OJAČANJE TLA I STIJENA, DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U RIJECI OJAČANJE STIJENSKE MASE (1) KOLEGIJ: Ojačanje tla i stijena DIPLOMSKI STUDIJ SEMINARKSI RADOVI 1.Čavlano tlo 2.Zidovi.

Download Report

Transcript OJAČANJE TLA I STIJENA, DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U RIJECI OJAČANJE STIJENSKE MASE (1) KOLEGIJ: Ojačanje tla i stijena DIPLOMSKI STUDIJ SEMINARKSI RADOVI 1.Čavlano tlo 2.Zidovi.

Slide 1

OJAČANJE TLA I STIJENA, DIPLOMSKI STUDIJ,
GRAĐEVINSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U RIJECI

OJAČANJE STIJENSKE MASE (1)

KOLEGIJ: Ojačanje tla i stijena
DIPLOMSKI STUDIJ

SEMINARKSI RADOVI
1.Čavlano tlo
2.Zidovi od mehanički stabiliziranog tla
(MSE zidovi)
3.Primjena vegetacije u sanaciji klizišta

OJAČANJE STIJENSKE MASE

OPĆENITO

POBOLJŠANJE SVOJSTAVA
STIJENSKE MASE
„Povoljne
lokacije” za
izgradnju
iskorištene

Potreba za
korištenjem
„nepovoljnih
lokacija „

RAZVOJ METODA POBOLJŠANJA
(OJAČANJA) SVOJSTAVA TLA I STIJENA

Ojačanjem tla i stijena nastoji se povećati
njihovu čvrstoću, tj. smanjiti deformabilnost.
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

POBOLJŠANJE SVOJSTAVA
STIJENSKE MASE
• Projektiranje zasjeka u stijenskoj masi svodi se na

odabir stabilne geometrije i/ili potrebnih
odgovarajućih mjera podgrađivanja.

• Kriteriji deformabilnosti stijenske mase zasniva se na

geomehaničkoj (RMR) klasifikaciji stijenske
mase, jednoosnoj tlačnoj čvrstoći stijene i
geološkom indeksu čvrstoće (GSI) stijenske
mase.

• Na osnovi usvojenih kriterija čvrstoće i deformabilnosti
stijenske mase provode se analize stanja naprezanja i
deformacija i analize stabilnosti za potrebe projektiranja
osiguranja podzemnih otvora i zasjeka u stijenskoj masi.
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

DEFINIRANJE KARAKTERISTIKA
STIJENSKE MASE
Stijenska masa - diskontinuirana,

heterogena,
anizotropna i nalaze se u nekom naponskom stanju

Utvrđivanje vrsta i položaja različitih
materijala, kao i njihovih svojstava - geološki
profil i geotehnički model.

• Poboljšanje stijenske mase (Rock Improvement)
podrazumijeva termin koji obuhvaća sve postupke u

cilju poboljšanja mehaničkih značajki i drugih
karakteristika stijenske mase.
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

KLASIFIKACIJE
STIJENSKE
MASE

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE
pregled klasifikacija stijenske mase, kao postupaka za
opisivanje stijenske mase, koje služe kao podloge za
utvrđivanje značajki stijenske mase te projektiranje zahvata
u stijenskoj masi

• Klasifikacija stijenske mase nije zamjena za
projektiranje zahvata u stijenskoj masi!!
• Osim poznavanja značajki stijenske mase,
projektiranje zahtijeva detaljno poznavanje in situ
stanja naprezanja, uvjeta podzemne vode te
redoslijed izvedbe planiranih iskopa
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE
• Terzaghijeva klasifikacija (Terzaghi, 1946);
• Laufferova klasifikacija (Lauffer, 1958);
• Rock Quality Designation klasifikacija (RQD) (Deere et al.,
1967);
• Rock Structure Rating klasifikacija (RSR) (Wickham et al.,
1972);

• Geomehanička klasifikacija (RMR)
(Bieniawski, 1973);
• Q klasifikacija (Rock Tunneling Quality Index) (Barton et
al., 1974);
• Rock Mass Index klasifikacija (RMi) (Palmstrom, 1995)
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• Terzaghijeva klasifikacija (Terzaghi,
1946)- previše generalizira objektivno
stanje kvalitete stijenske mase

• Značaj Laufferove klasifikacije
(Lauffer, 1958) (koncepta vremena
nepodgrađenog iskopa) je u zahtjevima na
skraćenje vremena potrebnog za ugradnju
podgrade.
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• Rock Quality Designation (RQD)
Index, (Deere et al., 1967) informacija o kvaliteti stijenske mase
proizlazi jedino iz opisa danog od strane
geologa i postotka dobivene jezgre.

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• RSR sustav (Wickham et al., 1972) usvaja
dvije glavne kategorije faktora koji utječu na
ponašanje stijenske mase u tunelima:
– geološki parametri (tip stijenske mase,
prosječan razmak pukotina, orijentacija pukotina,
tip diskontinuiteta, glavni smjer rasjeda, smicanja i
preklapanja, značajke stijenske mase, trošenje ili
alteracija ) i

– parametri podgradne konstrukcije (raspon
tunela, smjer napredovanja tunela, metoda iskopa)
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• Geomehanička klasifikacija ili RMR
klasifikacijski sustav (Rock Mass
Rating System), razvio je Bieniawski
tijekom 1972. i 1973 (Bieniawski, 1976,
1989).
• Dvije inačice RMR1976 i RMR1989.

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• Q klasifikacija je zasnovana na
numeričkoj procjeni kvalitete stijenske
mase koja se opisuje sa šest parametara i
to:
• 1. RQD –indeks kvalitete jezgre
• 2. Jn – broj skupova pukotina,
• 3. Jr – indeks hrapavosti pukotina,
• 4. Ja – indeks alteracije pukotina,
• 5. Jw – faktor pukotinske vode i
• 6. SRF – faktor redukcije naprezanja
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• Rock Mass index (RMi)
klasifikacija zasnovana je na selektivnim
dobro utvrđenim geološkim parametrima
stijenske mase dobivenim iz detaljiziranih
terenskih opisa građe stijenske mase

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

GEOMEHANIČKA
ILI RMR
KLASIFIKACIJE
STIJENSKE MASE

RMR KLASIFIKACIJA
Klasifikacijska procedura zasniva se na
određivanju slijedećih šest parametara:
1.Jednoosna čvrstoća stijenskog materijala (ISRM, 1979)
2.RQD indeks (Rock Quality Designation)
3.Razmak pukotina (diskontinuiteta)
4.Stanje pukotina (diskontinuiteta)
5.Uvjeti podzemne vode
6.Orjentacija pukotina (diskontinuiteta).
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
PODJELA STIJENSKE MASE U POJEDINAČNE
STRUKTURNE REGIJE KOJE SE ODVOJENO
KLASIFICIRAJU
GRANICE REGIJA- RASJEDI/ ZDROBLJENE
ZONE/PROMJENA TIPA STIJENSKE MASE

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
-ČVRSTOĆA• Definiranje parametara čvrstoće intaktne
stijene moguće je provesti laboratorijskim
ispitivanjima (PLT) i procjenom.
• Schmidt-ov čekić koristi se za jednostavno i brzo
određivanje približnih vrijednosti jednoosne
tlačne čvrstoće stijene ili određivanje čvrstoće
stijenki diskontinuiteta (korelacijskih odnos visine
odskoka (R) i jednoosne tlačne čvrstoće (sc)

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Terenska procjena
jednoosne
čvrstoće
(Brown,
1981)
DIPLOMSKI
STUDIJ,tlačne
GRAĐEVINSKI
FAKULTET
U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
-RAZMAK DISKONTINUITETA-

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

ZIJEV

RMR KLASIFIKACIJA
-STANJE DISKONTINUITETA -

• Zijev diskontinuiteta se često spominje i
prikuplja kao jedan od parametara
• Diskontinuiteti se s porastom dubine vrlo
brzo potpuno ispunjavaju, uglavnom glinom
ili glinovitim materijalom i kršjem (zijev
nestaje, dok istovremeno širina
diskontinuiteta može ostati vrlo velika)
PRIMJER ŠIROKIH ALI ZATVORENI DISKONTINUITETA
Definicije
zijeva, širine i debljine ispune diskontinuiteta,
Pollak, 2007
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
-STANJE DISKONTINUITETA Shematska
usporedba
prosječne
veličine bloka i
širine
diskontinuiteta

ISPUNA

Pollak, 2007

• Ovisno
o debljini
ispune,dodatni
spriječen
je kontakt
neravnina
Ispunom
se
u inženjerskoj
geologiji
smatra
materijal
koji
Na
svojstva
ispune
utječu
iliobično
opetovani
procesi
trošenja
stijenki diskontinuitet,
diskontinuiteta,
ispunjava
a različit
od osnovne
stijene, bez
ili
dijageneze
koji mogu utjecati
naje
kvalitetu
ispune•obzira
Svojstva
ispune: posmična
čvrstoća,
permeabilnost i
na podrijetlo.
PROCJENJUJEMO
TROŠNOST
ISPUNE
deformabilnost
utječu na
čvrstoću diskontinuiteta
Debljina
ispune utvrđuje
se posmičnu
izravnim mjerenjima
ili procjenama
za(Bieniawski,
svaki sustav 1989).
diskontinuiteta posebno, a bitno je ustanoviti
STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI
njenu min., maks.DIPLOMSKI
i najučestaliju
vrijednost

ISPUNA

RMR KLASIFIKACIJA
-STANJE DISKONTINUITETA -

PRIMJER DISKONTINUITETA BEZ ISPUNE
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Indeks
KLASIFIKACIJA
hrapavosti

RMR
-STANJE DISKONTINUITETA -

HRAPAVOST
• Glatki diskontinuiteti su, uglavnom, vezani za posebne uvjete
sedimentacije ili jače tektonizirane zone u kojima je kretanje
duž diskontinuiteta zagladilo plohe čitavog sustava. Vrlo
hrapavi diskontinuiteti uglavnom su vezani na zone otvorenih
i jako okršenih diskontinuiteta.
• Prema podjeli koju preporučuje ISRM (1978a), hrapavost se
razmatra u metarskom ali i centimetarskom mjerilu
istovremeno.
Karakteristični profili i koeficijenti
hrapavosti (JRC) u 10 cm veličinskom
Tipični profili hrapavosti u metarskom
DIPLOMSKI
FAKULTET
U RIJECI
području
(Barton
& Choubey, 1977)
veličinskom području (ISRM,
1978a)STUDIJ, GRAĐEVINSKI

RMR KLASIFIKACIJA
HRAPAVOST -STANJE DISKONTINUITETA • mjerenjem kutova nagiba na kružnoj ploči različitih
promjera (ISRM, 1978a);
• mjerenjem amplitude hrapavosti na iscrtanom profilu
hrapavosti (Barton & Bandis, 1990);
• mjerenjem amplitude hrapavosti pomoću štapa duljine
90 cm (Piteau, 1970);
• fotogrametrijskim mjerenjima (ISRM, 1978a);
• indirektno, računanjem kutova hrapavosti (i) iz
iscrtanog profila hrapavosti (Turk & Dearman, 1985);
• indirektno, smicanjem duž diskontinuiteta u laboratoriju
ili na terenu i metodom procjene maksimalnog otpora na
smicanje iz profila hrapavosti (ISRM, 1978a).
• Procjenom…
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
- stanje diskontinuiteta-

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA

STANJE PODZEMNE VODE






Suho
Vlažno
Mokro
Kapanje
Tečenje

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Bodovi
ukupno

RMR KLASIFIKACIJA

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

GEOMEHANIČKA ILI RMR
KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

PRIMJER
STADION KANTRIDA

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDALitološki opis: vapnenac, kristalast, -Litološki opis: vapnenac, kristalast,
izražene slojevitosti, sive boje,
izražene slojevitosti, sive boje, raspucan
raspucan i okršen
i okršen
Geološki indeks čvrstoće GSI = 40 - -Geološki indeks čvrstoće GSI = 40 - 50
50 (VB/F)
(VB/F)
Veličina monolita: 0.1 x 0.1 x 0.1 m do-Veličina monolita: 0.1 x 0.1 do 2 x 2 m
2x2x4m
-Pojave nestabilnosti: ispadanje
Pojave nestabilnosti: otvaranje
olabavljenih blokova manjih dimenzija s
subvertikalnih pukotina
vrha kosine
Izmjereni diskontinuiteti: 30/250
-Izmjereni diskontinuiteti: 195/240 (ss);
(ss); 300/760; 5/800;
105/850; 5/680; 215/860

1

2

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDAINŽENJERSKO GEOLOŠKE ZNAČAJKE
• Blok 1
• ulazi podaci za geomehaničku RMR89 klasifikaciju za set
diskontinuiteta 105/850 :
• - jednoosna tlačna čvrstoća: 50 - 100 MPa (procjena)
• - Rock Quality Designation RQD = 50 - 75 %
• - razmak između pukotina: 60 - 200 cm
• - duljina pukotina: 3 - 10 m
• - oblik pukotina: stepeničast (hrapav) I
• - hrapavost stijenki pukotina: JRC= 16 - 18
• - zijev (razmak između stijenki pukotina): 10-100 mm
• - ispuna između stijenki pukotina: djelomična kalcitna prevlaka
• - raspadnutost stijenki pukotina: neznatno raspadnute (WS)

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Blok 1
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stanje diskontinuiteta :
Ulazni podaci

Bodovi

Duljina

3 - 10 m

2

Razmak stijenki

>5 mm

0

Hrapavost JRC

16 - 18

6

tvrda <5 mm ili bez

5

WS

5

Karakteristike
diskontinuiteta

Pukotinska ispuna
Trošnost

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

18 bodova

Blok 1
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stijenu je:
Karakteristike
Ulazni podaci
stijene
Jednoosna čvrstoća 50 - 100 MPa

ISTIRQD
POSTUPAK ZA50
BLOK
- 75 %2

Bodovi
7

Razmak
diskontinuiteta

60 - 200 cm

13
15

Stanje
diskontinuiteta

ukupno

18

Podzemna voda

suho

15

modul deformabilnosti je Em = 13,774 MPa

68 bodova

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDALitološki opis: vapnenac, kristalast,
izražene slojevitosti, u gornjoj zoni Litološki opis: vapnenac, kristalast,
masivan, sive boje, raspucan,
izražene slojevitosti, sive boje, raspucan
mjestimično kavernozan
i okršen
Geološki indeks čvrstoće GSI = 40 - 50Geološki indeks čvrstoće GSI = 40 - 50
(VB/F)
(VB/F)
Veličina monolita: 0.5 x 0.5 x 0.5 m do Veličina
2
monolita: 0.2 x 0.2 x 0.2 m do 2
x2x1m
x2x2m
Pojave nestabilnosti: mogućnost
Pojave nestabilnosti: mogućnost
ispadanja olabavljenih blokova
ispadanja olabavljenih blokova
Izmjereni diskontinuiteti: 190/100 (ss);
Izmjereni diskontinuiteti: 50/720 (ss);
280/820; 345/800;
155/830; 340/670;

3

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

4

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDAINŽENJERSKO GEOLOŠKE ZNAČAJKE
• Blok 3
• ulazi podaci za geomehaničku RMR89 klasifikaciju za set
diskontinuiteta 155/830:
• - jednoosna tlačna čvrstoća: 50-100 MPa (procjena)
• - Rock Quality Designation RQD = 75 - 90 %
• - razmak između pukotina: 60 - 200 cm
• - duljina pukotina: 10 - 20 m
• - oblik pukotina: stepeničast (hrapavo) I
• - hrapavost stijenki pukotina: JRC= 16 - 18
• - zijev (razmak između stijenki pukotina): 10 – 50 mm
• - ispuna između stijenki pukotina: kalcitna prevlaka > 5 mm
• - raspadnutost stijenki pukotina: umjereno raspadnute (WM)

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Blok 3
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stanje diskontinuiteta :
Ulazni podaci

Bodovi

10 - 20 m

1

Razmak stijenki

>5 mm

0

Hrapavost JRC

16 - 18

6

tvrda >5 mm

2

WM

3

Karakteristike
diskontinuiteta
Duljina

Pukotinska ispuna
Trošnost

12 bodova
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Blok 3
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stijenu je:
Karakteristike stijene

Ulazni podaci

Bodovi

Jednoosna čvrstoća

50 - 100 MPa

7

75 - 90 %

17

60 - 200 cm

15

ukupno

12

suho

15

RQD

ISTI POSTUPAK ZA BLOK 4
Razmak
diskontinuiteta

Stanje diskontinuiteta
Podzemna voda

66 bodova
modul deformabilnosti je Em = 14,591 MPa

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDALitološki opis: vapnenac,
kristalast, izražene slojevitosti,
u gornjoj zoni masivan, sive
boje, raspucan, mjestimično
kavernozan
Geološki indeks čvrstoće GSI =
40 - 50 (VB/F)
Veličina monolita: 0.2 x 0.2 x 0.2
m do 2 x 2 x 1 m
Pojave nestabilnosti: mogućnost
ispadanja olabavljenih blokova
Izmjereni diskontinuiteti:
190/110 (ss); 280/800;
345/740;

5

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDAINŽENJERSKO GEOLOŠKE ZNAČAJKE
• Blok 5
• ulazi podaci za geomehaničku RMR89 klasifikaciju (set
190/110):
• - jednoosna tlačna čvrstoća: 50 - 100 MPa (procjena)
• - Rock Quality Designation RQD = 75 - 90 %
• - razmak između pukotina: 20 – 200 cm
• - duljina pukotina: >20 m
• - oblik pukotina: valovit (zaglađen) VI
• - hrapavost stijenki pukotina: JRC= 8-10
• - zijev (razmak između stijenki pukotina): 0.25 – 0.5 mm
• - ispuna između stijenki pukotina: bez ispune
• - raspadnutost stijenki pukotina: neznatno raspadnute (WS)

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Blok 5
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stanje diskontinuiteta :
Ulazni podaci

Bodovi

>20 m

0

0.1 – 1.0 mm

4

8 - 10

3

Pukotinska ispuna

bez

6

Trošnost

WS

5

Karakteristike
diskontinuiteta
Duljina

Razmak stijenki
Hrapavost JRC

18 bodova
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Blok 5
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stijenu je:
Karakteristike stijene

Ulazni podaci

Bodovi

Jednoosna čvrstoća

50 - 100 MPa

7

RQD
Razmak
diskontinuiteta

75 - 90 %
20 - 200 cm

17
13

Stanje
diskontinuiteta

ukupno

18

Podzemna voda

suho

15
70 bodova

modul deformabilnosti je Em = 18,369 MPa

KRITERIJ ČVRSTOĆE

KRITERIJ
ČVRSTOĆE

KRITERIJ ČVRSTOĆE
Stvarni izazov u mehanici stijena predstavlja problem

predviđanja i usvajanja parametara čvrstoće
stijenske mase pri rješavanju inženjerskih problema.

• Ponašanje stijenske mase opisano je
kriterijima čvrstoće i deformabilnosti koji se
zasnivaju na empirijskim saznanjima o
ponašanju stijenske mase.
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KRITERIJI ČVRSTOĆE STIJENSKE MASE
• Hoek–Brownov kriterij čvrstoće stijenske mase je
empirijski kriterij zasnovan na podacima triaksijalnog
ispitivanja stijenske mase.
• Izvorni Hoek–Brownov kriterij čvrstoće stijenske mase
predložen je 1980. godine (Hoek and Brown, 1980a, 1980b) kao

1  3 

m  3 c  s  c

2

m, s -konstante ovisne o karakteristikama stijenske mase,
σc -jednoosna tlačna čvrstoća intaktne stijene.
σ1 -veće glavno naprezanje pri slomu i
σ3 -manje glavno naprezanje pri slomu.
Vrijednost mi može se izračunati iz triaksijalnog pokusa na
uzorcima stijene pri različitim naprezanjima
Za intaktnu stijenu vrijedi da je
Za raspucalu stijensku masu vrijedi da je
s = 1, m = mi
0 ≤ s < 1, m < mi

KRITERIJI ČVRSTOĆE STIJENSKE MASE
• Hoek i Brown stoga su predložili korištenje klasifikacija stijenske mase
za određivanje vrijednosti parametara m i s
Unaprijeđeni Hoek–Brownov kriterij čvrstoće
NEPOREMEĆENA STIJENSKA
MASA

POREMEĆENA STIJENSKA
MASA

RMR 100

m  mi  e

28

RMR 100

m  mi  e

RMR 100

RMR 100

se

9

14

se

6

Aproksimativne vrijednosti kvalitete stijenske mase i parametara stijenske mase za
unaprijeđeni Hoek – Brownov kriterij čvrstoće (Hoek and Brown, 1988)

KRITERIJI ČVRSTOĆE STIJENSKE MASE
• Modificirani Hoek-Brownov kriterij čvrstoće


σ' 3
σ' 1  σ' 3  σ c  m b 
σc







a

mb-vrijednost konstante m za raspucalu stijensku
masu,
a -konstanta ovisna o karakteristikama raspucale
stijenske mase,
σc-jednoosna tlačna čvrstoća intaktne stijenske mase,
σ’1-veće glavno naprezanje pri slomu i
σ’3-manje glavno naprezanje pri slomu
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Procjena vrijednosti mb/mi na osnovi strukture stijenske mase i uvjeta površine
stijenki diskontinuiteta (Hoek et al., 1992)

KRITERIJI ČVRSTOĆE STIJENSKE MASE
• Opći oblik Hoek-Brownovog kriterija čvrstoće (Hoek,
1994; Hoek et al., 1995; Hoek et al., 2002):



σ' 3
σ' 1  σ' 3  σ c  m b 
 s 
σc



a

s- konstanta ovisna o karakteristikama stijenske mase
Za intaktnu stijensku masu, vrijedi da je s = 1 i a = 0.5
Za vrlo slabu kvalitetu stijenske mase, prihvatljiviji je modificirani Hoek–Brownov kriterij
s=0

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Geološki indeks čvrstoće (Geological
Strength Index–GSI

• Procijenjena vrijednosti na osnovi strukture
stijenske mase, značajki intaktne stijene,
uvjeta površine stijenki diskontinuiteta, kao
i uvjeta koji proizlaze iz geometrije
intaktnih dijelova stijene i njihovog
ponašanja pod djelovanjem promjene uvjeta
stanja naprezanja u stijenskoj masi

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Hoek et al., 1998

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Geološki indeks čvrstoće (Geological
Strength Index–GSI
Neporemećena stijenska masa,
GSI > 25
Poremećena stijenska masa,
GSI  100
GSI < 25

mb  mi  e

28

GSI 100

se
a  0 .5

s0

9

a  0 . 65 

GSI
200

Za vrijednost parametara mb, s i a Hoek, Kaiser i Bawden (Hoek et al., 1995) predlažu
izraze u zavisnosti od vrijednosti geološkog indeksa čvrstoće (Geological Strength Index–
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI
GSI).

