokiselina grade proteine?
Koje su funkcionalne grupe aminokiselina?
Kako su aminokiseline povezane u polipetidni
lanac?
• Kako nastaje peptidna veza?
• Šta je primarna struktura proteina?
• Koja dva oblika sekundarne strukture proteina
postoje?
PITANJA
• Kojim vezama se uspostavlja sekundarna
struktura proteina?
• Šta čini tercijarnu strukturu proteina?
• Koje vrste proteina postoje prema
prostornom obliku?
• Šta je kvaternarna struktura proteina?
• Navedi jedan fibrilarni i jedan globularni
protein?
• Koje uloge imaju proteini?
NUKLEINSKE KISELINE
• izgrađene od polinukleotidnih lanaca
• DNK grade 2 polinukleotidna lanca
• RNK gradi 1 polinukleotidni lanac
NUKLEOTID
• Fosfatna grupa
• Pentoza (dezoksiriboza ili riboza)
• Azotna baza
Azotne baze
• Purinske baze su
derivati purina
• Pirimidinske baze su
derivati pirimidina
citozin
adenin
timin
guanin
uracil
Polinukleotidni
lanac
5’
• Više nukleotida
povezanih
fosfodiestarskim
vezama
3’
Antiparalelnost lanaca DNK
Sparivanje komplementarnih
azotnih baza
• Molekul DNK izgrađen je
od 2 spiralno uvijena
antiparalelna (suprotno
orijentisana)
polinukleotidna lanca,
povezana među sobom
vodoničnim vezama
između kompementarnih
azotnih baza (A-T; G-C)
Uloga nukleinskih kiselina
• DNK je nosilac naslednih (genetičkih)
informacija; kontroliše sintezu proteina
• Vrste RNK su: informaciona RNK,
transportna RNK i ribozomalna RNK
• Sve tri vrste RNK učestvuju u sintezi
proteina
PITANJA
• Kako je građen nukleotid?
• Šta je polinukleotidni lanac?
• Koliko polinukleotidnih lanaca gradi
molekul DNK, a koliko molekul RNK?
• Koji pentozni šećer ulazi u sastav
dezoksiriboze, a koji u sastav riboze?
• Koje azotne baze ulaze u sastav DNK, a
koje u sastav RNK?
PITANJA
• Koje su komplementarne baze u DNK, a
koje u RNK?
• Kako je građen molekul DNK?
• Koja je uloga DNK?
• Koje vrste RNK postoje?
• Koja je uloga RNK?
Slide 27
HEMIJSKI
SASTAV
ĆELIJE
Biogeni elementi
Makroelementi
Mikroelementi
C, H, O, N, S,
Mg, Fe, Cu, Zn,
P, Na, K, Ca,
Mn, Co, I, F
Cl
~ 99% ćelije:
C, H, O, N
Sastav ćelije
Neorganske materije
Organske materije
• Voda
• Soli
• Ugljeni hidrati
• Lipidi
• Proteini
• Nukleinske
kiseline
VODA
•
•
•
•
•
•
70% ćelije
Rastvarač jonskih i polarnih materija
Sredina za biohemijske procese
Životna sredina (za vodene organizme)
Transportna uloga
Učestvuje u termoregulaciji
Struktura molekula vode
Polarna kovalentna veza
• Molekul vode je
dipol
Vodonične veze
Osobine vode
• Visok toplotni kapacitet: sporo se
zagreva i sporo hladi – čuva toplotu
• Velika toplota isparavanja:
isparavanjem vode sa površine telo se
hladi
Značaj: termoregulacija
Ponašanje materija prema vodi
Hidrofilne – imaju
afinitet prema vodi,
privlače vodu
• Joni
• Polarne materije
Hidrofobne –
odbijaju vodu
• Nepolarne materije
Mineralne materije - soli
• U vodenom rastvoru nalaze se u obliku
naelektrisanih čestica – jona
• Katjoni: Na+, K+, Ca2+, Mg2+, Fe2+, Fe3+
• Anjoni: hloridi, fosfati, sulfati, nitrati,
bikarbonati (Cl–, PO43–, SO42–, NO3–,
HCO3–)
ELEKTROLITIČKA DISOCIJACIJA
NaCl → Na+ + Cl–
Hidratisani joni
SO
Makroelementi
Mikroelementi
Biogeni elementi
SASTAV ĆELIJE
Neorganske
materije
Organske
materije
Nukleinske
kiseline
Proteini
Voda
Soli
Ugljeni
hidrati
Lipidi
Organske materije
• Bazirane na ugljeniku
• C atom – četvorovalentan
• C-atomi se povezuju u nizove
(negranate i granate) i prstenove
UGLJENI HIDRATI
• Izgrađeni od C, H i O
• Prema složenosti molekula dele se na:
»Monosaharide
»Disaharide
»Oligosaharide
»Polisaharide
Monosaharidi – Cn(H2O)n
• Prema broju C-atoma dele se na:
»trioze
»tetroze
»pentoze: riboza, dezoksiriboza
(ulaze u sastav nukleinskih kiselina)
»heksoze: glukoza, fruktoza,
galaktoza (energetska uloga)
Pentoze
riboza
dezoksiriboza
Heksoze – C6H12O6
glukoza
fruktoza
galaktoza
Disaharidi
• Izgrađeni od 2 monosaharida
Saharoza običan šećer Glu-Fru
Laktoza mlečni šećer Glu-Gal
Maltoza Glu-Glu
• Energetska uloga
saharoza
laktoza
maltoza
Oligosaharidi
• Izgrađeni od 3-100 monosaharida
• Gradivna uloga – ulaze u sastav
ćelijske membrane
oligosaharid
fosfolipidi
protein
Polisaharidi
• Izgrađeni od 100 do 1000
monosaharida – glukoze
Energetski
Skrob
Životinje i
gljive
Glikogen
Gradivni
Celuloza
Hitin
ćelijski zid
biljaka
egzoskelet
zglavkara,
ćelijski zid
gljiva
Biljke
Skrob
Glikogen
Celuloza
LIPIDI
• Izgrađeni od C,H i O
• Nerastvorljivi u vodi
• Podela:
–Trigliceridi
–Fosfolipidi
–Steroidi
Trigliceridi
• Estri glicerola i 3 masne kiseline
• Energetska uloga
+
3
masna kiselina
glicerol
triglicerid
Fosfolipidi
• Estri glicerola, 2 masne kiseline i fosforne
kiseline
• Grade ćelijske membrane
Polarna glava
- hidrofilna
Nepolaran rep
- hidrofoban
Fosfolipidni dvosloj
Fosfolipidni dvosloj
ćelijske membrane
Hidrofilne
glave
Hidrofobni
repovi
Steroidi
• Derivati holesterola
• Holesterol ulazi u sastav ćelijske
membrane životinja
• Neki steroidi imaju regulatornu ulogu:
polni hormoni i hormoni kore
nadbubrežne žlezde
Glukoza
riboza
Fruktoza
dezoksiriboza
Pentoze
Saharoza
Galaktoza
Laktoza
Maltoza
Heksoze
Monosaharidi
Disaharidi
UGLJENI HIDRATI
Oligosaharidi
Polisaharidi
Skrob
Glikogen
Celuloza
Hitin
LIPIDI
trigliceridi
fosfolipidi
Steroidi
PROTEINI
PROTEINI
• U njihov sastav ulaze: C, H, O i N
• Makromolekuli izgrađeni od 20 vrsta
amino-kiselina povezanih međusobno
peptidnim vezama u linearni polipetidni
lanac
Aminokiseline
• Organska jedinjenja sa dve funkcionalne
grupe: amino-grupom (–NH2) i
karboksilnom grupom (–COOH)
• Razlikuju se po R-grupi
Nepolarne
Vrste aminokiselina
Pozitivno naelektrisane
Polarne nenaelektrisane
Negativno naelektrisane
Peptidna veza
• Nastaje reakcijom između karboksilne
grupe jedne aminokiseline i amino-grupe
druge aminokiseline
dipeptid
Primarna struktura proteina
• Broj i redosled aminokiselina u
polipetpidnom lancu
• Zapisana u genima
Sekundarna struktura proteina
• Dva oblika: αheliks i β-ploča
• Uspostavlja se
formiranjem
vodoničnih veza
između H i O
peptidnih veza
α-heliks
β-ploča
Tercijarna struktura proteina
• Čine ga α-heliksi, β-ploče i “neuređeni”
delovi
Kvaternarna struktura proteina
• Više polipeptidnih lanaca gradi
funkcionalan protein
kolagen
hemoglobin
Prostorni oblik proteina
• Globularni proteini
loptasti – sferni
• Fibrilarni proteini
končasti
Primarna struktura
proteina
Sekundarna struktura
proteina
Tercijarna struktura
proteina
Kvaternarna struktura
proteina
Funkcije proteina
• Gradivna – strukturna: grade ćeliju i tkiva
• Biokatalitička – enzimi – usmeravaju
biohemijske reakcije
• Transportna – hemoglobin, transferin
• Imunološka – antitela
• Kontraktilna – aktin i miozin
• Regulatorna – hormoni
• Rezervna – albumin
PITANJA
•
•
•
•
Koji elementi ulaze u sastav proteina?
Koliko vrsta aminokiselina grade proteine?
Koje su funkcionalne grupe aminokiselina?
Kako su aminokiseline povezane u polipetidni
lanac?
• Kako nastaje peptidna veza?
• Šta je primarna struktura proteina?
• Koja dva oblika sekundarne strukture proteina
postoje?
PITANJA
• Kojim vezama se uspostavlja sekundarna
struktura proteina?
• Šta čini tercijarnu strukturu proteina?
• Koje vrste proteina postoje prema
prostornom obliku?
• Šta je kvaternarna struktura proteina?
• Navedi jedan fibrilarni i jedan globularni
protein?
• Koje uloge imaju proteini?
NUKLEINSKE KISELINE
• izgrađene od polinukleotidnih lanaca
• DNK grade 2 polinukleotidna lanca
• RNK gradi 1 polinukleotidni lanac
NUKLEOTID
• Fosfatna grupa
• Pentoza (dezoksiriboza ili riboza)
• Azotna baza
Azotne baze
• Purinske baze su
derivati purina
• Pirimidinske baze su
derivati pirimidina
citozin
adenin
timin
guanin
uracil
Polinukleotidni
lanac
5’
• Više nukleotida
povezanih
fosfodiestarskim
vezama
3’
Antiparalelnost lanaca DNK
Sparivanje komplementarnih
azotnih baza
• Molekul DNK izgrađen je
od 2 spiralno uvijena
antiparalelna (suprotno
orijentisana)
polinukleotidna lanca,
povezana među sobom
vodoničnim vezama
između kompementarnih
azotnih baza (A-T; G-C)
Uloga nukleinskih kiselina
• DNK je nosilac naslednih (genetičkih)
informacija; kontroliše sintezu proteina
• Vrste RNK su: informaciona RNK,
transportna RNK i ribozomalna RNK
• Sve tri vrste RNK učestvuju u sintezi
proteina
PITANJA
• Kako je građen nukleotid?
• Šta je polinukleotidni lanac?
• Koliko polinukleotidnih lanaca gradi
molekul DNK, a koliko molekul RNK?
• Koji pentozni šećer ulazi u sastav
dezoksiriboze, a koji u sastav riboze?
• Koje azotne baze ulaze u sastav DNK, a
koje u sastav RNK?
PITANJA
• Koje su komplementarne baze u DNK, a
koje u RNK?
• Kako je građen molekul DNK?
• Koja je uloga DNK?
• Koje vrste RNK postoje?
• Koja je uloga RNK?
Slide 28
HEMIJSKI
SASTAV
ĆELIJE
Biogeni elementi
Makroelementi
Mikroelementi
C, H, O, N, S,
Mg, Fe, Cu, Zn,
P, Na, K, Ca,
Mn, Co, I, F
Cl
~ 99% ćelije:
C, H, O, N
Sastav ćelije
Neorganske materije
Organske materije
• Voda
• Soli
• Ugljeni hidrati
• Lipidi
• Proteini
• Nukleinske
kiseline
VODA
•
•
•
•
•
•
70% ćelije
Rastvarač jonskih i polarnih materija
Sredina za biohemijske procese
Životna sredina (za vodene organizme)
Transportna uloga
Učestvuje u termoregulaciji
Struktura molekula vode
Polarna kovalentna veza
• Molekul vode je
dipol
Vodonične veze
Osobine vode
• Visok toplotni kapacitet: sporo se
zagreva i sporo hladi – čuva toplotu
• Velika toplota isparavanja:
isparavanjem vode sa površine telo se
hladi
Značaj: termoregulacija
Ponašanje materija prema vodi
Hidrofilne – imaju
afinitet prema vodi,
privlače vodu
• Joni
• Polarne materije
Hidrofobne –
odbijaju vodu
• Nepolarne materije
Mineralne materije - soli
• U vodenom rastvoru nalaze se u obliku
naelektrisanih čestica – jona
• Katjoni: Na+, K+, Ca2+, Mg2+, Fe2+, Fe3+
• Anjoni: hloridi, fosfati, sulfati, nitrati,
bikarbonati (Cl–, PO43–, SO42–, NO3–,
HCO3–)
ELEKTROLITIČKA DISOCIJACIJA
NaCl → Na+ + Cl–
Hidratisani joni
SO
Makroelementi
Mikroelementi
Biogeni elementi
SASTAV ĆELIJE
Neorganske
materije
Organske
materije
Nukleinske
kiseline
Proteini
Voda
Soli
Ugljeni
hidrati
Lipidi
Organske materije
• Bazirane na ugljeniku
• C atom – četvorovalentan
• C-atomi se povezuju u nizove
(negranate i granate) i prstenove
UGLJENI HIDRATI
• Izgrađeni od C, H i O
• Prema složenosti molekula dele se na:
»Monosaharide
»Disaharide
»Oligosaharide
»Polisaharide
Monosaharidi – Cn(H2O)n
• Prema broju C-atoma dele se na:
»trioze
»tetroze
»pentoze: riboza, dezoksiriboza
(ulaze u sastav nukleinskih kiselina)
»heksoze: glukoza, fruktoza,
galaktoza (energetska uloga)
Pentoze
riboza
dezoksiriboza
Heksoze – C6H12O6
glukoza
fruktoza
galaktoza
Disaharidi
• Izgrađeni od 2 monosaharida
Saharoza običan šećer Glu-Fru
Laktoza mlečni šećer Glu-Gal
Maltoza Glu-Glu
• Energetska uloga
saharoza
laktoza
maltoza
Oligosaharidi
• Izgrađeni od 3-100 monosaharida
• Gradivna uloga – ulaze u sastav
ćelijske membrane
oligosaharid
fosfolipidi
protein
Polisaharidi
• Izgrađeni od 100 do 1000
monosaharida – glukoze
Energetski
Skrob
Životinje i
gljive
Glikogen
Gradivni
Celuloza
Hitin
ćelijski zid
biljaka
egzoskelet
zglavkara,
ćelijski zid
gljiva
Biljke
Skrob
Glikogen
Celuloza
LIPIDI
• Izgrađeni od C,H i O
• Nerastvorljivi u vodi
• Podela:
–Trigliceridi
–Fosfolipidi
–Steroidi
Trigliceridi
• Estri glicerola i 3 masne kiseline
• Energetska uloga
+
3
masna kiselina
glicerol
triglicerid
Fosfolipidi
• Estri glicerola, 2 masne kiseline i fosforne
kiseline
• Grade ćelijske membrane
Polarna glava
- hidrofilna
Nepolaran rep
- hidrofoban
Fosfolipidni dvosloj
Fosfolipidni dvosloj
ćelijske membrane
Hidrofilne
glave
Hidrofobni
repovi
Steroidi
• Derivati holesterola
• Holesterol ulazi u sastav ćelijske
membrane životinja
• Neki steroidi imaju regulatornu ulogu:
polni hormoni i hormoni kore
nadbubrežne žlezde
Glukoza
riboza
Fruktoza
dezoksiriboza
Pentoze
Saharoza
Galaktoza
Laktoza
Maltoza
Heksoze
Monosaharidi
Disaharidi
UGLJENI HIDRATI
Oligosaharidi
Polisaharidi
Skrob
Glikogen
Celuloza
Hitin
LIPIDI
trigliceridi
fosfolipidi
Steroidi
PROTEINI
PROTEINI
• U njihov sastav ulaze: C, H, O i N
• Makromolekuli izgrađeni od 20 vrsta
amino-kiselina povezanih međusobno
peptidnim vezama u linearni polipetidni
lanac
Aminokiseline
• Organska jedinjenja sa dve funkcionalne
grupe: amino-grupom (–NH2) i
karboksilnom grupom (–COOH)
• Razlikuju se po R-grupi
Nepolarne
Vrste aminokiselina
Pozitivno naelektrisane
Polarne nenaelektrisane
Negativno naelektrisane
Peptidna veza
• Nastaje reakcijom između karboksilne
grupe jedne aminokiseline i amino-grupe
druge aminokiseline
dipeptid
Primarna struktura proteina
• Broj i redosled aminokiselina u
polipetpidnom lancu
• Zapisana u genima
Sekundarna struktura proteina
• Dva oblika: αheliks i β-ploča
• Uspostavlja se
formiranjem
vodoničnih veza
između H i O
peptidnih veza
α-heliks
β-ploča
Tercijarna struktura proteina
• Čine ga α-heliksi, β-ploče i “neuređeni”
delovi
Kvaternarna struktura proteina
• Više polipeptidnih lanaca gradi
funkcionalan protein
kolagen
hemoglobin
Prostorni oblik proteina
• Globularni proteini
loptasti – sferni
• Fibrilarni proteini
končasti
Primarna struktura
proteina
Sekundarna struktura
proteina
Tercijarna struktura
proteina
Kvaternarna struktura
proteina
Funkcije proteina
• Gradivna – strukturna: grade ćeliju i tkiva
• Biokatalitička – enzimi – usmeravaju
biohemijske reakcije
• Transportna – hemoglobin, transferin
• Imunološka – antitela
• Kontraktilna – aktin i miozin
• Regulatorna – hormoni
• Rezervna – albumin
PITANJA
•
•
•
•
Koji elementi ulaze u sastav proteina?
Koliko vrsta aminokiselina grade proteine?
Koje su funkcionalne grupe aminokiselina?
Kako su aminokiseline povezane u polipetidni
lanac?
• Kako nastaje peptidna veza?
• Šta je primarna struktura proteina?
• Koja dva oblika sekundarne strukture proteina
postoje?
PITANJA
• Kojim vezama se uspostavlja sekundarna
struktura proteina?
• Šta čini tercijarnu strukturu proteina?
• Koje vrste proteina postoje prema
prostornom obliku?
• Šta je kvaternarna struktura proteina?
• Navedi jedan fibrilarni i jedan globularni
protein?
• Koje uloge imaju proteini?
NUKLEINSKE KISELINE
• izgrađene od polinukleotidnih lanaca
• DNK grade 2 polinukleotidna lanca
• RNK gradi 1 polinukleotidni lanac
NUKLEOTID
• Fosfatna grupa
• Pentoza (dezoksiriboza ili riboza)
• Azotna baza
Azotne baze
• Purinske baze su
derivati purina
• Pirimidinske baze su
derivati pirimidina
citozin
adenin
timin
guanin
uracil
Polinukleotidni
lanac
5’
• Više nukleotida
povezanih
fosfodiestarskim
vezama
3’
Antiparalelnost lanaca DNK
Sparivanje komplementarnih
azotnih baza
• Molekul DNK izgrađen je
od 2 spiralno uvijena
antiparalelna (suprotno
orijentisana)
polinukleotidna lanca,
povezana među sobom
vodoničnim vezama
između kompementarnih
azotnih baza (A-T; G-C)
Uloga nukleinskih kiselina
• DNK je nosilac naslednih (genetičkih)
informacija; kontroliše sintezu proteina
• Vrste RNK su: informaciona RNK,
transportna RNK i ribozomalna RNK
• Sve tri vrste RNK učestvuju u sintezi
proteina
PITANJA
• Kako je građen nukleotid?
• Šta je polinukleotidni lanac?
• Koliko polinukleotidnih lanaca gradi
molekul DNK, a koliko molekul RNK?
• Koji pentozni šećer ulazi u sastav
dezoksiriboze, a koji u sastav riboze?
• Koje azotne baze ulaze u sastav DNK, a
koje u sastav RNK?
PITANJA
• Koje su komplementarne baze u DNK, a
koje u RNK?
• Kako je građen molekul DNK?
• Koja je uloga DNK?
• Koje vrste RNK postoje?
• Koja je uloga RNK?
Slide 29
HEMIJSKI
SASTAV
ĆELIJE
Biogeni elementi
Makroelementi
Mikroelementi
C, H, O, N, S,
Mg, Fe, Cu, Zn,
P, Na, K, Ca,
Mn, Co, I, F
Cl
~ 99% ćelije:
C, H, O, N
Sastav ćelije
Neorganske materije
Organske materije
• Voda
• Soli
• Ugljeni hidrati
• Lipidi
• Proteini
• Nukleinske
kiseline
VODA
•
•
•
•
•
•
70% ćelije
Rastvarač jonskih i polarnih materija
Sredina za biohemijske procese
Životna sredina (za vodene organizme)
Transportna uloga
Učestvuje u termoregulaciji
Struktura molekula vode
Polarna kovalentna veza
• Molekul vode je
dipol
Vodonične veze
Osobine vode
• Visok toplotni kapacitet: sporo se
zagreva i sporo hladi – čuva toplotu
• Velika toplota isparavanja:
isparavanjem vode sa površine telo se
hladi
Značaj: termoregulacija
Ponašanje materija prema vodi
Hidrofilne – imaju
afinitet prema vodi,
privlače vodu
• Joni
• Polarne materije
Hidrofobne –
odbijaju vodu
• Nepolarne materije
Mineralne materije - soli
• U vodenom rastvoru nalaze se u obliku
naelektrisanih čestica – jona
• Katjoni: Na+, K+, Ca2+, Mg2+, Fe2+, Fe3+
• Anjoni: hloridi, fosfati, sulfati, nitrati,
bikarbonati (Cl–, PO43–, SO42–, NO3–,
HCO3–)
ELEKTROLITIČKA DISOCIJACIJA
NaCl → Na+ + Cl–
Hidratisani joni
SO
Makroelementi
Mikroelementi
Biogeni elementi
SASTAV ĆELIJE
Neorganske
materije
Organske
materije
Nukleinske
kiseline
Proteini
Voda
Soli
Ugljeni
hidrati
Lipidi
Organske materije
• Bazirane na ugljeniku
• C atom – četvorovalentan
• C-atomi se povezuju u nizove
(negranate i granate) i prstenove
UGLJENI HIDRATI
• Izgrađeni od C, H i O
• Prema složenosti molekula dele se na:
»Monosaharide
»Disaharide
»Oligosaharide
»Polisaharide
Monosaharidi – Cn(H2O)n
• Prema broju C-atoma dele se na:
»trioze
»tetroze
»pentoze: riboza, dezoksiriboza
(ulaze u sastav nukleinskih kiselina)
»heksoze: glukoza, fruktoza,
galaktoza (energetska uloga)
Pentoze
riboza
dezoksiriboza
Heksoze – C6H12O6
glukoza
fruktoza
galaktoza
Disaharidi
• Izgrađeni od 2 monosaharida
Saharoza običan šećer Glu-Fru
Laktoza mlečni šećer Glu-Gal
Maltoza Glu-Glu
• Energetska uloga
saharoza
laktoza
maltoza
Oligosaharidi
• Izgrađeni od 3-100 monosaharida
• Gradivna uloga – ulaze u sastav
ćelijske membrane
oligosaharid
fosfolipidi
protein
Polisaharidi
• Izgrađeni od 100 do 1000
monosaharida – glukoze
Energetski
Skrob
Životinje i
gljive
Glikogen
Gradivni
Celuloza
Hitin
ćelijski zid
biljaka
egzoskelet
zglavkara,
ćelijski zid
gljiva
Biljke
Skrob
Glikogen
Celuloza
LIPIDI
• Izgrađeni od C,H i O
• Nerastvorljivi u vodi
• Podela:
–Trigliceridi
–Fosfolipidi
–Steroidi
Trigliceridi
• Estri glicerola i 3 masne kiseline
• Energetska uloga
+
3
masna kiselina
glicerol
triglicerid
Fosfolipidi
• Estri glicerola, 2 masne kiseline i fosforne
kiseline
• Grade ćelijske membrane
Polarna glava
- hidrofilna
Nepolaran rep
- hidrofoban
Fosfolipidni dvosloj
Fosfolipidni dvosloj
ćelijske membrane
Hidrofilne
glave
Hidrofobni
repovi
Steroidi
• Derivati holesterola
• Holesterol ulazi u sastav ćelijske
membrane životinja
• Neki steroidi imaju regulatornu ulogu:
polni hormoni i hormoni kore
nadbubrežne žlezde
Glukoza
riboza
Fruktoza
dezoksiriboza
Pentoze
Saharoza
Galaktoza
Laktoza
Maltoza
Heksoze
Monosaharidi
Disaharidi
UGLJENI HIDRATI
Oligosaharidi
Polisaharidi
Skrob
Glikogen
Celuloza
Hitin
LIPIDI
trigliceridi
fosfolipidi
Steroidi
PROTEINI
PROTEINI
• U njihov sastav ulaze: C, H, O i N
• Makromolekuli izgrađeni od 20 vrsta
amino-kiselina povezanih međusobno
peptidnim vezama u linearni polipetidni
lanac
Aminokiseline
• Organska jedinjenja sa dve funkcionalne
grupe: amino-grupom (–NH2) i
karboksilnom grupom (–COOH)
• Razlikuju se po R-grupi
Nepolarne
Vrste aminokiselina
Pozitivno naelektrisane
Polarne nenaelektrisane
Negativno naelektrisane
Peptidna veza
• Nastaje reakcijom između karboksilne
grupe jedne aminokiseline i amino-grupe
druge aminokiseline
dipeptid
Primarna struktura proteina
• Broj i redosled aminokiselina u
polipetpidnom lancu
• Zapisana u genima
Sekundarna struktura proteina
• Dva oblika: αheliks i β-ploča
• Uspostavlja se
formiranjem
vodoničnih veza
između H i O
peptidnih veza
α-heliks
β-ploča
Tercijarna struktura proteina
• Čine ga α-heliksi, β-ploče i “neuređeni”
delovi
Kvaternarna struktura proteina
• Više polipeptidnih lanaca gradi
funkcionalan protein
kolagen
hemoglobin
Prostorni oblik proteina
• Globularni proteini
loptasti – sferni
• Fibrilarni proteini
končasti
Primarna struktura
proteina
Sekundarna struktura
proteina
Tercijarna struktura
proteina
Kvaternarna struktura
proteina
Funkcije proteina
• Gradivna – strukturna: grade ćeliju i tkiva
• Biokatalitička – enzimi – usmeravaju
biohemijske reakcije
• Transportna – hemoglobin, transferin
• Imunološka – antitela
• Kontraktilna – aktin i miozin
• Regulatorna – hormoni
• Rezervna – albumin
PITANJA
•
•
•
•
Koji elementi ulaze u sastav proteina?
Koliko vrsta aminokiselina grade proteine?
Koje su funkcionalne grupe aminokiselina?
Kako su aminokiseline povezane u polipetidni
lanac?
• Kako nastaje peptidna veza?
• Šta je primarna struktura proteina?
• Koja dva oblika sekundarne strukture proteina
postoje?
PITANJA
• Kojim vezama se uspostavlja sekundarna
struktura proteina?
• Šta čini tercijarnu strukturu proteina?
• Koje vrste proteina postoje prema
prostornom obliku?
• Šta je kvaternarna struktura proteina?
• Navedi jedan fibrilarni i jedan globularni
protein?
• Koje uloge imaju proteini?
NUKLEINSKE KISELINE
• izgrađene od polinukleotidnih lanaca
• DNK grade 2 polinukleotidna lanca
• RNK gradi 1 polinukleotidni lanac
NUKLEOTID
• Fosfatna grupa
• Pentoza (dezoksiriboza ili riboza)
• Azotna baza
Azotne baze
• Purinske baze su
derivati purina
• Pirimidinske baze su
derivati pirimidina
citozin
adenin
timin
guanin
uracil
Polinukleotidni
lanac
5’
• Više nukleotida
povezanih
fosfodiestarskim
vezama
3’
Antiparalelnost lanaca DNK
Sparivanje komplementarnih
azotnih baza
• Molekul DNK izgrađen je
od 2 spiralno uvijena
antiparalelna (suprotno
orijentisana)
polinukleotidna lanca,
povezana među sobom
vodoničnim vezama
između kompementarnih
azotnih baza (A-T; G-C)
Uloga nukleinskih kiselina
• DNK je nosilac naslednih (genetičkih)
informacija; kontroliše sintezu proteina
• Vrste RNK su: informaciona RNK,
transportna RNK i ribozomalna RNK
• Sve tri vrste RNK učestvuju u sintezi
proteina
PITANJA
• Kako je građen nukleotid?
