Svjetski dan voda, 22. ožujka Prezentacija učeničkog istraživačkog projekta: Krapinom od izvora do ušća VODA 50-90% 70% Hidrološki ciklus Voda na Zemlji pitka Voda na Zemlji GLOBE za očuvanje zaliha pitke vode Kako je sve započelo? • Prisustvovali.
Download ReportTranscript Svjetski dan voda, 22. ožujka Prezentacija učeničkog istraživačkog projekta: Krapinom od izvora do ušća VODA 50-90% 70% Hidrološki ciklus Voda na Zemlji pitka Voda na Zemlji GLOBE za očuvanje zaliha pitke vode Kako je sve započelo? • Prisustvovali.
Svjetski dan voda, 22. ožujka Prezentacija učeničkog istraživačkog projekta: Krapinom od izvora do ušća VODA 50-90% 70% Hidrološki ciklus Voda na Zemlji pitka Voda na Zemlji GLOBE za očuvanje zaliha pitke vode Kako je sve započelo? • Prisustvovali smo radionicama Hrvatskog meteorološkog društva pod nazivom • “Meteorološki izazovi” 3¨. Rijeka Krapina (duljina približno 70 km) Izvor (Podrute) Krapinica (najveća pritoka) Ušće u Savu (Zaprešić) Živi svijet mrena Vodeni beskralješnjaci šaran klen smuđ riječni rak vrba iva žuta perunika crvenperka dabar divlje patke GLOBE podatci • Svakog četvrtka u našoj školi obavljamo mjerenja fizikalno-kemijskih svojstava vode rijeke Krapine i Bajera • Mjerimo temperaturu, kisik,nitrate, prozirnost,alkalitet, pH i konduktivitet Istraživačka pitanja / Hipoteze - jesu li fizikalno-kemijska svojstva vode u rijeci jednaka cijelim tokom od izvora do ušća? - spada li rijeka Krapina u zagađene rijeke? • Pretpostavili smo da kvaliteta vode u Krapini opada od izvora prema ušću zbog djelovanja čovjeka, te da je umjereno zagađena. Pripreme za projekt • Dogovorili smo plan aktivnosti, odredili postaje, pripremili materijal i pribor i 9. prosinca, 2013. krenuli na mjerenje Terenski rad 1. Određivanje lokacije na karti pomoću GPS-a 2. Uzorkovanje vode Najprije samostalno, a kasnije uz pomoć domara 3.Vršenje mjerenja fizikalno – kemijskih svojstava • • • • • • • Temperatura pH Otopljeni kisik Alkalitet Nitrati i nitriti Prozirnost Električna vodljivost 4. Rezultati istraživanja •Temperature vode – ukazuje na količinu topline apsorbirane u njoj •Ima velik utjecaj na količinu i raznolikost života •Temperatura vode se kretala od 4° do 5°C •Temperatura zraka bila je 7 °C Slika 1. Temperatura vode u rijeci Krapini na odabranim postajama •Kisik-u vodu ulazi iz atmosfere, a nastaje i procesom fotosinteze vodenih algi i viših biljaka Njegove koncentracije su se kretale od 6-10 mg po litri Pad koncentracije primjetan je nakon postaje Hum Lug, iako bi zbog niže temperature trebao rasti. No to ovisi i o nekim drugim pokazateljima kao što je količina prisutne organske tvari na koju se kisik troši zbog oksidacije Slika 2. Količina otopljenog kisika u rijeci Krapini na odabranim postajama •Električna vodljivost – indirektna mjera za količinu otopljenih tvari u vodi. Njome mjerimo sposobnost provođenja struje u našem uzorku • U rijeci Krapini je rasla od izvora prema ušću Ona raste zbog većeg broja ispusta otpadnih voda i pritoka ostalih rijeka u Krapinu na tome području. Slika 3. Konduktivitet vode rijeke Krapine na odabranim postajama pH - mjera kiselosti neke otopine, a određuje se prema koncentraciji vodikovih (H+) iona. Otopine dijelimo na kisele, neutralne(pH 7) i lužnate (bazične) Slika 4. Vrijednosti pH vode u rijeci Krapini na odabranim postajama • Alkalitet – mjera sposobnosti vode da neutralizira dodanu kiselinu. Nastaje kad voda otapa stijene koje sadrže kalcijev karbonat • Alkalitet vode u rijeci Krapini kreće se od minimalno 374 mg/l CaCO3 na postaji Hum Lug, do maksimalno 414 mg/l CaCO3 najbliže izvoru Krapine. Usporedbom podataka alkaliteta i pH vrijednosti potvrđuje se proporcionalan odnos ta dva parametra Slika 5. Alkalitet vode u rijeci Krapini na odabranim postajama • Prozirnost vode - pokazuje mogućnost prolaza sunčevog svjetla kroz vodu, a ono je bitno za rast zelenih biljaka Najprozirnija je rijeka u svom gornjem toku (više od dužine cijevi ili >100 cm ). Najniže vrijednosti su izmjerene na postaji Hum Lug (samo 38 cm), što je i za očekivati s obzirom na vrijednosti ostalih parametara koji na tom mjestu pokazuju također najniže rezultate Slika 6. Prozirnost vode u rijeci Krapini na odabranim postajama • Nitrati i nitriti – važni za određivanje kvalitete vode. Najčešći je ograničavajući faktor za rast biljaka. Kod povećanih koncentracija može doći do većeg razvoja algi i makrofita Količina nitrata kreće se od minimalno 1 mg/l u gornjem toku do maksimalno 3 mg/l na postaji neposredno poslije zabočke industrijske zone Slika 7. Prisutnost nitrata u vodi rijeke Krapine na odabranim postajama Surađivali smo i razmjenjivali podatke s državnim ustanovama koje brinu o čistoći i zaštiti voda Hrvatske vode Zavodo za javno zdravstvo Termoelektrana Jertovec Tablica 1. Analiza vode u rijeci Krapini za 2013. godinu Glavnog vodnogospodarskog laboratorija Hrvatskih voda Postaja Svojstvo Zasićenje kisikom (%) BPK₃ - Biološka potrošnja kisika mg O₂/dm³ KPK – Kemijska potrošnja kisika mg O₂/dm³ Ukupni dušik (mgN/l) Bakar, otopljeni (μgCu/l) Cink, otopljeni (μgZn/l) Kadmij, otopljeni (μgCd/l) Krom, otopljeni (μgCr/l) Olovo, otopljeno (μgPb/l) Živa, otopljena (μgHg/l) Arsen, otopljeni (μgAs/l) Željezo, otopljeno (μgFe/l) Konjščina Bedekovčina Zabok Zaprešić MDK 75,3 53,9 74,6 71,5 50-100 2,6 2,7 2,4 4,2 2-4 3 4,1 8 7,6 4-8 1,05 1,44 2,08 2,4 1,5-2,5 0,417 0,977 2,596 1,064 1-8,8 0,801 4,535 3,308 14,674 7,8-52 0,013 <0,010 <0,010 <0,010 0,15 0,099 0,534 0,293 0,128 9 0,141 0,464 0,398 0,329 7,2 0,0024 <0,0020 0,0042 0,0058 0,059 1,55 5,74 1,442 2,125 8,5 28,871 37,658 59,229 30,647 Podatci Zavoda za javno zdravstvo Tablica 2. Analiza vode u rijeci Krapini Zavoda za javno zdravstvo na postaji Konjščina SVOJSTVA Datum IZMJERENO Ukupni koliformi (broj/100ml) 16.12.2013. 4.400 18.09.2013. 72.700 01.07.2013. 11.000 03.04.2013. 4.000 MKD 5x10³ Sa sanitarnog aspekta (Tablica2.) vodotok Krapina opterećen je koliformnim bakterijama što je posljedica ispuštanja nepročišćenih otpadnih voda u vodotok i njegove pritoke. Zaključak • Rezultati naših istraživanja fizikalno-kemijskih svojstava vode rijeke Krapine te dostupni podatci ustanova koje se bave praćenjem stanja u rijeci, potvrdili su našu hipotezu da kvaliteta vode u rijeci Krapini opada od izvora prema ušću zbog antropogenog utjecaja te je time svrstavamo u umjereno zagađene rijeke. Hoće li naši potomci dobiti jednoga dana priliku da kao naši preci zaplivaju u bistroj rijeci? To ovisi prvenstveno o razini ekološke svijesti svakog od nas, a zatim i o primjeni suvremene tehnologije, obradi i pročišćavanju otpadnih voda iz industrije i kućanstava, kontroliranom i neškodljivom odlaganju svih kategorija otpada, planiranju prometnica u skladu s potrebama zaštite voda, nadziranju prijevoza otpadnih tvari te o kontroliranoj uporabi pesticida. Mi Globovci vjerujemo da će i ovaj projekt dati vrijedan doprinos pozitivnom odgovoru na prethodno pitanje. Izvori GLOBE hidrološki protokoli Pravilnik o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće, Narodne novine broj 47, 2008. Internet stranice: http://public.carnet.hr/globe/prirucnik/voda.PDF http://narodnenovine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2010_07_89_2502.html http://www.agr.unizg.hr/cro/nastava/moduli/doc/26280_hidroke mija.pdf http://cadial.hidra.hr/searchdoc.php?query&lang=hr&bid=AaJdocj i3NUll49M6NykJw%3D%3D HVALA NA PAŽNJI! • Sudionici: Učenice: Ines Bačan, Jelena Tuković, Doris Žugec, Josipa Knežević, Marta Kuljak, Ana Mrković, Laura Vrabec i Anita Žeželj Mentorice: Milena Prodanović i Irena Gladoić