KRITERIJI ČVRSTOĆE STIJENSKE MASE
• U većini sada dostupnih metoda proračuna za analize
stabilnosti stijenske mase, kao što su metode analize
granične ravnoteže i numeričke metode modeliranja,
čvrstoća stijenske mase izražava se parametrima
Mohr-Coulombovog linearnog kriterija čvrstoće:

τf = c + σ tg
Postoji mogućnost uspostave matematičke veze između
Hoek–Brownovog i Mohr-Coulombovog kriterija čvrstoće
stijenske mase
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Rocscience- RocLab

Ulazni parametri
za proračun

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI


Slide 2

OJAČANJE TLA I STIJENA, DIPLOMSKI STUDIJ,
GRAĐEVINSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U RIJECI

OJAČANJE STIJENSKE MASE (1)

KOLEGIJ: Ojačanje tla i stijena
DIPLOMSKI STUDIJ

SEMINARKSI RADOVI
1.Čavlano tlo
2.Zidovi od mehanički stabiliziranog tla
(MSE zidovi)
3.Primjena vegetacije u sanaciji klizišta

OJAČANJE STIJENSKE MASE

OPĆENITO

POBOLJŠANJE SVOJSTAVA
STIJENSKE MASE
„Povoljne
lokacije” za
izgradnju
iskorištene

Potreba za
korištenjem
„nepovoljnih
lokacija „

RAZVOJ METODA POBOLJŠANJA
(OJAČANJA) SVOJSTAVA TLA I STIJENA

Ojačanjem tla i stijena nastoji se povećati
njihovu čvrstoću, tj. smanjiti deformabilnost.
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

POBOLJŠANJE SVOJSTAVA
STIJENSKE MASE
• Projektiranje zasjeka u stijenskoj masi svodi se na

odabir stabilne geometrije i/ili potrebnih
odgovarajućih mjera podgrađivanja.

• Kriteriji deformabilnosti stijenske mase zasniva se na

geomehaničkoj (RMR) klasifikaciji stijenske
mase, jednoosnoj tlačnoj čvrstoći stijene i
geološkom indeksu čvrstoće (GSI) stijenske
mase.

• Na osnovi usvojenih kriterija čvrstoće i deformabilnosti
stijenske mase provode se analize stanja naprezanja i
deformacija i analize stabilnosti za potrebe projektiranja
osiguranja podzemnih otvora i zasjeka u stijenskoj masi.
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

DEFINIRANJE KARAKTERISTIKA
STIJENSKE MASE
Stijenska masa - diskontinuirana,

heterogena,
anizotropna i nalaze se u nekom naponskom stanju

Utvrđivanje vrsta i položaja različitih
materijala, kao i njihovih svojstava - geološki
profil i geotehnički model.

• Poboljšanje stijenske mase (Rock Improvement)
podrazumijeva termin koji obuhvaća sve postupke u

cilju poboljšanja mehaničkih značajki i drugih
karakteristika stijenske mase.
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

KLASIFIKACIJE
STIJENSKE
MASE

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE
pregled klasifikacija stijenske mase, kao postupaka za
opisivanje stijenske mase, koje služe kao podloge za
utvrđivanje značajki stijenske mase te projektiranje zahvata
u stijenskoj masi

• Klasifikacija stijenske mase nije zamjena za
projektiranje zahvata u stijenskoj masi!!
• Osim poznavanja značajki stijenske mase,
projektiranje zahtijeva detaljno poznavanje in situ
stanja naprezanja, uvjeta podzemne vode te
redoslijed izvedbe planiranih iskopa
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE
• Terzaghijeva klasifikacija (Terzaghi, 1946);
• Laufferova klasifikacija (Lauffer, 1958);
• Rock Quality Designation klasifikacija (RQD) (Deere et al.,
1967);
• Rock Structure Rating klasifikacija (RSR) (Wickham et al.,
1972);

• Geomehanička klasifikacija (RMR)
(Bieniawski, 1973);
• Q klasifikacija (Rock Tunneling Quality Index) (Barton et
al., 1974);
• Rock Mass Index klasifikacija (RMi) (Palmstrom, 1995)
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• Terzaghijeva klasifikacija (Terzaghi,
1946)- previše generalizira objektivno
stanje kvalitete stijenske mase

• Značaj Laufferove klasifikacije
(Lauffer, 1958) (koncepta vremena
nepodgrađenog iskopa) je u zahtjevima na
skraćenje vremena potrebnog za ugradnju
podgrade.
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• Rock Quality Designation (RQD)
Index, (Deere et al., 1967) informacija o kvaliteti stijenske mase
proizlazi jedino iz opisa danog od strane
geologa i postotka dobivene jezgre.

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• RSR sustav (Wickham et al., 1972) usvaja
dvije glavne kategorije faktora koji utječu na
ponašanje stijenske mase u tunelima:
– geološki parametri (tip stijenske mase,
prosječan razmak pukotina, orijentacija pukotina,
tip diskontinuiteta, glavni smjer rasjeda, smicanja i
preklapanja, značajke stijenske mase, trošenje ili
alteracija ) i

– parametri podgradne konstrukcije (raspon
tunela, smjer napredovanja tunela, metoda iskopa)
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• Geomehanička klasifikacija ili RMR
klasifikacijski sustav (Rock Mass
Rating System), razvio je Bieniawski
tijekom 1972. i 1973 (Bieniawski, 1976,
1989).
• Dvije inačice RMR1976 i RMR1989.

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• Q klasifikacija je zasnovana na
numeričkoj procjeni kvalitete stijenske
mase koja se opisuje sa šest parametara i
to:
• 1. RQD –indeks kvalitete jezgre
• 2. Jn – broj skupova pukotina,
• 3. Jr – indeks hrapavosti pukotina,
• 4. Ja – indeks alteracije pukotina,
• 5. Jw – faktor pukotinske vode i
• 6. SRF – faktor redukcije naprezanja
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• Rock Mass index (RMi)
klasifikacija zasnovana je na selektivnim
dobro utvrđenim geološkim parametrima
stijenske mase dobivenim iz detaljiziranih
terenskih opisa građe stijenske mase

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

GEOMEHANIČKA
ILI RMR
KLASIFIKACIJE
STIJENSKE MASE

RMR KLASIFIKACIJA
Klasifikacijska procedura zasniva se na
određivanju slijedećih šest parametara:
1.Jednoosna čvrstoća stijenskog materijala (ISRM, 1979)
2.RQD indeks (Rock Quality Designation)
3.Razmak pukotina (diskontinuiteta)
4.Stanje pukotina (diskontinuiteta)
5.Uvjeti podzemne vode
6.Orjentacija pukotina (diskontinuiteta).
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
PODJELA STIJENSKE MASE U POJEDINAČNE
STRUKTURNE REGIJE KOJE SE ODVOJENO
KLASIFICIRAJU
GRANICE REGIJA- RASJEDI/ ZDROBLJENE
ZONE/PROMJENA TIPA STIJENSKE MASE

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
-ČVRSTOĆA• Definiranje parametara čvrstoće intaktne
stijene moguće je provesti laboratorijskim
ispitivanjima (PLT) i procjenom.
• Schmidt-ov čekić koristi se za jednostavno i brzo
određivanje približnih vrijednosti jednoosne
tlačne čvrstoće stijene ili određivanje čvrstoće
stijenki diskontinuiteta (korelacijskih odnos visine
odskoka (R) i jednoosne tlačne čvrstoće (sc)

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Terenska procjena
jednoosne
čvrstoće
(Brown,
1981)
DIPLOMSKI
STUDIJ,tlačne
GRAĐEVINSKI
FAKULTET
U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
-RAZMAK DISKONTINUITETA-

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

ZIJEV

RMR KLASIFIKACIJA
-STANJE DISKONTINUITETA -

• Zijev diskontinuiteta se često spominje i
prikuplja kao jedan od parametara
• Diskontinuiteti se s porastom dubine vrlo
brzo potpuno ispunjavaju, uglavnom glinom
ili glinovitim materijalom i kršjem (zijev
nestaje, dok istovremeno širina
diskontinuiteta može ostati vrlo velika)
PRIMJER ŠIROKIH ALI ZATVORENI DISKONTINUITETA
Definicije
zijeva, širine i debljine ispune diskontinuiteta,
Pollak, 2007
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
-STANJE DISKONTINUITETA Shematska
usporedba
prosječne
veličine bloka i
širine
diskontinuiteta

ISPUNA

Pollak, 2007

• Ovisno
o debljini
ispune,dodatni
spriječen
je kontakt
neravnina
Ispunom
se
u inženjerskoj
geologiji
smatra
materijal
koji
Na
svojstva
ispune
utječu
iliobično
opetovani
procesi
trošenja
stijenki diskontinuitet,
diskontinuiteta,
ispunjava
a različit
od osnovne
stijene, bez
ili
dijageneze
koji mogu utjecati
naje
kvalitetu
ispune•obzira
Svojstva
ispune: posmična
čvrstoća,
permeabilnost i
na podrijetlo.
PROCJENJUJEMO
TROŠNOST
ISPUNE
deformabilnost
utječu na
čvrstoću diskontinuiteta
Debljina
ispune utvrđuje
se posmičnu
izravnim mjerenjima
ili procjenama
za(Bieniawski,
svaki sustav 1989).
diskontinuiteta posebno, a bitno je ustanoviti
STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI
njenu min., maks.DIPLOMSKI
i najučestaliju
vrijednost

ISPUNA

RMR KLASIFIKACIJA
-STANJE DISKONTINUITETA -

PRIMJER DISKONTINUITETA BEZ ISPUNE
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Indeks
KLASIFIKACIJA
hrapavosti

RMR
-STANJE DISKONTINUITETA -

HRAPAVOST
• Glatki diskontinuiteti su, uglavnom, vezani za posebne uvjete
sedimentacije ili jače tektonizirane zone u kojima je kretanje
duž diskontinuiteta zagladilo plohe čitavog sustava. Vrlo
hrapavi diskontinuiteti uglavnom su vezani na zone otvorenih
i jako okršenih diskontinuiteta.
• Prema podjeli koju preporučuje ISRM (1978a), hrapavost se
razmatra u metarskom ali i centimetarskom mjerilu
istovremeno.
Karakteristični profili i koeficijenti
hrapavosti (JRC) u 10 cm veličinskom
Tipični profili hrapavosti u metarskom
DIPLOMSKI
FAKULTET
U RIJECI
području
(Barton
& Choubey, 1977)
veličinskom području (ISRM,
1978a)STUDIJ, GRAĐEVINSKI

RMR KLASIFIKACIJA
HRAPAVOST -STANJE DISKONTINUITETA • mjerenjem kutova nagiba na kružnoj ploči različitih
promjera (ISRM, 1978a);
• mjerenjem amplitude hrapavosti na iscrtanom profilu
hrapavosti (Barton & Bandis, 1990);
• mjerenjem amplitude hrapavosti pomoću štapa duljine
90 cm (Piteau, 1970);
• fotogrametrijskim mjerenjima (ISRM, 1978a);
• indirektno, računanjem kutova hrapavosti (i) iz
iscrtanog profila hrapavosti (Turk & Dearman, 1985);
• indirektno, smicanjem duž diskontinuiteta u laboratoriju
ili na terenu i metodom procjene maksimalnog otpora na
smicanje iz profila hrapavosti (ISRM, 1978a).
• Procjenom…
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
- stanje diskontinuiteta-

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA

STANJE PODZEMNE VODE






Suho
Vlažno
Mokro
Kapanje
Tečenje

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Bodovi
ukupno

RMR KLASIFIKACIJA

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

GEOMEHANIČKA ILI RMR
KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

PRIMJER
STADION KANTRIDA

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDALitološki opis: vapnenac, kristalast, -Litološki opis: vapnenac, kristalast,
izražene slojevitosti, sive boje,
izražene slojevitosti, sive boje, raspucan
raspucan i okršen
i okršen
Geološki indeks čvrstoće GSI = 40 - -Geološki indeks čvrstoće GSI = 40 - 50
50 (VB/F)
(VB/F)
Veličina monolita: 0.1 x 0.1 x 0.1 m do-Veličina monolita: 0.1 x 0.1 do 2 x 2 m
2x2x4m
-Pojave nestabilnosti: ispadanje
Pojave nestabilnosti: otvaranje
olabavljenih blokova manjih dimenzija s
subvertikalnih pukotina
vrha kosine
Izmjereni diskontinuiteti: 30/250
-Izmjereni diskontinuiteti: 195/240 (ss);
(ss); 300/760; 5/800;
105/850; 5/680; 215/860

1

2

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDAINŽENJERSKO GEOLOŠKE ZNAČAJKE
• Blok 1
• ulazi podaci za geomehaničku RMR89 klasifikaciju za set
diskontinuiteta 105/850 :
• - jednoosna tlačna čvrstoća: 50 - 100 MPa (procjena)
• - Rock Quality Designation RQD = 50 - 75 %
• - razmak između pukotina: 60 - 200 cm
• - duljina pukotina: 3 - 10 m
• - oblik pukotina: stepeničast (hrapav) I
• - hrapavost stijenki pukotina: JRC= 16 - 18
• - zijev (razmak između stijenki pukotina): 10-100 mm
• - ispuna između stijenki pukotina: djelomična kalcitna prevlaka
• - raspadnutost stijenki pukotina: neznatno raspadnute (WS)

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Blok 1
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stanje diskontinuiteta :
Ulazni podaci

Bodovi

Duljina

3 - 10 m

2

Razmak stijenki

>5 mm

0

Hrapavost JRC

16 - 18

6

tvrda <5 mm ili bez

5

WS

5

Karakteristike
diskontinuiteta

Pukotinska ispuna
Trošnost

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

18 bodova

Blok 1
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stijenu je:
Karakteristike
Ulazni podaci
stijene
Jednoosna čvrstoća 50 - 100 MPa

ISTIRQD
POSTUPAK ZA50
BLOK
- 75 %2

Bodovi
7

Razmak
diskontinuiteta

60 - 200 cm

13
15

Stanje
diskontinuiteta

ukupno

18

Podzemna voda

suho

15

modul deformabilnosti je Em = 13,774 MPa

68 bodova

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDALitološki opis: vapnenac, kristalast,
izražene slojevitosti, u gornjoj zoni Litološki opis: vapnenac, kristalast,
masivan, sive boje, raspucan,
izražene slojevitosti, sive boje, raspucan
mjestimično kavernozan
i okršen
Geološki indeks čvrstoće GSI = 40 - 50Geološki indeks čvrstoće GSI = 40 - 50
(VB/F)
(VB/F)
Veličina monolita: 0.5 x 0.5 x 0.5 m do Veličina
2
monolita: 0.2 x 0.2 x 0.2 m do 2
x2x1m
x2x2m
Pojave nestabilnosti: mogućnost
Pojave nestabilnosti: mogućnost
ispadanja olabavljenih blokova
ispadanja olabavljenih blokova
Izmjereni diskontinuiteti: 190/100 (ss);
Izmjereni diskontinuiteti: 50/720 (ss);
280/820; 345/800;
155/830; 340/670;

3

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

4

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDAINŽENJERSKO GEOLOŠKE ZNAČAJKE
• Blok 3
• ulazi podaci za geomehaničku RMR89 klasifikaciju za set
diskontinuiteta 155/830:
• - jednoosna tlačna čvrstoća: 50-100 MPa (procjena)
• - Rock Quality Designation RQD = 75 - 90 %
• - razmak između pukotina: 60 - 200 cm
• - duljina pukotina: 10 - 20 m
• - oblik pukotina: stepeničast (hrapavo) I
• - hrapavost stijenki pukotina: JRC= 16 - 18
• - zijev (razmak između stijenki pukotina): 10 – 50 mm
• - ispuna između stijenki pukotina: kalcitna prevlaka > 5 mm
• - raspadnutost stijenki pukotina: umjereno raspadnute (WM)

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Blok 3
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stanje diskontinuiteta :
Ulazni podaci

Bodovi

10 - 20 m

1

Razmak stijenki

>5 mm

0

Hrapavost JRC

16 - 18

6

tvrda >5 mm

2

WM

3

Karakteristike
diskontinuiteta
Duljina

Pukotinska ispuna
Trošnost

12 bodova
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Blok 3
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stijenu je:
Karakteristike stijene

Ulazni podaci

Bodovi

Jednoosna čvrstoća

50 - 100 MPa

7

75 - 90 %

17

60 - 200 cm

15

ukupno

12

suho

15

RQD

ISTI POSTUPAK ZA BLOK 4
Razmak
diskontinuiteta

Stanje diskontinuiteta
Podzemna voda

66 bodova
modul deformabilnosti je Em = 14,591 MPa

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDALitološki opis: vapnenac,
kristalast, izražene slojevitosti,
u gornjoj zoni masivan, sive
boje, raspucan, mjestimično
kavernozan
Geološki indeks čvrstoće GSI =
40 - 50 (VB/F)
Veličina monolita: 0.2 x 0.2 x 0.2
m do 2 x 2 x 1 m
Pojave nestabilnosti: mogućnost
ispadanja olabavljenih blokova
Izmjereni diskontinuiteti:
190/110 (ss); 280/800;
345/740;

5

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDAINŽENJERSKO GEOLOŠKE ZNAČAJKE
• Blok 5
• ulazi podaci za geomehaničku RMR89 klasifikaciju (set
190/110):
• - jednoosna tlačna čvrstoća: 50 - 100 MPa (procjena)
• - Rock Quality Designation RQD = 75 - 90 %
• - razmak između pukotina: 20 – 200 cm
• - duljina pukotina: >20 m
• - oblik pukotina: valovit (zaglađen) VI
• - hrapavost stijenki pukotina: JRC= 8-10
• - zijev (razmak između stijenki pukotina): 0.25 – 0.5 mm
• - ispuna između stijenki pukotina: bez ispune
• - raspadnutost stijenki pukotina: neznatno raspadnute (WS)

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Blok 5
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stanje diskontinuiteta :
Ulazni podaci

Bodovi

>20 m

0

0.1 – 1.0 mm

4

8 - 10

3

Pukotinska ispuna

bez

6

Trošnost

WS

5

Karakteristike
diskontinuiteta
Duljina

Razmak stijenki
Hrapavost JRC

18 bodova
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Blok 5
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stijenu je:
Karakteristike stijene

Ulazni podaci

Bodovi

Jednoosna čvrstoća

50 - 100 MPa

7

RQD
Razmak
diskontinuiteta

75 - 90 %
20 - 200 cm

17
13

Stanje
diskontinuiteta

ukupno

18

Podzemna voda

suho

15
70 bodova

modul deformabilnosti je Em = 18,369 MPa

KRITERIJ ČVRSTOĆE

KRITERIJ
ČVRSTOĆE

KRITERIJ ČVRSTOĆE
Stvarni izazov u mehanici stijena predstavlja problem

predviđanja i usvajanja parametara čvrstoće
stijenske mase pri rješavanju inženjerskih problema.

• Ponašanje stijenske mase opisano je
kriterijima čvrstoće i deformabilnosti koji se
zasnivaju na empirijskim saznanjima o
ponašanju stijenske mase.
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KRITERIJI ČVRSTOĆE STIJENSKE MASE
• Hoek–Brownov kriterij čvrstoće stijenske mase je
empirijski kriterij zasnovan na podacima triaksijalnog
ispitivanja stijenske mase.
• Izvorni Hoek–Brownov kriterij čvrstoće stijenske mase
predložen je 1980. godine (Hoek and Brown, 1980a, 1980b) kao

1  3 

m  3 c  s  c

2

m, s -konstante ovisne o karakteristikama stijenske mase,
σc -jednoosna tlačna čvrstoća intaktne stijene.
σ1 -veće glavno naprezanje pri slomu i
σ3 -manje glavno naprezanje pri slomu.
Vrijednost mi može se izračunati iz triaksijalnog pokusa na
uzorcima stijene pri različitim naprezanjima
Za intaktnu stijenu vrijedi da je
Za raspucalu stijensku masu vrijedi da je
s = 1, m = mi
0 ≤ s < 1, m < mi

KRITERIJI ČVRSTOĆE STIJENSKE MASE
• Hoek i Brown stoga su predložili korištenje klasifikacija stijenske mase
za određivanje vrijednosti parametara m i s
Unaprijeđeni Hoek–Brownov kriterij čvrstoće
NEPOREMEĆENA STIJENSKA
MASA

POREMEĆENA STIJENSKA
MASA

RMR 100

m  mi  e

28

RMR 100

m  mi  e

RMR 100

RMR 100

se

9

14

se

6

Aproksimativne vrijednosti kvalitete stijenske mase i parametara stijenske mase za
unaprijeđeni Hoek – Brownov kriterij čvrstoće (Hoek and Brown, 1988)

KRITERIJI ČVRSTOĆE STIJENSKE MASE
• Modificirani Hoek-Brownov kriterij čvrstoće


σ' 3
σ' 1  σ' 3  σ c  m b 
σc







a

mb-vrijednost konstante m za raspucalu stijensku
masu,
a -konstanta ovisna o karakteristikama raspucale
stijenske mase,
σc-jednoosna tlačna čvrstoća intaktne stijenske mase,
σ’1-veće glavno naprezanje pri slomu i
σ’3-manje glavno naprezanje pri slomu
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Procjena vrijednosti mb/mi na osnovi strukture stijenske mase i uvjeta površine
stijenki diskontinuiteta (Hoek et al., 1992)

KRITERIJI ČVRSTOĆE STIJENSKE MASE
• Opći oblik Hoek-Brownovog kriterija čvrstoće (Hoek,
1994; Hoek et al., 1995; Hoek et al., 2002):



σ' 3
σ' 1  σ' 3  σ c  m b 
 s 
σc



a

s- konstanta ovisna o karakteristikama stijenske mase
Za intaktnu stijensku masu, vrijedi da je s = 1 i a = 0.5
Za vrlo slabu kvalitetu stijenske mase, prihvatljiviji je modificirani Hoek–Brownov kriterij
s=0

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Geološki indeks čvrstoće (Geological
Strength Index–GSI

• Procijenjena vrijednosti na osnovi strukture
stijenske mase, značajki intaktne stijene,
uvjeta površine stijenki diskontinuiteta, kao
i uvjeta koji proizlaze iz geometrije
intaktnih dijelova stijene i njihovog
ponašanja pod djelovanjem promjene uvjeta
stanja naprezanja u stijenskoj masi

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Hoek et al., 1998

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Geološki indeks čvrstoće (Geological
Strength Index–GSI
Neporemećena stijenska masa,
GSI > 25
Poremećena stijenska masa,
GSI  100
GSI < 25

mb  mi  e

28

GSI 100

se
a  0 .5

s0

9

a  0 . 65 

GSI
200

Za vrijednost parametara mb, s i a Hoek, Kaiser i Bawden (Hoek et al., 1995) predlažu
izraze u zavisnosti od vrijednosti geološkog indeksa čvrstoće (Geological Strength Index–
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI
GSI).