• Šta je polinukleotidni lanac?
• Koliko polinukleotidnih lanaca gradi
molekul DNK, a koliko molekul RNK?
• Koji pentozni šećer ulazi u sastav
dezoksiriboze, a koji u sastav riboze?
• Koje azotne baze ulaze u sastav DNK, a
koje u sastav RNK?
PITANJA
• Koje su komplementarne baze u DNK, a
koje u RNK?
• Kako je građen molekul DNK?
• Koja je uloga DNK?
• Koje vrste RNK postoje?
• Koja je uloga RNK?
Slide 30
HEMIJSKI
SASTAV
ĆELIJE
Biogeni elementi
Makroelementi
Mikroelementi
C, H, O, N, S,
Mg, Fe, Cu, Zn,
P, Na, K, Ca,
Mn, Co, I, F
Cl
~ 99% ćelije:
C, H, O, N
Sastav ćelije
Neorganske materije
Organske materije
• Voda
• Soli
• Ugljeni hidrati
• Lipidi
• Proteini
• Nukleinske
kiseline
VODA
•
•
•
•
•
•
70% ćelije
Rastvarač jonskih i polarnih materija
Sredina za biohemijske procese
Životna sredina (za vodene organizme)
Transportna uloga
Učestvuje u termoregulaciji
Struktura molekula vode
Polarna kovalentna veza
• Molekul vode je
dipol
Vodonične veze
Osobine vode
• Visok toplotni kapacitet: sporo se
zagreva i sporo hladi – čuva toplotu
• Velika toplota isparavanja:
isparavanjem vode sa površine telo se
hladi
Značaj: termoregulacija
Ponašanje materija prema vodi
Hidrofilne – imaju
afinitet prema vodi,
privlače vodu
• Joni
• Polarne materije
Hidrofobne –
odbijaju vodu
• Nepolarne materije
Mineralne materije - soli
• U vodenom rastvoru nalaze se u obliku
naelektrisanih čestica – jona
• Katjoni: Na+, K+, Ca2+, Mg2+, Fe2+, Fe3+
• Anjoni: hloridi, fosfati, sulfati, nitrati,
bikarbonati (Cl–, PO43–, SO42–, NO3–,
HCO3–)
ELEKTROLITIČKA DISOCIJACIJA
NaCl → Na+ + Cl–
Hidratisani joni
SO
Makroelementi
Mikroelementi
Biogeni elementi
SASTAV ĆELIJE
Neorganske
materije
Organske
materije
Nukleinske
kiseline
Proteini
Voda
Soli
Ugljeni
hidrati
Lipidi
Organske materije
• Bazirane na ugljeniku
• C atom – četvorovalentan
• C-atomi se povezuju u nizove
(negranate i granate) i prstenove
UGLJENI HIDRATI
• Izgrađeni od C, H i O
• Prema složenosti molekula dele se na:
»Monosaharide
»Disaharide
»Oligosaharide
»Polisaharide
Monosaharidi – Cn(H2O)n
• Prema broju C-atoma dele se na:
»trioze
»tetroze
»pentoze: riboza, dezoksiriboza
(ulaze u sastav nukleinskih kiselina)
»heksoze: glukoza, fruktoza,
galaktoza (energetska uloga)
Pentoze
riboza
dezoksiriboza
Heksoze – C6H12O6
glukoza
fruktoza
galaktoza
Disaharidi
• Izgrađeni od 2 monosaharida
Saharoza običan šećer Glu-Fru
Laktoza mlečni šećer Glu-Gal
Maltoza Glu-Glu
• Energetska uloga
saharoza
laktoza
maltoza
Oligosaharidi
• Izgrađeni od 3-100 monosaharida
• Gradivna uloga – ulaze u sastav
ćelijske membrane
oligosaharid
fosfolipidi
protein
Polisaharidi
• Izgrađeni od 100 do 1000
monosaharida – glukoze
Energetski
Skrob
Životinje i
gljive
Glikogen
Gradivni
Celuloza
Hitin
ćelijski zid
biljaka
egzoskelet
zglavkara,
ćelijski zid
gljiva
Biljke
Skrob
Glikogen
Celuloza
LIPIDI
• Izgrađeni od C,H i O
• Nerastvorljivi u vodi
• Podela:
–Trigliceridi
–Fosfolipidi
–Steroidi
Trigliceridi
• Estri glicerola i 3 masne kiseline
• Energetska uloga
+
3
masna kiselina
glicerol
triglicerid
Fosfolipidi
• Estri glicerola, 2 masne kiseline i fosforne
kiseline
• Grade ćelijske membrane
Polarna glava
- hidrofilna
Nepolaran rep
- hidrofoban
Fosfolipidni dvosloj
Fosfolipidni dvosloj
ćelijske membrane
Hidrofilne
glave
Hidrofobni
repovi
Steroidi
• Derivati holesterola
• Holesterol ulazi u sastav ćelijske
membrane životinja
• Neki steroidi imaju regulatornu ulogu:
polni hormoni i hormoni kore
nadbubrežne žlezde
Glukoza
riboza
Fruktoza
dezoksiriboza
Pentoze
Saharoza
Galaktoza
Laktoza
Maltoza
Heksoze
Monosaharidi
Disaharidi
UGLJENI HIDRATI
Oligosaharidi
Polisaharidi
Skrob
Glikogen
Celuloza
Hitin
LIPIDI
trigliceridi
fosfolipidi
Steroidi
PROTEINI
PROTEINI
• U njihov sastav ulaze: C, H, O i N
• Makromolekuli izgrađeni od 20 vrsta
amino-kiselina povezanih međusobno
peptidnim vezama u linearni polipetidni
lanac
Aminokiseline
• Organska jedinjenja sa dve funkcionalne
grupe: amino-grupom (–NH2) i
karboksilnom grupom (–COOH)
• Razlikuju se po R-grupi
Nepolarne
Vrste aminokiselina
Pozitivno naelektrisane
Polarne nenaelektrisane
Negativno naelektrisane
Peptidna veza
• Nastaje reakcijom između karboksilne
grupe jedne aminokiseline i amino-grupe
druge aminokiseline
dipeptid
Primarna struktura proteina
• Broj i redosled aminokiselina u
polipetpidnom lancu
• Zapisana u genima
Sekundarna struktura proteina
• Dva oblika: αheliks i β-ploča
• Uspostavlja se
formiranjem
vodoničnih veza
između H i O
peptidnih veza
α-heliks
β-ploča
Tercijarna struktura proteina
• Čine ga α-heliksi, β-ploče i “neuređeni”
delovi
Kvaternarna struktura proteina
• Više polipeptidnih lanaca gradi
funkcionalan protein
kolagen
hemoglobin
Prostorni oblik proteina
• Globularni proteini
loptasti – sferni
• Fibrilarni proteini
končasti
Primarna struktura
proteina
Sekundarna struktura
proteina
Tercijarna struktura
proteina
Kvaternarna struktura
proteina
Funkcije proteina
• Gradivna – strukturna: grade ćeliju i tkiva
• Biokatalitička – enzimi – usmeravaju
biohemijske reakcije
• Transportna – hemoglobin, transferin
• Imunološka – antitela
• Kontraktilna – aktin i miozin
• Regulatorna – hormoni
• Rezervna – albumin
PITANJA
•
•
•
•
Koji elementi ulaze u sastav proteina?
Koliko vrsta aminokiselina grade proteine?
Koje su funkcionalne grupe aminokiselina?
Kako su aminokiseline povezane u polipetidni
lanac?
• Kako nastaje peptidna veza?
• Šta je primarna struktura proteina?
• Koja dva oblika sekundarne strukture proteina
postoje?
PITANJA
• Kojim vezama se uspostavlja sekundarna
struktura proteina?
• Šta čini tercijarnu strukturu proteina?
• Koje vrste proteina postoje prema
prostornom obliku?
• Šta je kvaternarna struktura proteina?
• Navedi jedan fibrilarni i jedan globularni
protein?
• Koje uloge imaju proteini?
NUKLEINSKE KISELINE
• izgrađene od polinukleotidnih lanaca
• DNK grade 2 polinukleotidna lanca
• RNK gradi 1 polinukleotidni lanac
NUKLEOTID
• Fosfatna grupa
• Pentoza (dezoksiriboza ili riboza)
• Azotna baza
Azotne baze
• Purinske baze su
derivati purina
• Pirimidinske baze su
derivati pirimidina
citozin
adenin
timin
guanin
uracil
Polinukleotidni
lanac
5’
• Više nukleotida
povezanih
fosfodiestarskim
vezama
3’
Antiparalelnost lanaca DNK
Sparivanje komplementarnih
azotnih baza
• Molekul DNK izgrađen je
od 2 spiralno uvijena
antiparalelna (suprotno
orijentisana)
polinukleotidna lanca,
povezana među sobom
vodoničnim vezama
između kompementarnih
azotnih baza (A-T; G-C)
Uloga nukleinskih kiselina
• DNK je nosilac naslednih (genetičkih)
informacija; kontroliše sintezu proteina
• Vrste RNK su: informaciona RNK,
transportna RNK i ribozomalna RNK
• Sve tri vrste RNK učestvuju u sintezi
proteina
PITANJA
• Kako je građen nukleotid?
• Šta je polinukleotidni lanac?
• Koliko polinukleotidnih lanaca gradi
molekul DNK, a koliko molekul RNK?
• Koji pentozni šećer ulazi u sastav
dezoksiriboze, a koji u sastav riboze?
• Koje azotne baze ulaze u sastav DNK, a
koje u sastav RNK?
PITANJA
• Koje su komplementarne baze u DNK, a
koje u RNK?
• Kako je građen molekul DNK?
• Koja je uloga DNK?
• Koje vrste RNK postoje?
• Koja je uloga RNK?
Slide 31
HEMIJSKI
SASTAV
ĆELIJE
Biogeni elementi
Makroelementi
Mikroelementi
C, H, O, N, S,
Mg, Fe, Cu, Zn,
P, Na, K, Ca,
Mn, Co, I, F
Cl
~ 99% ćelije:
C, H, O, N
Sastav ćelije
Neorganske materije
Organske materije
• Voda
• Soli
• Ugljeni hidrati
• Lipidi
• Proteini
• Nukleinske
kiseline
VODA
•
•
•
•
•
•
70% ćelije
Rastvarač jonskih i polarnih materija
Sredina za biohemijske procese
Životna sredina (za vodene organizme)
Transportna uloga
Učestvuje u termoregulaciji
Struktura molekula vode
Polarna kovalentna veza
• Molekul vode je
dipol
Vodonične veze
Osobine vode
• Visok toplotni kapacitet: sporo se
zagreva i sporo hladi – čuva toplotu
• Velika toplota isparavanja:
isparavanjem vode sa površine telo se
hladi
Značaj: termoregulacija
Ponašanje materija prema vodi
Hidrofilne – imaju
afinitet prema vodi,
privlače vodu
• Joni
• Polarne materije
Hidrofobne –
odbijaju vodu
• Nepolarne materije
Mineralne materije - soli
• U vodenom rastvoru nalaze se u obliku
naelektrisanih čestica – jona
• Katjoni: Na+, K+, Ca2+, Mg2+, Fe2+, Fe3+
• Anjoni: hloridi, fosfati, sulfati, nitrati,
bikarbonati (Cl–, PO43–, SO42–, NO3–,
HCO3–)
ELEKTROLITIČKA DISOCIJACIJA
NaCl → Na+ + Cl–
Hidratisani joni
SO
Makroelementi
Mikroelementi
Biogeni elementi
SASTAV ĆELIJE
Neorganske
materije
Organske
materije
Nukleinske
kiseline
Proteini
Voda
Soli
Ugljeni
hidrati
Lipidi
Organske materije
• Bazirane na ugljeniku
• C atom – četvorovalentan
• C-atomi se povezuju u nizove
(negranate i granate) i prstenove
UGLJENI HIDRATI
• Izgrađeni od C, H i O
• Prema složenosti molekula dele se na:
»Monosaharide
»Disaharide
»Oligosaharide
»Polisaharide
Monosaharidi – Cn(H2O)n
• Prema broju C-atoma dele se na:
»trioze
»tetroze
»pentoze: riboza, dezoksiriboza
(ulaze u sastav nukleinskih kiselina)
»heksoze: glukoza, fruktoza,
galaktoza (energetska uloga)
Pentoze
riboza
dezoksiriboza
Heksoze – C6H12O6
glukoza
fruktoza
galaktoza
Disaharidi
• Izgrađeni od 2 monosaharida
Saharoza običan šećer Glu-Fru
Laktoza mlečni šećer Glu-Gal
Maltoza Glu-Glu
• Energetska uloga
saharoza
laktoza
maltoza
Oligosaharidi
• Izgrađeni od 3-100 monosaharida
• Gradivna uloga – ulaze u sastav
ćelijske membrane
oligosaharid
fosfolipidi
protein
Polisaharidi
• Izgrađeni od 100 do 1000
monosaharida – glukoze
Energetski
Skrob
Životinje i
gljive
Glikogen
Gradivni
Celuloza
Hitin
ćelijski zid
biljaka
egzoskelet
zglavkara,
ćelijski zid
gljiva
Biljke
Skrob
Glikogen
Celuloza
LIPIDI
• Izgrađeni od C,H i O
• Nerastvorljivi u vodi
• Podela:
–Trigliceridi
–Fosfolipidi
–Steroidi
Trigliceridi
• Estri glicerola i 3 masne kiseline
• Energetska uloga
+
3
masna kiselina
glicerol
triglicerid
Fosfolipidi
• Estri glicerola, 2 masne kiseline i fosforne
kiseline
• Grade ćelijske membrane
Polarna glava
- hidrofilna
Nepolaran rep
- hidrofoban
Fosfolipidni dvosloj
Fosfolipidni dvosloj
ćelijske membrane
Hidrofilne
glave
Hidrofobni
repovi
Steroidi
• Derivati holesterola
• Holesterol ulazi u sastav ćelijske
membrane životinja
• Neki steroidi imaju regulatornu ulogu:
polni hormoni i hormoni kore
nadbubrežne žlezde
Glukoza
riboza
Fruktoza
dezoksiriboza
Pentoze
Saharoza
Galaktoza
Laktoza
Maltoza
Heksoze
Monosaharidi
Disaharidi
UGLJENI HIDRATI
Oligosaharidi
Polisaharidi
Skrob
Glikogen
Celuloza
Hitin
LIPIDI
trigliceridi
fosfolipidi
Steroidi
PROTEINI
PROTEINI
• U njihov sastav ulaze: C, H, O i N
• Makromolekuli izgrađeni od 20 vrsta
amino-kiselina povezanih međusobno
peptidnim vezama u linearni polipetidni
lanac
Aminokiseline
• Organska jedinjenja sa dve funkcionalne
grupe: amino-grupom (–NH2) i
karboksilnom grupom (–COOH)
• Razlikuju se po R-grupi
Nepolarne
Vrste aminokiselina
Pozitivno naelektrisane
Polarne nenaelektrisane
Negativno naelektrisane
Peptidna veza
• Nastaje reakcijom između karboksilne
grupe jedne aminokiseline i amino-grupe
druge aminokiseline
dipeptid
Primarna struktura proteina
• Broj i redosled aminokiselina u
polipetpidnom lancu
• Zapisana u genima
Sekundarna struktura proteina
• Dva oblika: αheliks i β-ploča
• Uspostavlja se
formiranjem
vodoničnih veza
između H i O
peptidnih veza
α-heliks
β-ploča
Tercijarna struktura proteina
• Čine ga α-heliksi, β-ploče i “neuređeni”
delovi
Kvaternarna struktura proteina
• Više polipeptidnih lanaca gradi
funkcionalan protein
kolagen
hemoglobin
Prostorni oblik proteina
• Globularni proteini
loptasti – sferni
• Fibrilarni proteini
končasti
Primarna struktura
proteina
Sekundarna struktura
proteina
Tercijarna struktura
proteina
Kvaternarna struktura
proteina
Funkcije proteina
• Gradivna – strukturna: grade ćeliju i tkiva
• Biokatalitička – enzimi – usmeravaju
biohemijske reakcije
• Transportna – hemoglobin, transferin
• Imunološka – antitela
• Kontraktilna – aktin i miozin
• Regulatorna – hormoni
• Rezervna – albumin
PITANJA
•
•
•
•
Koji elementi ulaze u sastav proteina?
Koliko vrsta aminokiselina grade proteine?
Koje su funkcionalne grupe aminokiselina?
Kako su aminokiseline povezane u polipetidni
lanac?
• Kako nastaje peptidna veza?
• Šta je primarna struktura proteina?
• Koja dva oblika sekundarne strukture proteina
postoje?
PITANJA
• Kojim vezama se uspostavlja sekundarna
struktura proteina?
• Šta čini tercijarnu strukturu proteina?
• Koje vrste proteina postoje prema
prostornom obliku?
• Šta je kvaternarna struktura proteina?
• Navedi jedan fibrilarni i jedan globularni
protein?
• Koje uloge imaju proteini?
NUKLEINSKE KISELINE
• izgrađene od polinukleotidnih lanaca
• DNK grade 2 polinukleotidna lanca
• RNK gradi 1 polinukleotidni lanac
NUKLEOTID
• Fosfatna grupa
• Pentoza (dezoksiriboza ili riboza)
• Azotna baza
Azotne baze
• Purinske baze su
derivati purina
• Pirimidinske baze su
derivati pirimidina
citozin
adenin
timin
guanin
uracil
Polinukleotidni
lanac
5’
• Više nukleotida
povezanih
fosfodiestarskim
vezama
3’
Antiparalelnost lanaca DNK
Sparivanje komplementarnih
azotnih baza
• Molekul DNK izgrađen je
od 2 spiralno uvijena
antiparalelna (suprotno
orijentisana)
polinukleotidna lanca,
povezana među sobom
vodoničnim vezama
između kompementarnih
azotnih baza (A-T; G-C)
Uloga nukleinskih kiselina
• DNK je nosilac naslednih (genetičkih)
informacija; kontroliše sintezu proteina
• Vrste RNK su: informaciona RNK,
transportna RNK i ribozomalna RNK
• Sve tri vrste RNK učestvuju u sintezi
proteina
PITANJA
• Kako je građen nukleotid?
• Šta je polinukleotidni lanac?
• Koliko polinukleotidnih lanaca gradi
molekul DNK, a koliko molekul RNK?
• Koji pentozni šećer ulazi u sastav
dezoksiriboze, a koji u sastav riboze?
• Koje azotne baze ulaze u sastav DNK, a
koje u sastav RNK?
PITANJA
• Koje su komplementarne baze u DNK, a
koje u RNK?
• Kako je građen molekul DNK?
• Koja je uloga DNK?
• Koje vrste RNK postoje?
• Koja je uloga RNK?
Slide 32
HEMIJSKI
SASTAV
ĆELIJE
Biogeni elementi
Makroelementi
Mikroelementi
C, H, O, N, S,
Mg, Fe, Cu, Zn,
P, Na, K, Ca,
Mn, Co, I, F
Cl
~ 99% ćelije:
C, H, O, N
Sastav ćelije
Neorganske materije
Organske materije
• Voda
• Soli
• Ugljeni hidrati
• Lipidi
• Proteini
• Nukleinske
kiseline
VODA
•
•
•
•
•
•
70% ćelije
Rastvarač jonskih i polarnih materija
Sredina za biohemijske procese
Životna sredina (za vodene organizme)
Transportna uloga
Učestvuje u termoregulaciji
Struktura molekula vode
Polarna kovalentna veza
• Molekul vode je
dipol
Vodonične veze
Osobine vode
• Visok toplotni kapacitet: sporo se
zagreva i sporo hladi – čuva toplotu
• Velika toplota isparavanja:
isparavanjem vode sa površine telo se
hladi
Značaj: termoregulacija
Ponašanje materija prema vodi
Hidrofilne – imaju
afinitet prema vodi,
privlače vodu
• Joni
• Polarne materije
Hidrofobne –
odbijaju vodu
• Nepolarne materije
Mineralne materije - soli
• U vodenom rastvoru nalaze se u obliku
naelektrisanih čestica – jona
• Katjoni: Na+, K+, Ca2+, Mg2+, Fe2+, Fe3+
• Anjoni: hloridi, fosfati, sulfati, nitrati,
bikarbonati (Cl–, PO43–, SO42–, NO3–,
HCO3–)
ELEKTROLITIČKA DISOCIJACIJA
NaCl → Na+ + Cl–
Hidratisani joni
SO
Makroelementi
Mikroelementi
Biogeni elementi
SASTAV ĆELIJE
Neorganske
materije
Organske
materije
Nukleinske
kiseline
Proteini
Voda
Soli
Ugljeni
hidrati
Lipidi
Organske materije
• Bazirane na ugljeniku
• C atom – četvorovalentan
• C-atomi se povezuju u nizove
(negranate i granate) i prstenove
UGLJENI HIDRATI
• Izgrađeni od C, H i O
• Prema složenosti molekula dele se na:
»Monosaharide
»Disaharide
»Oligosaharide
»Polisaharide
Monosaharidi – Cn(H2O)n
• Prema broju C-atoma dele se na:
»trioze
»tetroze
»pentoze: riboza, dezoksiriboza
(ulaze u sastav nukleinskih kiselina)
»heksoze: glukoza, fruktoza,
galaktoza (energetska uloga)
Pentoze
riboza
dezoksiriboza
Heksoze – C6H12O6
glukoza
fruktoza
galaktoza
Disaharidi
• Izgrađeni od 2 monosaharida
Saharoza običan šećer Glu-Fru
Laktoza mlečni šećer Glu-Gal
Maltoza Glu-Glu
• Energetska uloga
saharoza
laktoza
maltoza
Oligosaharidi
• Izgrađeni od 3-100 monosaharida
• Gradivna uloga – ulaze u sastav
ćelijske membrane
oligosaharid
fosfolipidi
protein
Polisaharidi
• Izgrađeni od 100 do 1000
monosaharida – glukoze
Energetski
Skrob
Životinje i
gljive
Glikogen
Gradivni
Celuloza
Hitin
ćelijski zid
biljaka
egzoskelet
zglavkara,
ćelijski zid
gljiva
Biljke
Skrob
Glikogen
Celuloza
LIPIDI
• Izgrađeni od C,H i O
• Nerastvorljivi u vodi
• Podela:
–Trigliceridi
–Fosfolipidi
–Steroidi
Trigliceridi
• Estri glicerola i 3 masne kiseline
• Energetska uloga
+
3
masna kiselina
glicerol
triglicerid
Fosfolipidi
• Estri glicerola, 2 masne kiseline i fosforne
kiseline
• Grade ćelijske membrane
Polarna glava
- hidrofilna
Nepolaran rep
- hidrofoban
Fosfolipidni dvosloj
Fosfolipidni dvosloj
ćelijske membrane
Hidrofilne
glave
Hidrofobni
repovi
Steroidi
• Derivati holesterola
• Holesterol ulazi u sastav ćelijske
membrane životinja
• Neki steroidi imaju regulatornu ulogu:
polni hormoni i hormoni kore
nadbubrežne žlezde
Glukoza
riboza
Fruktoza
dezoksiriboza
Pentoze
Saharoza
Galaktoza
Laktoza
Maltoza
Heksoze
Monosaharidi
Disaharidi
UGLJENI HIDRATI
Oligosaharidi
Polisaharidi
Skrob
Glikogen
Celuloza
Hitin
LIPIDI
trigliceridi
fosfolipidi
Steroidi
PROTEINI
PROTEINI
• U njihov sastav ulaze: C, H, O i N
• Makromolekuli izgrađeni od 20 vrsta
amino-kiselina povezanih međusobno
peptidnim vezama u linearni polipetidni
lanac
Aminokiseline
• Organska jedinjenja sa dve funkcionalne
grupe: amino-grupom (–NH2) i
karboksilnom grupom (–COOH)
• Razlikuju se po R-grupi
Nepolarne
Vrste aminokiselina
Pozitivno naelektrisane
Polarne nenaelektrisane
Negativno naelektrisane
Peptidna veza
• Nastaje reakcijom između karboksilne
grupe jedne aminokiseline i amino-grupe
druge aminokiseline
dipeptid
Primarna struktura proteina
• Broj i redosled aminokiselina u
polipetpidnom lancu
• Zapisana u genima
Sekundarna struktura proteina
• Dva oblika: αheliks i β-ploča
• Uspostavlja se
formiranjem
vodoničnih veza
između H i O
peptidnih veza
α-heliks
β-ploča
Tercijarna struktura proteina
• Čine ga α-heliksi, β-ploče i “neuređeni”
delovi
Kvaternarna struktura proteina
• Više polipeptidnih lanaca gradi
funkcionalan protein
kolagen
hemoglobin
Prostorni oblik proteina
• Globularni proteini
loptasti – sferni
• Fibrilarni proteini
končasti
Primarna struktura
proteina
Sekundarna struktura
proteina
Tercijarna struktura
proteina
Kvaternarna struktura
proteina
Funkcije proteina
• Gradivna – strukturna: grade ćeliju i tkiva
• Biokatalitička – enzimi – usmeravaju
biohemijske reakcije
• Transportna – hemoglobin, transferin
• Imunološka – antitela
• Kontraktilna – aktin i miozin
• Regulatorna – hormoni
• Rezervna – albumin
PITANJA
•
•
•
•
Koji elementi ulaze u sastav proteina?
Koliko vrsta aminokiselina grade proteine?
Koje su funkcionalne grupe aminokiselina?
Kako su aminokiseline povezane u polipetidni
lanac?
• Kako nastaje peptidna veza?
• Šta je primarna struktura proteina?
• Koja dva oblika sekundarne strukture proteina
postoje?
PITANJA
• Kojim vezama se uspostavlja sekundarna
struktura proteina?
• Šta čini tercijarnu strukturu proteina?
• Koje vrste proteina postoje prema
prostornom obliku?
• Šta je kvaternarna struktura proteina?
• Navedi jedan fibrilarni i jedan globularni
protein?
• Koje uloge imaju proteini?
NUKLEINSKE KISELINE
• izgrađene od polinukleotidnih lanaca
• DNK grade 2 polinukleotidna lanca
• RNK gradi 1 polinukleotidni lanac
NUKLEOTID
• Fosfatna grupa
• Pentoza (dezoksiriboza ili riboza)
• Azotna baza
Azotne baze
• Purinske baze su
derivati purina
• Pirimidinske baze su
derivati pirimidina
citozin
adenin
timin
guanin
uracil
Polinukleotidni
lanac
5’
• Više nukleotida
povezanih
fosfodiestarskim
vezama
3’
Antiparalelnost lanaca DNK
Sparivanje komplementarnih
azotnih baza
• Molekul DNK izgrađen je
od 2 spiralno uvijena
antiparalelna (suprotno
orijentisana)
polinukleotidna lanca,
povezana među sobom
vodoničnim vezama
između kompementarnih
azotnih baza (A-T; G-C)
Uloga nukleinskih kiselina
• DNK je nosilac naslednih (genetičkih)
informacija; kontroliše sintezu proteina
• Vrste RNK su: informaciona RNK,
transportna RNK i ribozomalna RNK
• Sve tri vrste RNK učestvuju u sintezi
proteina
PITANJA
• Kako je građen nukleotid?
• Šta je polinukleotidni lanac?
• Koliko polinukleotidnih lanaca gradi
molekul DNK, a koliko molekul RNK?
• Koji pentozni šećer ulazi u sastav
dezoksiriboze, a koji u sastav riboze?
• Koje azotne baze ulaze u sastav DNK, a
koje u sastav RNK?
PITANJA
• Koje su komplementarne baze u DNK, a
koje u RNK?
• Kako je građen molekul DNK?
• Koja je uloga DNK?
• Koje vrste RNK postoje?
• Koja je uloga RNK?