KRITERIJI ČVRSTOĆE STIJENSKE MASE
• U većini sada dostupnih metoda proračuna za analize
stabilnosti stijenske mase, kao što su metode analize
granične ravnoteže i numeričke metode modeliranja,
čvrstoća stijenske mase izražava se parametrima
Mohr-Coulombovog linearnog kriterija čvrstoće:

τf = c + σ tg
Postoji mogućnost uspostave matematičke veze između
Hoek–Brownovog i Mohr-Coulombovog kriterija čvrstoće
stijenske mase
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Rocscience- RocLab

Ulazni parametri
za proračun

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI


Slide 3

OJAČANJE TLA I STIJENA, DIPLOMSKI STUDIJ,
GRAĐEVINSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U RIJECI

OJAČANJE STIJENSKE MASE (1)

KOLEGIJ: Ojačanje tla i stijena
DIPLOMSKI STUDIJ

SEMINARKSI RADOVI
1.Čavlano tlo
2.Zidovi od mehanički stabiliziranog tla
(MSE zidovi)
3.Primjena vegetacije u sanaciji klizišta

OJAČANJE STIJENSKE MASE

OPĆENITO

POBOLJŠANJE SVOJSTAVA
STIJENSKE MASE
„Povoljne
lokacije” za
izgradnju
iskorištene

Potreba za
korištenjem
„nepovoljnih
lokacija „

RAZVOJ METODA POBOLJŠANJA
(OJAČANJA) SVOJSTAVA TLA I STIJENA

Ojačanjem tla i stijena nastoji se povećati
njihovu čvrstoću, tj. smanjiti deformabilnost.
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

POBOLJŠANJE SVOJSTAVA
STIJENSKE MASE
• Projektiranje zasjeka u stijenskoj masi svodi se na

odabir stabilne geometrije i/ili potrebnih
odgovarajućih mjera podgrađivanja.

• Kriteriji deformabilnosti stijenske mase zasniva se na

geomehaničkoj (RMR) klasifikaciji stijenske
mase, jednoosnoj tlačnoj čvrstoći stijene i
geološkom indeksu čvrstoće (GSI) stijenske
mase.

• Na osnovi usvojenih kriterija čvrstoće i deformabilnosti
stijenske mase provode se analize stanja naprezanja i
deformacija i analize stabilnosti za potrebe projektiranja
osiguranja podzemnih otvora i zasjeka u stijenskoj masi.
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

DEFINIRANJE KARAKTERISTIKA
STIJENSKE MASE
Stijenska masa - diskontinuirana,

heterogena,
anizotropna i nalaze se u nekom naponskom stanju

Utvrđivanje vrsta i položaja različitih
materijala, kao i njihovih svojstava - geološki
profil i geotehnički model.

• Poboljšanje stijenske mase (Rock Improvement)
podrazumijeva termin koji obuhvaća sve postupke u

cilju poboljšanja mehaničkih značajki i drugih
karakteristika stijenske mase.
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

KLASIFIKACIJE
STIJENSKE
MASE

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE
pregled klasifikacija stijenske mase, kao postupaka za
opisivanje stijenske mase, koje služe kao podloge za
utvrđivanje značajki stijenske mase te projektiranje zahvata
u stijenskoj masi

• Klasifikacija stijenske mase nije zamjena za
projektiranje zahvata u stijenskoj masi!!
• Osim poznavanja značajki stijenske mase,
projektiranje zahtijeva detaljno poznavanje in situ
stanja naprezanja, uvjeta podzemne vode te
redoslijed izvedbe planiranih iskopa
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE
• Terzaghijeva klasifikacija (Terzaghi, 1946);
• Laufferova klasifikacija (Lauffer, 1958);
• Rock Quality Designation klasifikacija (RQD) (Deere et al.,
1967);
• Rock Structure Rating klasifikacija (RSR) (Wickham et al.,
1972);

• Geomehanička klasifikacija (RMR)
(Bieniawski, 1973);
• Q klasifikacija (Rock Tunneling Quality Index) (Barton et
al., 1974);
• Rock Mass Index klasifikacija (RMi) (Palmstrom, 1995)
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• Terzaghijeva klasifikacija (Terzaghi,
1946)- previše generalizira objektivno
stanje kvalitete stijenske mase

• Značaj Laufferove klasifikacije
(Lauffer, 1958) (koncepta vremena
nepodgrađenog iskopa) je u zahtjevima na
skraćenje vremena potrebnog za ugradnju
podgrade.
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• Rock Quality Designation (RQD)
Index, (Deere et al., 1967) informacija o kvaliteti stijenske mase
proizlazi jedino iz opisa danog od strane
geologa i postotka dobivene jezgre.

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• RSR sustav (Wickham et al., 1972) usvaja
dvije glavne kategorije faktora koji utječu na
ponašanje stijenske mase u tunelima:
– geološki parametri (tip stijenske mase,
prosječan razmak pukotina, orijentacija pukotina,
tip diskontinuiteta, glavni smjer rasjeda, smicanja i
preklapanja, značajke stijenske mase, trošenje ili
alteracija ) i

– parametri podgradne konstrukcije (raspon
tunela, smjer napredovanja tunela, metoda iskopa)
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• Geomehanička klasifikacija ili RMR
klasifikacijski sustav (Rock Mass
Rating System), razvio je Bieniawski
tijekom 1972. i 1973 (Bieniawski, 1976,
1989).
• Dvije inačice RMR1976 i RMR1989.

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• Q klasifikacija je zasnovana na
numeričkoj procjeni kvalitete stijenske
mase koja se opisuje sa šest parametara i
to:
• 1. RQD –indeks kvalitete jezgre
• 2. Jn – broj skupova pukotina,
• 3. Jr – indeks hrapavosti pukotina,
• 4. Ja – indeks alteracije pukotina,
• 5. Jw – faktor pukotinske vode i
• 6. SRF – faktor redukcije naprezanja
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• Rock Mass index (RMi)
klasifikacija zasnovana je na selektivnim
dobro utvrđenim geološkim parametrima
stijenske mase dobivenim iz detaljiziranih
terenskih opisa građe stijenske mase

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

GEOMEHANIČKA
ILI RMR
KLASIFIKACIJE
STIJENSKE MASE

RMR KLASIFIKACIJA
Klasifikacijska procedura zasniva se na
određivanju slijedećih šest parametara:
1.Jednoosna čvrstoća stijenskog materijala (ISRM, 1979)
2.RQD indeks (Rock Quality Designation)
3.Razmak pukotina (diskontinuiteta)
4.Stanje pukotina (diskontinuiteta)
5.Uvjeti podzemne vode
6.Orjentacija pukotina (diskontinuiteta).
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
PODJELA STIJENSKE MASE U POJEDINAČNE
STRUKTURNE REGIJE KOJE SE ODVOJENO
KLASIFICIRAJU
GRANICE REGIJA- RASJEDI/ ZDROBLJENE
ZONE/PROMJENA TIPA STIJENSKE MASE

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
-ČVRSTOĆA• Definiranje parametara čvrstoće intaktne
stijene moguće je provesti laboratorijskim
ispitivanjima (PLT) i procjenom.
• Schmidt-ov čekić koristi se za jednostavno i brzo
određivanje približnih vrijednosti jednoosne
tlačne čvrstoće stijene ili određivanje čvrstoće
stijenki diskontinuiteta (korelacijskih odnos visine
odskoka (R) i jednoosne tlačne čvrstoće (sc)

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Terenska procjena
jednoosne
čvrstoće
(Brown,
1981)
DIPLOMSKI
STUDIJ,tlačne
GRAĐEVINSKI
FAKULTET
U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
-RAZMAK DISKONTINUITETA-

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

ZIJEV

RMR KLASIFIKACIJA
-STANJE DISKONTINUITETA -

• Zijev diskontinuiteta se često spominje i
prikuplja kao jedan od parametara
• Diskontinuiteti se s porastom dubine vrlo
brzo potpuno ispunjavaju, uglavnom glinom
ili glinovitim materijalom i kršjem (zijev
nestaje, dok istovremeno širina
diskontinuiteta može ostati vrlo velika)
PRIMJER ŠIROKIH ALI ZATVORENI DISKONTINUITETA
Definicije
zijeva, širine i debljine ispune diskontinuiteta,
Pollak, 2007
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
-STANJE DISKONTINUITETA Shematska
usporedba
prosječne
veličine bloka i
širine
diskontinuiteta

ISPUNA

Pollak, 2007

• Ovisno
o debljini
ispune,dodatni
spriječen
je kontakt
neravnina
Ispunom
se
u inženjerskoj
geologiji
smatra
materijal
koji
Na
svojstva
ispune
utječu
iliobično
opetovani
procesi
trošenja
stijenki diskontinuitet,
diskontinuiteta,
ispunjava
a različit
od osnovne
stijene, bez
ili
dijageneze
koji mogu utjecati
naje
kvalitetu
ispune•obzira
Svojstva
ispune: posmična
čvrstoća,
permeabilnost i
na podrijetlo.
PROCJENJUJEMO
TROŠNOST
ISPUNE
deformabilnost
utječu na
čvrstoću diskontinuiteta
Debljina
ispune utvrđuje
se posmičnu
izravnim mjerenjima
ili procjenama
za(Bieniawski,
svaki sustav 1989).
diskontinuiteta posebno, a bitno je ustanoviti
STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI
njenu min., maks.DIPLOMSKI
i najučestaliju
vrijednost

ISPUNA

RMR KLASIFIKACIJA
-STANJE DISKONTINUITETA -

PRIMJER DISKONTINUITETA BEZ ISPUNE
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Indeks
KLASIFIKACIJA
hrapavosti

RMR
-STANJE DISKONTINUITETA -

HRAPAVOST
• Glatki diskontinuiteti su, uglavnom, vezani za posebne uvjete
sedimentacije ili jače tektonizirane zone u kojima je kretanje
duž diskontinuiteta zagladilo plohe čitavog sustava. Vrlo
hrapavi diskontinuiteti uglavnom su vezani na zone otvorenih
i jako okršenih diskontinuiteta.
• Prema podjeli koju preporučuje ISRM (1978a), hrapavost se
razmatra u metarskom ali i centimetarskom mjerilu
istovremeno.
Karakteristični profili i koeficijenti
hrapavosti (JRC) u 10 cm veličinskom
Tipični profili hrapavosti u metarskom
DIPLOMSKI
FAKULTET
U RIJECI
području
(Barton
& Choubey, 1977)
veličinskom području (ISRM,
1978a)STUDIJ, GRAĐEVINSKI

RMR KLASIFIKACIJA
HRAPAVOST -STANJE DISKONTINUITETA • mjerenjem kutova nagiba na kružnoj ploči različitih
promjera (ISRM, 1978a);
• mjerenjem amplitude hrapavosti na iscrtanom profilu
hrapavosti (Barton & Bandis, 1990);
• mjerenjem amplitude hrapavosti pomoću štapa duljine
90 cm (Piteau, 1970);
• fotogrametrijskim mjerenjima (ISRM, 1978a);
• indirektno, računanjem kutova hrapavosti (i) iz
iscrtanog profila hrapavosti (Turk & Dearman, 1985);
• indirektno, smicanjem duž diskontinuiteta u laboratoriju
ili na terenu i metodom procjene maksimalnog otpora na
smicanje iz profila hrapavosti (ISRM, 1978a).
• Procjenom…
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
- stanje diskontinuiteta-

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA

STANJE PODZEMNE VODE






Suho
Vlažno
Mokro
Kapanje
Tečenje

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Bodovi
ukupno

RMR KLASIFIKACIJA

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

GEOMEHANIČKA ILI RMR
KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

PRIMJER
STADION KANTRIDA

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDALitološki opis: vapnenac, kristalast, -Litološki opis: vapnenac, kristalast,
izražene slojevitosti, sive boje,
izražene slojevitosti, sive boje, raspucan
raspucan i okršen
i okršen
Geološki indeks čvrstoće GSI = 40 - -Geološki indeks čvrstoće GSI = 40 - 50
50 (VB/F)
(VB/F)
Veličina monolita: 0.1 x 0.1 x 0.1 m do-Veličina monolita: 0.1 x 0.1 do 2 x 2 m
2x2x4m
-Pojave nestabilnosti: ispadanje
Pojave nestabilnosti: otvaranje
olabavljenih blokova manjih dimenzija s
subvertikalnih pukotina
vrha kosine
Izmjereni diskontinuiteti: 30/250
-Izmjereni diskontinuiteti: 195/240 (ss);
(ss); 300/760; 5/800;
105/850; 5/680; 215/860

1

2

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDAINŽENJERSKO GEOLOŠKE ZNAČAJKE
• Blok 1
• ulazi podaci za geomehaničku RMR89 klasifikaciju za set
diskontinuiteta 105/850 :
• - jednoosna tlačna čvrstoća: 50 - 100 MPa (procjena)
• - Rock Quality Designation RQD = 50 - 75 %
• - razmak između pukotina: 60 - 200 cm
• - duljina pukotina: 3 - 10 m
• - oblik pukotina: stepeničast (hrapav) I
• - hrapavost stijenki pukotina: JRC= 16 - 18
• - zijev (razmak između stijenki pukotina): 10-100 mm
• - ispuna između stijenki pukotina: djelomična kalcitna prevlaka
• - raspadnutost stijenki pukotina: neznatno raspadnute (WS)

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Blok 1
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stanje diskontinuiteta :
Ulazni podaci

Bodovi

Duljina

3 - 10 m

2

Razmak stijenki

>5 mm

0

Hrapavost JRC

16 - 18

6

tvrda <5 mm ili bez

5

WS

5

Karakteristike
diskontinuiteta

Pukotinska ispuna
Trošnost

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

18 bodova

Blok 1
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stijenu je:
Karakteristike
Ulazni podaci
stijene
Jednoosna čvrstoća 50 - 100 MPa

ISTIRQD
POSTUPAK ZA50
BLOK
- 75 %2

Bodovi
7

Razmak
diskontinuiteta

60 - 200 cm

13
15

Stanje
diskontinuiteta

ukupno

18

Podzemna voda

suho

15

modul deformabilnosti je Em = 13,774 MPa

68 bodova

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDALitološki opis: vapnenac, kristalast,
izražene slojevitosti, u gornjoj zoni Litološki opis: vapnenac, kristalast,
masivan, sive boje, raspucan,
izražene slojevitosti, sive boje, raspucan
mjestimično kavernozan
i okršen
Geološki indeks čvrstoće GSI = 40 - 50Geološki indeks čvrstoće GSI = 40 - 50
(VB/F)
(VB/F)
Veličina monolita: 0.5 x 0.5 x 0.5 m do Veličina
2
monolita: 0.2 x 0.2 x 0.2 m do 2
x2x1m
x2x2m
Pojave nestabilnosti: mogućnost
Pojave nestabilnosti: mogućnost
ispadanja olabavljenih blokova
ispadanja olabavljenih blokova
Izmjereni diskontinuiteti: 190/100 (ss);
Izmjereni diskontinuiteti: 50/720 (ss);
280/820; 345/800;
155/830; 340/670;

3

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

4

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDAINŽENJERSKO GEOLOŠKE ZNAČAJKE
• Blok 3
• ulazi podaci za geomehaničku RMR89 klasifikaciju za set
diskontinuiteta 155/830:
• - jednoosna tlačna čvrstoća: 50-100 MPa (procjena)
• - Rock Quality Designation RQD = 75 - 90 %
• - razmak između pukotina: 60 - 200 cm
• - duljina pukotina: 10 - 20 m
• - oblik pukotina: stepeničast (hrapavo) I
• - hrapavost stijenki pukotina: JRC= 16 - 18
• - zijev (razmak između stijenki pukotina): 10 – 50 mm
• - ispuna između stijenki pukotina: kalcitna prevlaka > 5 mm
• - raspadnutost stijenki pukotina: umjereno raspadnute (WM)

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Blok 3
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stanje diskontinuiteta :
Ulazni podaci

Bodovi

10 - 20 m

1

Razmak stijenki

>5 mm

0

Hrapavost JRC

16 - 18

6

tvrda >5 mm

2

WM

3

Karakteristike
diskontinuiteta
Duljina

Pukotinska ispuna
Trošnost

12 bodova
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Blok 3
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stijenu je:
Karakteristike stijene

Ulazni podaci

Bodovi

Jednoosna čvrstoća

50 - 100 MPa

7

75 - 90 %

17

60 - 200 cm

15

ukupno

12

suho

15

RQD

ISTI POSTUPAK ZA BLOK 4
Razmak
diskontinuiteta

Stanje diskontinuiteta
Podzemna voda

66 bodova
modul deformabilnosti je Em = 14,591 MPa

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDALitološki opis: vapnenac,
kristalast, izražene slojevitosti,
u gornjoj zoni masivan, sive
boje, raspucan, mjestimično
kavernozan
Geološki indeks čvrstoće GSI =
40 - 50 (VB/F)
Veličina monolita: 0.2 x 0.2 x 0.2
m do 2 x 2 x 1 m
Pojave nestabilnosti: mogućnost
ispadanja olabavljenih blokova
Izmjereni diskontinuiteti:
190/110 (ss); 280/800;
345/740;

5

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDAINŽENJERSKO GEOLOŠKE ZNAČAJKE
• Blok 5
• ulazi podaci za geomehaničku RMR89 klasifikaciju (set
190/110):
• - jednoosna tlačna čvrstoća: 50 - 100 MPa (procjena)
• - Rock Quality Designation RQD = 75 - 90 %
• - razmak između pukotina: 20 – 200 cm
• - duljina pukotina: >20 m
• - oblik pukotina: valovit (zaglađen) VI
• - hrapavost stijenki pukotina: JRC= 8-10
• - zijev (razmak između stijenki pukotina): 0.25 – 0.5 mm
• - ispuna između stijenki pukotina: bez ispune
• - raspadnutost stijenki pukotina: neznatno raspadnute (WS)

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Blok 5
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stanje diskontinuiteta :
Ulazni podaci

Bodovi

>20 m

0

0.1 – 1.0 mm

4

8 - 10

3

Pukotinska ispuna

bez

6

Trošnost

WS

5

Karakteristike
diskontinuiteta
Duljina

Razmak stijenki
Hrapavost JRC

18 bodova
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Blok 5
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stijenu je:
Karakteristike stijene

Ulazni podaci

Bodovi

Jednoosna čvrstoća

50 - 100 MPa

7

RQD
Razmak
diskontinuiteta

75 - 90 %
20 - 200 cm

17
13

Stanje
diskontinuiteta

ukupno

18

Podzemna voda

suho

15
70 bodova

modul deformabilnosti je Em = 18,369 MPa

KRITERIJ ČVRSTOĆE

KRITERIJ
ČVRSTOĆE

KRITERIJ ČVRSTOĆE
Stvarni izazov u mehanici stijena predstavlja problem

predviđanja i usvajanja parametara čvrstoće
stijenske mase pri rješavanju inženjerskih problema.

• Ponašanje stijenske mase opisano je
kriterijima čvrstoće i deformabilnosti koji se
zasnivaju na empirijskim saznanjima o
ponašanju stijenske mase.
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KRITERIJI ČVRSTOĆE STIJENSKE MASE
• Hoek–Brownov kriterij čvrstoće stijenske mase je
empirijski kriterij zasnovan na podacima triaksijalnog
ispitivanja stijenske mase.
• Izvorni Hoek–Brownov kriterij čvrstoće stijenske mase
predložen je 1980. godine (Hoek and Brown, 1980a, 1980b) kao

1  3 

m  3 c  s  c

2

m, s -konstante ovisne o karakteristikama stijenske mase,
σc -jednoosna tlačna čvrstoća intaktne stijene.
σ1 -veće glavno naprezanje pri slomu i
σ3 -manje glavno naprezanje pri slomu.
Vrijednost mi može se izračunati iz triaksijalnog pokusa na
uzorcima stijene pri različitim naprezanjima
Za intaktnu stijenu vrijedi da je
Za raspucalu stijensku masu vrijedi da je
s = 1, m = mi
0 ≤ s < 1, m < mi

KRITERIJI ČVRSTOĆE STIJENSKE MASE
• Hoek i Brown stoga su predložili korištenje klasifikacija stijenske mase
za određivanje vrijednosti parametara m i s
Unaprijeđeni Hoek–Brownov kriterij čvrstoće
NEPOREMEĆENA STIJENSKA
MASA

POREMEĆENA STIJENSKA
MASA

RMR 100

m  mi  e

28

RMR 100

m  mi  e

RMR 100

RMR 100

se

9

14

se

6

Aproksimativne vrijednosti kvalitete stijenske mase i parametara stijenske mase za
unaprijeđeni Hoek – Brownov kriterij čvrstoće (Hoek and Brown, 1988)

KRITERIJI ČVRSTOĆE STIJENSKE MASE
• Modificirani Hoek-Brownov kriterij čvrstoće


σ' 3
σ' 1  σ' 3  σ c  m b 
σc







a

mb-vrijednost konstante m za raspucalu stijensku
masu,
a -konstanta ovisna o karakteristikama raspucale
stijenske mase,
σc-jednoosna tlačna čvrstoća intaktne stijenske mase,
σ’1-veće glavno naprezanje pri slomu i
σ’3-manje glavno naprezanje pri slomu
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Procjena vrijednosti mb/mi na osnovi strukture stijenske mase i uvjeta površine
stijenki diskontinuiteta (Hoek et al., 1992)

KRITERIJI ČVRSTOĆE STIJENSKE MASE
• Opći oblik Hoek-Brownovog kriterija čvrstoće (Hoek,
1994; Hoek et al., 1995; Hoek et al., 2002):



σ' 3
σ' 1  σ' 3  σ c  m b 
 s 
σc



a

s- konstanta ovisna o karakteristikama stijenske mase
Za intaktnu stijensku masu, vrijedi da je s = 1 i a = 0.5
Za vrlo slabu kvalitetu stijenske mase, prihvatljiviji je modificirani Hoek–Brownov kriterij
s=0

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Geološki indeks čvrstoće (Geological
Strength Index–GSI

• Procijenjena vrijednosti na osnovi strukture
stijenske mase, značajki intaktne stijene,
uvjeta površine stijenki diskontinuiteta, kao
i uvjeta koji proizlaze iz geometrije
intaktnih dijelova stijene i njihovog
ponašanja pod djelovanjem promjene uvjeta
stanja naprezanja u stijenskoj masi

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Hoek et al., 1998

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Geološki indeks čvrstoće (Geological
Strength Index–GSI
Neporemećena stijenska masa,
GSI > 25
Poremećena stijenska masa,
GSI  100
GSI < 25

mb  mi  e

28

GSI 100

se
a  0 .5

s0

9

a  0 . 65 

GSI
200

Za vrijednost parametara mb, s i a Hoek, Kaiser i Bawden (Hoek et al., 1995) predlažu
izraze u zavisnosti od vrijednosti geološkog indeksa čvrstoće (Geological Strength Index–
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI
GSI).