Slide 33
HEMIJSKI
SASTAV
ĆELIJE
Biogeni elementi
Makroelementi
Mikroelementi
C, H, O, N, S,
Mg, Fe, Cu, Zn,
P, Na, K, Ca,
Mn, Co, I, F
Cl
~ 99% ćelije:
C, H, O, N
Sastav ćelije
Neorganske materije
Organske materije
• Voda
• Soli
• Ugljeni hidrati
• Lipidi
• Proteini
• Nukleinske
kiseline
VODA
•
•
•
•
•
•
70% ćelije
Rastvarač jonskih i polarnih materija
Sredina za biohemijske procese
Životna sredina (za vodene organizme)
Transportna uloga
Učestvuje u termoregulaciji
Struktura molekula vode
Polarna kovalentna veza
• Molekul vode je
dipol
Vodonične veze
Osobine vode
• Visok toplotni kapacitet: sporo se
zagreva i sporo hladi – čuva toplotu
• Velika toplota isparavanja:
isparavanjem vode sa površine telo se
hladi
Značaj: termoregulacija
Ponašanje materija prema vodi
Hidrofilne – imaju
afinitet prema vodi,
privlače vodu
• Joni
• Polarne materije
Hidrofobne –
odbijaju vodu
• Nepolarne materije
Mineralne materije - soli
• U vodenom rastvoru nalaze se u obliku
naelektrisanih čestica – jona
• Katjoni: Na+, K+, Ca2+, Mg2+, Fe2+, Fe3+
• Anjoni: hloridi, fosfati, sulfati, nitrati,
bikarbonati (Cl–, PO43–, SO42–, NO3–,
HCO3–)
ELEKTROLITIČKA DISOCIJACIJA
NaCl → Na+ + Cl–
Hidratisani joni
SO
Makroelementi
Mikroelementi
Biogeni elementi
SASTAV ĆELIJE
Neorganske
materije
Organske
materije
Nukleinske
kiseline
Proteini
Voda
Soli
Ugljeni
hidrati
Lipidi
Organske materije
• Bazirane na ugljeniku
• C atom – četvorovalentan
• C-atomi se povezuju u nizove
(negranate i granate) i prstenove
UGLJENI HIDRATI
• Izgrađeni od C, H i O
• Prema složenosti molekula dele se na:
»Monosaharide
»Disaharide
»Oligosaharide
»Polisaharide
Monosaharidi – Cn(H2O)n
• Prema broju C-atoma dele se na:
»trioze
»tetroze
»pentoze: riboza, dezoksiriboza
(ulaze u sastav nukleinskih kiselina)
»heksoze: glukoza, fruktoza,
galaktoza (energetska uloga)
Pentoze
riboza
dezoksiriboza
Heksoze – C6H12O6
glukoza
fruktoza
galaktoza
Disaharidi
• Izgrađeni od 2 monosaharida
Saharoza običan šećer Glu-Fru
Laktoza mlečni šećer Glu-Gal
Maltoza Glu-Glu
• Energetska uloga
saharoza
laktoza
maltoza
Oligosaharidi
• Izgrađeni od 3-100 monosaharida
• Gradivna uloga – ulaze u sastav
ćelijske membrane
oligosaharid
fosfolipidi
protein
Polisaharidi
• Izgrađeni od 100 do 1000
monosaharida – glukoze
Energetski
Skrob
Životinje i
gljive
Glikogen
Gradivni
Celuloza
Hitin
ćelijski zid
biljaka
egzoskelet
zglavkara,
ćelijski zid
gljiva
Biljke
Skrob
Glikogen
Celuloza
LIPIDI
• Izgrađeni od C,H i O
• Nerastvorljivi u vodi
• Podela:
–Trigliceridi
–Fosfolipidi
–Steroidi
Trigliceridi
• Estri glicerola i 3 masne kiseline
• Energetska uloga
+
3
masna kiselina
glicerol
triglicerid
Fosfolipidi
• Estri glicerola, 2 masne kiseline i fosforne
kiseline
• Grade ćelijske membrane
Polarna glava
- hidrofilna
Nepolaran rep
- hidrofoban
Fosfolipidni dvosloj
Fosfolipidni dvosloj
ćelijske membrane
Hidrofilne
glave
Hidrofobni
repovi
Steroidi
• Derivati holesterola
• Holesterol ulazi u sastav ćelijske
membrane životinja
• Neki steroidi imaju regulatornu ulogu:
polni hormoni i hormoni kore
nadbubrežne žlezde
Glukoza
riboza
Fruktoza
dezoksiriboza
Pentoze
Saharoza
Galaktoza
Laktoza
Maltoza
Heksoze
Monosaharidi
Disaharidi
UGLJENI HIDRATI
Oligosaharidi
Polisaharidi
Skrob
Glikogen
Celuloza
Hitin
LIPIDI
trigliceridi
fosfolipidi
Steroidi
PROTEINI
PROTEINI
• U njihov sastav ulaze: C, H, O i N
• Makromolekuli izgrađeni od 20 vrsta
amino-kiselina povezanih međusobno
peptidnim vezama u linearni polipetidni
lanac
Aminokiseline
• Organska jedinjenja sa dve funkcionalne
grupe: amino-grupom (–NH2) i
karboksilnom grupom (–COOH)
• Razlikuju se po R-grupi
Nepolarne
Vrste aminokiselina
Pozitivno naelektrisane
Polarne nenaelektrisane
Negativno naelektrisane
Peptidna veza
• Nastaje reakcijom između karboksilne
grupe jedne aminokiseline i amino-grupe
druge aminokiseline
dipeptid
Primarna struktura proteina
• Broj i redosled aminokiselina u
polipetpidnom lancu
• Zapisana u genima
Sekundarna struktura proteina
• Dva oblika: αheliks i β-ploča
• Uspostavlja se
formiranjem
vodoničnih veza
između H i O
peptidnih veza
α-heliks
β-ploča
Tercijarna struktura proteina
• Čine ga α-heliksi, β-ploče i “neuređeni”
delovi
Kvaternarna struktura proteina
• Više polipeptidnih lanaca gradi
funkcionalan protein
kolagen
hemoglobin
Prostorni oblik proteina
• Globularni proteini
loptasti – sferni
• Fibrilarni proteini
končasti
Primarna struktura
proteina
Sekundarna struktura
proteina
Tercijarna struktura
proteina
Kvaternarna struktura
proteina
Funkcije proteina
• Gradivna – strukturna: grade ćeliju i tkiva
• Biokatalitička – enzimi – usmeravaju
biohemijske reakcije
• Transportna – hemoglobin, transferin
• Imunološka – antitela
• Kontraktilna – aktin i miozin
• Regulatorna – hormoni
• Rezervna – albumin
PITANJA
•
•
•
•
Koji elementi ulaze u sastav proteina?
Koliko vrsta aminokiselina grade proteine?
Koje su funkcionalne grupe aminokiselina?
Kako su aminokiseline povezane u polipetidni
lanac?
• Kako nastaje peptidna veza?
• Šta je primarna struktura proteina?
• Koja dva oblika sekundarne strukture proteina
postoje?
PITANJA
• Kojim vezama se uspostavlja sekundarna
struktura proteina?
• Šta čini tercijarnu strukturu proteina?
• Koje vrste proteina postoje prema
prostornom obliku?
• Šta je kvaternarna struktura proteina?
• Navedi jedan fibrilarni i jedan globularni
protein?
• Koje uloge imaju proteini?
NUKLEINSKE KISELINE
• izgrađene od polinukleotidnih lanaca
• DNK grade 2 polinukleotidna lanca
• RNK gradi 1 polinukleotidni lanac
NUKLEOTID
• Fosfatna grupa
• Pentoza (dezoksiriboza ili riboza)
• Azotna baza
Azotne baze
• Purinske baze su
derivati purina
• Pirimidinske baze su
derivati pirimidina
citozin
adenin
timin
guanin
uracil
Polinukleotidni
lanac
5’
• Više nukleotida
povezanih
fosfodiestarskim
vezama
3’
Antiparalelnost lanaca DNK
Sparivanje komplementarnih
azotnih baza
• Molekul DNK izgrađen je
od 2 spiralno uvijena
antiparalelna (suprotno
orijentisana)
polinukleotidna lanca,
povezana među sobom
vodoničnim vezama
između kompementarnih
azotnih baza (A-T; G-C)
Uloga nukleinskih kiselina
• DNK je nosilac naslednih (genetičkih)
informacija; kontroliše sintezu proteina
• Vrste RNK su: informaciona RNK,
transportna RNK i ribozomalna RNK
• Sve tri vrste RNK učestvuju u sintezi
proteina
PITANJA
• Kako je građen nukleotid?
• Šta je polinukleotidni lanac?
• Koliko polinukleotidnih lanaca gradi
molekul DNK, a koliko molekul RNK?
• Koji pentozni šećer ulazi u sastav
dezoksiriboze, a koji u sastav riboze?
• Koje azotne baze ulaze u sastav DNK, a
koje u sastav RNK?
PITANJA
• Koje su komplementarne baze u DNK, a
koje u RNK?
• Kako je građen molekul DNK?
• Koja je uloga DNK?
• Koje vrste RNK postoje?
• Koja je uloga RNK?
Slide 34
HEMIJSKI
SASTAV
ĆELIJE
Biogeni elementi
Makroelementi
Mikroelementi
C, H, O, N, S,
Mg, Fe, Cu, Zn,
P, Na, K, Ca,
Mn, Co, I, F
Cl
~ 99% ćelije:
C, H, O, N
Sastav ćelije
Neorganske materije
Organske materije
• Voda
• Soli
• Ugljeni hidrati
• Lipidi
• Proteini
• Nukleinske
kiseline
VODA
•
•
•
•
•
•
70% ćelije
Rastvarač jonskih i polarnih materija
Sredina za biohemijske procese
Životna sredina (za vodene organizme)
Transportna uloga
Učestvuje u termoregulaciji
Struktura molekula vode
Polarna kovalentna veza
• Molekul vode je
dipol
Vodonične veze
Osobine vode
• Visok toplotni kapacitet: sporo se
zagreva i sporo hladi – čuva toplotu
• Velika toplota isparavanja:
isparavanjem vode sa površine telo se
hladi
Značaj: termoregulacija
Ponašanje materija prema vodi
Hidrofilne – imaju
afinitet prema vodi,
privlače vodu
• Joni
• Polarne materije
Hidrofobne –
odbijaju vodu
• Nepolarne materije
Mineralne materije - soli
• U vodenom rastvoru nalaze se u obliku
naelektrisanih čestica – jona
• Katjoni: Na+, K+, Ca2+, Mg2+, Fe2+, Fe3+
• Anjoni: hloridi, fosfati, sulfati, nitrati,
bikarbonati (Cl–, PO43–, SO42–, NO3–,
HCO3–)
ELEKTROLITIČKA DISOCIJACIJA
NaCl → Na+ + Cl–
Hidratisani joni
SO
Makroelementi
Mikroelementi
Biogeni elementi
SASTAV ĆELIJE
Neorganske
materije
Organske
materije
Nukleinske
kiseline
Proteini
Voda
Soli
Ugljeni
hidrati
Lipidi
Organske materije
• Bazirane na ugljeniku
• C atom – četvorovalentan
• C-atomi se povezuju u nizove
(negranate i granate) i prstenove
UGLJENI HIDRATI
• Izgrađeni od C, H i O
• Prema složenosti molekula dele se na:
»Monosaharide
»Disaharide
»Oligosaharide
»Polisaharide
Monosaharidi – Cn(H2O)n
• Prema broju C-atoma dele se na:
»trioze
»tetroze
»pentoze: riboza, dezoksiriboza
(ulaze u sastav nukleinskih kiselina)
»heksoze: glukoza, fruktoza,
galaktoza (energetska uloga)
Pentoze
riboza
dezoksiriboza
Heksoze – C6H12O6
glukoza
fruktoza
galaktoza
Disaharidi
• Izgrađeni od 2 monosaharida
Saharoza običan šećer Glu-Fru
Laktoza mlečni šećer Glu-Gal
Maltoza Glu-Glu
• Energetska uloga
saharoza
laktoza
maltoza
Oligosaharidi
• Izgrađeni od 3-100 monosaharida
• Gradivna uloga – ulaze u sastav
ćelijske membrane
oligosaharid
fosfolipidi
protein
Polisaharidi
• Izgrađeni od 100 do 1000
monosaharida – glukoze
Energetski
Skrob
Životinje i
gljive
Glikogen
Gradivni
Celuloza
Hitin
ćelijski zid
biljaka
egzoskelet
zglavkara,
ćelijski zid
gljiva
Biljke
Skrob
Glikogen
Celuloza
LIPIDI
• Izgrađeni od C,H i O
• Nerastvorljivi u vodi
• Podela:
–Trigliceridi
–Fosfolipidi
–Steroidi
Trigliceridi
• Estri glicerola i 3 masne kiseline
• Energetska uloga
+
3
masna kiselina
glicerol
triglicerid
Fosfolipidi
• Estri glicerola, 2 masne kiseline i fosforne
kiseline
• Grade ćelijske membrane
Polarna glava
- hidrofilna
Nepolaran rep
- hidrofoban
Fosfolipidni dvosloj
Fosfolipidni dvosloj
ćelijske membrane
Hidrofilne
glave
Hidrofobni
repovi
Steroidi
• Derivati holesterola
• Holesterol ulazi u sastav ćelijske
membrane životinja
• Neki steroidi imaju regulatornu ulogu:
polni hormoni i hormoni kore
nadbubrežne žlezde
Glukoza
riboza
Fruktoza
dezoksiriboza
Pentoze
Saharoza
Galaktoza
Laktoza
Maltoza
Heksoze
Monosaharidi
Disaharidi
UGLJENI HIDRATI
Oligosaharidi
Polisaharidi
Skrob
Glikogen
Celuloza
Hitin
LIPIDI
trigliceridi
fosfolipidi
Steroidi
PROTEINI
PROTEINI
• U njihov sastav ulaze: C, H, O i N
• Makromolekuli izgrađeni od 20 vrsta
amino-kiselina povezanih međusobno
peptidnim vezama u linearni polipetidni
lanac
Aminokiseline
• Organska jedinjenja sa dve funkcionalne
grupe: amino-grupom (–NH2) i
karboksilnom grupom (–COOH)
• Razlikuju se po R-grupi
Nepolarne
Vrste aminokiselina
Pozitivno naelektrisane
Polarne nenaelektrisane
Negativno naelektrisane
Peptidna veza
• Nastaje reakcijom između karboksilne
grupe jedne aminokiseline i amino-grupe
druge aminokiseline
dipeptid
Primarna struktura proteina
• Broj i redosled aminokiselina u
polipetpidnom lancu
• Zapisana u genima
Sekundarna struktura proteina
• Dva oblika: αheliks i β-ploča
• Uspostavlja se
formiranjem
vodoničnih veza
između H i O
peptidnih veza
α-heliks
β-ploča
Tercijarna struktura proteina
• Čine ga α-heliksi, β-ploče i “neuređeni”
delovi
Kvaternarna struktura proteina
• Više polipeptidnih lanaca gradi
funkcionalan protein
kolagen
hemoglobin
Prostorni oblik proteina
• Globularni proteini
loptasti – sferni
• Fibrilarni proteini
končasti
Primarna struktura
proteina
Sekundarna struktura
proteina
Tercijarna struktura
proteina
Kvaternarna struktura
proteina
Funkcije proteina
• Gradivna – strukturna: grade ćeliju i tkiva
• Biokatalitička – enzimi – usmeravaju
biohemijske reakcije
• Transportna – hemoglobin, transferin
• Imunološka – antitela
• Kontraktilna – aktin i miozin
• Regulatorna – hormoni
• Rezervna – albumin
PITANJA
•
•
•
•
Koji elementi ulaze u sastav proteina?
Koliko vrsta aminokiselina grade proteine?
Koje su funkcionalne grupe aminokiselina?
Kako su aminokiseline povezane u polipetidni
lanac?
• Kako nastaje peptidna veza?
• Šta je primarna struktura proteina?
• Koja dva oblika sekundarne strukture proteina
postoje?
PITANJA
• Kojim vezama se uspostavlja sekundarna
struktura proteina?
• Šta čini tercijarnu strukturu proteina?
• Koje vrste proteina postoje prema
prostornom obliku?
• Šta je kvaternarna struktura proteina?
• Navedi jedan fibrilarni i jedan globularni
protein?
• Koje uloge imaju proteini?
NUKLEINSKE KISELINE
• izgrađene od polinukleotidnih lanaca
• DNK grade 2 polinukleotidna lanca
• RNK gradi 1 polinukleotidni lanac
NUKLEOTID
• Fosfatna grupa
• Pentoza (dezoksiriboza ili riboza)
• Azotna baza
Azotne baze
• Purinske baze su
derivati purina
• Pirimidinske baze su
derivati pirimidina
citozin
adenin
timin
guanin
uracil
Polinukleotidni
lanac
5’
• Više nukleotida
povezanih
fosfodiestarskim
vezama
3’
Antiparalelnost lanaca DNK
Sparivanje komplementarnih
azotnih baza
• Molekul DNK izgrađen je
od 2 spiralno uvijena
antiparalelna (suprotno
orijentisana)
polinukleotidna lanca,
povezana među sobom
vodoničnim vezama
između kompementarnih
azotnih baza (A-T; G-C)
Uloga nukleinskih kiselina
• DNK je nosilac naslednih (genetičkih)
informacija; kontroliše sintezu proteina
• Vrste RNK su: informaciona RNK,
transportna RNK i ribozomalna RNK
• Sve tri vrste RNK učestvuju u sintezi
proteina
PITANJA
• Kako je građen nukleotid?
• Šta je polinukleotidni lanac?
• Koliko polinukleotidnih lanaca gradi
molekul DNK, a koliko molekul RNK?
• Koji pentozni šećer ulazi u sastav
dezoksiriboze, a koji u sastav riboze?
• Koje azotne baze ulaze u sastav DNK, a
koje u sastav RNK?
PITANJA
• Koje su komplementarne baze u DNK, a
koje u RNK?
• Kako je građen molekul DNK?
• Koja je uloga DNK?
• Koje vrste RNK postoje?
• Koja je uloga RNK?
Slide 35
HEMIJSKI
SASTAV
ĆELIJE
Biogeni elementi
Makroelementi
Mikroelementi
C, H, O, N, S,
Mg, Fe, Cu, Zn,
P, Na, K, Ca,
Mn, Co, I, F
Cl
~ 99% ćelije:
C, H, O, N
Sastav ćelije
Neorganske materije
Organske materije
• Voda
• Soli
• Ugljeni hidrati
• Lipidi
• Proteini
• Nukleinske
kiseline
VODA
•
•
•
•
•
•
70% ćelije
Rastvarač jonskih i polarnih materija
Sredina za biohemijske procese
Životna sredina (za vodene organizme)
Transportna uloga
Učestvuje u termoregulaciji
Struktura molekula vode
Polarna kovalentna veza
• Molekul vode je
dipol
Vodonične veze
Osobine vode
• Visok toplotni kapacitet: sporo se
zagreva i sporo hladi – čuva toplotu
• Velika toplota isparavanja:
isparavanjem vode sa površine telo se
hladi
Značaj: termoregulacija
Ponašanje materija prema vodi
Hidrofilne – imaju
afinitet prema vodi,
privlače vodu
• Joni
• Polarne materije
Hidrofobne –
odbijaju vodu
• Nepolarne materije
Mineralne materije - soli
• U vodenom rastvoru nalaze se u obliku
naelektrisanih čestica – jona
• Katjoni: Na+, K+, Ca2+, Mg2+, Fe2+, Fe3+
• Anjoni: hloridi, fosfati, sulfati, nitrati,
bikarbonati (Cl–, PO43–, SO42–, NO3–,
HCO3–)
ELEKTROLITIČKA DISOCIJACIJA
NaCl → Na+ + Cl–
Hidratisani joni
SO
Makroelementi
Mikroelementi
Biogeni elementi
SASTAV ĆELIJE
Neorganske
materije
Organske
materije
Nukleinske
kiseline
Proteini
Voda
Soli
Ugljeni
hidrati
Lipidi
Organske materije
• Bazirane na ugljeniku
• C atom – četvorovalentan
• C-atomi se povezuju u nizove
(negranate i granate) i prstenove
UGLJENI HIDRATI
• Izgrađeni od C, H i O
• Prema složenosti molekula dele se na:
»Monosaharide
»Disaharide
»Oligosaharide
»Polisaharide
Monosaharidi – Cn(H2O)n
• Prema broju C-atoma dele se na:
»trioze
»tetroze
»pentoze: riboza, dezoksiriboza
(ulaze u sastav nukleinskih kiselina)
»heksoze: glukoza, fruktoza,
galaktoza (energetska uloga)
Pentoze
riboza
dezoksiriboza
Heksoze – C6H12O6
glukoza
fruktoza
galaktoza
Disaharidi
• Izgrađeni od 2 monosaharida
Saharoza običan šećer Glu-Fru
Laktoza mlečni šećer Glu-Gal
Maltoza Glu-Glu
• Energetska uloga
saharoza
laktoza
maltoza
Oligosaharidi
• Izgrađeni od 3-100 monosaharida
• Gradivna uloga – ulaze u sastav
ćelijske membrane
oligosaharid
fosfolipidi
protein
Polisaharidi
• Izgrađeni od 100 do 1000
monosaharida – glukoze
Energetski
Skrob
Životinje i
gljive
Glikogen
Gradivni
Celuloza
Hitin
ćelijski zid
biljaka
egzoskelet
zglavkara,
ćelijski zid
gljiva
Biljke
Skrob
Glikogen
Celuloza
LIPIDI
• Izgrađeni od C,H i O
• Nerastvorljivi u vodi
• Podela:
–Trigliceridi
–Fosfolipidi
–Steroidi
Trigliceridi
• Estri glicerola i 3 masne kiseline
• Energetska uloga
+
3
masna kiselina
glicerol
triglicerid
Fosfolipidi
• Estri glicerola, 2 masne kiseline i fosforne
kiseline
• Grade ćelijske membrane
Polarna glava
- hidrofilna
Nepolaran rep
- hidrofoban
Fosfolipidni dvosloj
Fosfolipidni dvosloj
ćelijske membrane
Hidrofilne
glave
Hidrofobni
repovi
Steroidi
• Derivati holesterola
• Holesterol ulazi u sastav ćelijske
membrane životinja
• Neki steroidi imaju regulatornu ulogu:
polni hormoni i hormoni kore
nadbubrežne žlezde
Glukoza
riboza
Fruktoza
dezoksiriboza
Pentoze
Saharoza
Galaktoza
Laktoza
Maltoza
Heksoze
Monosaharidi
Disaharidi
UGLJENI HIDRATI
Oligosaharidi
Polisaharidi
Skrob
Glikogen
Celuloza
Hitin
LIPIDI
trigliceridi
fosfolipidi
Steroidi
PROTEINI
PROTEINI
• U njihov sastav ulaze: C, H, O i N
• Makromolekuli izgrađeni od 20 vrsta
amino-kiselina povezanih međusobno
peptidnim vezama u linearni polipetidni
lanac
Aminokiseline
• Organska jedinjenja sa dve funkcionalne
grupe: amino-grupom (–NH2) i
karboksilnom grupom (–COOH)
• Razlikuju se po R-grupi
Nepolarne
Vrste aminokiselina
Pozitivno naelektrisane
Polarne nenaelektrisane
Negativno naelektrisane
Peptidna veza
• Nastaje reakcijom između karboksilne
grupe jedne aminokiseline i amino-grupe
druge aminokiseline
dipeptid
Primarna struktura proteina
• Broj i redosled aminokiselina u
polipetpidnom lancu
• Zapisana u genima
Sekundarna struktura proteina
• Dva oblika: αheliks i β-ploča
• Uspostavlja se
formiranjem
vodoničnih veza
između H i O
peptidnih veza
α-heliks
β-ploča
Tercijarna struktura proteina
• Čine ga α-heliksi, β-ploče i “neuređeni”
delovi
Kvaternarna struktura proteina
• Više polipeptidnih lanaca gradi
funkcionalan protein
kolagen
hemoglobin
Prostorni oblik proteina
• Globularni proteini
loptasti – sferni
• Fibrilarni proteini
končasti
Primarna struktura
proteina
Sekundarna struktura
proteina
Tercijarna struktura
proteina
Kvaternarna struktura
proteina
Funkcije proteina
• Gradivna – strukturna: grade ćeliju i tkiva
• Biokatalitička – enzimi – usmeravaju
biohemijske reakcije
• Transportna – hemoglobin, transferin
• Imunološka – antitela
• Kontraktilna – aktin i miozin
• Regulatorna – hormoni
• Rezervna – albumin
PITANJA
•
•
•
•
Koji elementi ulaze u sastav proteina?
Koliko vrsta aminokiselina grade proteine?
Koje su funkcionalne grupe aminokiselina?
Kako su aminokiseline povezane u polipetidni
lanac?
• Kako nastaje peptidna veza?
• Šta je primarna struktura proteina?
• Koja dva oblika sekundarne strukture proteina
postoje?
PITANJA
• Kojim vezama se uspostavlja sekundarna
struktura proteina?
• Šta čini tercijarnu strukturu proteina?
• Koje vrste proteina postoje prema
prostornom obliku?
• Šta je kvaternarna struktura proteina?
• Navedi jedan fibrilarni i jedan globularni
protein?
• Koje uloge imaju proteini?
NUKLEINSKE KISELINE
• izgrađene od polinukleotidnih lanaca
• DNK grade 2 polinukleotidna lanca
• RNK gradi 1 polinukleotidni lanac
NUKLEOTID
• Fosfatna grupa
• Pentoza (dezoksiriboza ili riboza)
• Azotna baza
Azotne baze
• Purinske baze su
derivati purina
• Pirimidinske baze su
derivati pirimidina
citozin
adenin
timin
guanin
uracil
Polinukleotidni
lanac
5’
• Više nukleotida
povezanih
fosfodiestarskim
vezama
3’
Antiparalelnost lanaca DNK
Sparivanje komplementarnih
azotnih baza
• Molekul DNK izgrađen je
od 2 spiralno uvijena
antiparalelna (suprotno
orijentisana)
polinukleotidna lanca,
povezana među sobom
vodoničnim vezama
između kompementarnih
azotnih baza (A-T; G-C)
Uloga nukleinskih kiselina
• DNK je nosilac naslednih (genetičkih)
informacija; kontroliše sintezu proteina
• Vrste RNK su: informaciona RNK,
transportna RNK i ribozomalna RNK
• Sve tri vrste RNK učestvuju u sintezi
proteina
PITANJA
• Kako je građen nukleotid?
• Šta je polinukleotidni lanac?
• Koliko polinukleotidnih lanaca gradi
molekul DNK, a koliko molekul RNK?
• Koji pentozni šećer ulazi u sastav
dezoksiriboze, a koji u sastav riboze?
• Koje azotne baze ulaze u sastav DNK, a
koje u sastav RNK?
PITANJA
• Koje su komplementarne baze u DNK, a
koje u RNK?
• Kako je građen molekul DNK?
• Koja je uloga DNK?
• Koje vrste RNK postoje?
• Koja je uloga RNK?