KRITERIJI ČVRSTOĆE STIJENSKE MASE
• U većini sada dostupnih metoda proračuna za analize
stabilnosti stijenske mase, kao što su metode analize
granične ravnoteže i numeričke metode modeliranja,
čvrstoća stijenske mase izražava se parametrima
Mohr-Coulombovog linearnog kriterija čvrstoće:

τf = c + σ tg
Postoji mogućnost uspostave matematičke veze između
Hoek–Brownovog i Mohr-Coulombovog kriterija čvrstoće
stijenske mase
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Rocscience- RocLab

Ulazni parametri
za proračun

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI


Slide 4

OJAČANJE TLA I STIJENA, DIPLOMSKI STUDIJ,
GRAĐEVINSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U RIJECI

OJAČANJE STIJENSKE MASE (1)

KOLEGIJ: Ojačanje tla i stijena
DIPLOMSKI STUDIJ

SEMINARKSI RADOVI
1.Čavlano tlo
2.Zidovi od mehanički stabiliziranog tla
(MSE zidovi)
3.Primjena vegetacije u sanaciji klizišta

OJAČANJE STIJENSKE MASE

OPĆENITO

POBOLJŠANJE SVOJSTAVA
STIJENSKE MASE
„Povoljne
lokacije” za
izgradnju
iskorištene

Potreba za
korištenjem
„nepovoljnih
lokacija „

RAZVOJ METODA POBOLJŠANJA
(OJAČANJA) SVOJSTAVA TLA I STIJENA

Ojačanjem tla i stijena nastoji se povećati
njihovu čvrstoću, tj. smanjiti deformabilnost.
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

POBOLJŠANJE SVOJSTAVA
STIJENSKE MASE
• Projektiranje zasjeka u stijenskoj masi svodi se na

odabir stabilne geometrije i/ili potrebnih
odgovarajućih mjera podgrađivanja.

• Kriteriji deformabilnosti stijenske mase zasniva se na

geomehaničkoj (RMR) klasifikaciji stijenske
mase, jednoosnoj tlačnoj čvrstoći stijene i
geološkom indeksu čvrstoće (GSI) stijenske
mase.

• Na osnovi usvojenih kriterija čvrstoće i deformabilnosti
stijenske mase provode se analize stanja naprezanja i
deformacija i analize stabilnosti za potrebe projektiranja
osiguranja podzemnih otvora i zasjeka u stijenskoj masi.
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

DEFINIRANJE KARAKTERISTIKA
STIJENSKE MASE
Stijenska masa - diskontinuirana,

heterogena,
anizotropna i nalaze se u nekom naponskom stanju

Utvrđivanje vrsta i položaja različitih
materijala, kao i njihovih svojstava - geološki
profil i geotehnički model.

• Poboljšanje stijenske mase (Rock Improvement)
podrazumijeva termin koji obuhvaća sve postupke u

cilju poboljšanja mehaničkih značajki i drugih
karakteristika stijenske mase.
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

KLASIFIKACIJE
STIJENSKE
MASE

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE
pregled klasifikacija stijenske mase, kao postupaka za
opisivanje stijenske mase, koje služe kao podloge za
utvrđivanje značajki stijenske mase te projektiranje zahvata
u stijenskoj masi

• Klasifikacija stijenske mase nije zamjena za
projektiranje zahvata u stijenskoj masi!!
• Osim poznavanja značajki stijenske mase,
projektiranje zahtijeva detaljno poznavanje in situ
stanja naprezanja, uvjeta podzemne vode te
redoslijed izvedbe planiranih iskopa
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE
• Terzaghijeva klasifikacija (Terzaghi, 1946);
• Laufferova klasifikacija (Lauffer, 1958);
• Rock Quality Designation klasifikacija (RQD) (Deere et al.,
1967);
• Rock Structure Rating klasifikacija (RSR) (Wickham et al.,
1972);

• Geomehanička klasifikacija (RMR)
(Bieniawski, 1973);
• Q klasifikacija (Rock Tunneling Quality Index) (Barton et
al., 1974);
• Rock Mass Index klasifikacija (RMi) (Palmstrom, 1995)
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• Terzaghijeva klasifikacija (Terzaghi,
1946)- previše generalizira objektivno
stanje kvalitete stijenske mase

• Značaj Laufferove klasifikacije
(Lauffer, 1958) (koncepta vremena
nepodgrađenog iskopa) je u zahtjevima na
skraćenje vremena potrebnog za ugradnju
podgrade.
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• Rock Quality Designation (RQD)
Index, (Deere et al., 1967) informacija o kvaliteti stijenske mase
proizlazi jedino iz opisa danog od strane
geologa i postotka dobivene jezgre.

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• RSR sustav (Wickham et al., 1972) usvaja
dvije glavne kategorije faktora koji utječu na
ponašanje stijenske mase u tunelima:
– geološki parametri (tip stijenske mase,
prosječan razmak pukotina, orijentacija pukotina,
tip diskontinuiteta, glavni smjer rasjeda, smicanja i
preklapanja, značajke stijenske mase, trošenje ili
alteracija ) i

– parametri podgradne konstrukcije (raspon
tunela, smjer napredovanja tunela, metoda iskopa)
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• Geomehanička klasifikacija ili RMR
klasifikacijski sustav (Rock Mass
Rating System), razvio je Bieniawski
tijekom 1972. i 1973 (Bieniawski, 1976,
1989).
• Dvije inačice RMR1976 i RMR1989.

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• Q klasifikacija je zasnovana na
numeričkoj procjeni kvalitete stijenske
mase koja se opisuje sa šest parametara i
to:
• 1. RQD –indeks kvalitete jezgre
• 2. Jn – broj skupova pukotina,
• 3. Jr – indeks hrapavosti pukotina,
• 4. Ja – indeks alteracije pukotina,
• 5. Jw – faktor pukotinske vode i
• 6. SRF – faktor redukcije naprezanja
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• Rock Mass index (RMi)
klasifikacija zasnovana je na selektivnim
dobro utvrđenim geološkim parametrima
stijenske mase dobivenim iz detaljiziranih
terenskih opisa građe stijenske mase

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

GEOMEHANIČKA
ILI RMR
KLASIFIKACIJE
STIJENSKE MASE

RMR KLASIFIKACIJA
Klasifikacijska procedura zasniva se na
određivanju slijedećih šest parametara:
1.Jednoosna čvrstoća stijenskog materijala (ISRM, 1979)
2.RQD indeks (Rock Quality Designation)
3.Razmak pukotina (diskontinuiteta)
4.Stanje pukotina (diskontinuiteta)
5.Uvjeti podzemne vode
6.Orjentacija pukotina (diskontinuiteta).
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
PODJELA STIJENSKE MASE U POJEDINAČNE
STRUKTURNE REGIJE KOJE SE ODVOJENO
KLASIFICIRAJU
GRANICE REGIJA- RASJEDI/ ZDROBLJENE
ZONE/PROMJENA TIPA STIJENSKE MASE

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
-ČVRSTOĆA• Definiranje parametara čvrstoće intaktne
stijene moguće je provesti laboratorijskim
ispitivanjima (PLT) i procjenom.
• Schmidt-ov čekić koristi se za jednostavno i brzo
određivanje približnih vrijednosti jednoosne
tlačne čvrstoće stijene ili određivanje čvrstoće
stijenki diskontinuiteta (korelacijskih odnos visine
odskoka (R) i jednoosne tlačne čvrstoće (sc)

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Terenska procjena
jednoosne
čvrstoće
(Brown,
1981)
DIPLOMSKI
STUDIJ,tlačne
GRAĐEVINSKI
FAKULTET
U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
-RAZMAK DISKONTINUITETA-

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

ZIJEV

RMR KLASIFIKACIJA
-STANJE DISKONTINUITETA -

• Zijev diskontinuiteta se često spominje i
prikuplja kao jedan od parametara
• Diskontinuiteti se s porastom dubine vrlo
brzo potpuno ispunjavaju, uglavnom glinom
ili glinovitim materijalom i kršjem (zijev
nestaje, dok istovremeno širina
diskontinuiteta može ostati vrlo velika)
PRIMJER ŠIROKIH ALI ZATVORENI DISKONTINUITETA
Definicije
zijeva, širine i debljine ispune diskontinuiteta,
Pollak, 2007
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
-STANJE DISKONTINUITETA Shematska
usporedba
prosječne
veličine bloka i
širine
diskontinuiteta

ISPUNA

Pollak, 2007

• Ovisno
o debljini
ispune,dodatni
spriječen
je kontakt
neravnina
Ispunom
se
u inženjerskoj
geologiji
smatra
materijal
koji
Na
svojstva
ispune
utječu
iliobično
opetovani
procesi
trošenja
stijenki diskontinuitet,
diskontinuiteta,
ispunjava
a različit
od osnovne
stijene, bez
ili
dijageneze
koji mogu utjecati
naje
kvalitetu
ispune•obzira
Svojstva
ispune: posmična
čvrstoća,
permeabilnost i
na podrijetlo.
PROCJENJUJEMO
TROŠNOST
ISPUNE
deformabilnost
utječu na
čvrstoću diskontinuiteta
Debljina
ispune utvrđuje
se posmičnu
izravnim mjerenjima
ili procjenama
za(Bieniawski,
svaki sustav 1989).
diskontinuiteta posebno, a bitno je ustanoviti
STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI
njenu min., maks.DIPLOMSKI
i najučestaliju
vrijednost

ISPUNA

RMR KLASIFIKACIJA
-STANJE DISKONTINUITETA -

PRIMJER DISKONTINUITETA BEZ ISPUNE
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Indeks
KLASIFIKACIJA
hrapavosti

RMR
-STANJE DISKONTINUITETA -

HRAPAVOST
• Glatki diskontinuiteti su, uglavnom, vezani za posebne uvjete
sedimentacije ili jače tektonizirane zone u kojima je kretanje
duž diskontinuiteta zagladilo plohe čitavog sustava. Vrlo
hrapavi diskontinuiteti uglavnom su vezani na zone otvorenih
i jako okršenih diskontinuiteta.
• Prema podjeli koju preporučuje ISRM (1978a), hrapavost se
razmatra u metarskom ali i centimetarskom mjerilu
istovremeno.
Karakteristični profili i koeficijenti
hrapavosti (JRC) u 10 cm veličinskom
Tipični profili hrapavosti u metarskom
DIPLOMSKI
FAKULTET
U RIJECI
području
(Barton
& Choubey, 1977)
veličinskom području (ISRM,
1978a)STUDIJ, GRAĐEVINSKI

RMR KLASIFIKACIJA
HRAPAVOST -STANJE DISKONTINUITETA • mjerenjem kutova nagiba na kružnoj ploči različitih
promjera (ISRM, 1978a);
• mjerenjem amplitude hrapavosti na iscrtanom profilu
hrapavosti (Barton & Bandis, 1990);
• mjerenjem amplitude hrapavosti pomoću štapa duljine
90 cm (Piteau, 1970);
• fotogrametrijskim mjerenjima (ISRM, 1978a);
• indirektno, računanjem kutova hrapavosti (i) iz
iscrtanog profila hrapavosti (Turk & Dearman, 1985);
• indirektno, smicanjem duž diskontinuiteta u laboratoriju
ili na terenu i metodom procjene maksimalnog otpora na
smicanje iz profila hrapavosti (ISRM, 1978a).
• Procjenom…
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
- stanje diskontinuiteta-

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA

STANJE PODZEMNE VODE






Suho
Vlažno
Mokro
Kapanje
Tečenje

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Bodovi
ukupno

RMR KLASIFIKACIJA

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

GEOMEHANIČKA ILI RMR
KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

PRIMJER
STADION KANTRIDA

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDALitološki opis: vapnenac, kristalast, -Litološki opis: vapnenac, kristalast,
izražene slojevitosti, sive boje,
izražene slojevitosti, sive boje, raspucan
raspucan i okršen
i okršen
Geološki indeks čvrstoće GSI = 40 - -Geološki indeks čvrstoće GSI = 40 - 50
50 (VB/F)
(VB/F)
Veličina monolita: 0.1 x 0.1 x 0.1 m do-Veličina monolita: 0.1 x 0.1 do 2 x 2 m
2x2x4m
-Pojave nestabilnosti: ispadanje
Pojave nestabilnosti: otvaranje
olabavljenih blokova manjih dimenzija s
subvertikalnih pukotina
vrha kosine
Izmjereni diskontinuiteti: 30/250
-Izmjereni diskontinuiteti: 195/240 (ss);
(ss); 300/760; 5/800;
105/850; 5/680; 215/860

1

2

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDAINŽENJERSKO GEOLOŠKE ZNAČAJKE
• Blok 1
• ulazi podaci za geomehaničku RMR89 klasifikaciju za set
diskontinuiteta 105/850 :
• - jednoosna tlačna čvrstoća: 50 - 100 MPa (procjena)
• - Rock Quality Designation RQD = 50 - 75 %
• - razmak između pukotina: 60 - 200 cm
• - duljina pukotina: 3 - 10 m
• - oblik pukotina: stepeničast (hrapav) I
• - hrapavost stijenki pukotina: JRC= 16 - 18
• - zijev (razmak između stijenki pukotina): 10-100 mm
• - ispuna između stijenki pukotina: djelomična kalcitna prevlaka
• - raspadnutost stijenki pukotina: neznatno raspadnute (WS)

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Blok 1
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stanje diskontinuiteta :
Ulazni podaci

Bodovi

Duljina

3 - 10 m

2

Razmak stijenki

>5 mm

0

Hrapavost JRC

16 - 18

6

tvrda <5 mm ili bez

5

WS

5

Karakteristike
diskontinuiteta

Pukotinska ispuna
Trošnost

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

18 bodova

Blok 1
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stijenu je:
Karakteristike
Ulazni podaci
stijene
Jednoosna čvrstoća 50 - 100 MPa

ISTIRQD
POSTUPAK ZA50
BLOK
- 75 %2

Bodovi
7

Razmak
diskontinuiteta

60 - 200 cm

13
15

Stanje
diskontinuiteta

ukupno

18

Podzemna voda

suho

15

modul deformabilnosti je Em = 13,774 MPa

68 bodova

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDALitološki opis: vapnenac, kristalast,
izražene slojevitosti, u gornjoj zoni Litološki opis: vapnenac, kristalast,
masivan, sive boje, raspucan,
izražene slojevitosti, sive boje, raspucan
mjestimično kavernozan
i okršen
Geološki indeks čvrstoće GSI = 40 - 50Geološki indeks čvrstoće GSI = 40 - 50
(VB/F)
(VB/F)
Veličina monolita: 0.5 x 0.5 x 0.5 m do Veličina
2
monolita: 0.2 x 0.2 x 0.2 m do 2
x2x1m
x2x2m
Pojave nestabilnosti: mogućnost
Pojave nestabilnosti: mogućnost
ispadanja olabavljenih blokova
ispadanja olabavljenih blokova
Izmjereni diskontinuiteti: 190/100 (ss);
Izmjereni diskontinuiteti: 50/720 (ss);
280/820; 345/800;
155/830; 340/670;

3

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

4

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDAINŽENJERSKO GEOLOŠKE ZNAČAJKE
• Blok 3
• ulazi podaci za geomehaničku RMR89 klasifikaciju za set
diskontinuiteta 155/830:
• - jednoosna tlačna čvrstoća: 50-100 MPa (procjena)
• - Rock Quality Designation RQD = 75 - 90 %
• - razmak između pukotina: 60 - 200 cm
• - duljina pukotina: 10 - 20 m
• - oblik pukotina: stepeničast (hrapavo) I
• - hrapavost stijenki pukotina: JRC= 16 - 18
• - zijev (razmak između stijenki pukotina): 10 – 50 mm
• - ispuna između stijenki pukotina: kalcitna prevlaka > 5 mm
• - raspadnutost stijenki pukotina: umjereno raspadnute (WM)

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Blok 3
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stanje diskontinuiteta :
Ulazni podaci

Bodovi

10 - 20 m

1

Razmak stijenki

>5 mm

0

Hrapavost JRC

16 - 18

6

tvrda >5 mm

2

WM

3

Karakteristike
diskontinuiteta
Duljina

Pukotinska ispuna
Trošnost

12 bodova
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Blok 3
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stijenu je:
Karakteristike stijene

Ulazni podaci

Bodovi

Jednoosna čvrstoća

50 - 100 MPa

7

75 - 90 %

17

60 - 200 cm

15

ukupno

12

suho

15

RQD

ISTI POSTUPAK ZA BLOK 4
Razmak
diskontinuiteta

Stanje diskontinuiteta
Podzemna voda

66 bodova
modul deformabilnosti je Em = 14,591 MPa

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDALitološki opis: vapnenac,
kristalast, izražene slojevitosti,
u gornjoj zoni masivan, sive
boje, raspucan, mjestimično
kavernozan
Geološki indeks čvrstoće GSI =
40 - 50 (VB/F)
Veličina monolita: 0.2 x 0.2 x 0.2
m do 2 x 2 x 1 m
Pojave nestabilnosti: mogućnost
ispadanja olabavljenih blokova
Izmjereni diskontinuiteti:
190/110 (ss); 280/800;
345/740;

5

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDAINŽENJERSKO GEOLOŠKE ZNAČAJKE
• Blok 5
• ulazi podaci za geomehaničku RMR89 klasifikaciju (set
190/110):
• - jednoosna tlačna čvrstoća: 50 - 100 MPa (procjena)
• - Rock Quality Designation RQD = 75 - 90 %
• - razmak između pukotina: 20 – 200 cm
• - duljina pukotina: >20 m
• - oblik pukotina: valovit (zaglađen) VI
• - hrapavost stijenki pukotina: JRC= 8-10
• - zijev (razmak između stijenki pukotina): 0.25 – 0.5 mm
• - ispuna između stijenki pukotina: bez ispune
• - raspadnutost stijenki pukotina: neznatno raspadnute (WS)

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Blok 5
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stanje diskontinuiteta :
Ulazni podaci

Bodovi

>20 m

0

0.1 – 1.0 mm

4

8 - 10

3

Pukotinska ispuna

bez

6

Trošnost

WS

5

Karakteristike
diskontinuiteta
Duljina

Razmak stijenki
Hrapavost JRC

18 bodova
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Blok 5
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stijenu je:
Karakteristike stijene

Ulazni podaci

Bodovi

Jednoosna čvrstoća

50 - 100 MPa

7

RQD
Razmak
diskontinuiteta

75 - 90 %
20 - 200 cm

17
13

Stanje
diskontinuiteta

ukupno

18

Podzemna voda

suho

15
70 bodova

modul deformabilnosti je Em = 18,369 MPa

KRITERIJ ČVRSTOĆE

KRITERIJ
ČVRSTOĆE

KRITERIJ ČVRSTOĆE
Stvarni izazov u mehanici stijena predstavlja problem

predviđanja i usvajanja parametara čvrstoće
stijenske mase pri rješavanju inženjerskih problema.

• Ponašanje stijenske mase opisano je
kriterijima čvrstoće i deformabilnosti koji se
zasnivaju na empirijskim saznanjima o
ponašanju stijenske mase.
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KRITERIJI ČVRSTOĆE STIJENSKE MASE
• Hoek–Brownov kriterij čvrstoće stijenske mase je
empirijski kriterij zasnovan na podacima triaksijalnog
ispitivanja stijenske mase.
• Izvorni Hoek–Brownov kriterij čvrstoće stijenske mase
predložen je 1980. godine (Hoek and Brown, 1980a, 1980b) kao

1  3 

m  3 c  s  c

2

m, s -konstante ovisne o karakteristikama stijenske mase,
σc -jednoosna tlačna čvrstoća intaktne stijene.
σ1 -veće glavno naprezanje pri slomu i
σ3 -manje glavno naprezanje pri slomu.
Vrijednost mi može se izračunati iz triaksijalnog pokusa na
uzorcima stijene pri različitim naprezanjima
Za intaktnu stijenu vrijedi da je
Za raspucalu stijensku masu vrijedi da je
s = 1, m = mi
0 ≤ s < 1, m < mi

KRITERIJI ČVRSTOĆE STIJENSKE MASE
• Hoek i Brown stoga su predložili korištenje klasifikacija stijenske mase
za određivanje vrijednosti parametara m i s
Unaprijeđeni Hoek–Brownov kriterij čvrstoće
NEPOREMEĆENA STIJENSKA
MASA

POREMEĆENA STIJENSKA
MASA

RMR 100

m  mi  e

28

RMR 100

m  mi  e

RMR 100

RMR 100

se

9

14

se

6

Aproksimativne vrijednosti kvalitete stijenske mase i parametara stijenske mase za
unaprijeđeni Hoek – Brownov kriterij čvrstoće (Hoek and Brown, 1988)

KRITERIJI ČVRSTOĆE STIJENSKE MASE
• Modificirani Hoek-Brownov kriterij čvrstoće


σ' 3
σ' 1  σ' 3  σ c  m b 
σc







a

mb-vrijednost konstante m za raspucalu stijensku
masu,
a -konstanta ovisna o karakteristikama raspucale
stijenske mase,
σc-jednoosna tlačna čvrstoća intaktne stijenske mase,
σ’1-veće glavno naprezanje pri slomu i
σ’3-manje glavno naprezanje pri slomu
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Procjena vrijednosti mb/mi na osnovi strukture stijenske mase i uvjeta površine
stijenki diskontinuiteta (Hoek et al., 1992)

KRITERIJI ČVRSTOĆE STIJENSKE MASE
• Opći oblik Hoek-Brownovog kriterija čvrstoće (Hoek,
1994; Hoek et al., 1995; Hoek et al., 2002):



σ' 3
σ' 1  σ' 3  σ c  m b 
 s 
σc



a

s- konstanta ovisna o karakteristikama stijenske mase
Za intaktnu stijensku masu, vrijedi da je s = 1 i a = 0.5
Za vrlo slabu kvalitetu stijenske mase, prihvatljiviji je modificirani Hoek–Brownov kriterij
s=0

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Geološki indeks čvrstoće (Geological
Strength Index–GSI

• Procijenjena vrijednosti na osnovi strukture
stijenske mase, značajki intaktne stijene,
uvjeta površine stijenki diskontinuiteta, kao
i uvjeta koji proizlaze iz geometrije
intaktnih dijelova stijene i njihovog
ponašanja pod djelovanjem promjene uvjeta
stanja naprezanja u stijenskoj masi

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Hoek et al., 1998

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Geološki indeks čvrstoće (Geological
Strength Index–GSI
Neporemećena stijenska masa,
GSI > 25
Poremećena stijenska masa,
GSI  100
GSI < 25

mb  mi  e

28

GSI 100

se
a  0 .5

s0

9

a  0 . 65 

GSI
200

Za vrijednost parametara mb, s i a Hoek, Kaiser i Bawden (Hoek et al., 1995) predlažu
izraze u zavisnosti od vrijednosti geološkog indeksa čvrstoće (Geological Strength Index–
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI
GSI).

KRITERIJI ČVRSTOĆE STIJENSKE MASE
• U većini sada dostupnih metoda proračuna za analize
stabilnosti stijenske mase, kao što su metode analize
granične ravnoteže i numeričke metode modeliranja,
čvrstoća stijenske mase izražava se parametrima
Mohr-Coulombovog linearnog kriterija čvrstoće:

τf = c + σ tg
Postoji mogućnost uspostave matematičke veze između
Hoek–Brownovog i Mohr-Coulombovog kriterija čvrstoće
stijenske mase
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Rocscience- RocLab

Ulazni parametri
za proračun

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI


Slide 5

OJAČANJE TLA I STIJENA, DIPLOMSKI STUDIJ,
GRAĐEVINSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U RIJECI

OJAČANJE STIJENSKE MASE (1)

KOLEGIJ: Ojačanje tla i stijena
DIPLOMSKI STUDIJ

SEMINARKSI RADOVI
1.Čavlano tlo
2.Zidovi od mehanički stabiliziranog tla
(MSE zidovi)
3.Primjena vegetacije u sanaciji klizišta

OJAČANJE STIJENSKE MASE

OPĆENITO

POBOLJŠANJE SVOJSTAVA
STIJENSKE MASE
„Povoljne
lokacije” za
izgradnju
iskorištene

Potreba za
korištenjem
„nepovoljnih
lokacija „

RAZVOJ METODA POBOLJŠANJA
(OJAČANJA) SVOJSTAVA TLA I STIJENA

Ojačanjem tla i stijena nastoji se povećati
njihovu čvrstoću, tj. smanjiti deformabilnost.
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

POBOLJŠANJE SVOJSTAVA
STIJENSKE MASE
• Projektiranje zasjeka u stijenskoj masi svodi se na

odabir stabilne geometrije i/ili potrebnih
odgovarajućih mjera podgrađivanja.

• Kriteriji deformabilnosti stijenske mase zasniva se na

geomehaničkoj (RMR) klasifikaciji stijenske
mase, jednoosnoj tlačnoj čvrstoći stijene i
geološkom indeksu čvrstoće (GSI) stijenske
mase.

• Na osnovi usvojenih kriterija čvrstoće i deformabilnosti
stijenske mase provode se analize stanja naprezanja i
deformacija i analize stabilnosti za potrebe projektiranja
osiguranja podzemnih otvora i zasjeka u stijenskoj masi.
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

DEFINIRANJE KARAKTERISTIKA
STIJENSKE MASE
Stijenska masa - diskontinuirana,

heterogena,
anizotropna i nalaze se u nekom naponskom stanju

Utvrđivanje vrsta i položaja različitih
materijala, kao i njihovih svojstava - geološki
profil i geotehnički model.

• Poboljšanje stijenske mase (Rock Improvement)
podrazumijeva termin koji obuhvaća sve postupke u

cilju poboljšanja mehaničkih značajki i drugih
karakteristika stijenske mase.
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

KLASIFIKACIJE
STIJENSKE
MASE

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE
pregled klasifikacija stijenske mase, kao postupaka za
opisivanje stijenske mase, koje služe kao podloge za
utvrđivanje značajki stijenske mase te projektiranje zahvata
u stijenskoj masi

• Klasifikacija stijenske mase nije zamjena za
projektiranje zahvata u stijenskoj masi!!
• Osim poznavanja značajki stijenske mase,
projektiranje zahtijeva detaljno poznavanje in situ
stanja naprezanja, uvjeta podzemne vode te
redoslijed izvedbe planiranih iskopa
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE
• Terzaghijeva klasifikacija (Terzaghi, 1946);
• Laufferova klasifikacija (Lauffer, 1958);
• Rock Quality Designation klasifikacija (RQD) (Deere et al.,
1967);
• Rock Structure Rating klasifikacija (RSR) (Wickham et al.,
1972);

• Geomehanička klasifikacija (RMR)
(Bieniawski, 1973);
• Q klasifikacija (Rock Tunneling Quality Index) (Barton et
al., 1974);
• Rock Mass Index klasifikacija (RMi) (Palmstrom, 1995)
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• Terzaghijeva klasifikacija (Terzaghi,
1946)- previše generalizira objektivno
stanje kvalitete stijenske mase

• Značaj Laufferove klasifikacije
(Lauffer, 1958) (koncepta vremena
nepodgrađenog iskopa) je u zahtjevima na
skraćenje vremena potrebnog za ugradnju
podgrade.
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• Rock Quality Designation (RQD)
Index, (Deere et al., 1967) informacija o kvaliteti stijenske mase
proizlazi jedino iz opisa danog od strane
geologa i postotka dobivene jezgre.

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• RSR sustav (Wickham et al., 1972) usvaja
dvije glavne kategorije faktora koji utječu na
ponašanje stijenske mase u tunelima:
– geološki parametri (tip stijenske mase,
prosječan razmak pukotina, orijentacija pukotina,
tip diskontinuiteta, glavni smjer rasjeda, smicanja i
preklapanja, značajke stijenske mase, trošenje ili
alteracija ) i

– parametri podgradne konstrukcije (raspon
tunela, smjer napredovanja tunela, metoda iskopa)
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• Geomehanička klasifikacija ili RMR
klasifikacijski sustav (Rock Mass
Rating System), razvio je Bieniawski
tijekom 1972. i 1973 (Bieniawski, 1976,
1989).
• Dvije inačice RMR1976 i RMR1989.

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• Q klasifikacija je zasnovana na
numeričkoj procjeni kvalitete stijenske
mase koja se opisuje sa šest parametara i
to:
• 1. RQD –indeks kvalitete jezgre
• 2. Jn – broj skupova pukotina,
• 3. Jr – indeks hrapavosti pukotina,
• 4. Ja – indeks alteracije pukotina,
• 5. Jw – faktor pukotinske vode i
• 6. SRF – faktor redukcije naprezanja
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• Rock Mass index (RMi)
klasifikacija zasnovana je na selektivnim
dobro utvrđenim geološkim parametrima
stijenske mase dobivenim iz detaljiziranih
terenskih opisa građe stijenske mase

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

GEOMEHANIČKA
ILI RMR
KLASIFIKACIJE
STIJENSKE MASE

RMR KLASIFIKACIJA
Klasifikacijska procedura zasniva se na
određivanju slijedećih šest parametara:
1.Jednoosna čvrstoća stijenskog materijala (ISRM, 1979)
2.RQD indeks (Rock Quality Designation)
3.Razmak pukotina (diskontinuiteta)
4.Stanje pukotina (diskontinuiteta)
5.Uvjeti podzemne vode
6.Orjentacija pukotina (diskontinuiteta).
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
PODJELA STIJENSKE MASE U POJEDINAČNE
STRUKTURNE REGIJE KOJE SE ODVOJENO
KLASIFICIRAJU
GRANICE REGIJA- RASJEDI/ ZDROBLJENE
ZONE/PROMJENA TIPA STIJENSKE MASE

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
-ČVRSTOĆA• Definiranje parametara čvrstoće intaktne
stijene moguće je provesti laboratorijskim
ispitivanjima (PLT) i procjenom.
• Schmidt-ov čekić koristi se za jednostavno i brzo
određivanje približnih vrijednosti jednoosne
tlačne čvrstoće stijene ili određivanje čvrstoće
stijenki diskontinuiteta (korelacijskih odnos visine
odskoka (R) i jednoosne tlačne čvrstoće (sc)

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Terenska procjena
jednoosne
čvrstoće
(Brown,
1981)
DIPLOMSKI
STUDIJ,tlačne
GRAĐEVINSKI
FAKULTET
U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
-RAZMAK DISKONTINUITETA-

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

ZIJEV

RMR KLASIFIKACIJA
-STANJE DISKONTINUITETA -

• Zijev diskontinuiteta se često spominje i
prikuplja kao jedan od parametara
• Diskontinuiteti se s porastom dubine vrlo
brzo potpuno ispunjavaju, uglavnom glinom
ili glinovitim materijalom i kršjem (zijev
nestaje, dok istovremeno širina
diskontinuiteta može ostati vrlo velika)
PRIMJER ŠIROKIH ALI ZATVORENI DISKONTINUITETA
Definicije
zijeva, širine i debljine ispune diskontinuiteta,
Pollak, 2007
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
-STANJE DISKONTINUITETA Shematska
usporedba
prosječne
veličine bloka i
širine
diskontinuiteta

ISPUNA

Pollak, 2007

• Ovisno
o debljini
ispune,dodatni
spriječen
je kontakt
neravnina
Ispunom
se
u inženjerskoj
geologiji
smatra
materijal
koji
Na
svojstva
ispune
utječu
iliobično
opetovani
procesi
trošenja
stijenki diskontinuitet,
diskontinuiteta,
ispunjava
a različit
od osnovne
stijene, bez
ili
dijageneze
koji mogu utjecati
naje
kvalitetu
ispune•obzira
Svojstva
ispune: posmična
čvrstoća,
permeabilnost i
na podrijetlo.
PROCJENJUJEMO
TROŠNOST
ISPUNE
deformabilnost
utječu na
čvrstoću diskontinuiteta
Debljina
ispune utvrđuje
se posmičnu
izravnim mjerenjima
ili procjenama
za(Bieniawski,
svaki sustav 1989).
diskontinuiteta posebno, a bitno je ustanoviti
STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI
njenu min., maks.DIPLOMSKI
i najučestaliju
vrijednost

ISPUNA

RMR KLASIFIKACIJA
-STANJE DISKONTINUITETA -

PRIMJER DISKONTINUITETA BEZ ISPUNE
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Indeks
KLASIFIKACIJA
hrapavosti

RMR
-STANJE DISKONTINUITETA -

HRAPAVOST
• Glatki diskontinuiteti su, uglavnom, vezani za posebne uvjete
sedimentacije ili jače tektonizirane zone u kojima je kretanje
duž diskontinuiteta zagladilo plohe čitavog sustava. Vrlo
hrapavi diskontinuiteti uglavnom su vezani na zone otvorenih
i jako okršenih diskontinuiteta.
• Prema podjeli koju preporučuje ISRM (1978a), hrapavost se
razmatra u metarskom ali i centimetarskom mjerilu
istovremeno.
Karakteristični profili i koeficijenti
hrapavosti (JRC) u 10 cm veličinskom
Tipični profili hrapavosti u metarskom
DIPLOMSKI
FAKULTET
U RIJECI
području
(Barton
& Choubey, 1977)
veličinskom području (ISRM,
1978a)STUDIJ, GRAĐEVINSKI

RMR KLASIFIKACIJA
HRAPAVOST -STANJE DISKONTINUITETA • mjerenjem kutova nagiba na kružnoj ploči različitih
promjera (ISRM, 1978a);
• mjerenjem amplitude hrapavosti na iscrtanom profilu
hrapavosti (Barton & Bandis, 1990);
• mjerenjem amplitude hrapavosti pomoću štapa duljine
90 cm (Piteau, 1970);
• fotogrametrijskim mjerenjima (ISRM, 1978a);
• indirektno, računanjem kutova hrapavosti (i) iz
iscrtanog profila hrapavosti (Turk & Dearman, 1985);
• indirektno, smicanjem duž diskontinuiteta u laboratoriju
ili na terenu i metodom procjene maksimalnog otpora na
smicanje iz profila hrapavosti (ISRM, 1978a).
• Procjenom…
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
- stanje diskontinuiteta-

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA

STANJE PODZEMNE VODE






Suho
Vlažno
Mokro
Kapanje
Tečenje

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Bodovi
ukupno

RMR KLASIFIKACIJA

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

GEOMEHANIČKA ILI RMR
KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

PRIMJER
STADION KANTRIDA

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDALitološki opis: vapnenac, kristalast, -Litološki opis: vapnenac, kristalast,
izražene slojevitosti, sive boje,
izražene slojevitosti, sive boje, raspucan
raspucan i okršen
i okršen
Geološki indeks čvrstoće GSI = 40 - -Geološki indeks čvrstoće GSI = 40 - 50
50 (VB/F)
(VB/F)
Veličina monolita: 0.1 x 0.1 x 0.1 m do-Veličina monolita: 0.1 x 0.1 do 2 x 2 m
2x2x4m
-Pojave nestabilnosti: ispadanje
Pojave nestabilnosti: otvaranje
olabavljenih blokova manjih dimenzija s
subvertikalnih pukotina
vrha kosine
Izmjereni diskontinuiteti: 30/250
-Izmjereni diskontinuiteti: 195/240 (ss);
(ss); 300/760; 5/800;
105/850; 5/680; 215/860

1

2

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDAINŽENJERSKO GEOLOŠKE ZNAČAJKE
• Blok 1
• ulazi podaci za geomehaničku RMR89 klasifikaciju za set
diskontinuiteta 105/850 :
• - jednoosna tlačna čvrstoća: 50 - 100 MPa (procjena)
• - Rock Quality Designation RQD = 50 - 75 %
• - razmak između pukotina: 60 - 200 cm
• - duljina pukotina: 3 - 10 m
• - oblik pukotina: stepeničast (hrapav) I
• - hrapavost stijenki pukotina: JRC= 16 - 18
• - zijev (razmak između stijenki pukotina): 10-100 mm
• - ispuna između stijenki pukotina: djelomična kalcitna prevlaka
• - raspadnutost stijenki pukotina: neznatno raspadnute (WS)

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Blok 1
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stanje diskontinuiteta :
Ulazni podaci

Bodovi

Duljina

3 - 10 m

2

Razmak stijenki

>5 mm

0

Hrapavost JRC

16 - 18

6

tvrda <5 mm ili bez

5

WS

5

Karakteristike
diskontinuiteta

Pukotinska ispuna
Trošnost

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

18 bodova

Blok 1
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stijenu je:
Karakteristike
Ulazni podaci
stijene
Jednoosna čvrstoća 50 - 100 MPa

ISTIRQD
POSTUPAK ZA50
BLOK
- 75 %2

Bodovi
7

Razmak
diskontinuiteta

60 - 200 cm

13
15

Stanje
diskontinuiteta

ukupno

18

Podzemna voda

suho

15

modul deformabilnosti je Em = 13,774 MPa

68 bodova

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDALitološki opis: vapnenac, kristalast,
izražene slojevitosti, u gornjoj zoni Litološki opis: vapnenac, kristalast,
masivan, sive boje, raspucan,
izražene slojevitosti, sive boje, raspucan
mjestimično kavernozan
i okršen
Geološki indeks čvrstoće GSI = 40 - 50Geološki indeks čvrstoće GSI = 40 - 50
(VB/F)
(VB/F)
Veličina monolita: 0.5 x 0.5 x 0.5 m do Veličina
2
monolita: 0.2 x 0.2 x 0.2 m do 2
x2x1m
x2x2m
Pojave nestabilnosti: mogućnost
Pojave nestabilnosti: mogućnost
ispadanja olabavljenih blokova
ispadanja olabavljenih blokova
Izmjereni diskontinuiteti: 190/100 (ss);
Izmjereni diskontinuiteti: 50/720 (ss);
280/820; 345/800;
155/830; 340/670;

3

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

4

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDAINŽENJERSKO GEOLOŠKE ZNAČAJKE
• Blok 3
• ulazi podaci za geomehaničku RMR89 klasifikaciju za set
diskontinuiteta 155/830:
• - jednoosna tlačna čvrstoća: 50-100 MPa (procjena)
• - Rock Quality Designation RQD = 75 - 90 %
• - razmak između pukotina: 60 - 200 cm
• - duljina pukotina: 10 - 20 m
• - oblik pukotina: stepeničast (hrapavo) I
• - hrapavost stijenki pukotina: JRC= 16 - 18
• - zijev (razmak između stijenki pukotina): 10 – 50 mm
• - ispuna između stijenki pukotina: kalcitna prevlaka > 5 mm
• - raspadnutost stijenki pukotina: umjereno raspadnute (WM)

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Blok 3
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stanje diskontinuiteta :
Ulazni podaci

Bodovi

10 - 20 m

1

Razmak stijenki

>5 mm

0

Hrapavost JRC

16 - 18

6

tvrda >5 mm

2

WM

3

Karakteristike
diskontinuiteta
Duljina

Pukotinska ispuna
Trošnost

12 bodova
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Blok 3
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stijenu je:
Karakteristike stijene

Ulazni podaci

Bodovi

Jednoosna čvrstoća

50 - 100 MPa

7

75 - 90 %

17

60 - 200 cm

15

ukupno

12

suho

15

RQD

ISTI POSTUPAK ZA BLOK 4
Razmak
diskontinuiteta

Stanje diskontinuiteta
Podzemna voda

66 bodova
modul deformabilnosti je Em = 14,591 MPa

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDALitološki opis: vapnenac,
kristalast, izražene slojevitosti,
u gornjoj zoni masivan, sive
boje, raspucan, mjestimično
kavernozan
Geološki indeks čvrstoće GSI =
40 - 50 (VB/F)
Veličina monolita: 0.2 x 0.2 x 0.2
m do 2 x 2 x 1 m
Pojave nestabilnosti: mogućnost
ispadanja olabavljenih blokova
Izmjereni diskontinuiteti:
190/110 (ss); 280/800;
345/740;

5

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDAINŽENJERSKO GEOLOŠKE ZNAČAJKE
• Blok 5
• ulazi podaci za geomehaničku RMR89 klasifikaciju (set
190/110):
• - jednoosna tlačna čvrstoća: 50 - 100 MPa (procjena)
• - Rock Quality Designation RQD = 75 - 90 %
• - razmak između pukotina: 20 – 200 cm
• - duljina pukotina: >20 m
• - oblik pukotina: valovit (zaglađen) VI
• - hrapavost stijenki pukotina: JRC= 8-10
• - zijev (razmak između stijenki pukotina): 0.25 – 0.5 mm
• - ispuna između stijenki pukotina: bez ispune
• - raspadnutost stijenki pukotina: neznatno raspadnute (WS)

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Blok 5
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stanje diskontinuiteta :
Ulazni podaci

Bodovi

>20 m

0

0.1 – 1.0 mm

4

8 - 10

3

Pukotinska ispuna

bez

6

Trošnost

WS

5

Karakteristike
diskontinuiteta
Duljina

Razmak stijenki
Hrapavost JRC

18 bodova
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Blok 5
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stijenu je:
Karakteristike stijene

Ulazni podaci

Bodovi

Jednoosna čvrstoća

50 - 100 MPa

7

RQD
Razmak
diskontinuiteta

75 - 90 %
20 - 200 cm

17
13

Stanje
diskontinuiteta

ukupno

18

Podzemna voda

suho

15
70 bodova

modul deformabilnosti je Em = 18,369 MPa

KRITERIJ ČVRSTOĆE

KRITERIJ
ČVRSTOĆE

KRITERIJ ČVRSTOĆE
Stvarni izazov u mehanici stijena predstavlja problem

predviđanja i usvajanja parametara čvrstoće
stijenske mase pri rješavanju inženjerskih problema.

• Ponašanje stijenske mase opisano je
kriterijima čvrstoće i deformabilnosti koji se
zasnivaju na empirijskim saznanjima o
ponašanju stijenske mase.
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KRITERIJI ČVRSTOĆE STIJENSKE MASE
• Hoek–Brownov kriterij čvrstoće stijenske mase je
empirijski kriterij zasnovan na podacima triaksijalnog
ispitivanja stijenske mase.
• Izvorni Hoek–Brownov kriterij čvrstoće stijenske mase
predložen je 1980. godine (Hoek and Brown, 1980a, 1980b) kao

1  3 

m  3 c  s  c

2

m, s -konstante ovisne o karakteristikama stijenske mase,
σc -jednoosna tlačna čvrstoća intaktne stijene.
σ1 -veće glavno naprezanje pri slomu i
σ3 -manje glavno naprezanje pri slomu.
Vrijednost mi može se izračunati iz triaksijalnog pokusa na
uzorcima stijene pri različitim naprezanjima
Za intaktnu stijenu vrijedi da je
Za raspucalu stijensku masu vrijedi da je
s = 1, m = mi
0 ≤ s < 1, m < mi

KRITERIJI ČVRSTOĆE STIJENSKE MASE
• Hoek i Brown stoga su predložili korištenje klasifikacija stijenske mase
za određivanje vrijednosti parametara m i s
Unaprijeđeni Hoek–Brownov kriterij čvrstoće
NEPOREMEĆENA STIJENSKA
MASA

POREMEĆENA STIJENSKA
MASA

RMR 100

m  mi  e

28

RMR 100

m  mi  e

RMR 100

RMR 100

se

9

14

se

6

Aproksimativne vrijednosti kvalitete stijenske mase i parametara stijenske mase za
unaprijeđeni Hoek – Brownov kriterij čvrstoće (Hoek and Brown, 1988)

KRITERIJI ČVRSTOĆE STIJENSKE MASE
• Modificirani Hoek-Brownov kriterij čvrstoće


σ' 3
σ' 1  σ' 3  σ c  m b 
σc







a

mb-vrijednost konstante m za raspucalu stijensku
masu,
a -konstanta ovisna o karakteristikama raspucale
stijenske mase,
σc-jednoosna tlačna čvrstoća intaktne stijenske mase,
σ’1-veće glavno naprezanje pri slomu i
σ’3-manje glavno naprezanje pri slomu
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Procjena vrijednosti mb/mi na osnovi strukture stijenske mase i uvjeta površine
stijenki diskontinuiteta (Hoek et al., 1992)

KRITERIJI ČVRSTOĆE STIJENSKE MASE
• Opći oblik Hoek-Brownovog kriterija čvrstoće (Hoek,
1994; Hoek et al., 1995; Hoek et al., 2002):



σ' 3
σ' 1  σ' 3  σ c  m b 
 s 
σc



a

s- konstanta ovisna o karakteristikama stijenske mase
Za intaktnu stijensku masu, vrijedi da je s = 1 i a = 0.5
Za vrlo slabu kvalitetu stijenske mase, prihvatljiviji je modificirani Hoek–Brownov kriterij
s=0

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Geološki indeks čvrstoće (Geological
Strength Index–GSI

• Procijenjena vrijednosti na osnovi strukture
stijenske mase, značajki intaktne stijene,
uvjeta površine stijenki diskontinuiteta, kao
i uvjeta koji proizlaze iz geometrije
intaktnih dijelova stijene i njihovog
ponašanja pod djelovanjem promjene uvjeta
stanja naprezanja u stijenskoj masi

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Hoek et al., 1998

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Geološki indeks čvrstoće (Geological
Strength Index–GSI
Neporemećena stijenska masa,
GSI > 25
Poremećena stijenska masa,
GSI  100
GSI < 25

mb  mi  e

28

GSI 100

se
a  0 .5

s0

9

a  0 . 65 

GSI
200

Za vrijednost parametara mb, s i a Hoek, Kaiser i Bawden (Hoek et al., 1995) predlažu
izraze u zavisnosti od vrijednosti geološkog indeksa čvrstoće (Geological Strength Index–
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI
GSI).