Slide 36
HEMIJSKI
SASTAV
ĆELIJE
Biogeni elementi
Makroelementi
Mikroelementi
C, H, O, N, S,
Mg, Fe, Cu, Zn,
P, Na, K, Ca,
Mn, Co, I, F
Cl
~ 99% ćelije:
C, H, O, N
Sastav ćelije
Neorganske materije
Organske materije
• Voda
• Soli
• Ugljeni hidrati
• Lipidi
• Proteini
• Nukleinske
kiseline
VODA
•
•
•
•
•
•
70% ćelije
Rastvarač jonskih i polarnih materija
Sredina za biohemijske procese
Životna sredina (za vodene organizme)
Transportna uloga
Učestvuje u termoregulaciji
Struktura molekula vode
Polarna kovalentna veza
• Molekul vode je
dipol
Vodonične veze
Osobine vode
• Visok toplotni kapacitet: sporo se
zagreva i sporo hladi – čuva toplotu
• Velika toplota isparavanja:
isparavanjem vode sa površine telo se
hladi
Značaj: termoregulacija
Ponašanje materija prema vodi
Hidrofilne – imaju
afinitet prema vodi,
privlače vodu
• Joni
• Polarne materije
Hidrofobne –
odbijaju vodu
• Nepolarne materije
Mineralne materije - soli
• U vodenom rastvoru nalaze se u obliku
naelektrisanih čestica – jona
• Katjoni: Na+, K+, Ca2+, Mg2+, Fe2+, Fe3+
• Anjoni: hloridi, fosfati, sulfati, nitrati,
bikarbonati (Cl–, PO43–, SO42–, NO3–,
HCO3–)
ELEKTROLITIČKA DISOCIJACIJA
NaCl → Na+ + Cl–
Hidratisani joni
SO
Makroelementi
Mikroelementi
Biogeni elementi
SASTAV ĆELIJE
Neorganske
materije
Organske
materije
Nukleinske
kiseline
Proteini
Voda
Soli
Ugljeni
hidrati
Lipidi
Organske materije
• Bazirane na ugljeniku
• C atom – četvorovalentan
• C-atomi se povezuju u nizove
(negranate i granate) i prstenove
UGLJENI HIDRATI
• Izgrađeni od C, H i O
• Prema složenosti molekula dele se na:
»Monosaharide
»Disaharide
»Oligosaharide
»Polisaharide
Monosaharidi – Cn(H2O)n
• Prema broju C-atoma dele se na:
»trioze
»tetroze
»pentoze: riboza, dezoksiriboza
(ulaze u sastav nukleinskih kiselina)
»heksoze: glukoza, fruktoza,
galaktoza (energetska uloga)
Pentoze
riboza
dezoksiriboza
Heksoze – C6H12O6
glukoza
fruktoza
galaktoza
Disaharidi
• Izgrađeni od 2 monosaharida
Saharoza običan šećer Glu-Fru
Laktoza mlečni šećer Glu-Gal
Maltoza Glu-Glu
• Energetska uloga
saharoza
laktoza
maltoza
Oligosaharidi
• Izgrađeni od 3-100 monosaharida
• Gradivna uloga – ulaze u sastav
ćelijske membrane
oligosaharid
fosfolipidi
protein
Polisaharidi
• Izgrađeni od 100 do 1000
monosaharida – glukoze
Energetski
Skrob
Životinje i
gljive
Glikogen
Gradivni
Celuloza
Hitin
ćelijski zid
biljaka
egzoskelet
zglavkara,
ćelijski zid
gljiva
Biljke
Skrob
Glikogen
Celuloza
LIPIDI
• Izgrađeni od C,H i O
• Nerastvorljivi u vodi
• Podela:
–Trigliceridi
–Fosfolipidi
–Steroidi
Trigliceridi
• Estri glicerola i 3 masne kiseline
• Energetska uloga
+
3
masna kiselina
glicerol
triglicerid
Fosfolipidi
• Estri glicerola, 2 masne kiseline i fosforne
kiseline
• Grade ćelijske membrane
Polarna glava
- hidrofilna
Nepolaran rep
- hidrofoban
Fosfolipidni dvosloj
Fosfolipidni dvosloj
ćelijske membrane
Hidrofilne
glave
Hidrofobni
repovi
Steroidi
• Derivati holesterola
• Holesterol ulazi u sastav ćelijske
membrane životinja
• Neki steroidi imaju regulatornu ulogu:
polni hormoni i hormoni kore
nadbubrežne žlezde
Glukoza
riboza
Fruktoza
dezoksiriboza
Pentoze
Saharoza
Galaktoza
Laktoza
Maltoza
Heksoze
Monosaharidi
Disaharidi
UGLJENI HIDRATI
Oligosaharidi
Polisaharidi
Skrob
Glikogen
Celuloza
Hitin
LIPIDI
trigliceridi
fosfolipidi
Steroidi
PROTEINI
PROTEINI
• U njihov sastav ulaze: C, H, O i N
• Makromolekuli izgrađeni od 20 vrsta
amino-kiselina povezanih međusobno
peptidnim vezama u linearni polipetidni
lanac
Aminokiseline
• Organska jedinjenja sa dve funkcionalne
grupe: amino-grupom (–NH2) i
karboksilnom grupom (–COOH)
• Razlikuju se po R-grupi
Nepolarne
Vrste aminokiselina
Pozitivno naelektrisane
Polarne nenaelektrisane
Negativno naelektrisane
Peptidna veza
• Nastaje reakcijom između karboksilne
grupe jedne aminokiseline i amino-grupe
druge aminokiseline
dipeptid
Primarna struktura proteina
• Broj i redosled aminokiselina u
polipetpidnom lancu
• Zapisana u genima
Sekundarna struktura proteina
• Dva oblika: αheliks i β-ploča
• Uspostavlja se
formiranjem
vodoničnih veza
između H i O
peptidnih veza
α-heliks
β-ploča
Tercijarna struktura proteina
• Čine ga α-heliksi, β-ploče i “neuređeni”
delovi
Kvaternarna struktura proteina
• Više polipeptidnih lanaca gradi
funkcionalan protein
kolagen
hemoglobin
Prostorni oblik proteina
• Globularni proteini
loptasti – sferni
• Fibrilarni proteini
končasti
Primarna struktura
proteina
Sekundarna struktura
proteina
Tercijarna struktura
proteina
Kvaternarna struktura
proteina
Funkcije proteina
• Gradivna – strukturna: grade ćeliju i tkiva
• Biokatalitička – enzimi – usmeravaju
biohemijske reakcije
• Transportna – hemoglobin, transferin
• Imunološka – antitela
• Kontraktilna – aktin i miozin
• Regulatorna – hormoni
• Rezervna – albumin
PITANJA
•
•
•
•
Koji elementi ulaze u sastav proteina?
Koliko vrsta aminokiselina grade proteine?
Koje su funkcionalne grupe aminokiselina?
Kako su aminokiseline povezane u polipetidni
lanac?
• Kako nastaje peptidna veza?
• Šta je primarna struktura proteina?
• Koja dva oblika sekundarne strukture proteina
postoje?
PITANJA
• Kojim vezama se uspostavlja sekundarna
struktura proteina?
• Šta čini tercijarnu strukturu proteina?
• Koje vrste proteina postoje prema
prostornom obliku?
• Šta je kvaternarna struktura proteina?
• Navedi jedan fibrilarni i jedan globularni
protein?
• Koje uloge imaju proteini?
NUKLEINSKE KISELINE
• izgrađene od polinukleotidnih lanaca
• DNK grade 2 polinukleotidna lanca
• RNK gradi 1 polinukleotidni lanac
NUKLEOTID
• Fosfatna grupa
• Pentoza (dezoksiriboza ili riboza)
• Azotna baza
Azotne baze
• Purinske baze su
derivati purina
• Pirimidinske baze su
derivati pirimidina
citozin
adenin
timin
guanin
uracil
Polinukleotidni
lanac
5’
• Više nukleotida
povezanih
fosfodiestarskim
vezama
3’
Antiparalelnost lanaca DNK
Sparivanje komplementarnih
azotnih baza
• Molekul DNK izgrađen je
od 2 spiralno uvijena
antiparalelna (suprotno
orijentisana)
polinukleotidna lanca,
povezana među sobom
vodoničnim vezama
između kompementarnih
azotnih baza (A-T; G-C)
Uloga nukleinskih kiselina
• DNK je nosilac naslednih (genetičkih)
informacija; kontroliše sintezu proteina
• Vrste RNK su: informaciona RNK,
transportna RNK i ribozomalna RNK
• Sve tri vrste RNK učestvuju u sintezi
proteina
PITANJA
• Kako je građen nukleotid?
• Šta je polinukleotidni lanac?
• Koliko polinukleotidnih lanaca gradi
molekul DNK, a koliko molekul RNK?
• Koji pentozni šećer ulazi u sastav
dezoksiriboze, a koji u sastav riboze?
• Koje azotne baze ulaze u sastav DNK, a
koje u sastav RNK?
PITANJA
• Koje su komplementarne baze u DNK, a
koje u RNK?
• Kako je građen molekul DNK?
• Koja je uloga DNK?
• Koje vrste RNK postoje?
• Koja je uloga RNK?
Slide 37
HEMIJSKI
SASTAV
ĆELIJE
Biogeni elementi
Makroelementi
Mikroelementi
C, H, O, N, S,
Mg, Fe, Cu, Zn,
P, Na, K, Ca,
Mn, Co, I, F
Cl
~ 99% ćelije:
C, H, O, N
Sastav ćelije
Neorganske materije
Organske materije
• Voda
• Soli
• Ugljeni hidrati
• Lipidi
• Proteini
• Nukleinske
kiseline
VODA
•
•
•
•
•
•
70% ćelije
Rastvarač jonskih i polarnih materija
Sredina za biohemijske procese
Životna sredina (za vodene organizme)
Transportna uloga
Učestvuje u termoregulaciji
Struktura molekula vode
Polarna kovalentna veza
• Molekul vode je
dipol
Vodonične veze
Osobine vode
• Visok toplotni kapacitet: sporo se
zagreva i sporo hladi – čuva toplotu
• Velika toplota isparavanja:
isparavanjem vode sa površine telo se
hladi
Značaj: termoregulacija
Ponašanje materija prema vodi
Hidrofilne – imaju
afinitet prema vodi,
privlače vodu
• Joni
• Polarne materije
Hidrofobne –
odbijaju vodu
• Nepolarne materije
Mineralne materije - soli
• U vodenom rastvoru nalaze se u obliku
naelektrisanih čestica – jona
• Katjoni: Na+, K+, Ca2+, Mg2+, Fe2+, Fe3+
• Anjoni: hloridi, fosfati, sulfati, nitrati,
bikarbonati (Cl–, PO43–, SO42–, NO3–,
HCO3–)
ELEKTROLITIČKA DISOCIJACIJA
NaCl → Na+ + Cl–
Hidratisani joni
SO
Makroelementi
Mikroelementi
Biogeni elementi
SASTAV ĆELIJE
Neorganske
materije
Organske
materije
Nukleinske
kiseline
Proteini
Voda
Soli
Ugljeni
hidrati
Lipidi
Organske materije
• Bazirane na ugljeniku
• C atom – četvorovalentan
• C-atomi se povezuju u nizove
(negranate i granate) i prstenove
UGLJENI HIDRATI
• Izgrađeni od C, H i O
• Prema složenosti molekula dele se na:
»Monosaharide
»Disaharide
»Oligosaharide
»Polisaharide
Monosaharidi – Cn(H2O)n
• Prema broju C-atoma dele se na:
»trioze
»tetroze
»pentoze: riboza, dezoksiriboza
(ulaze u sastav nukleinskih kiselina)
»heksoze: glukoza, fruktoza,
galaktoza (energetska uloga)
Pentoze
riboza
dezoksiriboza
Heksoze – C6H12O6
glukoza
fruktoza
galaktoza
Disaharidi
• Izgrađeni od 2 monosaharida
Saharoza običan šećer Glu-Fru
Laktoza mlečni šećer Glu-Gal
Maltoza Glu-Glu
• Energetska uloga
saharoza
laktoza
maltoza
Oligosaharidi
• Izgrađeni od 3-100 monosaharida
• Gradivna uloga – ulaze u sastav
ćelijske membrane
oligosaharid
fosfolipidi
protein
Polisaharidi
• Izgrađeni od 100 do 1000
monosaharida – glukoze
Energetski
Skrob
Životinje i
gljive
Glikogen
Gradivni
Celuloza
Hitin
ćelijski zid
biljaka
egzoskelet
zglavkara,
ćelijski zid
gljiva
Biljke
Skrob
Glikogen
Celuloza
LIPIDI
• Izgrađeni od C,H i O
• Nerastvorljivi u vodi
• Podela:
–Trigliceridi
–Fosfolipidi
–Steroidi
Trigliceridi
• Estri glicerola i 3 masne kiseline
• Energetska uloga
+
3
masna kiselina
glicerol
triglicerid
Fosfolipidi
• Estri glicerola, 2 masne kiseline i fosforne
kiseline
• Grade ćelijske membrane
Polarna glava
- hidrofilna
Nepolaran rep
- hidrofoban
Fosfolipidni dvosloj
Fosfolipidni dvosloj
ćelijske membrane
Hidrofilne
glave
Hidrofobni
repovi
Steroidi
• Derivati holesterola
• Holesterol ulazi u sastav ćelijske
membrane životinja
• Neki steroidi imaju regulatornu ulogu:
polni hormoni i hormoni kore
nadbubrežne žlezde
Glukoza
riboza
Fruktoza
dezoksiriboza
Pentoze
Saharoza
Galaktoza
Laktoza
Maltoza
Heksoze
Monosaharidi
Disaharidi
UGLJENI HIDRATI
Oligosaharidi
Polisaharidi
Skrob
Glikogen
Celuloza
Hitin
LIPIDI
trigliceridi
fosfolipidi
Steroidi
PROTEINI
PROTEINI
• U njihov sastav ulaze: C, H, O i N
• Makromolekuli izgrađeni od 20 vrsta
amino-kiselina povezanih međusobno
peptidnim vezama u linearni polipetidni
lanac
Aminokiseline
• Organska jedinjenja sa dve funkcionalne
grupe: amino-grupom (–NH2) i
karboksilnom grupom (–COOH)
• Razlikuju se po R-grupi
Nepolarne
Vrste aminokiselina
Pozitivno naelektrisane
Polarne nenaelektrisane
Negativno naelektrisane
Peptidna veza
• Nastaje reakcijom između karboksilne
grupe jedne aminokiseline i amino-grupe
druge aminokiseline
dipeptid
Primarna struktura proteina
• Broj i redosled aminokiselina u
polipetpidnom lancu
• Zapisana u genima
Sekundarna struktura proteina
• Dva oblika: αheliks i β-ploča
• Uspostavlja se
formiranjem
vodoničnih veza
između H i O
peptidnih veza
α-heliks
β-ploča
Tercijarna struktura proteina
• Čine ga α-heliksi, β-ploče i “neuređeni”
delovi
Kvaternarna struktura proteina
• Više polipeptidnih lanaca gradi
funkcionalan protein
kolagen
hemoglobin
Prostorni oblik proteina
• Globularni proteini
loptasti – sferni
• Fibrilarni proteini
končasti
Primarna struktura
proteina
Sekundarna struktura
proteina
Tercijarna struktura
proteina
Kvaternarna struktura
proteina
Funkcije proteina
• Gradivna – strukturna: grade ćeliju i tkiva
• Biokatalitička – enzimi – usmeravaju
biohemijske reakcije
• Transportna – hemoglobin, transferin
• Imunološka – antitela
• Kontraktilna – aktin i miozin
• Regulatorna – hormoni
• Rezervna – albumin
PITANJA
•
•
•
•
Koji elementi ulaze u sastav proteina?
Koliko vrsta aminokiselina grade proteine?
Koje su funkcionalne grupe aminokiselina?
Kako su aminokiseline povezane u polipetidni
lanac?
• Kako nastaje peptidna veza?
• Šta je primarna struktura proteina?
• Koja dva oblika sekundarne strukture proteina
postoje?
PITANJA
• Kojim vezama se uspostavlja sekundarna
struktura proteina?
• Šta čini tercijarnu strukturu proteina?
• Koje vrste proteina postoje prema
prostornom obliku?
• Šta je kvaternarna struktura proteina?
• Navedi jedan fibrilarni i jedan globularni
protein?
• Koje uloge imaju proteini?
NUKLEINSKE KISELINE
• izgrađene od polinukleotidnih lanaca
• DNK grade 2 polinukleotidna lanca
• RNK gradi 1 polinukleotidni lanac
NUKLEOTID
• Fosfatna grupa
• Pentoza (dezoksiriboza ili riboza)
• Azotna baza
Azotne baze
• Purinske baze su
derivati purina
• Pirimidinske baze su
derivati pirimidina
citozin
adenin
timin
guanin
uracil
Polinukleotidni
lanac
5’
• Više nukleotida
povezanih
fosfodiestarskim
vezama
3’
Antiparalelnost lanaca DNK
Sparivanje komplementarnih
azotnih baza
• Molekul DNK izgrađen je
od 2 spiralno uvijena
antiparalelna (suprotno
orijentisana)
polinukleotidna lanca,
povezana među sobom
vodoničnim vezama
između kompementarnih
azotnih baza (A-T; G-C)
Uloga nukleinskih kiselina
• DNK je nosilac naslednih (genetičkih)
informacija; kontroliše sintezu proteina
• Vrste RNK su: informaciona RNK,
transportna RNK i ribozomalna RNK
• Sve tri vrste RNK učestvuju u sintezi
proteina
PITANJA
• Kako je građen nukleotid?
• Šta je polinukleotidni lanac?
• Koliko polinukleotidnih lanaca gradi
molekul DNK, a koliko molekul RNK?
• Koji pentozni šećer ulazi u sastav
dezoksiriboze, a koji u sastav riboze?
• Koje azotne baze ulaze u sastav DNK, a
koje u sastav RNK?
PITANJA
• Koje su komplementarne baze u DNK, a
koje u RNK?
• Kako je građen molekul DNK?
• Koja je uloga DNK?
• Koje vrste RNK postoje?
• Koja je uloga RNK?
Slide 38
HEMIJSKI
SASTAV
ĆELIJE
Biogeni elementi
Makroelementi
Mikroelementi
C, H, O, N, S,
Mg, Fe, Cu, Zn,
P, Na, K, Ca,
Mn, Co, I, F
Cl
~ 99% ćelije:
C, H, O, N
Sastav ćelije
Neorganske materije
Organske materije
• Voda
• Soli
• Ugljeni hidrati
• Lipidi
• Proteini
• Nukleinske
kiseline
VODA
•
•
•
•
•
•
70% ćelije
Rastvarač jonskih i polarnih materija
Sredina za biohemijske procese
Životna sredina (za vodene organizme)
Transportna uloga
Učestvuje u termoregulaciji
Struktura molekula vode
Polarna kovalentna veza
• Molekul vode je
dipol
Vodonične veze
Osobine vode
• Visok toplotni kapacitet: sporo se
zagreva i sporo hladi – čuva toplotu
• Velika toplota isparavanja:
isparavanjem vode sa površine telo se
hladi
Značaj: termoregulacija
Ponašanje materija prema vodi
Hidrofilne – imaju
afinitet prema vodi,
privlače vodu
• Joni
• Polarne materije
Hidrofobne –
odbijaju vodu
• Nepolarne materije
Mineralne materije - soli
• U vodenom rastvoru nalaze se u obliku
naelektrisanih čestica – jona
• Katjoni: Na+, K+, Ca2+, Mg2+, Fe2+, Fe3+
• Anjoni: hloridi, fosfati, sulfati, nitrati,
bikarbonati (Cl–, PO43–, SO42–, NO3–,
HCO3–)
ELEKTROLITIČKA DISOCIJACIJA
NaCl → Na+ + Cl–
Hidratisani joni
SO
Makroelementi
Mikroelementi
Biogeni elementi
SASTAV ĆELIJE
Neorganske
materije
Organske
materije
Nukleinske
kiseline
Proteini
Voda
Soli
Ugljeni
hidrati
Lipidi
Organske materije
• Bazirane na ugljeniku
• C atom – četvorovalentan
• C-atomi se povezuju u nizove
(negranate i granate) i prstenove
UGLJENI HIDRATI
• Izgrađeni od C, H i O
• Prema složenosti molekula dele se na:
»Monosaharide
»Disaharide
»Oligosaharide
»Polisaharide
Monosaharidi – Cn(H2O)n
• Prema broju C-atoma dele se na:
»trioze
»tetroze
»pentoze: riboza, dezoksiriboza
(ulaze u sastav nukleinskih kiselina)
»heksoze: glukoza, fruktoza,
galaktoza (energetska uloga)
Pentoze
riboza
dezoksiriboza
Heksoze – C6H12O6
glukoza
fruktoza
galaktoza
Disaharidi
• Izgrađeni od 2 monosaharida
Saharoza običan šećer Glu-Fru
Laktoza mlečni šećer Glu-Gal
Maltoza Glu-Glu
• Energetska uloga
saharoza
laktoza
maltoza
Oligosaharidi
• Izgrađeni od 3-100 monosaharida
• Gradivna uloga – ulaze u sastav
ćelijske membrane
oligosaharid
fosfolipidi
protein
Polisaharidi
• Izgrađeni od 100 do 1000
monosaharida – glukoze
Energetski
Skrob
Životinje i
gljive
Glikogen
Gradivni
Celuloza
Hitin
ćelijski zid
biljaka
egzoskelet
zglavkara,
ćelijski zid
gljiva
Biljke
Skrob
Glikogen
Celuloza
LIPIDI
• Izgrađeni od C,H i O
• Nerastvorljivi u vodi
• Podela:
–Trigliceridi
–Fosfolipidi
–Steroidi
Trigliceridi
• Estri glicerola i 3 masne kiseline
• Energetska uloga
+
3
masna kiselina
glicerol
triglicerid
Fosfolipidi
• Estri glicerola, 2 masne kiseline i fosforne
kiseline
• Grade ćelijske membrane
Polarna glava
- hidrofilna
Nepolaran rep
- hidrofoban
Fosfolipidni dvosloj
Fosfolipidni dvosloj
ćelijske membrane
Hidrofilne
glave
Hidrofobni
repovi
Steroidi
• Derivati holesterola
• Holesterol ulazi u sastav ćelijske
membrane životinja
• Neki steroidi imaju regulatornu ulogu:
polni hormoni i hormoni kore
nadbubrežne žlezde
Glukoza
riboza
Fruktoza
dezoksiriboza
Pentoze
Saharoza
Galaktoza
Laktoza
Maltoza
Heksoze
Monosaharidi
Disaharidi
UGLJENI HIDRATI
Oligosaharidi
Polisaharidi
Skrob
Glikogen
Celuloza
Hitin
LIPIDI
trigliceridi
fosfolipidi
Steroidi
PROTEINI
PROTEINI
• U njihov sastav ulaze: C, H, O i N
• Makromolekuli izgrađeni od 20 vrsta
amino-kiselina povezanih međusobno
peptidnim vezama u linearni polipetidni
lanac
Aminokiseline
• Organska jedinjenja sa dve funkcionalne
grupe: amino-grupom (–NH2) i
karboksilnom grupom (–COOH)
• Razlikuju se po R-grupi
Nepolarne
Vrste aminokiselina
Pozitivno naelektrisane
Polarne nenaelektrisane
Negativno naelektrisane
Peptidna veza
• Nastaje reakcijom između karboksilne
grupe jedne aminokiseline i amino-grupe
druge aminokiseline
dipeptid
Primarna struktura proteina
• Broj i redosled aminokiselina u
polipetpidnom lancu
• Zapisana u genima
Sekundarna struktura proteina
• Dva oblika: αheliks i β-ploča
• Uspostavlja se
formiranjem
vodoničnih veza
između H i O
peptidnih veza
α-heliks
β-ploča
Tercijarna struktura proteina
• Čine ga α-heliksi, β-ploče i “neuređeni”
delovi
Kvaternarna struktura proteina
• Više polipeptidnih lanaca gradi
funkcionalan protein
kolagen
hemoglobin
Prostorni oblik proteina
• Globularni proteini
loptasti – sferni
• Fibrilarni proteini
končasti
Primarna struktura
proteina
Sekundarna struktura
proteina
Tercijarna struktura
proteina
Kvaternarna struktura
proteina
Funkcije proteina
• Gradivna – strukturna: grade ćeliju i tkiva
• Biokatalitička – enzimi – usmeravaju
biohemijske reakcije
• Transportna – hemoglobin, transferin
• Imunološka – antitela
• Kontraktilna – aktin i miozin
• Regulatorna – hormoni
• Rezervna – albumin
PITANJA
•
•
•
•
Koji elementi ulaze u sastav proteina?
Koliko vrsta aminokiselina grade proteine?
Koje su funkcionalne grupe aminokiselina?
Kako su aminokiseline povezane u polipetidni
lanac?
• Kako nastaje peptidna veza?
• Šta je primarna struktura proteina?
• Koja dva oblika sekundarne strukture proteina
postoje?
PITANJA
• Kojim vezama se uspostavlja sekundarna
struktura proteina?
• Šta čini tercijarnu strukturu proteina?
• Koje vrste proteina postoje prema
prostornom obliku?
• Šta je kvaternarna struktura proteina?
• Navedi jedan fibrilarni i jedan globularni
protein?
• Koje uloge imaju proteini?
NUKLEINSKE KISELINE
• izgrađene od polinukleotidnih lanaca
• DNK grade 2 polinukleotidna lanca
• RNK gradi 1 polinukleotidni lanac
NUKLEOTID
• Fosfatna grupa
• Pentoza (dezoksiriboza ili riboza)
• Azotna baza
Azotne baze
• Purinske baze su
derivati purina
• Pirimidinske baze su
derivati pirimidina
citozin
adenin
timin
guanin
uracil
Polinukleotidni
lanac
5’
• Više nukleotida
povezanih
fosfodiestarskim
vezama
3’
Antiparalelnost lanaca DNK
Sparivanje komplementarnih
azotnih baza
• Molekul DNK izgrađen je
od 2 spiralno uvijena
antiparalelna (suprotno
orijentisana)
polinukleotidna lanca,
povezana među sobom
vodoničnim vezama
između kompementarnih
azotnih baza (A-T; G-C)
Uloga nukleinskih kiselina
• DNK je nosilac naslednih (genetičkih)
informacija; kontroliše sintezu proteina
• Vrste RNK su: informaciona RNK,
transportna RNK i ribozomalna RNK
• Sve tri vrste RNK učestvuju u sintezi
proteina
PITANJA
• Kako je građen nukleotid?
• Šta je polinukleotidni lanac?
• Koliko polinukleotidnih lanaca gradi
molekul DNK, a koliko molekul RNK?
• Koji pentozni šećer ulazi u sastav
dezoksiriboze, a koji u sastav riboze?
• Koje azotne baze ulaze u sastav DNK, a
koje u sastav RNK?
PITANJA
• Koje su komplementarne baze u DNK, a
koje u RNK?
• Kako je građen molekul DNK?
• Koja je uloga DNK?
• Koje vrste RNK postoje?
• Koja je uloga RNK?
Slide 39
HEMIJSKI
SASTAV
ĆELIJE
Biogeni elementi
Makroelementi
Mikroelementi
C, H, O, N, S,
Mg, Fe, Cu, Zn,
P, Na, K, Ca,
Mn, Co, I, F
Cl
~ 99% ćelije:
C, H, O, N
Sastav ćelije
Neorganske materije
Organske materije
• Voda
• Soli
• Ugljeni hidrati
• Lipidi
• Proteini
• Nukleinske
kiseline
VODA
•
•
•
•
•
•
70% ćelije
Rastvarač jonskih i polarnih materija
Sredina za biohemijske procese
Životna sredina (za vodene organizme)
Transportna uloga
Učestvuje u termoregulaciji
Struktura molekula vode
Polarna kovalentna veza
• Molekul vode je
dipol
Vodonične veze
Osobine vode
• Visok toplotni kapacitet: sporo se
zagreva i sporo hladi – čuva toplotu
• Velika toplota isparavanja:
isparavanjem vode sa površine telo se
hladi
Značaj: termoregulacija
Ponašanje materija prema vodi
Hidrofilne – imaju
afinitet prema vodi,
privlače vodu
• Joni
• Polarne materije
Hidrofobne –
odbijaju vodu
• Nepolarne materije
Mineralne materije - soli
• U vodenom rastvoru nalaze se u obliku
naelektrisanih čestica – jona
• Katjoni: Na+, K+, Ca2+, Mg2+, Fe2+, Fe3+
• Anjoni: hloridi, fosfati, sulfati, nitrati,
bikarbonati (Cl–, PO43–, SO42–, NO3–,
HCO3–)
ELEKTROLITIČKA DISOCIJACIJA
NaCl → Na+ + Cl–
Hidratisani joni
SO
Makroelementi
Mikroelementi
Biogeni elementi
SASTAV ĆELIJE
Neorganske
materije
Organske
materije
Nukleinske
kiseline
Proteini
Voda
Soli
Ugljeni
hidrati
Lipidi
Organske materije
• Bazirane na ugljeniku
• C atom – četvorovalentan
• C-atomi se povezuju u nizove
(negranate i granate) i prstenove
UGLJENI HIDRATI
• Izgrađeni od C, H i O
• Prema složenosti molekula dele se na:
»Monosaharide
»Disaharide
»Oligosaharide
»Polisaharide
Monosaharidi – Cn(H2O)n
• Prema broju C-atoma dele se na:
»trioze
»tetroze
»pentoze: riboza, dezoksiriboza
(ulaze u sastav nukleinskih kiselina)
»heksoze: glukoza, fruktoza,
galaktoza (energetska uloga)
Pentoze
riboza
dezoksiriboza
Heksoze – C6H12O6
glukoza
fruktoza
galaktoza
Disaharidi
• Izgrađeni od 2 monosaharida
Saharoza običan šećer Glu-Fru
Laktoza mlečni šećer Glu-Gal
Maltoza Glu-Glu
• Energetska uloga
saharoza
laktoza
maltoza
Oligosaharidi
• Izgrađeni od 3-100 monosaharida
• Gradivna uloga – ulaze u sastav
ćelijske membrane
oligosaharid
fosfolipidi
protein
Polisaharidi
• Izgrađeni od 100 do 1000
monosaharida – glukoze
Energetski
Skrob
Životinje i
gljive
Glikogen
Gradivni
Celuloza
Hitin
ćelijski zid
biljaka
egzoskelet
zglavkara,
ćelijski zid
gljiva
Biljke
Skrob
Glikogen
Celuloza
LIPIDI
• Izgrađeni od C,H i O
• Nerastvorljivi u vodi
• Podela:
–Trigliceridi
–Fosfolipidi
–Steroidi
Trigliceridi
• Estri glicerola i 3 masne kiseline
• Energetska uloga
+
3
masna kiselina
glicerol
triglicerid
Fosfolipidi
• Estri glicerola, 2 masne kiseline i fosforne
kiseline
• Grade ćelijske membrane
Polarna glava
- hidrofilna
Nepolaran rep
- hidrofoban
Fosfolipidni dvosloj
Fosfolipidni dvosloj
ćelijske membrane
Hidrofilne
glave
Hidrofobni
repovi
Steroidi
• Derivati holesterola
• Holesterol ulazi u sastav ćelijske
membrane životinja
• Neki steroidi imaju regulatornu ulogu:
polni hormoni i hormoni kore
nadbubrežne žlezde
Glukoza
riboza
Fruktoza
dezoksiriboza
Pentoze
Saharoza
Galaktoza
Laktoza
Maltoza
Heksoze
Monosaharidi
Disaharidi
UGLJENI HIDRATI
Oligosaharidi
Polisaharidi
Skrob
Glikogen
Celuloza
Hitin
LIPIDI
trigliceridi
fosfolipidi
Steroidi
PROTEINI
PROTEINI
• U njihov sastav ulaze: C, H, O i N
• Makromolekuli izgrađeni od 20 vrsta
amino-kiselina povezanih međusobno
peptidnim vezama u linearni polipetidni
lanac
Aminokiseline
• Organska jedinjenja sa dve funkcionalne
grupe: amino-grupom (–NH2) i
karboksilnom grupom (–COOH)
• Razlikuju se po R-grupi
Nepolarne
Vrste aminokiselina
Pozitivno naelektrisane
Polarne nenaelektrisane
Negativno naelektrisane
Peptidna veza
• Nastaje reakcijom između karboksilne
grupe jedne aminokiseline i amino-grupe
druge aminokiseline
dipeptid
Primarna struktura proteina
• Broj i redosled aminokiselina u
polipetpidnom lancu
• Zapisana u genima
Sekundarna struktura proteina
• Dva oblika: αheliks i β-ploča
• Uspostavlja se
formiranjem
vodoničnih veza
između H i O
peptidnih veza
α-heliks
β-ploča
Tercijarna struktura proteina
• Čine ga α-heliksi, β-ploče i “neuređeni”
delovi
Kvaternarna struktura proteina
• Više polipeptidnih lanaca gradi
funkcionalan protein
kolagen
hemoglobin
Prostorni oblik proteina
• Globularni proteini
loptasti – sferni
• Fibrilarni proteini
končasti
Primarna struktura
proteina
Sekundarna struktura
proteina
Tercijarna struktura
proteina
Kvaternarna struktura
proteina
Funkcije proteina
• Gradivna – strukturna: grade ćeliju i tkiva
• Biokatalitička – enzimi – usmeravaju
biohemijske reakcije
• Transportna – hemoglobin, transferin
• Imunološka – antitela
• Kontraktilna – aktin i miozin
• Regulatorna – hormoni
• Rezervna – albumin
PITANJA
•
•
•
•
Koji elementi ulaze u sastav proteina?