KRITERIJI ČVRSTOĆE STIJENSKE MASE
• U većini sada dostupnih metoda proračuna za analize
stabilnosti stijenske mase, kao što su metode analize
granične ravnoteže i numeričke metode modeliranja,
čvrstoća stijenske mase izražava se parametrima
Mohr-Coulombovog linearnog kriterija čvrstoće:

τf = c + σ tg
Postoji mogućnost uspostave matematičke veze između
Hoek–Brownovog i Mohr-Coulombovog kriterija čvrstoće
stijenske mase
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Rocscience- RocLab

Ulazni parametri
za proračun

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI


Slide 6

OJAČANJE TLA I STIJENA, DIPLOMSKI STUDIJ,
GRAĐEVINSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U RIJECI

OJAČANJE STIJENSKE MASE (1)

KOLEGIJ: Ojačanje tla i stijena
DIPLOMSKI STUDIJ

SEMINARKSI RADOVI
1.Čavlano tlo
2.Zidovi od mehanički stabiliziranog tla
(MSE zidovi)
3.Primjena vegetacije u sanaciji klizišta

OJAČANJE STIJENSKE MASE

OPĆENITO

POBOLJŠANJE SVOJSTAVA
STIJENSKE MASE
„Povoljne
lokacije” za
izgradnju
iskorištene

Potreba za
korištenjem
„nepovoljnih
lokacija „

RAZVOJ METODA POBOLJŠANJA
(OJAČANJA) SVOJSTAVA TLA I STIJENA

Ojačanjem tla i stijena nastoji se povećati
njihovu čvrstoću, tj. smanjiti deformabilnost.
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

POBOLJŠANJE SVOJSTAVA
STIJENSKE MASE
• Projektiranje zasjeka u stijenskoj masi svodi se na

odabir stabilne geometrije i/ili potrebnih
odgovarajućih mjera podgrađivanja.

• Kriteriji deformabilnosti stijenske mase zasniva se na

geomehaničkoj (RMR) klasifikaciji stijenske
mase, jednoosnoj tlačnoj čvrstoći stijene i
geološkom indeksu čvrstoće (GSI) stijenske
mase.

• Na osnovi usvojenih kriterija čvrstoće i deformabilnosti
stijenske mase provode se analize stanja naprezanja i
deformacija i analize stabilnosti za potrebe projektiranja
osiguranja podzemnih otvora i zasjeka u stijenskoj masi.
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

DEFINIRANJE KARAKTERISTIKA
STIJENSKE MASE
Stijenska masa - diskontinuirana,

heterogena,
anizotropna i nalaze se u nekom naponskom stanju

Utvrđivanje vrsta i položaja različitih
materijala, kao i njihovih svojstava - geološki
profil i geotehnički model.

• Poboljšanje stijenske mase (Rock Improvement)
podrazumijeva termin koji obuhvaća sve postupke u

cilju poboljšanja mehaničkih značajki i drugih
karakteristika stijenske mase.
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

KLASIFIKACIJE
STIJENSKE
MASE

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE
pregled klasifikacija stijenske mase, kao postupaka za
opisivanje stijenske mase, koje služe kao podloge za
utvrđivanje značajki stijenske mase te projektiranje zahvata
u stijenskoj masi

• Klasifikacija stijenske mase nije zamjena za
projektiranje zahvata u stijenskoj masi!!
• Osim poznavanja značajki stijenske mase,
projektiranje zahtijeva detaljno poznavanje in situ
stanja naprezanja, uvjeta podzemne vode te
redoslijed izvedbe planiranih iskopa
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE
• Terzaghijeva klasifikacija (Terzaghi, 1946);
• Laufferova klasifikacija (Lauffer, 1958);
• Rock Quality Designation klasifikacija (RQD) (Deere et al.,
1967);
• Rock Structure Rating klasifikacija (RSR) (Wickham et al.,
1972);

• Geomehanička klasifikacija (RMR)
(Bieniawski, 1973);
• Q klasifikacija (Rock Tunneling Quality Index) (Barton et
al., 1974);
• Rock Mass Index klasifikacija (RMi) (Palmstrom, 1995)
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• Terzaghijeva klasifikacija (Terzaghi,
1946)- previše generalizira objektivno
stanje kvalitete stijenske mase

• Značaj Laufferove klasifikacije
(Lauffer, 1958) (koncepta vremena
nepodgrađenog iskopa) je u zahtjevima na
skraćenje vremena potrebnog za ugradnju
podgrade.
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• Rock Quality Designation (RQD)
Index, (Deere et al., 1967) informacija o kvaliteti stijenske mase
proizlazi jedino iz opisa danog od strane
geologa i postotka dobivene jezgre.

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• RSR sustav (Wickham et al., 1972) usvaja
dvije glavne kategorije faktora koji utječu na
ponašanje stijenske mase u tunelima:
– geološki parametri (tip stijenske mase,
prosječan razmak pukotina, orijentacija pukotina,
tip diskontinuiteta, glavni smjer rasjeda, smicanja i
preklapanja, značajke stijenske mase, trošenje ili
alteracija ) i

– parametri podgradne konstrukcije (raspon
tunela, smjer napredovanja tunela, metoda iskopa)
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• Geomehanička klasifikacija ili RMR
klasifikacijski sustav (Rock Mass
Rating System), razvio je Bieniawski
tijekom 1972. i 1973 (Bieniawski, 1976,
1989).
• Dvije inačice RMR1976 i RMR1989.

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• Q klasifikacija je zasnovana na
numeričkoj procjeni kvalitete stijenske
mase koja se opisuje sa šest parametara i
to:
• 1. RQD –indeks kvalitete jezgre
• 2. Jn – broj skupova pukotina,
• 3. Jr – indeks hrapavosti pukotina,
• 4. Ja – indeks alteracije pukotina,
• 5. Jw – faktor pukotinske vode i
• 6. SRF – faktor redukcije naprezanja
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• Rock Mass index (RMi)
klasifikacija zasnovana je na selektivnim
dobro utvrđenim geološkim parametrima
stijenske mase dobivenim iz detaljiziranih
terenskih opisa građe stijenske mase

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

GEOMEHANIČKA
ILI RMR
KLASIFIKACIJE
STIJENSKE MASE

RMR KLASIFIKACIJA
Klasifikacijska procedura zasniva se na
određivanju slijedećih šest parametara:
1.Jednoosna čvrstoća stijenskog materijala (ISRM, 1979)
2.RQD indeks (Rock Quality Designation)
3.Razmak pukotina (diskontinuiteta)
4.Stanje pukotina (diskontinuiteta)
5.Uvjeti podzemne vode
6.Orjentacija pukotina (diskontinuiteta).
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
PODJELA STIJENSKE MASE U POJEDINAČNE
STRUKTURNE REGIJE KOJE SE ODVOJENO
KLASIFICIRAJU
GRANICE REGIJA- RASJEDI/ ZDROBLJENE
ZONE/PROMJENA TIPA STIJENSKE MASE

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
-ČVRSTOĆA• Definiranje parametara čvrstoće intaktne
stijene moguće je provesti laboratorijskim
ispitivanjima (PLT) i procjenom.
• Schmidt-ov čekić koristi se za jednostavno i brzo
određivanje približnih vrijednosti jednoosne
tlačne čvrstoće stijene ili određivanje čvrstoće
stijenki diskontinuiteta (korelacijskih odnos visine
odskoka (R) i jednoosne tlačne čvrstoće (sc)

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Terenska procjena
jednoosne
čvrstoće
(Brown,
1981)
DIPLOMSKI
STUDIJ,tlačne
GRAĐEVINSKI
FAKULTET
U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
-RAZMAK DISKONTINUITETA-

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

ZIJEV

RMR KLASIFIKACIJA
-STANJE DISKONTINUITETA -

• Zijev diskontinuiteta se često spominje i
prikuplja kao jedan od parametara
• Diskontinuiteti se s porastom dubine vrlo
brzo potpuno ispunjavaju, uglavnom glinom
ili glinovitim materijalom i kršjem (zijev
nestaje, dok istovremeno širina
diskontinuiteta može ostati vrlo velika)
PRIMJER ŠIROKIH ALI ZATVORENI DISKONTINUITETA
Definicije
zijeva, širine i debljine ispune diskontinuiteta,
Pollak, 2007
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
-STANJE DISKONTINUITETA Shematska
usporedba
prosječne
veličine bloka i
širine
diskontinuiteta

ISPUNA

Pollak, 2007

• Ovisno
o debljini
ispune,dodatni
spriječen
je kontakt
neravnina
Ispunom
se
u inženjerskoj
geologiji
smatra
materijal
koji
Na
svojstva
ispune
utječu
iliobično
opetovani
procesi
trošenja
stijenki diskontinuitet,
diskontinuiteta,
ispunjava
a različit
od osnovne
stijene, bez
ili
dijageneze
koji mogu utjecati
naje
kvalitetu
ispune•obzira
Svojstva
ispune: posmična
čvrstoća,
permeabilnost i
na podrijetlo.
PROCJENJUJEMO
TROŠNOST
ISPUNE
deformabilnost
utječu na
čvrstoću diskontinuiteta
Debljina
ispune utvrđuje
se posmičnu
izravnim mjerenjima
ili procjenama
za(Bieniawski,
svaki sustav 1989).
diskontinuiteta posebno, a bitno je ustanoviti
STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI
njenu min., maks.DIPLOMSKI
i najučestaliju
vrijednost

ISPUNA

RMR KLASIFIKACIJA
-STANJE DISKONTINUITETA -

PRIMJER DISKONTINUITETA BEZ ISPUNE
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Indeks
KLASIFIKACIJA
hrapavosti

RMR
-STANJE DISKONTINUITETA -

HRAPAVOST
• Glatki diskontinuiteti su, uglavnom, vezani za posebne uvjete
sedimentacije ili jače tektonizirane zone u kojima je kretanje
duž diskontinuiteta zagladilo plohe čitavog sustava. Vrlo
hrapavi diskontinuiteti uglavnom su vezani na zone otvorenih
i jako okršenih diskontinuiteta.
• Prema podjeli koju preporučuje ISRM (1978a), hrapavost se
razmatra u metarskom ali i centimetarskom mjerilu
istovremeno.
Karakteristični profili i koeficijenti
hrapavosti (JRC) u 10 cm veličinskom
Tipični profili hrapavosti u metarskom
DIPLOMSKI
FAKULTET
U RIJECI
području
(Barton
& Choubey, 1977)
veličinskom području (ISRM,
1978a)STUDIJ, GRAĐEVINSKI

RMR KLASIFIKACIJA
HRAPAVOST -STANJE DISKONTINUITETA • mjerenjem kutova nagiba na kružnoj ploči različitih
promjera (ISRM, 1978a);
• mjerenjem amplitude hrapavosti na iscrtanom profilu
hrapavosti (Barton & Bandis, 1990);
• mjerenjem amplitude hrapavosti pomoću štapa duljine
90 cm (Piteau, 1970);
• fotogrametrijskim mjerenjima (ISRM, 1978a);
• indirektno, računanjem kutova hrapavosti (i) iz
iscrtanog profila hrapavosti (Turk & Dearman, 1985);
• indirektno, smicanjem duž diskontinuiteta u laboratoriju
ili na terenu i metodom procjene maksimalnog otpora na
smicanje iz profila hrapavosti (ISRM, 1978a).
• Procjenom…
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
- stanje diskontinuiteta-

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA

STANJE PODZEMNE VODE






Suho
Vlažno
Mokro
Kapanje
Tečenje

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Bodovi
ukupno

RMR KLASIFIKACIJA

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

GEOMEHANIČKA ILI RMR
KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

PRIMJER
STADION KANTRIDA

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDALitološki opis: vapnenac, kristalast, -Litološki opis: vapnenac, kristalast,
izražene slojevitosti, sive boje,
izražene slojevitosti, sive boje, raspucan
raspucan i okršen
i okršen
Geološki indeks čvrstoće GSI = 40 - -Geološki indeks čvrstoće GSI = 40 - 50
50 (VB/F)
(VB/F)
Veličina monolita: 0.1 x 0.1 x 0.1 m do-Veličina monolita: 0.1 x 0.1 do 2 x 2 m
2x2x4m
-Pojave nestabilnosti: ispadanje
Pojave nestabilnosti: otvaranje
olabavljenih blokova manjih dimenzija s
subvertikalnih pukotina
vrha kosine
Izmjereni diskontinuiteti: 30/250
-Izmjereni diskontinuiteti: 195/240 (ss);
(ss); 300/760; 5/800;
105/850; 5/680; 215/860

1

2

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDAINŽENJERSKO GEOLOŠKE ZNAČAJKE
• Blok 1
• ulazi podaci za geomehaničku RMR89 klasifikaciju za set
diskontinuiteta 105/850 :
• - jednoosna tlačna čvrstoća: 50 - 100 MPa (procjena)
• - Rock Quality Designation RQD = 50 - 75 %
• - razmak između pukotina: 60 - 200 cm
• - duljina pukotina: 3 - 10 m
• - oblik pukotina: stepeničast (hrapav) I
• - hrapavost stijenki pukotina: JRC= 16 - 18
• - zijev (razmak između stijenki pukotina): 10-100 mm
• - ispuna između stijenki pukotina: djelomična kalcitna prevlaka
• - raspadnutost stijenki pukotina: neznatno raspadnute (WS)

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Blok 1
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stanje diskontinuiteta :
Ulazni podaci

Bodovi

Duljina

3 - 10 m

2

Razmak stijenki

>5 mm

0

Hrapavost JRC

16 - 18

6

tvrda <5 mm ili bez

5

WS

5

Karakteristike
diskontinuiteta

Pukotinska ispuna
Trošnost

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

18 bodova

Blok 1
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stijenu je:
Karakteristike
Ulazni podaci
stijene
Jednoosna čvrstoća 50 - 100 MPa

ISTIRQD
POSTUPAK ZA50
BLOK
- 75 %2

Bodovi
7

Razmak
diskontinuiteta

60 - 200 cm

13
15

Stanje
diskontinuiteta

ukupno

18

Podzemna voda

suho

15

modul deformabilnosti je Em = 13,774 MPa

68 bodova

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDALitološki opis: vapnenac, kristalast,
izražene slojevitosti, u gornjoj zoni Litološki opis: vapnenac, kristalast,
masivan, sive boje, raspucan,
izražene slojevitosti, sive boje, raspucan
mjestimično kavernozan
i okršen
Geološki indeks čvrstoće GSI = 40 - 50Geološki indeks čvrstoće GSI = 40 - 50
(VB/F)
(VB/F)
Veličina monolita: 0.5 x 0.5 x 0.5 m do Veličina
2
monolita: 0.2 x 0.2 x 0.2 m do 2
x2x1m
x2x2m
Pojave nestabilnosti: mogućnost
Pojave nestabilnosti: mogućnost
ispadanja olabavljenih blokova
ispadanja olabavljenih blokova
Izmjereni diskontinuiteti: 190/100 (ss);
Izmjereni diskontinuiteti: 50/720 (ss);
280/820; 345/800;
155/830; 340/670;

3

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

4

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDAINŽENJERSKO GEOLOŠKE ZNAČAJKE
• Blok 3
• ulazi podaci za geomehaničku RMR89 klasifikaciju za set
diskontinuiteta 155/830:
• - jednoosna tlačna čvrstoća: 50-100 MPa (procjena)
• - Rock Quality Designation RQD = 75 - 90 %
• - razmak između pukotina: 60 - 200 cm
• - duljina pukotina: 10 - 20 m
• - oblik pukotina: stepeničast (hrapavo) I
• - hrapavost stijenki pukotina: JRC= 16 - 18
• - zijev (razmak između stijenki pukotina): 10 – 50 mm
• - ispuna između stijenki pukotina: kalcitna prevlaka > 5 mm
• - raspadnutost stijenki pukotina: umjereno raspadnute (WM)

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Blok 3
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stanje diskontinuiteta :
Ulazni podaci

Bodovi

10 - 20 m

1

Razmak stijenki

>5 mm

0

Hrapavost JRC

16 - 18

6

tvrda >5 mm

2

WM

3

Karakteristike
diskontinuiteta
Duljina

Pukotinska ispuna
Trošnost

12 bodova
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Blok 3
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stijenu je:
Karakteristike stijene

Ulazni podaci

Bodovi

Jednoosna čvrstoća

50 - 100 MPa

7

75 - 90 %

17

60 - 200 cm

15

ukupno

12

suho

15

RQD

ISTI POSTUPAK ZA BLOK 4
Razmak
diskontinuiteta

Stanje diskontinuiteta
Podzemna voda

66 bodova
modul deformabilnosti je Em = 14,591 MPa

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDALitološki opis: vapnenac,
kristalast, izražene slojevitosti,
u gornjoj zoni masivan, sive
boje, raspucan, mjestimično
kavernozan
Geološki indeks čvrstoće GSI =
40 - 50 (VB/F)
Veličina monolita: 0.2 x 0.2 x 0.2
m do 2 x 2 x 1 m
Pojave nestabilnosti: mogućnost
ispadanja olabavljenih blokova
Izmjereni diskontinuiteti:
190/110 (ss); 280/800;
345/740;

5

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDAINŽENJERSKO GEOLOŠKE ZNAČAJKE
• Blok 5
• ulazi podaci za geomehaničku RMR89 klasifikaciju (set
190/110):
• - jednoosna tlačna čvrstoća: 50 - 100 MPa (procjena)
• - Rock Quality Designation RQD = 75 - 90 %
• - razmak između pukotina: 20 – 200 cm
• - duljina pukotina: >20 m
• - oblik pukotina: valovit (zaglađen) VI
• - hrapavost stijenki pukotina: JRC= 8-10
• - zijev (razmak između stijenki pukotina): 0.25 – 0.5 mm
• - ispuna između stijenki pukotina: bez ispune
• - raspadnutost stijenki pukotina: neznatno raspadnute (WS)

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Blok 5
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stanje diskontinuiteta :
Ulazni podaci

Bodovi

>20 m

0

0.1 – 1.0 mm

4

8 - 10

3

Pukotinska ispuna

bez

6

Trošnost

WS

5

Karakteristike
diskontinuiteta
Duljina

Razmak stijenki
Hrapavost JRC

18 bodova
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Blok 5
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stijenu je:
Karakteristike stijene

Ulazni podaci

Bodovi

Jednoosna čvrstoća

50 - 100 MPa

7

RQD
Razmak
diskontinuiteta

75 - 90 %
20 - 200 cm

17
13

Stanje
diskontinuiteta

ukupno

18

Podzemna voda

suho

15
70 bodova

modul deformabilnosti je Em = 18,369 MPa

KRITERIJ ČVRSTOĆE

KRITERIJ
ČVRSTOĆE

KRITERIJ ČVRSTOĆE
Stvarni izazov u mehanici stijena predstavlja problem

predviđanja i usvajanja parametara čvrstoće
stijenske mase pri rješavanju inženjerskih problema.

• Ponašanje stijenske mase opisano je
kriterijima čvrstoće i deformabilnosti koji se
zasnivaju na empirijskim saznanjima o
ponašanju stijenske mase.
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KRITERIJI ČVRSTOĆE STIJENSKE MASE
• Hoek–Brownov kriterij čvrstoće stijenske mase je
empirijski kriterij zasnovan na podacima triaksijalnog
ispitivanja stijenske mase.
• Izvorni Hoek–Brownov kriterij čvrstoće stijenske mase
predložen je 1980. godine (Hoek and Brown, 1980a, 1980b) kao

1  3 

m  3 c  s  c

2

m, s -konstante ovisne o karakteristikama stijenske mase,
σc -jednoosna tlačna čvrstoća intaktne stijene.
σ1 -veće glavno naprezanje pri slomu i
σ3 -manje glavno naprezanje pri slomu.
Vrijednost mi može se izračunati iz triaksijalnog pokusa na
uzorcima stijene pri različitim naprezanjima
Za intaktnu stijenu vrijedi da je
Za raspucalu stijensku masu vrijedi da je
s = 1, m = mi
0 ≤ s < 1, m < mi

KRITERIJI ČVRSTOĆE STIJENSKE MASE
• Hoek i Brown stoga su predložili korištenje klasifikacija stijenske mase
za određivanje vrijednosti parametara m i s
Unaprijeđeni Hoek–Brownov kriterij čvrstoće
NEPOREMEĆENA STIJENSKA
MASA

POREMEĆENA STIJENSKA
MASA

RMR 100

m  mi  e

28

RMR 100

m  mi  e

RMR 100

RMR 100

se

9

14

se

6

Aproksimativne vrijednosti kvalitete stijenske mase i parametara stijenske mase za
unaprijeđeni Hoek – Brownov kriterij čvrstoće (Hoek and Brown, 1988)

KRITERIJI ČVRSTOĆE STIJENSKE MASE
• Modificirani Hoek-Brownov kriterij čvrstoće


σ' 3
σ' 1  σ' 3  σ c  m b 
σc







a

mb-vrijednost konstante m za raspucalu stijensku
masu,
a -konstanta ovisna o karakteristikama raspucale
stijenske mase,
σc-jednoosna tlačna čvrstoća intaktne stijenske mase,
σ’1-veće glavno naprezanje pri slomu i
σ’3-manje glavno naprezanje pri slomu
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Procjena vrijednosti mb/mi na osnovi strukture stijenske mase i uvjeta površine
stijenki diskontinuiteta (Hoek et al., 1992)

KRITERIJI ČVRSTOĆE STIJENSKE MASE
• Opći oblik Hoek-Brownovog kriterija čvrstoće (Hoek,
1994; Hoek et al., 1995; Hoek et al., 2002):



σ' 3
σ' 1  σ' 3  σ c  m b 
 s 
σc



a

s- konstanta ovisna o karakteristikama stijenske mase
Za intaktnu stijensku masu, vrijedi da je s = 1 i a = 0.5
Za vrlo slabu kvalitetu stijenske mase, prihvatljiviji je modificirani Hoek–Brownov kriterij
s=0

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Geološki indeks čvrstoće (Geological
Strength Index–GSI

• Procijenjena vrijednosti na osnovi strukture
stijenske mase, značajki intaktne stijene,
uvjeta površine stijenki diskontinuiteta, kao
i uvjeta koji proizlaze iz geometrije
intaktnih dijelova stijene i njihovog
ponašanja pod djelovanjem promjene uvjeta
stanja naprezanja u stijenskoj masi

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Hoek et al., 1998

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Geološki indeks čvrstoće (Geological
Strength Index–GSI
Neporemećena stijenska masa,
GSI > 25
Poremećena stijenska masa,
GSI  100
GSI < 25

mb  mi  e

28

GSI 100

se
a  0 .5

s0

9

a  0 . 65 

GSI
200

Za vrijednost parametara mb, s i a Hoek, Kaiser i Bawden (Hoek et al., 1995) predlažu
izraze u zavisnosti od vrijednosti geološkog indeksa čvrstoće (Geological Strength Index–
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI
GSI).

KRITERIJI ČVRSTOĆE STIJENSKE MASE
• U većini sada dostupnih metoda proračuna za analize
stabilnosti stijenske mase, kao što su metode analize
granične ravnoteže i numeričke metode modeliranja,
čvrstoća stijenske mase izražava se parametrima
Mohr-Coulombovog linearnog kriterija čvrstoće:

τf = c + σ tg
Postoji mogućnost uspostave matematičke veze između
Hoek–Brownovog i Mohr-Coulombovog kriterija čvrstoće
stijenske mase
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Rocscience- RocLab

Ulazni parametri
za proračun

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI


Slide 7

OJAČANJE TLA I STIJENA, DIPLOMSKI STUDIJ,
GRAĐEVINSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U RIJECI

OJAČANJE STIJENSKE MASE (1)

KOLEGIJ: Ojačanje tla i stijena
DIPLOMSKI STUDIJ

SEMINARKSI RADOVI
1.Čavlano tlo
2.Zidovi od mehanički stabiliziranog tla
(MSE zidovi)
3.Primjena vegetacije u sanaciji klizišta

OJAČANJE STIJENSKE MASE

OPĆENITO

POBOLJŠANJE SVOJSTAVA
STIJENSKE MASE
„Povoljne
lokacije” za
izgradnju
iskorištene

Potreba za
korištenjem
„nepovoljnih
lokacija „

RAZVOJ METODA POBOLJŠANJA
(OJAČANJA) SVOJSTAVA TLA I STIJENA

Ojačanjem tla i stijena nastoji se povećati
njihovu čvrstoću, tj. smanjiti deformabilnost.
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

POBOLJŠANJE SVOJSTAVA
STIJENSKE MASE
• Projektiranje zasjeka u stijenskoj masi svodi se na

odabir stabilne geometrije i/ili potrebnih
odgovarajućih mjera podgrađivanja.

• Kriteriji deformabilnosti stijenske mase zasniva se na

geomehaničkoj (RMR) klasifikaciji stijenske
mase, jednoosnoj tlačnoj čvrstoći stijene i
geološkom indeksu čvrstoće (GSI) stijenske
mase.

• Na osnovi usvojenih kriterija čvrstoće i deformabilnosti
stijenske mase provode se analize stanja naprezanja i
deformacija i analize stabilnosti za potrebe projektiranja
osiguranja podzemnih otvora i zasjeka u stijenskoj masi.
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

DEFINIRANJE KARAKTERISTIKA
STIJENSKE MASE
Stijenska masa - diskontinuirana,

heterogena,
anizotropna i nalaze se u nekom naponskom stanju

Utvrđivanje vrsta i položaja različitih
materijala, kao i njihovih svojstava - geološki
profil i geotehnički model.

• Poboljšanje stijenske mase (Rock Improvement)
podrazumijeva termin koji obuhvaća sve postupke u

cilju poboljšanja mehaničkih značajki i drugih
karakteristika stijenske mase.
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

KLASIFIKACIJE
STIJENSKE
MASE

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE
pregled klasifikacija stijenske mase, kao postupaka za
opisivanje stijenske mase, koje služe kao podloge za
utvrđivanje značajki stijenske mase te projektiranje zahvata
u stijenskoj masi

• Klasifikacija stijenske mase nije zamjena za
projektiranje zahvata u stijenskoj masi!!
• Osim poznavanja značajki stijenske mase,
projektiranje zahtijeva detaljno poznavanje in situ
stanja naprezanja, uvjeta podzemne vode te
redoslijed izvedbe planiranih iskopa
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE
• Terzaghijeva klasifikacija (Terzaghi, 1946);
• Laufferova klasifikacija (Lauffer, 1958);
• Rock Quality Designation klasifikacija (RQD) (Deere et al.,
1967);
• Rock Structure Rating klasifikacija (RSR) (Wickham et al.,
1972);

• Geomehanička klasifikacija (RMR)
(Bieniawski, 1973);
• Q klasifikacija (Rock Tunneling Quality Index) (Barton et
al., 1974);
• Rock Mass Index klasifikacija (RMi) (Palmstrom, 1995)
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• Terzaghijeva klasifikacija (Terzaghi,
1946)- previše generalizira objektivno
stanje kvalitete stijenske mase

• Značaj Laufferove klasifikacije
(Lauffer, 1958) (koncepta vremena
nepodgrađenog iskopa) je u zahtjevima na
skraćenje vremena potrebnog za ugradnju
podgrade.
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• Rock Quality Designation (RQD)
Index, (Deere et al., 1967) informacija o kvaliteti stijenske mase
proizlazi jedino iz opisa danog od strane
geologa i postotka dobivene jezgre.

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• RSR sustav (Wickham et al., 1972) usvaja
dvije glavne kategorije faktora koji utječu na
ponašanje stijenske mase u tunelima:
– geološki parametri (tip stijenske mase,
prosječan razmak pukotina, orijentacija pukotina,
tip diskontinuiteta, glavni smjer rasjeda, smicanja i
preklapanja, značajke stijenske mase, trošenje ili
alteracija ) i

– parametri podgradne konstrukcije (raspon
tunela, smjer napredovanja tunela, metoda iskopa)
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• Geomehanička klasifikacija ili RMR
klasifikacijski sustav (Rock Mass
Rating System), razvio je Bieniawski
tijekom 1972. i 1973 (Bieniawski, 1976,
1989).
• Dvije inačice RMR1976 i RMR1989.

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• Q klasifikacija je zasnovana na
numeričkoj procjeni kvalitete stijenske
mase koja se opisuje sa šest parametara i
to:
• 1. RQD –indeks kvalitete jezgre
• 2. Jn – broj skupova pukotina,
• 3. Jr – indeks hrapavosti pukotina,
• 4. Ja – indeks alteracije pukotina,
• 5. Jw – faktor pukotinske vode i
• 6. SRF – faktor redukcije naprezanja
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• Rock Mass index (RMi)
klasifikacija zasnovana je na selektivnim
dobro utvrđenim geološkim parametrima
stijenske mase dobivenim iz detaljiziranih
terenskih opisa građe stijenske mase

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

GEOMEHANIČKA
ILI RMR
KLASIFIKACIJE
STIJENSKE MASE

RMR KLASIFIKACIJA
Klasifikacijska procedura zasniva se na
određivanju slijedećih šest parametara:
1.Jednoosna čvrstoća stijenskog materijala (ISRM, 1979)
2.RQD indeks (Rock Quality Designation)
3.Razmak pukotina (diskontinuiteta)
4.Stanje pukotina (diskontinuiteta)
5.Uvjeti podzemne vode
6.Orjentacija pukotina (diskontinuiteta).
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
PODJELA STIJENSKE MASE U POJEDINAČNE
STRUKTURNE REGIJE KOJE SE ODVOJENO
KLASIFICIRAJU
GRANICE REGIJA- RASJEDI/ ZDROBLJENE
ZONE/PROMJENA TIPA STIJENSKE MASE

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
-ČVRSTOĆA• Definiranje parametara čvrstoće intaktne
stijene moguće je provesti laboratorijskim
ispitivanjima (PLT) i procjenom.
• Schmidt-ov čekić koristi se za jednostavno i brzo
određivanje približnih vrijednosti jednoosne
tlačne čvrstoće stijene ili određivanje čvrstoće
stijenki diskontinuiteta (korelacijskih odnos visine
odskoka (R) i jednoosne tlačne čvrstoće (sc)

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Terenska procjena
jednoosne
čvrstoće
(Brown,
1981)
DIPLOMSKI
STUDIJ,tlačne
GRAĐEVINSKI
FAKULTET
U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
-RAZMAK DISKONTINUITETA-

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

ZIJEV

RMR KLASIFIKACIJA
-STANJE DISKONTINUITETA -

• Zijev diskontinuiteta se često spominje i
prikuplja kao jedan od parametara
• Diskontinuiteti se s porastom dubine vrlo
brzo potpuno ispunjavaju, uglavnom glinom
ili glinovitim materijalom i kršjem (zijev
nestaje, dok istovremeno širina
diskontinuiteta može ostati vrlo velika)
PRIMJER ŠIROKIH ALI ZATVORENI DISKONTINUITETA
Definicije
zijeva, širine i debljine ispune diskontinuiteta,
Pollak, 2007
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
-STANJE DISKONTINUITETA Shematska
usporedba
prosječne
veličine bloka i
širine
diskontinuiteta

ISPUNA

Pollak, 2007

• Ovisno
o debljini
ispune,dodatni
spriječen
je kontakt
neravnina
Ispunom
se
u inženjerskoj
geologiji
smatra
materijal
koji
Na
svojstva
ispune
utječu
iliobično
opetovani
procesi
trošenja
stijenki diskontinuitet,
diskontinuiteta,
ispunjava
a različit
od osnovne
stijene, bez
ili
dijageneze
koji mogu utjecati
naje
kvalitetu
ispune•obzira
Svojstva
ispune: posmična
čvrstoća,
permeabilnost i
na podrijetlo.
PROCJENJUJEMO
TROŠNOST
ISPUNE
deformabilnost
utječu na
čvrstoću diskontinuiteta
Debljina
ispune utvrđuje
se posmičnu
izravnim mjerenjima
ili procjenama
za(Bieniawski,
svaki sustav 1989).
diskontinuiteta posebno, a bitno je ustanoviti
STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI
njenu min., maks.DIPLOMSKI
i najučestaliju
vrijednost

ISPUNA

RMR KLASIFIKACIJA
-STANJE DISKONTINUITETA -

PRIMJER DISKONTINUITETA BEZ ISPUNE
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Indeks
KLASIFIKACIJA
hrapavosti

RMR
-STANJE DISKONTINUITETA -

HRAPAVOST
• Glatki diskontinuiteti su, uglavnom, vezani za posebne uvjete
sedimentacije ili jače tektonizirane zone u kojima je kretanje
duž diskontinuiteta zagladilo plohe čitavog sustava. Vrlo
hrapavi diskontinuiteti uglavnom su vezani na zone otvorenih
i jako okršenih diskontinuiteta.
• Prema podjeli koju preporučuje ISRM (1978a), hrapavost se
razmatra u metarskom ali i centimetarskom mjerilu
istovremeno.
Karakteristični profili i koeficijenti
hrapavosti (JRC) u 10 cm veličinskom
Tipični profili hrapavosti u metarskom
DIPLOMSKI
FAKULTET
U RIJECI
području
(Barton
& Choubey, 1977)
veličinskom području (ISRM,
1978a)STUDIJ, GRAĐEVINSKI

RMR KLASIFIKACIJA
HRAPAVOST -STANJE DISKONTINUITETA • mjerenjem kutova nagiba na kružnoj ploči različitih
promjera (ISRM, 1978a);
• mjerenjem amplitude hrapavosti na iscrtanom profilu
hrapavosti (Barton & Bandis, 1990);
• mjerenjem amplitude hrapavosti pomoću štapa duljine
90 cm (Piteau, 1970);
• fotogrametrijskim mjerenjima (ISRM, 1978a);
• indirektno, računanjem kutova hrapavosti (i) iz
iscrtanog profila hrapavosti (Turk & Dearman, 1985);
• indirektno, smicanjem duž diskontinuiteta u laboratoriju
ili na terenu i metodom procjene maksimalnog otpora na
smicanje iz profila hrapavosti (ISRM, 1978a).
• Procjenom…
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
- stanje diskontinuiteta-

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA

STANJE PODZEMNE VODE






Suho
Vlažno
Mokro
Kapanje
Tečenje

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Bodovi
ukupno

RMR KLASIFIKACIJA

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

GEOMEHANIČKA ILI RMR
KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

PRIMJER
STADION KANTRIDA

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDALitološki opis: vapnenac, kristalast, -Litološki opis: vapnenac, kristalast,
izražene slojevitosti, sive boje,
izražene slojevitosti, sive boje, raspucan
raspucan i okršen
i okršen
Geološki indeks čvrstoće GSI = 40 - -Geološki indeks čvrstoće GSI = 40 - 50
50 (VB/F)
(VB/F)
Veličina monolita: 0.1 x 0.1 x 0.1 m do-Veličina monolita: 0.1 x 0.1 do 2 x 2 m
2x2x4m
-Pojave nestabilnosti: ispadanje
Pojave nestabilnosti: otvaranje
olabavljenih blokova manjih dimenzija s
subvertikalnih pukotina
vrha kosine
Izmjereni diskontinuiteti: 30/250
-Izmjereni diskontinuiteti: 195/240 (ss);
(ss); 300/760; 5/800;
105/850; 5/680; 215/860

1

2

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDAINŽENJERSKO GEOLOŠKE ZNAČAJKE
• Blok 1
• ulazi podaci za geomehaničku RMR89 klasifikaciju za set
diskontinuiteta 105/850 :
• - jednoosna tlačna čvrstoća: 50 - 100 MPa (procjena)
• - Rock Quality Designation RQD = 50 - 75 %
• - razmak između pukotina: 60 - 200 cm
• - duljina pukotina: 3 - 10 m
• - oblik pukotina: stepeničast (hrapav) I
• - hrapavost stijenki pukotina: JRC= 16 - 18
• - zijev (razmak između stijenki pukotina): 10-100 mm
• - ispuna između stijenki pukotina: djelomična kalcitna prevlaka
• - raspadnutost stijenki pukotina: neznatno raspadnute (WS)

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Blok 1
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stanje diskontinuiteta :
Ulazni podaci

Bodovi

Duljina

3 - 10 m

2

Razmak stijenki

>5 mm

0

Hrapavost JRC

16 - 18

6

tvrda <5 mm ili bez

5

WS

5

Karakteristike
diskontinuiteta

Pukotinska ispuna
Trošnost

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

18 bodova

Blok 1
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stijenu je:
Karakteristike
Ulazni podaci
stijene
Jednoosna čvrstoća 50 - 100 MPa

ISTIRQD
POSTUPAK ZA50
BLOK
- 75 %2

Bodovi
7

Razmak
diskontinuiteta

60 - 200 cm

13
15

Stanje
diskontinuiteta

ukupno

18

Podzemna voda

suho

15

modul deformabilnosti je Em = 13,774 MPa

68 bodova

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDALitološki opis: vapnenac, kristalast,
izražene slojevitosti, u gornjoj zoni Litološki opis: vapnenac, kristalast,
masivan, sive boje, raspucan,
izražene slojevitosti, sive boje, raspucan
mjestimično kavernozan
i okršen
Geološki indeks čvrstoće GSI = 40 - 50Geološki indeks čvrstoće GSI = 40 - 50
(VB/F)
(VB/F)
Veličina monolita: 0.5 x 0.5 x 0.5 m do Veličina
2
monolita: 0.2 x 0.2 x 0.2 m do 2
x2x1m
x2x2m
Pojave nestabilnosti: mogućnost
Pojave nestabilnosti: mogućnost
ispadanja olabavljenih blokova
ispadanja olabavljenih blokova
Izmjereni diskontinuiteti: 190/100 (ss);
Izmjereni diskontinuiteti: 50/720 (ss);
280/820; 345/800;
155/830; 340/670;

3

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

4

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDAINŽENJERSKO GEOLOŠKE ZNAČAJKE
• Blok 3
• ulazi podaci za geomehaničku RMR89 klasifikaciju za set
diskontinuiteta 155/830:
• - jednoosna tlačna čvrstoća: 50-100 MPa (procjena)
• - Rock Quality Designation RQD = 75 - 90 %
• - razmak između pukotina: 60 - 200 cm
• - duljina pukotina: 10 - 20 m
• - oblik pukotina: stepeničast (hrapavo) I
• - hrapavost stijenki pukotina: JRC= 16 - 18
• - zijev (razmak između stijenki pukotina): 10 – 50 mm
• - ispuna između stijenki pukotina: kalcitna prevlaka > 5 mm
• - raspadnutost stijenki pukotina: umjereno raspadnute (WM)

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Blok 3
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stanje diskontinuiteta :
Ulazni podaci

Bodovi

10 - 20 m

1

Razmak stijenki

>5 mm

0

Hrapavost JRC

16 - 18

6

tvrda >5 mm

2

WM

3

Karakteristike
diskontinuiteta
Duljina

Pukotinska ispuna
Trošnost

12 bodova
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Blok 3
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stijenu je:
Karakteristike stijene

Ulazni podaci

Bodovi

Jednoosna čvrstoća

50 - 100 MPa

7

75 - 90 %

17

60 - 200 cm

15

ukupno

12

suho

15

RQD

ISTI POSTUPAK ZA BLOK 4
Razmak
diskontinuiteta

Stanje diskontinuiteta
Podzemna voda

66 bodova
modul deformabilnosti je Em = 14,591 MPa

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDALitološki opis: vapnenac,
kristalast, izražene slojevitosti,
u gornjoj zoni masivan, sive
boje, raspucan, mjestimično
kavernozan
Geološki indeks čvrstoće GSI =
40 - 50 (VB/F)
Veličina monolita: 0.2 x 0.2 x 0.2
m do 2 x 2 x 1 m
Pojave nestabilnosti: mogućnost
ispadanja olabavljenih blokova
Izmjereni diskontinuiteti:
190/110 (ss); 280/800;
345/740;

5

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDAINŽENJERSKO GEOLOŠKE ZNAČAJKE
• Blok 5
• ulazi podaci za geomehaničku RMR89 klasifikaciju (set
190/110):
• - jednoosna tlačna čvrstoća: 50 - 100 MPa (procjena)
• - Rock Quality Designation RQD = 75 - 90 %
• - razmak između pukotina: 20 – 200 cm
• - duljina pukotina: >20 m
• - oblik pukotina: valovit (zaglađen) VI
• - hrapavost stijenki pukotina: JRC= 8-10
• - zijev (razmak između stijenki pukotina): 0.25 – 0.5 mm
• - ispuna između stijenki pukotina: bez ispune
• - raspadnutost stijenki pukotina: neznatno raspadnute (WS)

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Blok 5
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stanje diskontinuiteta :
Ulazni podaci

Bodovi

>20 m

0

0.1 – 1.0 mm

4

8 - 10

3

Pukotinska ispuna

bez

6

Trošnost

WS

5

Karakteristike
diskontinuiteta
Duljina

Razmak stijenki
Hrapavost JRC

18 bodova
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Blok 5
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stijenu je:
Karakteristike stijene

Ulazni podaci

Bodovi

Jednoosna čvrstoća

50 - 100 MPa

7

RQD
Razmak
diskontinuiteta

75 - 90 %
20 - 200 cm

17
13

Stanje
diskontinuiteta

ukupno

18

Podzemna voda

suho

15
70 bodova

modul deformabilnosti je Em = 18,369 MPa

KRITERIJ ČVRSTOĆE

KRITERIJ
ČVRSTOĆE

KRITERIJ ČVRSTOĆE
Stvarni izazov u mehanici stijena predstavlja problem

predviđanja i usvajanja parametara čvrstoće
stijenske mase pri rješavanju inženjerskih problema.

• Ponašanje stijenske mase opisano je
kriterijima čvrstoće i deformabilnosti koji se
zasnivaju na empirijskim saznanjima o
ponašanju stijenske mase.
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KRITERIJI ČVRSTOĆE STIJENSKE MASE
• Hoek–Brownov kriterij čvrstoće stijenske mase je
empirijski kriterij zasnovan na podacima triaksijalnog
ispitivanja stijenske mase.
• Izvorni Hoek–Brownov kriterij čvrstoće stijenske mase
predložen je 1980. godine (Hoek and Brown, 1980a, 1980b) kao

1  3 

m  3 c  s  c

2

m, s -konstante ovisne o karakteristikama stijenske mase,
σc -jednoosna tlačna čvrstoća intaktne stijene.
σ1 -veće glavno naprezanje pri slomu i
σ3 -manje glavno naprezanje pri slomu.
Vrijednost mi može se izračunati iz triaksijalnog pokusa na
uzorcima stijene pri različitim naprezanjima
Za intaktnu stijenu vrijedi da je
Za raspucalu stijensku masu vrijedi da je
s = 1, m = mi
0 ≤ s < 1, m < mi

KRITERIJI ČVRSTOĆE STIJENSKE MASE
• Hoek i Brown stoga su predložili korištenje klasifikacija stijenske mase
za određivanje vrijednosti parametara m i s
Unaprijeđeni Hoek–Brownov kriterij čvrstoće
NEPOREMEĆENA STIJENSKA
MASA

POREMEĆENA STIJENSKA
MASA

RMR 100

m  mi  e

28

RMR 100

m  mi  e

RMR 100

RMR 100

se

9

14

se

6

Aproksimativne vrijednosti kvalitete stijenske mase i parametara stijenske mase za
unaprijeđeni Hoek – Brownov kriterij čvrstoće (Hoek and Brown, 1988)

KRITERIJI ČVRSTOĆE STIJENSKE MASE
• Modificirani Hoek-Brownov kriterij čvrstoće


σ' 3
σ' 1  σ' 3  σ c  m b 
σc







a

mb-vrijednost konstante m za raspucalu stijensku
masu,
a -konstanta ovisna o karakteristikama raspucale
stijenske mase,
σc-jednoosna tlačna čvrstoća intaktne stijenske mase,
σ’1-veće glavno naprezanje pri slomu i
σ’3-manje glavno naprezanje pri slomu
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Procjena vrijednosti mb/mi na osnovi strukture stijenske mase i uvjeta površine
stijenki diskontinuiteta (Hoek et al., 1992)

KRITERIJI ČVRSTOĆE STIJENSKE MASE
• Opći oblik Hoek-Brownovog kriterija čvrstoće (Hoek,
1994; Hoek et al., 1995; Hoek et al., 2002):



σ' 3
σ' 1  σ' 3  σ c  m b 
 s 
σc



a

s- konstanta ovisna o karakteristikama stijenske mase
Za intaktnu stijensku masu, vrijedi da je s = 1 i a = 0.5
Za vrlo slabu kvalitetu stijenske mase, prihvatljiviji je modificirani Hoek–Brownov kriterij
s=0

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Geološki indeks čvrstoće (Geological
Strength Index–GSI

• Procijenjena vrijednosti na osnovi strukture
stijenske mase, značajki intaktne stijene,
uvjeta površine stijenki diskontinuiteta, kao
i uvjeta koji proizlaze iz geometrije
intaktnih dijelova stijene i njihovog
ponašanja pod djelovanjem promjene uvjeta
stanja naprezanja u stijenskoj masi

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Hoek et al., 1998

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Geološki indeks čvrstoće (Geological
Strength Index–GSI
Neporemećena stijenska masa,
GSI > 25
Poremećena stijenska masa,
GSI  100
GSI < 25

mb  mi  e

28

GSI 100

se
a  0 .5

s0

9

a  0 . 65 

GSI
200

Za vrijednost parametara mb, s i a Hoek, Kaiser i Bawden (Hoek et al., 1995) predlažu
izraze u zavisnosti od vrijednosti geološkog indeksa čvrstoće (Geological Strength Index–
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI
GSI).