Koliko vrsta aminokiselina grade proteine?
Koje su funkcionalne grupe aminokiselina?
Kako su aminokiseline povezane u polipetidni
lanac?
• Kako nastaje peptidna veza?
• Šta je primarna struktura proteina?
• Koja dva oblika sekundarne strukture proteina
postoje?
PITANJA
• Kojim vezama se uspostavlja sekundarna
struktura proteina?
• Šta čini tercijarnu strukturu proteina?
• Koje vrste proteina postoje prema
prostornom obliku?
• Šta je kvaternarna struktura proteina?
• Navedi jedan fibrilarni i jedan globularni
protein?
• Koje uloge imaju proteini?
NUKLEINSKE KISELINE
• izgrađene od polinukleotidnih lanaca
• DNK grade 2 polinukleotidna lanca
• RNK gradi 1 polinukleotidni lanac
NUKLEOTID
• Fosfatna grupa
• Pentoza (dezoksiriboza ili riboza)
• Azotna baza
Azotne baze
• Purinske baze su
derivati purina
• Pirimidinske baze su
derivati pirimidina
citozin
adenin
timin
guanin
uracil
Polinukleotidni
lanac
5’
• Više nukleotida
povezanih
fosfodiestarskim
vezama
3’
Antiparalelnost lanaca DNK
Sparivanje komplementarnih
azotnih baza
• Molekul DNK izgrađen je
od 2 spiralno uvijena
antiparalelna (suprotno
orijentisana)
polinukleotidna lanca,
povezana među sobom
vodoničnim vezama
između kompementarnih
azotnih baza (A-T; G-C)
Uloga nukleinskih kiselina
• DNK je nosilac naslednih (genetičkih)
informacija; kontroliše sintezu proteina
• Vrste RNK su: informaciona RNK,
transportna RNK i ribozomalna RNK
• Sve tri vrste RNK učestvuju u sintezi
proteina
PITANJA
• Kako je građen nukleotid?
• Šta je polinukleotidni lanac?
• Koliko polinukleotidnih lanaca gradi
molekul DNK, a koliko molekul RNK?
• Koji pentozni šećer ulazi u sastav
dezoksiriboze, a koji u sastav riboze?
• Koje azotne baze ulaze u sastav DNK, a
koje u sastav RNK?
PITANJA
• Koje su komplementarne baze u DNK, a
koje u RNK?
• Kako je građen molekul DNK?
• Koja je uloga DNK?
• Koje vrste RNK postoje?
• Koja je uloga RNK?
Slide 40
HEMIJSKI
SASTAV
ĆELIJE
Biogeni elementi
Makroelementi
Mikroelementi
C, H, O, N, S,
Mg, Fe, Cu, Zn,
P, Na, K, Ca,
Mn, Co, I, F
Cl
~ 99% ćelije:
C, H, O, N
Sastav ćelije
Neorganske materije
Organske materije
• Voda
• Soli
• Ugljeni hidrati
• Lipidi
• Proteini
• Nukleinske
kiseline
VODA
•
•
•
•
•
•
70% ćelije
Rastvarač jonskih i polarnih materija
Sredina za biohemijske procese
Životna sredina (za vodene organizme)
Transportna uloga
Učestvuje u termoregulaciji
Struktura molekula vode
Polarna kovalentna veza
• Molekul vode je
dipol
Vodonične veze
Osobine vode
• Visok toplotni kapacitet: sporo se
zagreva i sporo hladi – čuva toplotu
• Velika toplota isparavanja:
isparavanjem vode sa površine telo se
hladi
Značaj: termoregulacija
Ponašanje materija prema vodi
Hidrofilne – imaju
afinitet prema vodi,
privlače vodu
• Joni
• Polarne materije
Hidrofobne –
odbijaju vodu
• Nepolarne materije
Mineralne materije - soli
• U vodenom rastvoru nalaze se u obliku
naelektrisanih čestica – jona
• Katjoni: Na+, K+, Ca2+, Mg2+, Fe2+, Fe3+
• Anjoni: hloridi, fosfati, sulfati, nitrati,
bikarbonati (Cl–, PO43–, SO42–, NO3–,
HCO3–)
ELEKTROLITIČKA DISOCIJACIJA
NaCl → Na+ + Cl–
Hidratisani joni
SO
Makroelementi
Mikroelementi
Biogeni elementi
SASTAV ĆELIJE
Neorganske
materije
Organske
materije
Nukleinske
kiseline
Proteini
Voda
Soli
Ugljeni
hidrati
Lipidi
Organske materije
• Bazirane na ugljeniku
• C atom – četvorovalentan
• C-atomi se povezuju u nizove
(negranate i granate) i prstenove
UGLJENI HIDRATI
• Izgrađeni od C, H i O
• Prema složenosti molekula dele se na:
»Monosaharide
»Disaharide
»Oligosaharide
»Polisaharide
Monosaharidi – Cn(H2O)n
• Prema broju C-atoma dele se na:
»trioze
»tetroze
»pentoze: riboza, dezoksiriboza
(ulaze u sastav nukleinskih kiselina)
»heksoze: glukoza, fruktoza,
galaktoza (energetska uloga)
Pentoze
riboza
dezoksiriboza
Heksoze – C6H12O6
glukoza
fruktoza
galaktoza
Disaharidi
• Izgrađeni od 2 monosaharida
Saharoza običan šećer Glu-Fru
Laktoza mlečni šećer Glu-Gal
Maltoza Glu-Glu
• Energetska uloga
saharoza
laktoza
maltoza
Oligosaharidi
• Izgrađeni od 3-100 monosaharida
• Gradivna uloga – ulaze u sastav
ćelijske membrane
oligosaharid
fosfolipidi
protein
Polisaharidi
• Izgrađeni od 100 do 1000
monosaharida – glukoze
Energetski
Skrob
Životinje i
gljive
Glikogen
Gradivni
Celuloza
Hitin
ćelijski zid
biljaka
egzoskelet
zglavkara,
ćelijski zid
gljiva
Biljke
Skrob
Glikogen
Celuloza
LIPIDI
• Izgrađeni od C,H i O
• Nerastvorljivi u vodi
• Podela:
–Trigliceridi
–Fosfolipidi
–Steroidi
Trigliceridi
• Estri glicerola i 3 masne kiseline
• Energetska uloga
+
3
masna kiselina
glicerol
triglicerid
Fosfolipidi
• Estri glicerola, 2 masne kiseline i fosforne
kiseline
• Grade ćelijske membrane
Polarna glava
- hidrofilna
Nepolaran rep
- hidrofoban
Fosfolipidni dvosloj
Fosfolipidni dvosloj
ćelijske membrane
Hidrofilne
glave
Hidrofobni
repovi
Steroidi
• Derivati holesterola
• Holesterol ulazi u sastav ćelijske
membrane životinja
• Neki steroidi imaju regulatornu ulogu:
polni hormoni i hormoni kore
nadbubrežne žlezde
Glukoza
riboza
Fruktoza
dezoksiriboza
Pentoze
Saharoza
Galaktoza
Laktoza
Maltoza
Heksoze
Monosaharidi
Disaharidi
UGLJENI HIDRATI
Oligosaharidi
Polisaharidi
Skrob
Glikogen
Celuloza
Hitin
LIPIDI
trigliceridi
fosfolipidi
Steroidi
PROTEINI
PROTEINI
• U njihov sastav ulaze: C, H, O i N
• Makromolekuli izgrađeni od 20 vrsta
amino-kiselina povezanih međusobno
peptidnim vezama u linearni polipetidni
lanac
Aminokiseline
• Organska jedinjenja sa dve funkcionalne
grupe: amino-grupom (–NH2) i
karboksilnom grupom (–COOH)
• Razlikuju se po R-grupi
Nepolarne
Vrste aminokiselina
Pozitivno naelektrisane
Polarne nenaelektrisane
Negativno naelektrisane
Peptidna veza
• Nastaje reakcijom između karboksilne
grupe jedne aminokiseline i amino-grupe
druge aminokiseline
dipeptid
Primarna struktura proteina
• Broj i redosled aminokiselina u
polipetpidnom lancu
• Zapisana u genima
Sekundarna struktura proteina
• Dva oblika: αheliks i β-ploča
• Uspostavlja se
formiranjem
vodoničnih veza
između H i O
peptidnih veza
α-heliks
β-ploča
Tercijarna struktura proteina
• Čine ga α-heliksi, β-ploče i “neuređeni”
delovi
Kvaternarna struktura proteina
• Više polipeptidnih lanaca gradi
funkcionalan protein
kolagen
hemoglobin
Prostorni oblik proteina
• Globularni proteini
loptasti – sferni
• Fibrilarni proteini
končasti
Primarna struktura
proteina
Sekundarna struktura
proteina
Tercijarna struktura
proteina
Kvaternarna struktura
proteina
Funkcije proteina
• Gradivna – strukturna: grade ćeliju i tkiva
• Biokatalitička – enzimi – usmeravaju
biohemijske reakcije
• Transportna – hemoglobin, transferin
• Imunološka – antitela
• Kontraktilna – aktin i miozin
• Regulatorna – hormoni
• Rezervna – albumin
PITANJA
•
•
•
•
Koji elementi ulaze u sastav proteina?
Koliko vrsta aminokiselina grade proteine?
Koje su funkcionalne grupe aminokiselina?
Kako su aminokiseline povezane u polipetidni
lanac?
• Kako nastaje peptidna veza?
• Šta je primarna struktura proteina?
• Koja dva oblika sekundarne strukture proteina
postoje?
PITANJA
• Kojim vezama se uspostavlja sekundarna
struktura proteina?
• Šta čini tercijarnu strukturu proteina?
• Koje vrste proteina postoje prema
prostornom obliku?
• Šta je kvaternarna struktura proteina?
• Navedi jedan fibrilarni i jedan globularni
protein?
• Koje uloge imaju proteini?
NUKLEINSKE KISELINE
• izgrađene od polinukleotidnih lanaca
• DNK grade 2 polinukleotidna lanca
• RNK gradi 1 polinukleotidni lanac
NUKLEOTID
• Fosfatna grupa
• Pentoza (dezoksiriboza ili riboza)
• Azotna baza
Azotne baze
• Purinske baze su
derivati purina
• Pirimidinske baze su
derivati pirimidina
citozin
adenin
timin
guanin
uracil
Polinukleotidni
lanac
5’
• Više nukleotida
povezanih
fosfodiestarskim
vezama
3’
Antiparalelnost lanaca DNK
Sparivanje komplementarnih
azotnih baza
• Molekul DNK izgrađen je
od 2 spiralno uvijena
antiparalelna (suprotno
orijentisana)
polinukleotidna lanca,
povezana među sobom
vodoničnim vezama
između kompementarnih
azotnih baza (A-T; G-C)
Uloga nukleinskih kiselina
• DNK je nosilac naslednih (genetičkih)
informacija; kontroliše sintezu proteina
• Vrste RNK su: informaciona RNK,
transportna RNK i ribozomalna RNK
• Sve tri vrste RNK učestvuju u sintezi
proteina
PITANJA
• Kako je građen nukleotid?
• Šta je polinukleotidni lanac?
• Koliko polinukleotidnih lanaca gradi
molekul DNK, a koliko molekul RNK?
• Koji pentozni šećer ulazi u sastav
dezoksiriboze, a koji u sastav riboze?
• Koje azotne baze ulaze u sastav DNK, a
koje u sastav RNK?
PITANJA
• Koje su komplementarne baze u DNK, a
koje u RNK?
• Kako je građen molekul DNK?
• Koja je uloga DNK?
• Koje vrste RNK postoje?
• Koja je uloga RNK?
Slide 41
HEMIJSKI
SASTAV
ĆELIJE
Biogeni elementi
Makroelementi
Mikroelementi
C, H, O, N, S,
Mg, Fe, Cu, Zn,
P, Na, K, Ca,
Mn, Co, I, F
Cl
~ 99% ćelije:
C, H, O, N
Sastav ćelije
Neorganske materije
Organske materije
• Voda
• Soli
• Ugljeni hidrati
• Lipidi
• Proteini
• Nukleinske
kiseline
VODA
•
•
•
•
•
•
70% ćelije
Rastvarač jonskih i polarnih materija
Sredina za biohemijske procese
Životna sredina (za vodene organizme)
Transportna uloga
Učestvuje u termoregulaciji
Struktura molekula vode
Polarna kovalentna veza
• Molekul vode je
dipol
Vodonične veze
Osobine vode
• Visok toplotni kapacitet: sporo se
zagreva i sporo hladi – čuva toplotu
• Velika toplota isparavanja:
isparavanjem vode sa površine telo se
hladi
Značaj: termoregulacija
Ponašanje materija prema vodi
Hidrofilne – imaju
afinitet prema vodi,
privlače vodu
• Joni
• Polarne materije
Hidrofobne –
odbijaju vodu
• Nepolarne materije
Mineralne materije - soli
• U vodenom rastvoru nalaze se u obliku
naelektrisanih čestica – jona
• Katjoni: Na+, K+, Ca2+, Mg2+, Fe2+, Fe3+
• Anjoni: hloridi, fosfati, sulfati, nitrati,
bikarbonati (Cl–, PO43–, SO42–, NO3–,
HCO3–)
ELEKTROLITIČKA DISOCIJACIJA
NaCl → Na+ + Cl–
Hidratisani joni
SO
Makroelementi
Mikroelementi
Biogeni elementi
SASTAV ĆELIJE
Neorganske
materije
Organske
materije
Nukleinske
kiseline
Proteini
Voda
Soli
Ugljeni
hidrati
Lipidi
Organske materije
• Bazirane na ugljeniku
• C atom – četvorovalentan
• C-atomi se povezuju u nizove
(negranate i granate) i prstenove
UGLJENI HIDRATI
• Izgrađeni od C, H i O
• Prema složenosti molekula dele se na:
»Monosaharide
»Disaharide
»Oligosaharide
»Polisaharide
Monosaharidi – Cn(H2O)n
• Prema broju C-atoma dele se na:
»trioze
»tetroze
»pentoze: riboza, dezoksiriboza
(ulaze u sastav nukleinskih kiselina)
»heksoze: glukoza, fruktoza,
galaktoza (energetska uloga)
Pentoze
riboza
dezoksiriboza
Heksoze – C6H12O6
glukoza
fruktoza
galaktoza
Disaharidi
• Izgrađeni od 2 monosaharida
Saharoza običan šećer Glu-Fru
Laktoza mlečni šećer Glu-Gal
Maltoza Glu-Glu
• Energetska uloga
saharoza
laktoza
maltoza
Oligosaharidi
• Izgrađeni od 3-100 monosaharida
• Gradivna uloga – ulaze u sastav
ćelijske membrane
oligosaharid
fosfolipidi
protein
Polisaharidi
• Izgrađeni od 100 do 1000
monosaharida – glukoze
Energetski
Skrob
Životinje i
gljive
Glikogen
Gradivni
Celuloza
Hitin
ćelijski zid
biljaka
egzoskelet
zglavkara,
ćelijski zid
gljiva
Biljke
Skrob
Glikogen
Celuloza
LIPIDI
• Izgrađeni od C,H i O
• Nerastvorljivi u vodi
• Podela:
–Trigliceridi
–Fosfolipidi
–Steroidi
Trigliceridi
• Estri glicerola i 3 masne kiseline
• Energetska uloga
+
3
masna kiselina
glicerol
triglicerid
Fosfolipidi
• Estri glicerola, 2 masne kiseline i fosforne
kiseline
• Grade ćelijske membrane
Polarna glava
- hidrofilna
Nepolaran rep
- hidrofoban
Fosfolipidni dvosloj
Fosfolipidni dvosloj
ćelijske membrane
Hidrofilne
glave
Hidrofobni
repovi
Steroidi
• Derivati holesterola
• Holesterol ulazi u sastav ćelijske
membrane životinja
• Neki steroidi imaju regulatornu ulogu:
polni hormoni i hormoni kore
nadbubrežne žlezde
Glukoza
riboza
Fruktoza
dezoksiriboza
Pentoze
Saharoza
Galaktoza
Laktoza
Maltoza
Heksoze
Monosaharidi
Disaharidi
UGLJENI HIDRATI
Oligosaharidi
Polisaharidi
Skrob
Glikogen
Celuloza
Hitin
LIPIDI
trigliceridi
fosfolipidi
Steroidi
PROTEINI
PROTEINI
• U njihov sastav ulaze: C, H, O i N
• Makromolekuli izgrađeni od 20 vrsta
amino-kiselina povezanih međusobno
peptidnim vezama u linearni polipetidni
lanac
Aminokiseline
• Organska jedinjenja sa dve funkcionalne
grupe: amino-grupom (–NH2) i
karboksilnom grupom (–COOH)
• Razlikuju se po R-grupi
Nepolarne
Vrste aminokiselina
Pozitivno naelektrisane
Polarne nenaelektrisane
Negativno naelektrisane
Peptidna veza
• Nastaje reakcijom između karboksilne
grupe jedne aminokiseline i amino-grupe
druge aminokiseline
dipeptid
Primarna struktura proteina
• Broj i redosled aminokiselina u
polipetpidnom lancu
• Zapisana u genima
Sekundarna struktura proteina
• Dva oblika: αheliks i β-ploča
• Uspostavlja se
formiranjem
vodoničnih veza
između H i O
peptidnih veza
α-heliks
β-ploča
Tercijarna struktura proteina
• Čine ga α-heliksi, β-ploče i “neuređeni”
delovi
Kvaternarna struktura proteina
• Više polipeptidnih lanaca gradi
funkcionalan protein
kolagen
hemoglobin
Prostorni oblik proteina
• Globularni proteini
loptasti – sferni
• Fibrilarni proteini
končasti
Primarna struktura
proteina
Sekundarna struktura
proteina
Tercijarna struktura
proteina
Kvaternarna struktura
proteina
Funkcije proteina
• Gradivna – strukturna: grade ćeliju i tkiva
• Biokatalitička – enzimi – usmeravaju
biohemijske reakcije
• Transportna – hemoglobin, transferin
• Imunološka – antitela
• Kontraktilna – aktin i miozin
• Regulatorna – hormoni
• Rezervna – albumin
PITANJA
•
•
•
•
Koji elementi ulaze u sastav proteina?
Koliko vrsta aminokiselina grade proteine?
Koje su funkcionalne grupe aminokiselina?
Kako su aminokiseline povezane u polipetidni
lanac?
• Kako nastaje peptidna veza?
• Šta je primarna struktura proteina?
• Koja dva oblika sekundarne strukture proteina
postoje?
PITANJA
• Kojim vezama se uspostavlja sekundarna
struktura proteina?
• Šta čini tercijarnu strukturu proteina?
• Koje vrste proteina postoje prema
prostornom obliku?
• Šta je kvaternarna struktura proteina?
• Navedi jedan fibrilarni i jedan globularni
protein?
• Koje uloge imaju proteini?
NUKLEINSKE KISELINE
• izgrađene od polinukleotidnih lanaca
• DNK grade 2 polinukleotidna lanca
• RNK gradi 1 polinukleotidni lanac
NUKLEOTID
• Fosfatna grupa
• Pentoza (dezoksiriboza ili riboza)
• Azotna baza
Azotne baze
• Purinske baze su
derivati purina
• Pirimidinske baze su
derivati pirimidina
citozin
adenin
timin
guanin
uracil
Polinukleotidni
lanac
5’
• Više nukleotida
povezanih
fosfodiestarskim
vezama
3’
Antiparalelnost lanaca DNK
Sparivanje komplementarnih
azotnih baza
• Molekul DNK izgrađen je
od 2 spiralno uvijena
antiparalelna (suprotno
orijentisana)
polinukleotidna lanca,
povezana među sobom
vodoničnim vezama
između kompementarnih
azotnih baza (A-T; G-C)
Uloga nukleinskih kiselina
• DNK je nosilac naslednih (genetičkih)
informacija; kontroliše sintezu proteina
• Vrste RNK su: informaciona RNK,
transportna RNK i ribozomalna RNK
• Sve tri vrste RNK učestvuju u sintezi
proteina
PITANJA
• Kako je građen nukleotid?
• Šta je polinukleotidni lanac?
• Koliko polinukleotidnih lanaca gradi
molekul DNK, a koliko molekul RNK?
• Koji pentozni šećer ulazi u sastav
dezoksiriboze, a koji u sastav riboze?
• Koje azotne baze ulaze u sastav DNK, a
koje u sastav RNK?
PITANJA
• Koje su komplementarne baze u DNK, a
koje u RNK?
• Kako je građen molekul DNK?
• Koja je uloga DNK?
• Koje vrste RNK postoje?
• Koja je uloga RNK?
Slide 42
HEMIJSKI
SASTAV
ĆELIJE
Biogeni elementi
Makroelementi
Mikroelementi
C, H, O, N, S,
Mg, Fe, Cu, Zn,
P, Na, K, Ca,
Mn, Co, I, F
Cl
~ 99% ćelije:
C, H, O, N
Sastav ćelije
Neorganske materije
Organske materije
• Voda
• Soli
• Ugljeni hidrati
• Lipidi
• Proteini
• Nukleinske
kiseline
VODA
•
•
•
•
•
•
70% ćelije
Rastvarač jonskih i polarnih materija
Sredina za biohemijske procese
Životna sredina (za vodene organizme)
Transportna uloga
Učestvuje u termoregulaciji
Struktura molekula vode
Polarna kovalentna veza
• Molekul vode je
dipol
Vodonične veze
Osobine vode
• Visok toplotni kapacitet: sporo se
zagreva i sporo hladi – čuva toplotu
• Velika toplota isparavanja:
isparavanjem vode sa površine telo se
hladi
Značaj: termoregulacija
Ponašanje materija prema vodi
Hidrofilne – imaju
afinitet prema vodi,
privlače vodu
• Joni
• Polarne materije
Hidrofobne –
odbijaju vodu
• Nepolarne materije
Mineralne materije - soli
• U vodenom rastvoru nalaze se u obliku
naelektrisanih čestica – jona
• Katjoni: Na+, K+, Ca2+, Mg2+, Fe2+, Fe3+
• Anjoni: hloridi, fosfati, sulfati, nitrati,
bikarbonati (Cl–, PO43–, SO42–, NO3–,
HCO3–)
ELEKTROLITIČKA DISOCIJACIJA
NaCl → Na+ + Cl–
Hidratisani joni
SO
Makroelementi
Mikroelementi
Biogeni elementi
SASTAV ĆELIJE
Neorganske
materije
Organske
materije
Nukleinske
kiseline
Proteini
Voda
Soli
Ugljeni
hidrati
Lipidi
Organske materije
• Bazirane na ugljeniku
• C atom – četvorovalentan
• C-atomi se povezuju u nizove
(negranate i granate) i prstenove
UGLJENI HIDRATI
• Izgrađeni od C, H i O
• Prema složenosti molekula dele se na:
»Monosaharide
»Disaharide
»Oligosaharide
»Polisaharide
Monosaharidi – Cn(H2O)n
• Prema broju C-atoma dele se na:
»trioze
»tetroze
»pentoze: riboza, dezoksiriboza
(ulaze u sastav nukleinskih kiselina)
»heksoze: glukoza, fruktoza,
galaktoza (energetska uloga)
Pentoze
riboza
dezoksiriboza
Heksoze – C6H12O6
glukoza
fruktoza
galaktoza
Disaharidi
• Izgrađeni od 2 monosaharida
Saharoza običan šećer Glu-Fru
Laktoza mlečni šećer Glu-Gal
Maltoza Glu-Glu
• Energetska uloga
saharoza
laktoza
maltoza
Oligosaharidi
• Izgrađeni od 3-100 monosaharida
• Gradivna uloga – ulaze u sastav
ćelijske membrane
oligosaharid
fosfolipidi
protein
Polisaharidi
• Izgrađeni od 100 do 1000
monosaharida – glukoze
Energetski
Skrob
Životinje i
gljive
Glikogen
Gradivni
Celuloza
Hitin
ćelijski zid
biljaka
egzoskelet
zglavkara,
ćelijski zid
gljiva
Biljke
Skrob
Glikogen
Celuloza
LIPIDI
• Izgrađeni od C,H i O
• Nerastvorljivi u vodi
• Podela:
–Trigliceridi
–Fosfolipidi
–Steroidi
Trigliceridi
• Estri glicerola i 3 masne kiseline
• Energetska uloga
+
3
masna kiselina
glicerol
triglicerid
Fosfolipidi
• Estri glicerola, 2 masne kiseline i fosforne
kiseline
• Grade ćelijske membrane
Polarna glava
- hidrofilna
Nepolaran rep
- hidrofoban
Fosfolipidni dvosloj
Fosfolipidni dvosloj
ćelijske membrane
Hidrofilne
glave
Hidrofobni
repovi
Steroidi
• Derivati holesterola
• Holesterol ulazi u sastav ćelijske
membrane životinja
• Neki steroidi imaju regulatornu ulogu:
polni hormoni i hormoni kore
nadbubrežne žlezde
Glukoza
riboza
Fruktoza
dezoksiriboza
Pentoze
Saharoza
Galaktoza
Laktoza
Maltoza
Heksoze
Monosaharidi
Disaharidi
UGLJENI HIDRATI
Oligosaharidi
Polisaharidi
Skrob
Glikogen
Celuloza
Hitin
LIPIDI
trigliceridi
fosfolipidi
Steroidi
PROTEINI
PROTEINI
• U njihov sastav ulaze: C, H, O i N
• Makromolekuli izgrađeni od 20 vrsta
amino-kiselina povezanih međusobno
peptidnim vezama u linearni polipetidni
lanac
Aminokiseline
• Organska jedinjenja sa dve funkcionalne
grupe: amino-grupom (–NH2) i
karboksilnom grupom (–COOH)
• Razlikuju se po R-grupi
Nepolarne
Vrste aminokiselina
Pozitivno naelektrisane
Polarne nenaelektrisane
Negativno naelektrisane
Peptidna veza
• Nastaje reakcijom između karboksilne
grupe jedne aminokiseline i amino-grupe
druge aminokiseline
dipeptid
Primarna struktura proteina
• Broj i redosled aminokiselina u
polipetpidnom lancu
• Zapisana u genima
Sekundarna struktura proteina
• Dva oblika: αheliks i β-ploča
• Uspostavlja se
formiranjem
vodoničnih veza
između H i O
peptidnih veza
α-heliks
β-ploča
Tercijarna struktura proteina
• Čine ga α-heliksi, β-ploče i “neuređeni”
delovi
Kvaternarna struktura proteina
• Više polipeptidnih lanaca gradi
funkcionalan protein
kolagen
hemoglobin
Prostorni oblik proteina
• Globularni proteini
loptasti – sferni
• Fibrilarni proteini
končasti
Primarna struktura
proteina
Sekundarna struktura
proteina
Tercijarna struktura
proteina
Kvaternarna struktura
proteina
Funkcije proteina
• Gradivna – strukturna: grade ćeliju i tkiva
• Biokatalitička – enzimi – usmeravaju
biohemijske reakcije
• Transportna – hemoglobin, transferin
• Imunološka – antitela
• Kontraktilna – aktin i miozin
• Regulatorna – hormoni
• Rezervna – albumin
PITANJA
•
•
•
•
Koji elementi ulaze u sastav proteina?
Koliko vrsta aminokiselina grade proteine?
Koje su funkcionalne grupe aminokiselina?
Kako su aminokiseline povezane u polipetidni
lanac?
• Kako nastaje peptidna veza?
• Šta je primarna struktura proteina?
• Koja dva oblika sekundarne strukture proteina
postoje?
PITANJA
• Kojim vezama se uspostavlja sekundarna
struktura proteina?
• Šta čini tercijarnu strukturu proteina?
• Koje vrste proteina postoje prema
prostornom obliku?
• Šta je kvaternarna struktura proteina?
• Navedi jedan fibrilarni i jedan globularni
protein?
• Koje uloge imaju proteini?
NUKLEINSKE KISELINE
• izgrađene od polinukleotidnih lanaca
• DNK grade 2 polinukleotidna lanca
• RNK gradi 1 polinukleotidni lanac
NUKLEOTID
• Fosfatna grupa
• Pentoza (dezoksiriboza ili riboza)
• Azotna baza
Azotne baze
• Purinske baze su
derivati purina
• Pirimidinske baze su
derivati pirimidina
citozin
adenin
timin
guanin
uracil
Polinukleotidni
lanac
5’
• Više nukleotida
povezanih
fosfodiestarskim
vezama
3’
Antiparalelnost lanaca DNK
Sparivanje komplementarnih
azotnih baza
• Molekul DNK izgrađen je
od 2 spiralno uvijena
antiparalelna (suprotno
orijentisana)
polinukleotidna lanca,
povezana među sobom
vodoničnim vezama
između kompementarnih
azotnih baza (A-T; G-C)
Uloga nukleinskih kiselina
• DNK je nosilac naslednih (genetičkih)
informacija; kontroliše sintezu proteina
• Vrste RNK su: informaciona RNK,
transportna RNK i ribozomalna RNK
• Sve tri vrste RNK učestvuju u sintezi
proteina
PITANJA
• Kako je građen nukleotid?
• Šta je polinukleotidni lanac?
• Koliko polinukleotidnih lanaca gradi
molekul DNK, a koliko molekul RNK?
• Koji pentozni šećer ulazi u sastav
dezoksiriboze, a koji u sastav riboze?
• Koje azotne baze ulaze u sastav DNK, a
koje u sastav RNK?
PITANJA
• Koje su komplementarne baze u DNK, a
koje u RNK?
• Kako je građen molekul DNK?
• Koja je uloga DNK?
• Koje vrste RNK postoje?
• Koja je uloga RNK?
Slide 43
HEMIJSKI
SASTAV
ĆELIJE
Biogeni elementi
Makroelementi
Mikroelementi
C, H, O, N, S,
Mg, Fe, Cu, Zn,
P, Na, K, Ca,
Mn, Co, I, F
Cl
~ 99% ćelije:
C, H, O, N
Sastav ćelije
Neorganske materije
Organske materije
• Voda
• Soli
• Ugljeni hidrati
• Lipidi
• Proteini
• Nukleinske
kiseline
VODA
•
•
•
•
•
•
70% ćelije
Rastvarač jonskih i polarnih materija
Sredina za biohemijske procese
Životna sredina (za vodene organizme)
Transportna uloga
Učestvuje u termoregulaciji
Struktura molekula vode
Polarna kovalentna veza
• Molekul vode je
dipol
Vodonične veze
Osobine vode
• Visok toplotni kapacitet: sporo se
zagreva i sporo hladi – čuva toplotu
• Velika toplota isparavanja:
isparavanjem vode sa površine telo se
hladi
Značaj: termoregulacija
Ponašanje materija prema vodi
Hidrofilne – imaju
afinitet prema vodi,
privlače vodu
• Joni
• Polarne materije
Hidrofobne –
odbijaju vodu
• Nepolarne materije
Mineralne materije - soli
• U vodenom rastvoru nalaze se u obliku
naelektrisanih čestica – jona
• Katjoni: Na+, K+, Ca2+, Mg2+, Fe2+, Fe3+
• Anjoni: hloridi, fosfati, sulfati, nitrati,
bikarbonati (Cl–, PO43–, SO42–, NO3–,
HCO3–)
ELEKTROLITIČKA DISOCIJACIJA
NaCl → Na+ + Cl–
Hidratisani joni
SO
Makroelementi
Mikroelementi
Biogeni elementi
SASTAV ĆELIJE
Neorganske
materije
Organske
materije
Nukleinske
kiseline
Proteini
Voda
Soli
Ugljeni
hidrati
Lipidi
Organske materije
• Bazirane na ugljeniku
• C atom – četvorovalentan
• C-atomi se povezuju u nizove
(negranate i granate) i prstenove
UGLJENI HIDRATI
• Izgrađeni od C, H i O
• Prema složenosti molekula dele se na:
»Monosaharide
»Disaharide
»Oligosaharide
»Polisaharide
Monosaharidi – Cn(H2O)n
• Prema broju C-atoma dele se na:
»trioze
»tetroze
»pentoze: riboza, dezoksiriboza
(ulaze u sastav nukleinskih kiselina)
»heksoze: glukoza, fruktoza,
galaktoza (energetska uloga)
Pentoze
riboza
dezoksiriboza
Heksoze – C6H12O6
glukoza
fruktoza
galaktoza
Disaharidi
• Izgrađeni od 2 monosaharida
Saharoza običan šećer Glu-Fru
Laktoza mlečni šećer Glu-Gal
Maltoza Glu-Glu
• Energetska uloga
saharoza
laktoza
maltoza
Oligosaharidi
• Izgrađeni od 3-100 monosaharida
• Gradivna uloga – ulaze u sastav
ćelijske membrane
oligosaharid
fosfolipidi
protein
Polisaharidi
• Izgrađeni od 100 do 1000
monosaharida – glukoze
Energetski
Skrob
Životinje i
gljive
Glikogen
Gradivni
Celuloza
Hitin
ćelijski zid
biljaka
egzoskelet
zglavkara,
ćelijski zid
gljiva
Biljke
Skrob
Glikogen
Celuloza
LIPIDI
• Izgrađeni od C,H i O
• Nerastvorljivi u vodi
• Podela:
–Trigliceridi
–Fosfolipidi
–Steroidi
Trigliceridi
• Estri glicerola i 3 masne kiseline
• Energetska uloga
+
3
masna kiselina
glicerol
triglicerid
Fosfolipidi
• Estri glicerola, 2 masne kiseline i fosforne
kiseline
• Grade ćelijske membrane
Polarna glava
- hidrofilna
Nepolaran rep
- hidrofoban
Fosfolipidni dvosloj
Fosfolipidni dvosloj
ćelijske membrane
Hidrofilne
glave
Hidrofobni
repovi
Steroidi
• Derivati holesterola
• Holesterol ulazi u sastav ćelijske
membrane životinja
• Neki steroidi imaju regulatornu ulogu:
polni hormoni i hormoni kore
nadbubrežne žlezde
Glukoza
riboza
Fruktoza
dezoksiriboza
Pentoze
Saharoza
Galaktoza
Laktoza
Maltoza
Heksoze
Monosaharidi
Disaharidi
UGLJENI HIDRATI
Oligosaharidi
Polisaharidi
Skrob
Glikogen
Celuloza
Hitin
LIPIDI
trigliceridi
fosfolipidi
Steroidi
PROTEINI
PROTEINI
• U njihov sastav ulaze: C, H, O i N
• Makromolekuli izgrađeni od 20 vrsta
amino-kiselina povezanih međusobno
peptidnim vezama u linearni polipetidni
lanac
Aminokiseline
• Organska jedinjenja sa dve funkcionalne
grupe: amino-grupom (–NH2) i
karboksilnom grupom (–COOH)
• Razlikuju se po R-grupi
Nepolarne
Vrste aminokiselina
Pozitivno naelektrisane
Polarne nenaelektrisane
Negativno naelektrisane
Peptidna veza
• Nastaje reakcijom između karboksilne
grupe jedne aminokiseline i amino-grupe
druge aminokiseline
dipeptid
Primarna struktura proteina
• Broj i redosled aminokiselina u
polipetpidnom lancu
• Zapisana u genima
Sekundarna struktura proteina
• Dva oblika: αheliks i β-ploča
• Uspostavlja se
formiranjem
vodoničnih veza
između H i O
peptidnih veza
α-heliks
β-ploča
Tercijarna struktura proteina
• Čine ga α-heliksi, β-ploče i “neuređeni”
delovi
Kvaternarna struktura proteina
• Više polipeptidnih lanaca gradi
funkcionalan protein
kolagen
hemoglobin
Prostorni oblik proteina
• Globularni proteini
loptasti – sferni
• Fibrilarni proteini
končasti
Primarna struktura
proteina
Sekundarna struktura
proteina
Tercijarna struktura
proteina
Kvaternarna struktura
proteina
Funkcije proteina
• Gradivna – strukturna: grade ćeliju i tkiva
• Biokatalitička – enzimi – usmeravaju
biohemijske reakcije
• Transportna – hemoglobin, transferin
• Imunološka – antitela
• Kontraktilna – aktin i miozin
• Regulatorna – hormoni
• Rezervna – albumin
PITANJA
•
•
•
•
Koji elementi ulaze u sastav proteina?
Koliko vrsta aminokiselina grade proteine?
Koje su funkcionalne grupe aminokiselina?
Kako su aminokiseline povezane u polipetidni
lanac?
• Kako nastaje peptidna veza?
• Šta je primarna struktura proteina?
• Koja dva oblika sekundarne strukture proteina
postoje?
PITANJA
• Kojim vezama se uspostavlja sekundarna
struktura proteina?
• Šta čini tercijarnu strukturu proteina?
• Koje vrste proteina postoje prema
prostornom obliku?
• Šta je kvaternarna struktura proteina?
• Navedi jedan fibrilarni i jedan globularni
protein?
• Koje uloge imaju proteini?
NUKLEINSKE KISELINE
• izgrađene od polinukleotidnih lanaca
• DNK grade 2 polinukleotidna lanca
• RNK gradi 1 polinukleotidni lanac
NUKLEOTID
• Fosfatna grupa
• Pentoza (dezoksiriboza ili riboza)
• Azotna baza
Azotne baze
• Purinske baze su
derivati purina
• Pirimidinske baze su
derivati pirimidina
citozin
adenin
timin
guanin
uracil
Polinukleotidni
lanac
5’
• Više nukleotida
povezanih
fosfodiestarskim
vezama
3’
Antiparalelnost lanaca DNK
Sparivanje komplementarnih
azotnih baza
• Molekul DNK izgrađen je
od 2 spiralno uvijena
antiparalelna (suprotno
orijentisana)
polinukleotidna lanca,
povezana među sobom
vodoničnim vezama
između kompementarnih
azotnih baza (A-T; G-C)
Uloga nukleinskih kiselina
• DNK je nosilac naslednih (genetičkih)
informacija; kontroliše sintezu proteina
• Vrste RNK su: informaciona RNK,
transportna RNK i ribozomalna RNK
• Sve tri vrste RNK učestvuju u sintezi
proteina
PITANJA
• Kako je građen nukleotid?
• Šta je polinukleotidni lanac?
• Koliko polinukleotidnih lanaca gradi
molekul DNK, a koliko molekul RNK?
• Koji pentozni šećer ulazi u sastav
dezoksiriboze, a koji u sastav riboze?
• Koje azotne baze ulaze u sastav DNK, a
koje u sastav RNK?
PITANJA
• Koje su komplementarne baze u DNK, a
koje u RNK?
• Kako je građen molekul DNK?
• Koja je uloga DNK?
• Koje vrste RNK postoje?
• Koja je uloga RNK?
Slide 44
HEMIJSKI
SASTAV
ĆELIJE
Biogeni elementi
Makroelementi
Mikroelementi
C, H, O, N, S,
Mg, Fe, Cu, Zn,
P, Na, K, Ca,
Mn, Co, I, F
Cl
~ 99% ćelije:
C, H, O, N
Sastav ćelije
Neorganske materije
Organske materije
• Voda
• Soli
• Ugljeni hidrati
• Lipidi
• Proteini
• Nukleinske
kiseline
VODA
•
•
•
•
•
•
70% ćelije
Rastvarač jonskih i polarnih materija
Sredina za biohemijske procese
Životna sredina (za vodene organizme)
Transportna uloga
Učestvuje u termoregulaciji
Struktura molekula vode
Polarna kovalentna veza
• Molekul vode je
dipol
Vodonične veze
Osobine vode
• Visok toplotni kapacitet: sporo se
zagreva i sporo hladi – čuva toplotu
• Velika toplota isparavanja:
isparavanjem vode sa površine telo se
hladi
Značaj: termoregulacija
Ponašanje materija prema vodi
Hidrofilne – imaju
afinitet prema vodi,
privlače vodu
• Joni
• Polarne materije
Hidrofobne –
odbijaju vodu
• Nepolarne materije
Mineralne materije - soli
• U vodenom rastvoru nalaze se u obliku
naelektrisanih čestica – jona
• Katjoni: Na+, K+, Ca2+, Mg2+, Fe2+, Fe3+
• Anjoni: hloridi, fosfati, sulfati, nitrati,
bikarbonati (Cl–, PO43–, SO42–, NO3–,
HCO3–)
ELEKTROLITIČKA DISOCIJACIJA
NaCl → Na+ + Cl–
Hidratisani joni
SO
Makroelementi
Mikroelementi
Biogeni elementi
SASTAV ĆELIJE
Neorganske
materije
Organske
materije
Nukleinske
kiseline
Proteini
Voda
Soli
Ugljeni
hidrati
Lipidi
Organske materije
• Bazirane na ugljeniku
• C atom – četvorovalentan
• C-atomi se povezuju u nizove
(negranate i granate) i prstenove
UGLJENI HIDRATI
• Izgrađeni od C, H i O
• Prema složenosti molekula dele se na:
»Monosaharide
»Disaharide
»Oligosaharide
»Polisaharide
Monosaharidi – Cn(H2O)n
• Prema broju C-atoma dele se na:
»trioze
»tetroze
»pentoze: riboza, dezoksiriboza
(ulaze u sastav nukleinskih kiselina)
»heksoze: glukoza, fruktoza,
galaktoza (energetska uloga)
Pentoze
riboza
dezoksiriboza
Heksoze – C6H12O6
glukoza
fruktoza
galaktoza
Disaharidi
• Izgrađeni od 2 monosaharida
Saharoza običan šećer Glu-Fru
Laktoza mlečni šećer Glu-Gal
Maltoza Glu-Glu
• Energetska uloga
saharoza
laktoza
maltoza
Oligosaharidi
• Izgrađeni od 3-100 monosaharida
• Gradivna uloga – ulaze u sastav
ćelijske membrane
oligosaharid
fosfolipidi
protein
Polisaharidi
• Izgrađeni od 100 do 1000
monosaharida – glukoze
Energetski
Skrob
Životinje i
gljive
Glikogen
Gradivni
Celuloza
Hitin
ćelijski zid
biljaka
egzoskelet
zglavkara,
ćelijski zid
gljiva
Biljke
Skrob
Glikogen
Celuloza
LIPIDI
• Izgrađeni od C,H i O
• Nerastvorljivi u vodi
• Podela:
–Trigliceridi
–Fosfolipidi
–Steroidi
Trigliceridi
• Estri glicerola i 3 masne kiseline
• Energetska uloga
+
3
masna kiselina
glicerol
triglicerid
Fosfolipidi
• Estri glicerola, 2 masne kiseline i fosforne
kiseline
• Grade ćelijske membrane
Polarna glava
- hidrofilna
Nepolaran rep
- hidrofoban
Fosfolipidni dvosloj
Fosfolipidni dvosloj
ćelijske membrane
Hidrofilne
glave
Hidrofobni
repovi
Steroidi
• Derivati holesterola
• Holesterol ulazi u sastav ćelijske
membrane životinja
• Neki steroidi imaju regulatornu ulogu:
polni hormoni i hormoni kore
nadbubrežne žlezde
Glukoza
riboza
Fruktoza
dezoksiriboza
Pentoze
Saharoza
Galaktoza
Laktoza
Maltoza
Heksoze
Monosaharidi
Disaharidi
UGLJENI HIDRATI
Oligosaharidi
Polisaharidi
Skrob
Glikogen
Celuloza
Hitin
LIPIDI
trigliceridi
fosfolipidi
Steroidi
PROTEINI
PROTEINI
• U njihov sastav ulaze: C, H, O i N
• Makromolekuli izgrađeni od 20 vrsta
amino-kiselina povezanih međusobno
peptidnim vezama u linearni polipetidni
lanac
Aminokiseline
• Organska jedinjenja sa dve funkcionalne
grupe: amino-grupom (–NH2) i
karboksilnom grupom (–COOH)
• Razlikuju se po R-grupi
Nepolarne
Vrste aminokiselina
Pozitivno naelektrisane
Polarne nenaelektrisane
Negativno naelektrisane
Peptidna veza
• Nastaje reakcijom između karboksilne
grupe jedne aminokiseline i amino-grupe
druge aminokiseline
dipeptid
Primarna struktura proteina
• Broj i redosled aminokiselina u
polipetpidnom lancu
• Zapisana u genima
Sekundarna struktura proteina
• Dva oblika: αheliks i β-ploča
• Uspostavlja se
formiranjem
vodoničnih veza
između H i O
peptidnih veza
α-heliks
β-ploča
Tercijarna struktura proteina
• Čine ga α-heliksi, β-ploče i “neuređeni”
delovi
Kvaternarna struktura proteina
• Više polipeptidnih lanaca gradi
funkcionalan protein
kolagen
hemoglobin
Prostorni oblik proteina
• Globularni proteini
loptasti – sferni
• Fibrilarni proteini
končasti
Primarna struktura
proteina
Sekundarna struktura
proteina
Tercijarna struktura
proteina
Kvaternarna struktura
proteina
Funkcije proteina
• Gradivna – strukturna: grade ćeliju i tkiva
• Biokatalitička – enzimi – usmeravaju
biohemijske reakcije
• Transportna – hemoglobin, transferin
• Imunološka – antitela
• Kontraktilna – aktin i miozin
• Regulatorna – hormoni
• Rezervna – albumin
PITANJA
•
•
•
•
Koji elementi ulaze u sastav proteina?
Koliko vrsta aminokiselina grade proteine?
Koje su funkcionalne grupe aminokiselina?
Kako su aminokiseline povezane u polipetidni
lanac?
• Kako nastaje peptidna veza?
• Šta je primarna struktura proteina?
• Koja dva oblika sekundarne strukture proteina
postoje?
PITANJA
• Kojim vezama se uspostavlja sekundarna
struktura proteina?
• Šta čini tercijarnu strukturu proteina?
• Koje vrste proteina postoje prema
prostornom obliku?
• Šta je kvaternarna struktura proteina?
• Navedi jedan fibrilarni i jedan globularni
protein?
• Koje uloge imaju proteini?
NUKLEINSKE KISELINE
• izgrađene od polinukleotidnih lanaca
• DNK grade 2 polinukleotidna lanca
• RNK gradi 1 polinukleotidni lanac
NUKLEOTID
• Fosfatna grupa
• Pentoza (dezoksiriboza ili riboza)
• Azotna baza
Azotne baze
• Purinske baze su
derivati purina
• Pirimidinske baze su
derivati pirimidina
citozin
adenin
timin
guanin
uracil
Polinukleotidni
lanac
5’
• Više nukleotida
povezanih
fosfodiestarskim
vezama
3’
Antiparalelnost lanaca DNK
Sparivanje komplementarnih
azotnih baza
• Molekul DNK izgrađen je
od 2 spiralno uvijena
antiparalelna (suprotno
orijentisana)
polinukleotidna lanca,
povezana među sobom
vodoničnim vezama
između kompementarnih
azotnih baza (A-T; G-C)
Uloga nukleinskih kiselina
• DNK je nosilac naslednih (genetičkih)
informacija; kontroliše sintezu proteina
• Vrste RNK su: informaciona RNK,
transportna RNK i ribozomalna RNK
• Sve tri vrste RNK učestvuju u sintezi
proteina
PITANJA
• Kako je građen nukleotid?
• Šta je polinukleotidni lanac?
• Koliko polinukleotidnih lanaca gradi
molekul DNK, a koliko molekul RNK?
• Koji pentozni šećer ulazi u sastav
dezoksiriboze, a koji u sastav riboze?
• Koje azotne baze ulaze u sastav DNK, a
koje u sastav RNK?
PITANJA
• Koje su komplementarne baze u DNK, a
koje u RNK?
• Kako je građen molekul DNK?
• Koja je uloga DNK?
• Koje vrste RNK postoje?
• Koja je uloga RNK?
Slide 45
HEMIJSKI
SASTAV
ĆELIJE
Biogeni elementi
Makroelementi
Mikroelementi
C, H, O, N, S,
Mg, Fe, Cu, Zn,
P, Na, K, Ca,
Mn, Co, I, F
Cl
~ 99% ćelije:
C, H, O, N
Sastav ćelije
Neorganske materije
Organske materije
• Voda
• Soli
• Ugljeni hidrati
• Lipidi
• Proteini
• Nukleinske
kiseline
VODA
•
•
•
•
•
•
70% ćelije
Rastvarač jonskih i polarnih materija
Sredina za biohemijske procese
Životna sredina (za vodene organizme)
Transportna uloga
Učestvuje u termoregulaciji
Struktura molekula vode
Polarna kovalentna veza
• Molekul vode je
dipol
Vodonične veze
Osobine vode
• Visok toplotni kapacitet: sporo se
zagreva i sporo hladi – čuva toplotu
• Velika toplota isparavanja:
isparavanjem vode sa površine telo se
hladi
Značaj: termoregulacija
Ponašanje materija prema vodi
Hidrofilne – imaju
afinitet prema vodi,
privlače vodu
• Joni
• Polarne materije
Hidrofobne –
odbijaju vodu
• Nepolarne materije
Mineralne materije - soli
• U vodenom rastvoru nalaze se u obliku
naelektrisanih čestica – jona
• Katjoni: Na+, K+, Ca2+, Mg2+, Fe2+, Fe3+
• Anjoni: hloridi, fosfati, sulfati, nitrati,
bikarbonati (Cl–, PO43–, SO42–, NO3–,
HCO3–)
ELEKTROLITIČKA DISOCIJACIJA
NaCl → Na+ + Cl–
Hidratisani joni
SO
Makroelementi
Mikroelementi
Biogeni elementi
SASTAV ĆELIJE
Neorganske
materije
Organske
materije
Nukleinske
kiseline
Proteini
Voda
Soli
Ugljeni
hidrati
Lipidi
Organske materije
• Bazirane na ugljeniku
• C atom – četvorovalentan
• C-atomi se povezuju u nizove
(negranate i granate) i prstenove
UGLJENI HIDRATI
• Izgrađeni od C, H i O
• Prema složenosti molekula dele se na:
»Monosaharide
»Disaharide
»Oligosaharide
»Polisaharide
Monosaharidi – Cn(H2O)n
• Prema broju C-atoma dele se na:
»trioze
»tetroze
»pentoze: riboza, dezoksiriboza
(ulaze u sastav nukleinskih kiselina)
»heksoze: glukoza, fruktoza,
galaktoza (energetska uloga)
Pentoze
riboza
dezoksiriboza
Heksoze – C6H12O6
glukoza
fruktoza
galaktoza
Disaharidi
• Izgrađeni od 2 monosaharida
Saharoza običan šećer Glu-Fru
Laktoza mlečni šećer Glu-Gal
Maltoza Glu-Glu
• Energetska uloga
saharoza
laktoza
maltoza
Oligosaharidi
• Izgrađeni od 3-100 monosaharida
• Gradivna uloga – ulaze u sastav
ćelijske membrane
oligosaharid
fosfolipidi
protein
Polisaharidi
• Izgrađeni od 100 do 1000
monosaharida – glukoze
Energetski
Skrob
Životinje i
gljive
Glikogen
Gradivni
Celuloza
Hitin
ćelijski zid
biljaka
egzoskelet
zglavkara,
ćelijski zid
gljiva
Biljke
Skrob
Glikogen
Celuloza
LIPIDI
• Izgrađeni od C,H i O
• Nerastvorljivi u vodi
• Podela:
–Trigliceridi
–Fosfolipidi
–Steroidi
Trigliceridi
• Estri glicerola i 3 masne kiseline
• Energetska uloga
+
3
masna kiselina
glicerol
triglicerid
Fosfolipidi
• Estri glicerola, 2 masne kiseline i fosforne
kiseline
• Grade ćelijske membrane
Polarna glava
- hidrofilna
Nepolaran rep
- hidrofoban
Fosfolipidni dvosloj
Fosfolipidni dvosloj
ćelijske membrane
Hidrofilne
glave
Hidrofobni
repovi
Steroidi
• Derivati holesterola
• Holesterol ulazi u sastav ćelijske
membrane životinja
• Neki steroidi imaju regulatornu ulogu:
polni hormoni i hormoni kore
nadbubrežne žlezde
Glukoza
riboza
Fruktoza
dezoksiriboza
Pentoze
Saharoza
Galaktoza
Laktoza
Maltoza
Heksoze
Monosaharidi
Disaharidi
UGLJENI HIDRATI
Oligosaharidi
Polisaharidi
Skrob
Glikogen
Celuloza
Hitin
LIPIDI
trigliceridi
fosfolipidi
Steroidi
PROTEINI
PROTEINI
• U njihov sastav ulaze: C, H, O i N
• Makromolekuli izgrađeni od 20 vrsta
amino-kiselina povezanih međusobno
peptidnim vezama u linearni polipetidni
lanac
Aminokiseline
• Organska jedinjenja sa dve funkcionalne
grupe: amino-grupom (–NH2) i
karboksilnom grupom (–COOH)
• Razlikuju se po R-grupi
Nepolarne
Vrste aminokiselina
Pozitivno naelektrisane
Polarne nenaelektrisane
Negativno naelektrisane
Peptidna veza
• Nastaje reakcijom između karboksilne
grupe jedne aminokiseline i amino-grupe
druge aminokiseline
dipeptid
Primarna struktura proteina
• Broj i redosled aminokiselina u
polipetpidnom lancu
• Zapisana u genima
Sekundarna struktura proteina
• Dva oblika: αheliks i β-ploča
• Uspostavlja se
formiranjem
vodoničnih veza
između H i O
peptidnih veza
α-heliks
β-ploča
Tercijarna struktura proteina
• Čine ga α-heliksi, β-ploče i “neuređeni”
delovi
Kvaternarna struktura proteina
• Više polipeptidnih lanaca gradi
funkcionalan protein
kolagen
hemoglobin
Prostorni oblik proteina
• Globularni proteini
loptasti – sferni
• Fibrilarni proteini
končasti
Primarna struktura
proteina
Sekundarna struktura
proteina
Tercijarna struktura
proteina
Kvaternarna struktura
proteina
Funkcije proteina
• Gradivna – strukturna: grade ćeliju i tkiva
• Biokatalitička – enzimi – usmeravaju
biohemijske reakcije
• Transportna – hemoglobin, transferin
• Imunološka – antitela
• Kontraktilna – aktin i miozin
• Regulatorna – hormoni
• Rezervna – albumin
PITANJA
•
•
•
•
Koji elementi ulaze u sastav proteina?
Koliko vrsta aminokiselina grade proteine?
Koje su funkcionalne grupe aminokiselina?
Kako su aminokiseline povezane u polipetidni
lanac?
• Kako nastaje peptidna veza?
• Šta je primarna struktura proteina?
• Koja dva oblika sekundarne strukture proteina
postoje?
PITANJA
• Kojim vezama se uspostavlja sekundarna
struktura proteina?
• Šta čini tercijarnu strukturu proteina?
• Koje vrste proteina postoje prema
prostornom obliku?
• Šta je kvaternarna struktura proteina?
• Navedi jedan fibrilarni i jedan globularni
protein?
• Koje uloge imaju proteini?
NUKLEINSKE KISELINE
• izgrađene od polinukleotidnih lanaca
• DNK grade 2 polinukleotidna lanca
• RNK gradi 1 polinukleotidni lanac
NUKLEOTID
• Fosfatna grupa
• Pentoza (dezoksiriboza ili riboza)
• Azotna baza
Azotne baze
• Purinske baze su
derivati purina
• Pirimidinske baze su
derivati pirimidina
citozin
adenin
timin
guanin
uracil
Polinukleotidni
lanac
5’
• Više nukleotida
povezanih
fosfodiestarskim
vezama
3’
Antiparalelnost lanaca DNK
Sparivanje komplementarnih
azotnih baza
• Molekul DNK izgrađen je
od 2 spiralno uvijena
antiparalelna (suprotno
orijentisana)
polinukleotidna lanca,
povezana među sobom
vodoničnim vezama
između kompementarnih
azotnih baza (A-T; G-C)
Uloga nukleinskih kiselina
• DNK je nosilac naslednih (genetičkih)
informacija; kontroliše sintezu proteina
• Vrste RNK su: informaciona RNK,
transportna RNK i ribozomalna RNK
• Sve tri vrste RNK učestvuju u sintezi
proteina
PITANJA
• Kako je građen nukleotid?
• Šta je polinukleotidni lanac?
• Koliko polinukleotidnih lanaca gradi
molekul DNK, a koliko molekul RNK?
• Koji pentozni šećer ulazi u sastav
dezoksiriboze, a koji u sastav riboze?
• Koje azotne baze ulaze u sastav DNK, a
koje u sastav RNK?
PITANJA
• Koje su komplementarne baze u DNK, a
koje u RNK?
• Kako je građen molekul DNK?
• Koja je uloga DNK?
• Koje vrste RNK postoje?
• Koja je uloga RNK?
Slide 46
HEMIJSKI
SASTAV
ĆELIJE
Biogeni elementi
Makroelementi
Mikroelementi
C, H, O, N, S,
Mg, Fe, Cu, Zn,
P, Na, K, Ca,
Mn, Co, I, F
Cl
~ 99% ćelije:
C, H, O, N
Sastav ćelije
Neorganske materije
Organske materije
• Voda
• Soli
• Ugljeni hidrati
• Lipidi
• Proteini
• Nukleinske
kiseline
VODA
•
•
•
•
•
•
70% ćelije
Rastvarač jonskih i polarnih materija
Sredina za biohemijske procese
Životna sredina (za vodene organizme)
Transportna uloga
Učestvuje u termoregulaciji
Struktura molekula vode
Polarna kovalentna veza
• Molekul vode je
dipol
Vodonične veze
Osobine vode
• Visok toplotni kapacitet: sporo se
zagreva i sporo hladi – čuva toplotu
• Velika toplota isparavanja:
isparavanjem vode sa površine telo se
hladi
Značaj: termoregulacija
Ponašanje materija prema vodi
Hidrofilne – imaju
afinitet prema vodi,
privlače vodu
• Joni
• Polarne materije
Hidrofobne –
odbijaju vodu
• Nepolarne materije
Mineralne materije - soli
• U vodenom rastvoru nalaze se u obliku
naelektrisanih čestica – jona
• Katjoni: Na+, K+, Ca2+, Mg2+, Fe2+, Fe3+
• Anjoni: hloridi, fosfati, sulfati, nitrati,
bikarbonati (Cl–, PO43–, SO42–, NO3–,
HCO3–)
ELEKTROLITIČKA DISOCIJACIJA
NaCl → Na+ + Cl–
Hidratisani joni
SO
Makroelementi
Mikroelementi
Biogeni elementi
SASTAV ĆELIJE
Neorganske
materije
Organske
materije
Nukleinske
kiseline
Proteini
Voda
Soli
Ugljeni
hidrati
Lipidi
Organske materije
• Bazirane na ugljeniku
• C atom – četvorovalentan
• C-atomi se povezuju u nizove
(negranate i granate) i prstenove
UGLJENI HIDRATI
• Izgrađeni od C, H i O
• Prema složenosti molekula dele se na:
»Monosaharide
»Disaharide
»Oligosaharide
»Polisaharide
Monosaharidi – Cn(H2O)n
• Prema broju C-atoma dele se na:
»trioze
»tetroze
»pentoze: riboza, dezoksiriboza
(ulaze u sastav nukleinskih kiselina)
»heksoze: glukoza, fruktoza,
galaktoza (energetska uloga)
Pentoze
riboza
dezoksiriboza
Heksoze – C6H12O6
glukoza
fruktoza
galaktoza
Disaharidi
• Izgrađeni od 2 monosaharida
Saharoza običan šećer Glu-Fru
Laktoza mlečni šećer Glu-Gal
Maltoza Glu-Glu
• Energetska uloga
saharoza
laktoza
maltoza
Oligosaharidi
• Izgrađeni od 3-100 monosaharida
• Gradivna uloga – ulaze u sastav
ćelijske membrane
oligosaharid
fosfolipidi
protein
Polisaharidi
• Izgrađeni od 100 do 1000
monosaharida – glukoze
Energetski
Skrob
Životinje i
gljive
Glikogen
Gradivni
Celuloza
Hitin
ćelijski zid
biljaka
egzoskelet
zglavkara,
ćelijski zid
gljiva
Biljke
Skrob
Glikogen
Celuloza
LIPIDI
• Izgrađeni od C,H i O
• Nerastvorljivi u vodi
• Podela:
–Trigliceridi
–Fosfolipidi
–Steroidi
Trigliceridi
• Estri glicerola i 3 masne kiseline
• Energetska uloga
+
3
masna kiselina
glicerol
triglicerid
Fosfolipidi
• Estri glicerola, 2 masne kiseline i fosforne
kiseline
• Grade ćelijske membrane
Polarna glava
- hidrofilna
Nepolaran rep
- hidrofoban
Fosfolipidni dvosloj
Fosfolipidni dvosloj
ćelijske membrane
Hidrofilne
glave
Hidrofobni
repovi
Steroidi
• Derivati holesterola
• Holesterol ulazi u sastav ćelijske
membrane životinja
• Neki steroidi imaju regulatornu ulogu:
polni hormoni i hormoni kore
nadbubrežne žlezde
Glukoza
riboza
Fruktoza
dezoksiriboza
Pentoze
Saharoza
Galaktoza
Laktoza
Maltoza
Heksoze
Monosaharidi
Disaharidi
UGLJENI HIDRATI
Oligosaharidi
Polisaharidi
Skrob
Glikogen
Celuloza
Hitin
LIPIDI
trigliceridi
fosfolipidi
Steroidi
PROTEINI
PROTEINI
• U njihov sastav ulaze: C, H, O i N
• Makromolekuli izgrađeni od 20 vrsta
amino-kiselina povezanih međusobno
peptidnim vezama u linearni polipetidni
lanac
Aminokiseline
• Organska jedinjenja sa dve funkcionalne
grupe: amino-grupom (–NH2) i
karboksilnom grupom (–COOH)
• Razlikuju se po R-grupi
Nepolarne
Vrste aminokiselina
Pozitivno naelektrisane
Polarne nenaelektrisane
Negativno naelektrisane
Peptidna veza
• Nastaje reakcijom između karboksilne
grupe jedne aminokiseline i amino-grupe
druge aminokiseline
dipeptid
Primarna struktura proteina
• Broj i redosled aminokiselina u
polipetpidnom lancu
• Zapisana u genima
Sekundarna struktura proteina
• Dva oblika: αheliks i β-ploča
• Uspostavlja se
formiranjem
vodoničnih veza
između H i O
peptidnih veza
α-heliks
β-ploča
Tercijarna struktura proteina
• Čine ga α-heliksi, β-ploče i “neuređeni”
delovi
Kvaternarna struktura proteina
• Više polipeptidnih lanaca gradi
funkcionalan protein
kolagen
hemoglobin
Prostorni oblik proteina
• Globularni proteini
loptasti – sferni
• Fibrilarni proteini
končasti
Primarna struktura
proteina
Sekundarna struktura
proteina
Tercijarna struktura
proteina
Kvaternarna struktura
proteina
Funkcije proteina
• Gradivna – strukturna: grade ćeliju i tkiva
• Biokatalitička – enzimi – usmeravaju
biohemijske reakcije
• Transportna – hemoglobin, transferin
• Imunološka – antitela
• Kontraktilna – aktin i miozin
• Regulatorna – hormoni
• Rezervna – albumin
PITANJA
•
•
•
•
Koji elementi ulaze u sastav proteina?
Koliko vrsta aminokiselina grade proteine?
Koje su funkcionalne grupe aminokiselina?
Kako su aminokiseline povezane u polipetidni
lanac?
• Kako nastaje peptidna veza?
• Šta je primarna struktura proteina?
• Koja dva oblika sekundarne strukture proteina
postoje?
PITANJA
• Kojim vezama se uspostavlja sekundarna
struktura proteina?
• Šta čini tercijarnu strukturu proteina?
• Koje vrste proteina postoje prema
prostornom obliku?
• Šta je kvaternarna struktura proteina?
• Navedi jedan fibrilarni i jedan globularni
protein?
• Koje uloge imaju proteini?
NUKLEINSKE KISELINE
• izgrađene od polinukleotidnih lanaca
• DNK grade 2 polinukleotidna lanca
• RNK gradi 1 polinukleotidni lanac
NUKLEOTID
• Fosfatna grupa
• Pentoza (dezoksiriboza ili riboza)
• Azotna baza
Azotne baze
• Purinske baze su
derivati purina
• Pirimidinske baze su
derivati pirimidina
citozin
adenin
timin
guanin
uracil
Polinukleotidni
lanac
5’
• Više nukleotida
povezanih
fosfodiestarskim
vezama
3’
Antiparalelnost lanaca DNK
Sparivanje komplementarnih
azotnih baza
• Molekul DNK izgrađen je
od 2 spiralno uvijena
antiparalelna (suprotno
orijentisana)
polinukleotidna lanca,
povezana među sobom
vodoničnim vezama
između kompementarnih
azotnih baza (A-T; G-C)
Uloga nukleinskih kiselina
• DNK je nosilac naslednih (genetičkih)
informacija; kontroliše sintezu proteina
• Vrste RNK su: informaciona RNK,
transportna RNK i ribozomalna RNK
• Sve tri vrste RNK učestvuju u sintezi
proteina
PITANJA
• Kako je građen nukleotid?
• Šta je polinukleotidni lanac?
• Koliko polinukleotidnih lanaca gradi
molekul DNK, a koliko molekul RNK?
• Koji pentozni šećer ulazi u sastav
dezoksiriboze, a koji u sastav riboze?
• Koje azotne baze ulaze u sastav DNK, a
koje u sastav RNK?
PITANJA
• Koje su komplementarne baze u DNK, a
koje u RNK?
• Kako je građen molekul DNK?
• Koja je uloga DNK?
• Koje vrste RNK postoje?
• Koja je uloga RNK?
Slide 47
HEMIJSKI
SASTAV
ĆELIJE
Biogeni elementi
Makroelementi
Mikroelementi
C, H, O, N, S,
Mg, Fe, Cu, Zn,
P, Na, K, Ca,
Mn, Co, I, F
Cl
~ 99% ćelije:
C, H, O, N
Sastav ćelije
Neorganske materije
Organske materije
• Voda
• Soli
• Ugljeni hidrati
• Lipidi
• Proteini
• Nukleinske
kiseline
VODA
•
•
•
•
•
•
70% ćelije
Rastvarač jonskih i polarnih materija
Sredina za biohemijske procese
Životna sredina (za vodene organizme)
Transportna uloga
Učestvuje u termoregulaciji
Struktura molekula vode
Polarna kovalentna veza
• Molekul vode je
dipol
Vodonične veze
Osobine vode
• Visok toplotni kapacitet: sporo se
zagreva i sporo hladi – čuva toplotu
• Velika toplota isparavanja:
isparavanjem vode sa površine telo se
hladi
Značaj: termoregulacija
Ponašanje materija prema vodi
Hidrofilne – imaju
afinitet prema vodi,
privlače vodu
• Joni
• Polarne materije
Hidrofobne –
odbijaju vodu
• Nepolarne materije
Mineralne materije - soli
• U vodenom rastvoru nalaze se u obliku
naelektrisanih čestica – jona
• Katjoni: Na+, K+, Ca2+, Mg2+, Fe2+, Fe3+
• Anjoni: hloridi, fosfati, sulfati, nitrati,
bikarbonati (Cl–, PO43–, SO42–, NO3–,
HCO3–)
ELEKTROLITIČKA DISOCIJACIJA
NaCl → Na+ + Cl–
Hidratisani joni
SO
Makroelementi
Mikroelementi
Biogeni elementi
SASTAV ĆELIJE
Neorganske
materije
Organske
materije
Nukleinske
kiseline
Proteini
Voda
Soli
Ugljeni
hidrati
Lipidi
Organske materije
• Bazirane na ugljeniku
• C atom – četvorovalentan
• C-atomi se povezuju u nizove
(negranate i granate) i prstenove
UGLJENI HIDRATI
• Izgrađeni od C, H i O
• Prema složenosti molekula dele se na:
»Monosaharide
»Disaharide
»Oligosaharide
»Polisaharide
Monosaharidi – Cn(H2O)n
• Prema broju C-atoma dele se na:
»trioze
»tetroze
»pentoze: riboza, dezoksiriboza
(ulaze u sastav nukleinskih kiselina)
»heksoze: glukoza, fruktoza,
galaktoza (energetska uloga)
Pentoze
riboza
dezoksiriboza
Heksoze – C6H12O6
glukoza
fruktoza
galaktoza
Disaharidi
• Izgrađeni od 2 monosaharida
Saharoza običan šećer Glu-Fru
Laktoza mlečni šećer Glu-Gal
Maltoza Glu-Glu
• Energetska uloga
saharoza
laktoza
maltoza
Oligosaharidi
• Izgrađeni od 3-100 monosaharida
• Gradivna uloga – ulaze u sastav
ćelijske membrane
oligosaharid
fosfolipidi
protein
Polisaharidi
• Izgrađeni od 100 do 1000
monosaharida – glukoze
Energetski
Skrob
Životinje i
gljive
Glikogen
Gradivni
Celuloza
Hitin
ćelijski zid
biljaka
egzoskelet
zglavkara,
ćelijski zid
gljiva
Biljke
Skrob
Glikogen
Celuloza
LIPIDI
• Izgrađeni od C,H i O
• Nerastvorljivi u vodi
• Podela:
–Trigliceridi
–Fosfolipidi
–Steroidi
Trigliceridi
• Estri glicerola i 3 masne kiseline
• Energetska uloga
+
3
masna kiselina
glicerol
triglicerid
Fosfolipidi
• Estri glicerola, 2 masne kiseline i fosforne
kiseline
• Grade ćelijske membrane
Polarna glava
- hidrofilna
Nepolaran rep
- hidrofoban
Fosfolipidni dvosloj
Fosfolipidni dvosloj
ćelijske membrane
Hidrofilne
glave
Hidrofobni
repovi
Steroidi
• Derivati holesterola
• Holesterol ulazi u sastav ćelijske
membrane životinja
• Neki steroidi imaju regulatornu ulogu:
polni hormoni i hormoni kore
nadbubrežne žlezde
Glukoza
riboza
Fruktoza
dezoksiriboza
Pentoze
Saharoza
Galaktoza
Laktoza
Maltoza
Heksoze
Monosaharidi
Disaharidi
UGLJENI HIDRATI
Oligosaharidi
Polisaharidi
Skrob
Glikogen
Celuloza
Hitin
LIPIDI
trigliceridi
fosfolipidi
Steroidi
PROTEINI
PROTEINI
• U njihov sastav ulaze: C, H, O i N
• Makromolekuli izgrađeni od 20 vrsta
amino-kiselina povezanih međusobno
peptidnim vezama u linearni polipetidni
lanac
Aminokiseline
• Organska jedinjenja sa dve funkcionalne
grupe: amino-grupom (–NH2) i
karboksilnom grupom (–COOH)
• Razlikuju se po R-grupi
Nepolarne
Vrste aminokiselina
Pozitivno naelektrisane
Polarne nenaelektrisane
Negativno naelektrisane
Peptidna veza
• Nastaje reakcijom između karboksilne
grupe jedne aminokiseline i amino-grupe
druge aminokiseline
dipeptid
Primarna struktura proteina
• Broj i redosled aminokiselina u
polipetpidnom lancu
• Zapisana u genima
Sekundarna struktura proteina
• Dva oblika: αheliks i β-ploča
• Uspostavlja se
formiranjem
vodoničnih veza
između H i O
peptidnih veza
α-heliks
β-ploča
Tercijarna struktura proteina
• Čine ga α-heliksi, β-ploče i “neuređeni”
delovi
Kvaternarna struktura proteina
• Više polipeptidnih lanaca gradi
funkcionalan protein
kolagen
hemoglobin
Prostorni oblik proteina
• Globularni proteini
loptasti – sferni
• Fibrilarni proteini
končasti
Primarna struktura
proteina
Sekundarna struktura
proteina
Tercijarna struktura
proteina
Kvaternarna struktura
proteina
Funkcije proteina
• Gradivna – strukturna: grade ćeliju i tkiva
• Biokatalitička – enzimi – usmeravaju
biohemijske reakcije
• Transportna – hemoglobin, transferin
• Imunološka – antitela
• Kontraktilna – aktin i miozin
• Regulatorna – hormoni
• Rezervna – albumin
PITANJA
•
•
•
•
Koji elementi ulaze u sastav proteina?
Koliko vrsta aminokiselina grade proteine?
Koje su funkcionalne grupe aminokiselina?
Kako su aminokiseline povezane u polipetidni
lanac?
• Kako nastaje peptidna veza?
• Šta je primarna struktura proteina?
• Koja dva oblika sekundarne strukture proteina
postoje?
PITANJA
• Kojim vezama se uspostavlja sekundarna
struktura proteina?
• Šta čini tercijarnu strukturu proteina?
• Koje vrste proteina postoje prema
prostornom obliku?
• Šta je kvaternarna struktura proteina?
• Navedi jedan fibrilarni i jedan globularni
protein?
• Koje uloge imaju proteini?
NUKLEINSKE KISELINE
• izgrađene od polinukleotidnih lanaca
• DNK grade 2 polinukleotidna lanca
• RNK gradi 1 polinukleotidni lanac
NUKLEOTID
• Fosfatna grupa
• Pentoza (dezoksiriboza ili riboza)
• Azotna baza
Azotne baze
• Purinske baze su
derivati purina
• Pirimidinske baze su
derivati pirimidina
citozin
adenin
timin
guanin
uracil
Polinukleotidni
lanac
5’
• Više nukleotida
povezanih
fosfodiestarskim
vezama
3’
Antiparalelnost lanaca DNK
Sparivanje komplementarnih
azotnih baza
• Molekul DNK izgrađen je
od 2 spiralno uvijena
antiparalelna (suprotno
orijentisana)
polinukleotidna lanca,
povezana među sobom
vodoničnim vezama
između kompementarnih
azotnih baza (A-T; G-C)
Uloga nukleinskih kiselina
• DNK je nosilac naslednih (genetičkih)
informacija; kontroliše sintezu proteina
• Vrste RNK su: informaciona RNK,
transportna RNK i ribozomalna RNK
• Sve tri vrste RNK učestvuju u sintezi
proteina
PITANJA
• Kako je građen nukleotid?
• Šta je polinukleotidni lanac?
• Koliko polinukleotidnih lanaca gradi
molekul DNK, a koliko molekul RNK?
• Koji pentozni šećer ulazi u sastav
dezoksiriboze, a koji u sastav riboze?
• Koje azotne baze ulaze u sastav DNK, a
koje u sastav RNK?
PITANJA
• Koje su komplementarne baze u DNK, a
koje u RNK?
• Kako je građen molekul DNK?
• Koja je uloga DNK?
• Koje vrste RNK postoje?
• Koja je uloga RNK?
Slide 48
HEMIJSKI
SASTAV
ĆELIJE
Biogeni elementi
Makroelementi
Mikroelementi
C, H, O, N, S,
Mg, Fe, Cu, Zn,
P, Na, K, Ca,
Mn, Co, I, F
Cl
~ 99% ćelije:
C, H, O, N
Sastav ćelije
Neorganske materije
Organske materije
• Voda
• Soli
• Ugljeni hidrati
• Lipidi
• Proteini
• Nukleinske
kiseline
VODA
•
•
•
•
•
•
70% ćelije
Rastvarač jonskih i polarnih materija
Sredina za biohemijske procese
Životna sredina (za vodene organizme)
Transportna uloga
Učestvuje u termoregulaciji
Struktura molekula vode
Polarna kovalentna veza
• Molekul vode je
dipol
Vodonične veze
Osobine vode
• Visok toplotni kapacitet: sporo se
zagreva i sporo hladi – čuva toplotu
• Velika toplota isparavanja:
isparavanjem vode sa površine telo se
hladi
Značaj: termoregulacija
Ponašanje materija prema vodi
Hidrofilne – imaju
afinitet prema vodi,
privlače vodu
• Joni
• Polarne materije
Hidrofobne –
odbijaju vodu
• Nepolarne materije
Mineralne materije - soli
• U vodenom rastvoru nalaze se u obliku
naelektrisanih čestica – jona
• Katjoni: Na+, K+, Ca2+, Mg2+, Fe2+, Fe3+
• Anjoni: hloridi, fosfati, sulfati, nitrati,
bikarbonati (Cl–, PO43–, SO42–, NO3–,
HCO3–)
ELEKTROLITIČKA DISOCIJACIJA
NaCl → Na+ + Cl–
Hidratisani joni
SO
Makroelementi
Mikroelementi
Biogeni elementi
SASTAV ĆELIJE
Neorganske
materije
Organske
materije
Nukleinske
kiseline
Proteini
Voda
Soli
Ugljeni
hidrati
Lipidi
Organske materije
• Bazirane na ugljeniku
• C atom – četvorovalentan
• C-atomi se povezuju u nizove
(negranate i granate) i prstenove
UGLJENI HIDRATI
• Izgrađeni od C, H i O
• Prema složenosti molekula dele se na:
»Monosaharide
»Disaharide
»Oligosaharide
»Polisaharide
Monosaharidi – Cn(H2O)n
• Prema broju C-atoma dele se na:
»trioze
»tetroze
»pentoze: riboza, dezoksiriboza
(ulaze u sastav nukleinskih kiselina)
»heksoze: glukoza, fruktoza,
galaktoza (energetska uloga)
Pentoze
riboza
dezoksiriboza
Heksoze – C6H12O6
glukoza
fruktoza
galaktoza
Disaharidi
• Izgrađeni od 2 monosaharida
Saharoza običan šećer Glu-Fru
Laktoza mlečni šećer Glu-Gal
Maltoza Glu-Glu
• Energetska uloga
saharoza
laktoza
maltoza
Oligosaharidi
• Izgrađeni od 3-100 monosaharida
• Gradivna uloga – ulaze u sastav
ćelijske membrane
oligosaharid
fosfolipidi
protein
Polisaharidi
• Izgrađeni od 100 do 1000
monosaharida – glukoze
Energetski
Skrob
Životinje i
gljive
Glikogen
Gradivni
Celuloza
Hitin
ćelijski zid
biljaka
egzoskelet
zglavkara,
ćelijski zid
gljiva
Biljke
Skrob
Glikogen
Celuloza
LIPIDI
• Izgrađeni od C,H i O
• Nerastvorljivi u vodi
• Podela:
–Trigliceridi
–Fosfolipidi
–Steroidi
Trigliceridi
• Estri glicerola i 3 masne kiseline
• Energetska uloga
+
3
masna kiselina
glicerol
triglicerid
Fosfolipidi
• Estri glicerola, 2 masne kiseline i fosforne
kiseline
• Grade ćelijske membrane
Polarna glava
- hidrofilna
Nepolaran rep
- hidrofoban
Fosfolipidni dvosloj
Fosfolipidni dvosloj
ćelijske membrane
Hidrofilne
glave
Hidrofobni
repovi
Steroidi
• Derivati holesterola
• Holesterol ulazi u sastav ćelijske
membrane životinja
• Neki steroidi imaju regulatornu ulogu:
polni hormoni i hormoni kore
nadbubrežne žlezde
Glukoza
riboza
Fruktoza
dezoksiriboza
Pentoze
Saharoza
Galaktoza
Laktoza
Maltoza
Heksoze
Monosaharidi
Disaharidi
UGLJENI HIDRATI
Oligosaharidi
Polisaharidi
Skrob
Glikogen
Celuloza
Hitin
LIPIDI
trigliceridi
fosfolipidi
Steroidi
PROTEINI
PROTEINI
• U njihov sastav ulaze: C, H, O i N
• Makromolekuli izgrađeni od 20 vrsta
amino-kiselina povezanih međusobno
peptidnim vezama u linearni polipetidni
lanac
Aminokiseline
• Organska jedinjenja sa dve funkcionalne
grupe: amino-grupom (–NH2) i
karboksilnom grupom (–COOH)
• Razlikuju se po R-grupi
Nepolarne
Vrste aminokiselina
Pozitivno naelektrisane
Polarne nenaelektrisane
Negativno naelektrisane
Peptidna veza
• Nastaje reakcijom između karboksilne
grupe jedne aminokiseline i amino-grupe
druge aminokiseline
dipeptid
Primarna struktura proteina
• Broj i redosled aminokiselina u
polipetpidnom lancu
• Zapisana u genima
Sekundarna struktura proteina
• Dva oblika: αheliks i β-ploča
• Uspostavlja se
formiranjem
vodoničnih veza
između H i O
peptidnih veza
α-heliks
β-ploča
Tercijarna struktura proteina
• Čine ga α-heliksi, β-ploče i “neuređeni”
delovi
Kvaternarna struktura proteina
• Više polipeptidnih lanaca gradi
funkcionalan protein
kolagen
hemoglobin
Prostorni oblik proteina
• Globularni proteini
loptasti – sferni
• Fibrilarni proteini
končasti
Primarna struktura
proteina
Sekundarna struktura
proteina
Tercijarna struktura
proteina
Kvaternarna struktura
proteina
Funkcije proteina
• Gradivna – strukturna: grade ćeliju i tkiva
• Biokatalitička – enzimi – usmeravaju
biohemijske reakcije
• Transportna – hemoglobin, transferin
• Imunološka – antitela
• Kontraktilna – aktin i miozin
• Regulatorna – hormoni
• Rezervna – albumin
PITANJA
•
•
•
•
Koji elementi ulaze u sastav proteina?
Koliko vrsta aminokiselina grade proteine?
Koje su funkcionalne grupe aminokiselina?
Kako su aminokiseline povezane u polipetidni
lanac?
• Kako nastaje peptidna veza?
• Šta je primarna struktura proteina?
• Koja dva oblika sekundarne strukture proteina
postoje?
PITANJA
• Kojim vezama se uspostavlja sekundarna
struktura proteina?
• Šta čini tercijarnu strukturu proteina?
• Koje vrste proteina postoje prema
prostornom obliku?
• Šta je kvaternarna struktura proteina?
• Navedi jedan fibrilarni i jedan globularni
protein?
• Koje uloge imaju proteini?
NUKLEINSKE KISELINE
• izgrađene od polinukleotidnih lanaca
• DNK grade 2 polinukleotidna lanca
• RNK gradi 1 polinukleotidni lanac
NUKLEOTID
• Fosfatna grupa
• Pentoza (dezoksiriboza ili riboza)
• Azotna baza
Azotne baze
• Purinske baze su
derivati purina
• Pirimidinske baze su
derivati pirimidina
citozin
adenin
timin
guanin
uracil
Polinukleotidni
lanac
5’
• Više nukleotida
povezanih
fosfodiestarskim
vezama
3’
Antiparalelnost lanaca DNK
Sparivanje komplementarnih
azotnih baza
• Molekul DNK izgrađen je
od 2 spiralno uvijena
antiparalelna (suprotno
orijentisana)
polinukleotidna lanca,
povezana među sobom
vodoničnim vezama
između kompementarnih
azotnih baza (A-T; G-C)
Uloga nukleinskih kiselina
• DNK je nosilac naslednih (genetičkih)
informacija; kontroliše sintezu proteina
• Vrste RNK su: informaciona RNK,
transportna RNK i ribozomalna RNK
• Sve tri vrste RNK učestvuju u sintezi
proteina
PITANJA
• Kako je građen nukleotid?
• Šta je polinukleotidni lanac?
• Koliko polinukleotidnih lanaca gradi
molekul DNK, a koliko molekul RNK?
• Koji pentozni šećer ulazi u sastav
dezoksiriboze, a koji u sastav riboze?
• Koje azotne baze ulaze u sastav DNK, a
koje u sastav RNK?
PITANJA
• Koje su komplementarne baze u DNK, a
koje u RNK?
• Kako je građen molekul DNK?
• Koja je uloga DNK?
• Koje vrste RNK postoje?
• Koja je uloga RNK?
Slide 49
HEMIJSKI
SASTAV
ĆELIJE
Biogeni elementi
Makroelementi
Mikroelementi
C, H, O, N, S,
Mg, Fe, Cu, Zn,
P, Na, K, Ca,
Mn, Co, I, F
Cl
~ 99% ćelije:
C, H, O, N
Sastav ćelije
Neorganske materije
Organske materije
• Voda
• Soli
• Ugljeni hidrati
• Lipidi
• Proteini
• Nukleinske
kiseline
VODA
•
•
•
•
•
•
70% ćelije
Rastvarač jonskih i polarnih materija
Sredina za biohemijske procese
Životna sredina (za vodene organizme)
Transportna uloga
Učestvuje u termoregulaciji
Struktura molekula vode
Polarna kovalentna veza
• Molekul vode je
dipol
Vodonične veze
Osobine vode
• Visok toplotni kapacitet: sporo se
zagreva i sporo hladi – čuva toplotu
• Velika toplota isparavanja:
isparavanjem vode sa površine telo se
hladi
Značaj: termoregulacija
Ponašanje materija prema vodi
Hidrofilne – imaju
afinitet prema vodi,
privlače vodu
• Joni
• Polarne materije
Hidrofobne –
odbijaju vodu
• Nepolarne materije
Mineralne materije - soli
• U vodenom rastvoru nalaze se u obliku
naelektrisanih čestica – jona
• Katjoni: Na+, K+, Ca2+, Mg2+, Fe2+, Fe3+
• Anjoni: hloridi, fosfati, sulfati, nitrati,
bikarbonati (Cl–, PO43–, SO42–, NO3–,
HCO3–)
ELEKTROLITIČKA DISOCIJACIJA
NaCl → Na+ + Cl–
Hidratisani joni
SO
Makroelementi
Mikroelementi
Biogeni elementi
SASTAV ĆELIJE
Neorganske
materije
Organske
materije
Nukleinske
kiseline
Proteini
Voda
Soli
Ugljeni
hidrati
Lipidi
Organske materije
• Bazirane na ugljeniku
• C atom – četvorovalentan
• C-atomi se povezuju u nizove
(negranate i granate) i prstenove
UGLJENI HIDRATI
• Izgrađeni od C, H i O
• Prema složenosti molekula dele se na:
»Monosaharide
»Disaharide
»Oligosaharide
»Polisaharide
Monosaharidi – Cn(H2O)n
• Prema broju C-atoma dele se na:
»trioze
»tetroze
»pentoze: riboza, dezoksiriboza
(ulaze u sastav nukleinskih kiselina)
»heksoze: glukoza, fruktoza,
galaktoza (energetska uloga)
Pentoze
riboza
dezoksiriboza
Heksoze – C6H12O6
glukoza
fruktoza
galaktoza
Disaharidi
• Izgrađeni od 2 monosaharida
Saharoza običan šećer Glu-Fru
Laktoza mlečni šećer Glu-Gal
Maltoza Glu-Glu
• Energetska uloga
saharoza
laktoza
maltoza
Oligosaharidi
• Izgrađeni od 3-100 monosaharida
• Gradivna uloga – ulaze u sastav
ćelijske membrane
oligosaharid
fosfolipidi
protein
Polisaharidi
• Izgrađeni od 100 do 1000
monosaharida – glukoze
Energetski
Skrob
Životinje i
gljive
Glikogen
Gradivni
Celuloza
Hitin
ćelijski zid
biljaka
egzoskelet
zglavkara,
ćelijski zid
gljiva
Biljke
Skrob
Glikogen
Celuloza
LIPIDI
• Izgrađeni od C,H i O
• Nerastvorljivi u vodi
• Podela:
–Trigliceridi
–Fosfolipidi
–Steroidi
Trigliceridi
• Estri glicerola i 3 masne kiseline
• Energetska uloga
+
3
masna kiselina
glicerol
triglicerid
Fosfolipidi
• Estri glicerola, 2 masne kiseline i fosforne
kiseline
• Grade ćelijske membrane
Polarna glava
- hidrofilna
Nepolaran rep
- hidrofoban
Fosfolipidni dvosloj
Fosfolipidni dvosloj
ćelijske membrane
Hidrofilne
glave
Hidrofobni
repovi
Steroidi
• Derivati holesterola
• Holesterol ulazi u sastav ćelijske
membrane životinja
• Neki steroidi imaju regulatornu ulogu:
polni hormoni i hormoni kore
nadbubrežne žlezde
Glukoza
riboza
Fruktoza
dezoksiriboza
Pentoze
Saharoza
Galaktoza
Laktoza
Maltoza
Heksoze
Monosaharidi
Disaharidi
UGLJENI HIDRATI
Oligosaharidi
Polisaharidi
Skrob
Glikogen
Celuloza
Hitin
LIPIDI
trigliceridi
fosfolipidi
Steroidi
PROTEINI
PROTEINI
• U njihov sastav ulaze: C, H, O i N
• Makromolekuli izgrađeni od 20 vrsta
amino-kiselina povezanih međusobno
peptidnim vezama u linearni polipetidni
lanac
Aminokiseline
• Organska jedinjenja sa dve funkcionalne
grupe: amino-grupom (–NH2) i
karboksilnom grupom (–COOH)
• Razlikuju se po R-grupi
Nepolarne
Vrste aminokiselina
Pozitivno naelektrisane
Polarne nenaelektrisane
Negativno naelektrisane
Peptidna veza
• Nastaje reakcijom između karboksilne
grupe jedne aminokiseline i amino-grupe
druge aminokiseline
dipeptid
Primarna struktura proteina
• Broj i redosled aminokiselina u
polipetpidnom lancu
• Zapisana u genima
Sekundarna struktura proteina
• Dva oblika: αheliks i β-ploča
• Uspostavlja se
formiranjem
vodoničnih veza
između H i O
peptidnih veza
α-heliks
β-ploča
Tercijarna struktura proteina
• Čine ga α-heliksi, β-ploče i “neuređeni”
delovi
Kvaternarna struktura proteina
• Više polipeptidnih lanaca gradi
funkcionalan protein
kolagen
hemoglobin
Prostorni oblik proteina
• Globularni proteini
loptasti – sferni
• Fibrilarni proteini
končasti
Primarna struktura
proteina
Sekundarna struktura
proteina
Tercijarna struktura
proteina
Kvaternarna struktura
proteina
Funkcije proteina
• Gradivna – strukturna: grade ćeliju i tkiva
• Biokatalitička – enzimi – usmeravaju
biohemijske reakcije
• Transportna – hemoglobin, transferin
• Imunološka – antitela
• Kontraktilna – aktin i miozin
• Regulatorna – hormoni
• Rezervna – albumin
PITANJA
•
•
•
•
Koji elementi ulaze u sastav proteina?
Koliko vrsta aminokiselina grade proteine?
Koje su funkcionalne grupe aminokiselina?
Kako su aminokiseline povezane u polipetidni
lanac?
• Kako nastaje peptidna veza?
• Šta je primarna struktura proteina?
• Koja dva oblika sekundarne strukture proteina
postoje?
PITANJA
• Kojim vezama se uspostavlja sekundarna
struktura proteina?
• Šta čini tercijarnu strukturu proteina?
• Koje vrste proteina postoje prema
prostornom obliku?
• Šta je kvaternarna struktura proteina?
• Navedi jedan fibrilarni i jedan globularni
protein?
• Koje uloge imaju proteini?
NUKLEINSKE KISELINE
• izgrađene od polinukleotidnih lanaca
• DNK grade 2 polinukleotidna lanca
• RNK gradi 1 polinukleotidni lanac
NUKLEOTID
• Fosfatna grupa
• Pentoza (dezoksiriboza ili riboza)
• Azotna baza
Azotne baze
• Purinske baze su
derivati purina
• Pirimidinske baze su
derivati pirimidina
citozin
adenin
timin
guanin
uracil
Polinukleotidni
lanac
5’
• Više nukleotida
povezanih
fosfodiestarskim
vezama
3’
Antiparalelnost lanaca DNK
Sparivanje komplementarnih
azotnih baza
• Molekul DNK izgrađen je
od 2 spiralno uvijena
antiparalelna (suprotno
orijentisana)
polinukleotidna lanca,
povezana među sobom
vodoničnim vezama
između kompementarnih
azotnih baza (A-T; G-C)
Uloga nukleinskih kiselina
• DNK je nosilac naslednih (genetičkih)
informacija; kontroliše sintezu proteina
• Vrste RNK su: informaciona RNK,
transportna RNK i ribozomalna RNK
• Sve tri vrste RNK učestvuju u sintezi
proteina
PITANJA
• Kako je građen nukleotid?
• Šta je polinukleotidni lanac?
• Koliko polinukleotidnih lanaca gradi
molekul DNK, a koliko molekul RNK?
• Koji pentozni šećer ulazi u sastav
dezoksiriboze, a koji u sastav riboze?
• Koje azotne baze ulaze u sastav DNK, a
koje u sastav RNK?
PITANJA
• Koje su komplementarne baze u DNK, a
koje u RNK?
• Kako je građen molekul DNK?
• Koja je uloga DNK?
• Koje vrste RNK postoje?
• Koja je uloga RNK?
Slide 50
HEMIJSKI
SASTAV
ĆELIJE
Biogeni elementi
Makroelementi
Mikroelementi
C, H, O, N, S,
Mg, Fe, Cu, Zn,
P, Na, K, Ca,
Mn, Co, I, F
Cl
~ 99% ćelije:
C, H, O, N
Sastav ćelije
Neorganske materije
Organske materije
• Voda
• Soli
• Ugljeni hidrati
• Lipidi
• Proteini
• Nukleinske
kiseline
VODA
•
•
•
•
•
•
70% ćelije
Rastvarač jonskih i polarnih materija
Sredina za biohemijske procese
Životna sredina (za vodene organizme)
Transportna uloga
Učestvuje u termoregulaciji
Struktura molekula vode
Polarna kovalentna veza
• Molekul vode je
dipol
Vodonične veze
Osobine vode
• Visok toplotni kapacitet: sporo se
zagreva i sporo hladi – čuva toplotu
• Velika toplota isparavanja:
isparavanjem vode sa površine telo se
hladi
Značaj: termoregulacija
Ponašanje materija prema vodi
Hidrofilne – imaju
afinitet prema vodi,
privlače vodu
• Joni
• Polarne materije
Hidrofobne –
odbijaju vodu
• Nepolarne materije
Mineralne materije - soli
• U vodenom rastvoru nalaze se u obliku
naelektrisanih čestica – jona
• Katjoni: Na+, K+, Ca2+, Mg2+, Fe2+, Fe3+
• Anjoni: hloridi, fosfati, sulfati, nitrati,
bikarbonati (Cl–, PO43–, SO42–, NO3–,
HCO3–)
ELEKTROLITIČKA DISOCIJACIJA
NaCl → Na+ + Cl–
Hidratisani joni
SO
Makroelementi
Mikroelementi
Biogeni elementi
SASTAV ĆELIJE
Neorganske
materije
Organske
materije
Nukleinske
kiseline
Proteini
Voda
Soli
Ugljeni
hidrati
Lipidi
Organske materije
• Bazirane na ugljeniku
• C atom – četvorovalentan
• C-atomi se povezuju u nizove
(negranate i granate) i prstenove
UGLJENI HIDRATI
• Izgrađeni od C, H i O
• Prema složenosti molekula dele se na:
»Monosaharide
»Disaharide
»Oligosaharide
»Polisaharide
Monosaharidi – Cn(H2O)n
• Prema broju C-atoma dele se na:
»trioze
»tetroze
»pentoze: riboza, dezoksiriboza
(ulaze u sastav nukleinskih kiselina)
»heksoze: glukoza, fruktoza,
galaktoza (energetska uloga)
Pentoze
riboza
dezoksiriboza
Heksoze – C6H12O6
glukoza
fruktoza
galaktoza
Disaharidi
• Izgrađeni od 2 monosaharida
Saharoza običan šećer Glu-Fru
Laktoza mlečni šećer Glu-Gal
Maltoza Glu-Glu
• Energetska uloga
saharoza
laktoza
maltoza
Oligosaharidi
• Izgrađeni od 3-100 monosaharida
• Gradivna uloga – ulaze u sastav
ćelijske membrane
oligosaharid
fosfolipidi
protein
Polisaharidi
• Izgrađeni od 100 do 1000
monosaharida – glukoze
Energetski
Skrob
Životinje i
gljive
Glikogen
Gradivni
Celuloza
Hitin
ćelijski zid
biljaka
egzoskelet
zglavkara,
ćelijski zid
gljiva
Biljke
Skrob
Glikogen
Celuloza
LIPIDI
• Izgrađeni od C,H i O
• Nerastvorljivi u vodi
• Podela:
–Trigliceridi
–Fosfolipidi
–Steroidi
Trigliceridi
• Estri glicerola i 3 masne kiseline
• Energetska uloga
+
3
masna kiselina
glicerol
triglicerid
Fosfolipidi
• Estri glicerola, 2 masne kiseline i fosforne
kiseline
• Grade ćelijske membrane
Polarna glava
- hidrofilna
Nepolaran rep
- hidrofoban
Fosfolipidni dvosloj
Fosfolipidni dvosloj
ćelijske membrane
Hidrofilne
glave
Hidrofobni
repovi
Steroidi
• Derivati holesterola
• Holesterol ulazi u sastav ćelijske
membrane životinja
• Neki steroidi imaju regulatornu ulogu:
polni hormoni i hormoni kore
nadbubrežne žlezde
Glukoza
riboza
Fruktoza
dezoksiriboza
Pentoze
Saharoza
Galaktoza
Laktoza
Maltoza
Heksoze
Monosaharidi
Disaharidi
UGLJENI HIDRATI
Oligosaharidi
Polisaharidi
Skrob
Glikogen
Celuloza
Hitin
LIPIDI
trigliceridi
fosfolipidi
Steroidi
PROTEINI
PROTEINI
• U njihov sastav ulaze: C, H, O i N
• Makromolekuli izgrađeni od 20 vrsta
amino-kiselina povezanih međusobno
peptidnim vezama u linearni polipetidni
lanac
Aminokiseline
• Organska jedinjenja sa dve funkcionalne
grupe: amino-grupom (–NH2) i
karboksilnom grupom (–COOH)
• Razlikuju se po R-grupi
Nepolarne
Vrste aminokiselina
Pozitivno naelektrisane
Polarne nenaelektrisane
Negativno naelektrisane
Peptidna veza
• Nastaje reakcijom između karboksilne
grupe jedne aminokiseline i amino-grupe
druge aminokiseline
dipeptid
Primarna struktura proteina
• Broj i redosled aminokiselina u
polipetpidnom lancu
• Zapisana u genima
Sekundarna struktura proteina
• Dva oblika: αheliks i β-ploča
• Uspostavlja se
formiranjem
vodoničnih veza
između H i O
peptidnih veza
α-heliks
β-ploča
Tercijarna struktura proteina
• Čine ga α-heliksi, β-ploče i “neuređeni”
delovi
Kvaternarna struktura proteina
• Više polipeptidnih lanaca gradi
funkcionalan protein
kolagen
hemoglobin
Prostorni oblik proteina
• Globularni proteini
loptasti – sferni
• Fibrilarni proteini
končasti
Primarna struktura
proteina
Sekundarna struktura
proteina
Tercijarna struktura
proteina
Kvaternarna struktura
proteina
Funkcije proteina
• Gradivna – strukturna: grade ćeliju i tkiva
• Biokatalitička – enzimi – usmeravaju
biohemijske reakcije
• Transportna – hemoglobin, transferin
• Imunološka – antitela
• Kontraktilna – aktin i miozin
• Regulatorna – hormoni
• Rezervna – albumin
PITANJA
•
•
•
•
Koji elementi ulaze u sastav proteina?
Koliko vrsta aminokiselina grade proteine?
Koje su funkcionalne grupe aminokiselina?
Kako su aminokiseline povezane u polipetidni
lanac?
• Kako nastaje peptidna veza?
• Šta je primarna struktura proteina?
• Koja dva oblika sekundarne strukture proteina
postoje?
PITANJA
• Kojim vezama se uspostavlja sekundarna
struktura proteina?
• Šta čini tercijarnu strukturu proteina?
• Koje vrste proteina postoje prema
prostornom obliku?
• Šta je kvaternarna struktura proteina?
• Navedi jedan fibrilarni i jedan globularni
protein?
• Koje uloge imaju proteini?
NUKLEINSKE KISELINE
• izgrađene od polinukleotidnih lanaca
• DNK grade 2 polinukleotidna lanca
• RNK gradi 1 polinukleotidni lanac
NUKLEOTID
• Fosfatna grupa
• Pentoza (dezoksiriboza ili riboza)
• Azotna baza
Azotne baze
• Purinske baze su
derivati purina
• Pirimidinske baze su
derivati pirimidina
citozin
adenin
timin
guanin
uracil
Polinukleotidni
lanac
5’
• Više nukleotida
povezanih
fosfodiestarskim
vezama
3’
Antiparalelnost lanaca DNK
Sparivanje komplementarnih
azotnih baza
• Molekul DNK izgrađen je
od 2 spiralno uvijena
antiparalelna (suprotno
orijentisana)
polinukleotidna lanca,
povezana među sobom
vodoničnim vezama
između kompementarnih
azotnih baza (A-T; G-C)
Uloga nukleinskih kiselina
• DNK je nosilac naslednih (genetičkih)
informacija; kontroliše sintezu proteina
• Vrste RNK su: informaciona RNK,
transportna RNK i ribozomalna RNK
• Sve tri vrste RNK učestvuju u sintezi
proteina
PITANJA
• Kako je građen nukleotid?
• Šta je polinukleotidni lanac?
• Koliko polinukleotidnih lanaca gradi
molekul DNK, a koliko molekul RNK?
• Koji pentozni šećer ulazi u sastav
dezoksiriboze, a koji u sastav riboze?
• Koje azotne baze ulaze u sastav DNK, a
koje u sastav RNK?
PITANJA
• Koje su komplementarne baze u DNK, a
koje u RNK?
• Kako je građen molekul DNK?
• Koja je uloga DNK?
• Koje vrste RNK postoje?
• Koja je uloga RNK?
Slide 51
HEMIJSKI
SASTAV
ĆELIJE
Biogeni elementi
Makroelementi
Mikroelementi
C, H, O, N, S,
Mg, Fe, Cu, Zn,
P, Na, K, Ca,
Mn, Co, I, F
Cl
~ 99% ćelije:
C, H, O, N
Sastav ćelije
Neorganske materije
Organske materije
• Voda
• Soli
• Ugljeni hidrati
• Lipidi
• Proteini
• Nukleinske
kiseline
VODA
•
•
•
•
•
•
70% ćelije
Rastvarač jonskih i polarnih materija
Sredina za biohemijske procese
Životna sredina (za vodene organizme)
Transportna uloga
Učestvuje u termoregulaciji
Struktura molekula vode
Polarna kovalentna veza
• Molekul vode je
dipol
Vodonične veze
Osobine vode
• Visok toplotni kapacitet: sporo se
zagreva i sporo hladi – čuva toplotu
• Velika toplota isparavanja:
isparavanjem vode sa površine telo se
hladi
Značaj: termoregulacija
Ponašanje materija prema vodi
Hidrofilne – imaju
afinitet prema vodi,
privlače vodu
• Joni
• Polarne materije
Hidrofobne –
odbijaju vodu
• Nepolarne materije
Mineralne materije - soli
• U vodenom rastvoru nalaze se u obliku
naelektrisanih čestica – jona
• Katjoni: Na+, K+, Ca2+, Mg2+, Fe2+, Fe3+
• Anjoni: hloridi, fosfati, sulfati, nitrati,
bikarbonati (Cl–, PO43–, SO42–, NO3–,
HCO3–)
ELEKTROLITIČKA DISOCIJACIJA
NaCl → Na+ + Cl–
Hidratisani joni
SO
Makroelementi
Mikroelementi
Biogeni elementi
SASTAV ĆELIJE
Neorganske
materije
Organske
materije
Nukleinske
kiseline
Proteini
Voda
Soli
Ugljeni
hidrati
Lipidi
Organske materije
• Bazirane na ugljeniku
• C atom – četvorovalentan
• C-atomi se povezuju u nizove
(negranate i granate) i prstenove
UGLJENI HIDRATI
• Izgrađeni od C, H i O
• Prema složenosti molekula dele se na:
»Monosaharide
»Disaharide
»Oligosaharide
»Polisaharide
Monosaharidi – Cn(H2O)n
• Prema broju C-atoma dele se na:
»trioze
»tetroze
»pentoze: riboza, dezoksiriboza
(ulaze u sastav nukleinskih kiselina)
»heksoze: glukoza, fruktoza,
galaktoza (energetska uloga)
Pentoze
riboza
dezoksiriboza
Heksoze – C6H12O6
glukoza
fruktoza
galaktoza
Disaharidi
• Izgrađeni od 2 monosaharida
Saharoza običan šećer Glu-Fru
Laktoza mlečni šećer Glu-Gal
Maltoza Glu-Glu
• Energetska uloga
saharoza
laktoza
maltoza
Oligosaharidi
• Izgrađeni od 3-100 monosaharida
• Gradivna uloga – ulaze u sastav
ćelijske membrane
oligosaharid
fosfolipidi
protein
Polisaharidi
• Izgrađeni od 100 do 1000
monosaharida – glukoze
Energetski
Skrob
Životinje i
gljive
Glikogen
Gradivni
Celuloza
Hitin
ćelijski zid
biljaka
egzoskelet
zglavkara,
ćelijski zid
gljiva
Biljke
Skrob
Glikogen
Celuloza
LIPIDI
• Izgrađeni od C,H i O
• Nerastvorljivi u vodi
• Podela:
–Trigliceridi
–Fosfolipidi
–Steroidi
Trigliceridi
• Estri glicerola i 3 masne kiseline
• Energetska uloga
+
3
masna kiselina
glicerol
triglicerid
Fosfolipidi
• Estri glicerola, 2 masne kiseline i fosforne
kiseline
• Grade ćelijske membrane
Polarna glava
- hidrofilna
Nepolaran rep
- hidrofoban
Fosfolipidni dvosloj
Fosfolipidni dvosloj
ćelijske membrane
Hidrofilne
glave
Hidrofobni
repovi
Steroidi
• Derivati holesterola
• Holesterol ulazi u sastav ćelijske
membrane životinja
• Neki steroidi imaju regulatornu ulogu:
polni hormoni i hormoni kore
nadbubrežne žlezde
Glukoza
riboza
Fruktoza
dezoksiriboza
Pentoze
Saharoza
Galaktoza
Laktoza
Maltoza
Heksoze
Monosaharidi
Disaharidi
UGLJENI HIDRATI
Oligosaharidi
Polisaharidi
Skrob
Glikogen
Celuloza
Hitin
LIPIDI
trigliceridi
fosfolipidi
Steroidi
PROTEINI
PROTEINI
• U njihov sastav ulaze: C, H, O i N
• Makromolekuli izgrađeni od 20 vrsta
amino-kiselina povezanih međusobno
peptidnim vezama u linearni polipetidni
lanac
Aminokiseline
• Organska jedinjenja sa dve funkcionalne
grupe: amino-grupom (–NH2) i
karboksilnom grupom (–COOH)
• Razlikuju se po R-grupi
Nepolarne
Vrste aminokiselina
Pozitivno naelektrisane
Polarne nenaelektrisane
Negativno naelektrisane
Peptidna veza
• Nastaje reakcijom između karboksilne
grupe jedne aminokiseline i amino-grupe
druge aminokiseline
dipeptid
Primarna struktura proteina
• Broj i redosled aminokiselina u
polipetpidnom lancu
• Zapisana u genima
Sekundarna struktura proteina
• Dva oblika: αheliks i β-ploča
• Uspostavlja se
formiranjem
vodoničnih veza
između H i O
peptidnih veza
α-heliks
β-ploča
Tercijarna struktura proteina
• Čine ga α-heliksi, β-ploče i “neuređeni”
delovi
Kvaternarna struktura proteina
• Više polipeptidnih lanaca gradi
funkcionalan protein
kolagen
hemoglobin
Prostorni oblik proteina
• Globularni proteini
loptasti – sferni
• Fibrilarni proteini
končasti
Primarna struktura
proteina
Sekundarna struktura
proteina
Tercijarna struktura
proteina
Kvaternarna struktura
proteina
Funkcije proteina
• Gradivna – strukturna: grade ćeliju i tkiva
• Biokatalitička – enzimi – usmeravaju
biohemijske reakcije
• Transportna – hemoglobin, transferin
• Imunološka – antitela
• Kontraktilna – aktin i miozin
• Regulatorna – hormoni
• Rezervna – albumin
PITANJA
•
•
•
•
Koji elementi ulaze u sastav proteina?
Koliko vrsta aminokiselina grade proteine?
Koje su funkcionalne grupe aminokiselina?
Kako su aminokiseline povezane u polipetidni
lanac?
• Kako nastaje peptidna veza?
• Šta je primarna struktura proteina?
• Koja dva oblika sekundarne strukture proteina
postoje?
PITANJA
• Kojim vezama se uspostavlja sekundarna
struktura proteina?
• Šta čini tercijarnu strukturu proteina?
• Koje vrste proteina postoje prema
prostornom obliku?
• Šta je kvaternarna struktura proteina?
• Navedi jedan fibrilarni i jedan globularni
protein?
• Koje uloge imaju proteini?
NUKLEINSKE KISELINE
• izgrađene od polinukleotidnih lanaca
• DNK grade 2 polinukleotidna lanca
• RNK gradi 1 polinukleotidni lanac
NUKLEOTID
• Fosfatna grupa
• Pentoza (dezoksiriboza ili riboza)
• Azotna baza
Azotne baze
• Purinske baze su
derivati purina
• Pirimidinske baze su
derivati pirimidina
citozin
adenin
timin
guanin
uracil
Polinukleotidni
lanac
5’
• Više nukleotida
povezanih
fosfodiestarskim
vezama
3’
Antiparalelnost lanaca DNK
Sparivanje komplementarnih
azotnih baza
• Molekul DNK izgrađen je
od 2 spiralno uvijena
antiparalelna (suprotno
orijentisana)
polinukleotidna lanca,
povezana među sobom
vodoničnim vezama
između kompementarnih
azotnih baza (A-T; G-C)
Uloga nukleinskih kiselina
• DNK je nosilac naslednih (genetičkih)
informacija; kontroliše sintezu proteina
• Vrste RNK su: informaciona RNK,
transportna RNK i ribozomalna RNK
• Sve tri vrste RNK učestvuju u sintezi
proteina
PITANJA
• Kako je građen nukleotid?
• Šta je polinukleotidni lanac?
• Koliko polinukleotidnih lanaca gradi
molekul DNK, a koliko molekul RNK?
• Koji pentozni šećer ulazi u sastav
dezoksiriboze, a koji u sastav riboze?
• Koje azotne baze ulaze u sastav DNK, a
koje u sastav RNK?
PITANJA
• Koje su komplementarne baze u DNK, a
koje u RNK?
• Kako je građen molekul DNK?
• Koja je uloga DNK?
• Koje vrste RNK postoje?
• Koja je uloga RNK?