KRITERIJI ČVRSTOĆE STIJENSKE MASE
• U većini sada dostupnih metoda proračuna za analize
stabilnosti stijenske mase, kao što su metode analize
granične ravnoteže i numeričke metode modeliranja,
čvrstoća stijenske mase izražava se parametrima
Mohr-Coulombovog linearnog kriterija čvrstoće:

τf = c + σ tg
Postoji mogućnost uspostave matematičke veze između
Hoek–Brownovog i Mohr-Coulombovog kriterija čvrstoće
stijenske mase
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Rocscience- RocLab

Ulazni parametri
za proračun

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI


Slide 8

OJAČANJE TLA I STIJENA, DIPLOMSKI STUDIJ,
GRAĐEVINSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U RIJECI

OJAČANJE STIJENSKE MASE (1)

KOLEGIJ: Ojačanje tla i stijena
DIPLOMSKI STUDIJ

SEMINARKSI RADOVI
1.Čavlano tlo
2.Zidovi od mehanički stabiliziranog tla
(MSE zidovi)
3.Primjena vegetacije u sanaciji klizišta

OJAČANJE STIJENSKE MASE

OPĆENITO

POBOLJŠANJE SVOJSTAVA
STIJENSKE MASE
„Povoljne
lokacije” za
izgradnju
iskorištene

Potreba za
korištenjem
„nepovoljnih
lokacija „

RAZVOJ METODA POBOLJŠANJA
(OJAČANJA) SVOJSTAVA TLA I STIJENA

Ojačanjem tla i stijena nastoji se povećati
njihovu čvrstoću, tj. smanjiti deformabilnost.
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

POBOLJŠANJE SVOJSTAVA
STIJENSKE MASE
• Projektiranje zasjeka u stijenskoj masi svodi se na

odabir stabilne geometrije i/ili potrebnih
odgovarajućih mjera podgrađivanja.

• Kriteriji deformabilnosti stijenske mase zasniva se na

geomehaničkoj (RMR) klasifikaciji stijenske
mase, jednoosnoj tlačnoj čvrstoći stijene i
geološkom indeksu čvrstoće (GSI) stijenske
mase.

• Na osnovi usvojenih kriterija čvrstoće i deformabilnosti
stijenske mase provode se analize stanja naprezanja i
deformacija i analize stabilnosti za potrebe projektiranja
osiguranja podzemnih otvora i zasjeka u stijenskoj masi.
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

DEFINIRANJE KARAKTERISTIKA
STIJENSKE MASE
Stijenska masa - diskontinuirana,

heterogena,
anizotropna i nalaze se u nekom naponskom stanju

Utvrđivanje vrsta i položaja različitih
materijala, kao i njihovih svojstava - geološki
profil i geotehnički model.

• Poboljšanje stijenske mase (Rock Improvement)
podrazumijeva termin koji obuhvaća sve postupke u

cilju poboljšanja mehaničkih značajki i drugih
karakteristika stijenske mase.
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

KLASIFIKACIJE
STIJENSKE
MASE

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE
pregled klasifikacija stijenske mase, kao postupaka za
opisivanje stijenske mase, koje služe kao podloge za
utvrđivanje značajki stijenske mase te projektiranje zahvata
u stijenskoj masi

• Klasifikacija stijenske mase nije zamjena za
projektiranje zahvata u stijenskoj masi!!
• Osim poznavanja značajki stijenske mase,
projektiranje zahtijeva detaljno poznavanje in situ
stanja naprezanja, uvjeta podzemne vode te
redoslijed izvedbe planiranih iskopa
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE
• Terzaghijeva klasifikacija (Terzaghi, 1946);
• Laufferova klasifikacija (Lauffer, 1958);
• Rock Quality Designation klasifikacija (RQD) (Deere et al.,
1967);
• Rock Structure Rating klasifikacija (RSR) (Wickham et al.,
1972);

• Geomehanička klasifikacija (RMR)
(Bieniawski, 1973);
• Q klasifikacija (Rock Tunneling Quality Index) (Barton et
al., 1974);
• Rock Mass Index klasifikacija (RMi) (Palmstrom, 1995)
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• Terzaghijeva klasifikacija (Terzaghi,
1946)- previše generalizira objektivno
stanje kvalitete stijenske mase

• Značaj Laufferove klasifikacije
(Lauffer, 1958) (koncepta vremena
nepodgrađenog iskopa) je u zahtjevima na
skraćenje vremena potrebnog za ugradnju
podgrade.
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• Rock Quality Designation (RQD)
Index, (Deere et al., 1967) informacija o kvaliteti stijenske mase
proizlazi jedino iz opisa danog od strane
geologa i postotka dobivene jezgre.

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• RSR sustav (Wickham et al., 1972) usvaja
dvije glavne kategorije faktora koji utječu na
ponašanje stijenske mase u tunelima:
– geološki parametri (tip stijenske mase,
prosječan razmak pukotina, orijentacija pukotina,
tip diskontinuiteta, glavni smjer rasjeda, smicanja i
preklapanja, značajke stijenske mase, trošenje ili
alteracija ) i

– parametri podgradne konstrukcije (raspon
tunela, smjer napredovanja tunela, metoda iskopa)
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• Geomehanička klasifikacija ili RMR
klasifikacijski sustav (Rock Mass
Rating System), razvio je Bieniawski
tijekom 1972. i 1973 (Bieniawski, 1976,
1989).
• Dvije inačice RMR1976 i RMR1989.

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• Q klasifikacija je zasnovana na
numeričkoj procjeni kvalitete stijenske
mase koja se opisuje sa šest parametara i
to:
• 1. RQD –indeks kvalitete jezgre
• 2. Jn – broj skupova pukotina,
• 3. Jr – indeks hrapavosti pukotina,
• 4. Ja – indeks alteracije pukotina,
• 5. Jw – faktor pukotinske vode i
• 6. SRF – faktor redukcije naprezanja
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• Rock Mass index (RMi)
klasifikacija zasnovana je na selektivnim
dobro utvrđenim geološkim parametrima
stijenske mase dobivenim iz detaljiziranih
terenskih opisa građe stijenske mase

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

GEOMEHANIČKA
ILI RMR
KLASIFIKACIJE
STIJENSKE MASE

RMR KLASIFIKACIJA
Klasifikacijska procedura zasniva se na
određivanju slijedećih šest parametara:
1.Jednoosna čvrstoća stijenskog materijala (ISRM, 1979)
2.RQD indeks (Rock Quality Designation)
3.Razmak pukotina (diskontinuiteta)
4.Stanje pukotina (diskontinuiteta)
5.Uvjeti podzemne vode
6.Orjentacija pukotina (diskontinuiteta).
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
PODJELA STIJENSKE MASE U POJEDINAČNE
STRUKTURNE REGIJE KOJE SE ODVOJENO
KLASIFICIRAJU
GRANICE REGIJA- RASJEDI/ ZDROBLJENE
ZONE/PROMJENA TIPA STIJENSKE MASE

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
-ČVRSTOĆA• Definiranje parametara čvrstoće intaktne
stijene moguće je provesti laboratorijskim
ispitivanjima (PLT) i procjenom.
• Schmidt-ov čekić koristi se za jednostavno i brzo
određivanje približnih vrijednosti jednoosne
tlačne čvrstoće stijene ili određivanje čvrstoće
stijenki diskontinuiteta (korelacijskih odnos visine
odskoka (R) i jednoosne tlačne čvrstoće (sc)

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Terenska procjena
jednoosne
čvrstoće
(Brown,
1981)
DIPLOMSKI
STUDIJ,tlačne
GRAĐEVINSKI
FAKULTET
U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
-RAZMAK DISKONTINUITETA-

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

ZIJEV

RMR KLASIFIKACIJA
-STANJE DISKONTINUITETA -

• Zijev diskontinuiteta se često spominje i
prikuplja kao jedan od parametara
• Diskontinuiteti se s porastom dubine vrlo
brzo potpuno ispunjavaju, uglavnom glinom
ili glinovitim materijalom i kršjem (zijev
nestaje, dok istovremeno širina
diskontinuiteta može ostati vrlo velika)
PRIMJER ŠIROKIH ALI ZATVORENI DISKONTINUITETA
Definicije
zijeva, širine i debljine ispune diskontinuiteta,
Pollak, 2007
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
-STANJE DISKONTINUITETA Shematska
usporedba
prosječne
veličine bloka i
širine
diskontinuiteta

ISPUNA

Pollak, 2007

• Ovisno
o debljini
ispune,dodatni
spriječen
je kontakt
neravnina
Ispunom
se
u inženjerskoj
geologiji
smatra
materijal
koji
Na
svojstva
ispune
utječu
iliobično
opetovani
procesi
trošenja
stijenki diskontinuitet,
diskontinuiteta,
ispunjava
a različit
od osnovne
stijene, bez
ili
dijageneze
koji mogu utjecati
naje
kvalitetu
ispune•obzira
Svojstva
ispune: posmična
čvrstoća,
permeabilnost i
na podrijetlo.
PROCJENJUJEMO
TROŠNOST
ISPUNE
deformabilnost
utječu na
čvrstoću diskontinuiteta
Debljina
ispune utvrđuje
se posmičnu
izravnim mjerenjima
ili procjenama
za(Bieniawski,
svaki sustav 1989).
diskontinuiteta posebno, a bitno je ustanoviti
STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI
njenu min., maks.DIPLOMSKI
i najučestaliju
vrijednost

ISPUNA

RMR KLASIFIKACIJA
-STANJE DISKONTINUITETA -

PRIMJER DISKONTINUITETA BEZ ISPUNE
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Indeks
KLASIFIKACIJA
hrapavosti

RMR
-STANJE DISKONTINUITETA -

HRAPAVOST
• Glatki diskontinuiteti su, uglavnom, vezani za posebne uvjete
sedimentacije ili jače tektonizirane zone u kojima je kretanje
duž diskontinuiteta zagladilo plohe čitavog sustava. Vrlo
hrapavi diskontinuiteti uglavnom su vezani na zone otvorenih
i jako okršenih diskontinuiteta.
• Prema podjeli koju preporučuje ISRM (1978a), hrapavost se
razmatra u metarskom ali i centimetarskom mjerilu
istovremeno.
Karakteristični profili i koeficijenti
hrapavosti (JRC) u 10 cm veličinskom
Tipični profili hrapavosti u metarskom
DIPLOMSKI
FAKULTET
U RIJECI
području
(Barton
& Choubey, 1977)
veličinskom području (ISRM,
1978a)STUDIJ, GRAĐEVINSKI

RMR KLASIFIKACIJA
HRAPAVOST -STANJE DISKONTINUITETA • mjerenjem kutova nagiba na kružnoj ploči različitih
promjera (ISRM, 1978a);
• mjerenjem amplitude hrapavosti na iscrtanom profilu
hrapavosti (Barton & Bandis, 1990);
• mjerenjem amplitude hrapavosti pomoću štapa duljine
90 cm (Piteau, 1970);
• fotogrametrijskim mjerenjima (ISRM, 1978a);
• indirektno, računanjem kutova hrapavosti (i) iz
iscrtanog profila hrapavosti (Turk & Dearman, 1985);
• indirektno, smicanjem duž diskontinuiteta u laboratoriju
ili na terenu i metodom procjene maksimalnog otpora na
smicanje iz profila hrapavosti (ISRM, 1978a).
• Procjenom…
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
- stanje diskontinuiteta-

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA

STANJE PODZEMNE VODE






Suho
Vlažno
Mokro
Kapanje
Tečenje

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Bodovi
ukupno

RMR KLASIFIKACIJA

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

GEOMEHANIČKA ILI RMR
KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

PRIMJER
STADION KANTRIDA

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDALitološki opis: vapnenac, kristalast, -Litološki opis: vapnenac, kristalast,
izražene slojevitosti, sive boje,
izražene slojevitosti, sive boje, raspucan
raspucan i okršen
i okršen
Geološki indeks čvrstoće GSI = 40 - -Geološki indeks čvrstoće GSI = 40 - 50
50 (VB/F)
(VB/F)
Veličina monolita: 0.1 x 0.1 x 0.1 m do-Veličina monolita: 0.1 x 0.1 do 2 x 2 m
2x2x4m
-Pojave nestabilnosti: ispadanje
Pojave nestabilnosti: otvaranje
olabavljenih blokova manjih dimenzija s
subvertikalnih pukotina
vrha kosine
Izmjereni diskontinuiteti: 30/250
-Izmjereni diskontinuiteti: 195/240 (ss);
(ss); 300/760; 5/800;
105/850; 5/680; 215/860

1

2

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDAINŽENJERSKO GEOLOŠKE ZNAČAJKE
• Blok 1
• ulazi podaci za geomehaničku RMR89 klasifikaciju za set
diskontinuiteta 105/850 :
• - jednoosna tlačna čvrstoća: 50 - 100 MPa (procjena)
• - Rock Quality Designation RQD = 50 - 75 %
• - razmak između pukotina: 60 - 200 cm
• - duljina pukotina: 3 - 10 m
• - oblik pukotina: stepeničast (hrapav) I
• - hrapavost stijenki pukotina: JRC= 16 - 18
• - zijev (razmak između stijenki pukotina): 10-100 mm
• - ispuna između stijenki pukotina: djelomična kalcitna prevlaka
• - raspadnutost stijenki pukotina: neznatno raspadnute (WS)

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Blok 1
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stanje diskontinuiteta :
Ulazni podaci

Bodovi

Duljina

3 - 10 m

2

Razmak stijenki

>5 mm

0

Hrapavost JRC

16 - 18

6

tvrda <5 mm ili bez

5

WS

5

Karakteristike
diskontinuiteta

Pukotinska ispuna
Trošnost

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

18 bodova

Blok 1
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stijenu je:
Karakteristike
Ulazni podaci
stijene
Jednoosna čvrstoća 50 - 100 MPa

ISTIRQD
POSTUPAK ZA50
BLOK
- 75 %2

Bodovi
7

Razmak
diskontinuiteta

60 - 200 cm

13
15

Stanje
diskontinuiteta

ukupno

18

Podzemna voda

suho

15

modul deformabilnosti je Em = 13,774 MPa

68 bodova

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDALitološki opis: vapnenac, kristalast,
izražene slojevitosti, u gornjoj zoni Litološki opis: vapnenac, kristalast,
masivan, sive boje, raspucan,
izražene slojevitosti, sive boje, raspucan
mjestimično kavernozan
i okršen
Geološki indeks čvrstoće GSI = 40 - 50Geološki indeks čvrstoće GSI = 40 - 50
(VB/F)
(VB/F)
Veličina monolita: 0.5 x 0.5 x 0.5 m do Veličina
2
monolita: 0.2 x 0.2 x 0.2 m do 2
x2x1m
x2x2m
Pojave nestabilnosti: mogućnost
Pojave nestabilnosti: mogućnost
ispadanja olabavljenih blokova
ispadanja olabavljenih blokova
Izmjereni diskontinuiteti: 190/100 (ss);
Izmjereni diskontinuiteti: 50/720 (ss);
280/820; 345/800;
155/830; 340/670;

3

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

4

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDAINŽENJERSKO GEOLOŠKE ZNAČAJKE
• Blok 3
• ulazi podaci za geomehaničku RMR89 klasifikaciju za set
diskontinuiteta 155/830:
• - jednoosna tlačna čvrstoća: 50-100 MPa (procjena)
• - Rock Quality Designation RQD = 75 - 90 %
• - razmak između pukotina: 60 - 200 cm
• - duljina pukotina: 10 - 20 m
• - oblik pukotina: stepeničast (hrapavo) I
• - hrapavost stijenki pukotina: JRC= 16 - 18
• - zijev (razmak između stijenki pukotina): 10 – 50 mm
• - ispuna između stijenki pukotina: kalcitna prevlaka > 5 mm
• - raspadnutost stijenki pukotina: umjereno raspadnute (WM)

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Blok 3
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stanje diskontinuiteta :
Ulazni podaci

Bodovi

10 - 20 m

1

Razmak stijenki

>5 mm

0

Hrapavost JRC

16 - 18

6

tvrda >5 mm

2

WM

3

Karakteristike
diskontinuiteta
Duljina

Pukotinska ispuna
Trošnost

12 bodova
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Blok 3
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stijenu je:
Karakteristike stijene

Ulazni podaci

Bodovi

Jednoosna čvrstoća

50 - 100 MPa

7

75 - 90 %

17

60 - 200 cm

15

ukupno

12

suho

15

RQD

ISTI POSTUPAK ZA BLOK 4
Razmak
diskontinuiteta

Stanje diskontinuiteta
Podzemna voda

66 bodova
modul deformabilnosti je Em = 14,591 MPa

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDALitološki opis: vapnenac,
kristalast, izražene slojevitosti,
u gornjoj zoni masivan, sive
boje, raspucan, mjestimično
kavernozan
Geološki indeks čvrstoće GSI =
40 - 50 (VB/F)
Veličina monolita: 0.2 x 0.2 x 0.2
m do 2 x 2 x 1 m
Pojave nestabilnosti: mogućnost
ispadanja olabavljenih blokova
Izmjereni diskontinuiteti:
190/110 (ss); 280/800;
345/740;

5

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDAINŽENJERSKO GEOLOŠKE ZNAČAJKE
• Blok 5
• ulazi podaci za geomehaničku RMR89 klasifikaciju (set
190/110):
• - jednoosna tlačna čvrstoća: 50 - 100 MPa (procjena)
• - Rock Quality Designation RQD = 75 - 90 %
• - razmak između pukotina: 20 – 200 cm
• - duljina pukotina: >20 m
• - oblik pukotina: valovit (zaglađen) VI
• - hrapavost stijenki pukotina: JRC= 8-10
• - zijev (razmak između stijenki pukotina): 0.25 – 0.5 mm
• - ispuna između stijenki pukotina: bez ispune
• - raspadnutost stijenki pukotina: neznatno raspadnute (WS)

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Blok 5
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stanje diskontinuiteta :
Ulazni podaci

Bodovi

>20 m

0

0.1 – 1.0 mm

4

8 - 10

3

Pukotinska ispuna

bez

6

Trošnost

WS

5

Karakteristike
diskontinuiteta
Duljina

Razmak stijenki
Hrapavost JRC

18 bodova
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Blok 5
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stijenu je:
Karakteristike stijene

Ulazni podaci

Bodovi

Jednoosna čvrstoća

50 - 100 MPa

7

RQD
Razmak
diskontinuiteta

75 - 90 %
20 - 200 cm

17
13

Stanje
diskontinuiteta

ukupno

18

Podzemna voda

suho

15
70 bodova

modul deformabilnosti je Em = 18,369 MPa

KRITERIJ ČVRSTOĆE

KRITERIJ
ČVRSTOĆE

KRITERIJ ČVRSTOĆE
Stvarni izazov u mehanici stijena predstavlja problem

predviđanja i usvajanja parametara čvrstoće
stijenske mase pri rješavanju inženjerskih problema.

• Ponašanje stijenske mase opisano je
kriterijima čvrstoće i deformabilnosti koji se
zasnivaju na empirijskim saznanjima o
ponašanju stijenske mase.
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KRITERIJI ČVRSTOĆE STIJENSKE MASE
• Hoek–Brownov kriterij čvrstoće stijenske mase je
empirijski kriterij zasnovan na podacima triaksijalnog
ispitivanja stijenske mase.
• Izvorni Hoek–Brownov kriterij čvrstoće stijenske mase
predložen je 1980. godine (Hoek and Brown, 1980a, 1980b) kao

1  3 

m  3 c  s  c

2

m, s -konstante ovisne o karakteristikama stijenske mase,
σc -jednoosna tlačna čvrstoća intaktne stijene.
σ1 -veće glavno naprezanje pri slomu i
σ3 -manje glavno naprezanje pri slomu.
Vrijednost mi može se izračunati iz triaksijalnog pokusa na
uzorcima stijene pri različitim naprezanjima
Za intaktnu stijenu vrijedi da je
Za raspucalu stijensku masu vrijedi da je
s = 1, m = mi
0 ≤ s < 1, m < mi

KRITERIJI ČVRSTOĆE STIJENSKE MASE
• Hoek i Brown stoga su predložili korištenje klasifikacija stijenske mase
za određivanje vrijednosti parametara m i s
Unaprijeđeni Hoek–Brownov kriterij čvrstoće
NEPOREMEĆENA STIJENSKA
MASA

POREMEĆENA STIJENSKA
MASA

RMR 100

m  mi  e

28

RMR 100

m  mi  e

RMR 100

RMR 100

se

9

14

se

6

Aproksimativne vrijednosti kvalitete stijenske mase i parametara stijenske mase za
unaprijeđeni Hoek – Brownov kriterij čvrstoće (Hoek and Brown, 1988)

KRITERIJI ČVRSTOĆE STIJENSKE MASE
• Modificirani Hoek-Brownov kriterij čvrstoće


σ' 3
σ' 1  σ' 3  σ c  m b 
σc







a

mb-vrijednost konstante m za raspucalu stijensku
masu,
a -konstanta ovisna o karakteristikama raspucale
stijenske mase,
σc-jednoosna tlačna čvrstoća intaktne stijenske mase,
σ’1-veće glavno naprezanje pri slomu i
σ’3-manje glavno naprezanje pri slomu
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Procjena vrijednosti mb/mi na osnovi strukture stijenske mase i uvjeta površine
stijenki diskontinuiteta (Hoek et al., 1992)

KRITERIJI ČVRSTOĆE STIJENSKE MASE
• Opći oblik Hoek-Brownovog kriterija čvrstoće (Hoek,
1994; Hoek et al., 1995; Hoek et al., 2002):



σ' 3
σ' 1  σ' 3  σ c  m b 
 s 
σc



a

s- konstanta ovisna o karakteristikama stijenske mase
Za intaktnu stijensku masu, vrijedi da je s = 1 i a = 0.5
Za vrlo slabu kvalitetu stijenske mase, prihvatljiviji je modificirani Hoek–Brownov kriterij
s=0

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Geološki indeks čvrstoće (Geological
Strength Index–GSI

• Procijenjena vrijednosti na osnovi strukture
stijenske mase, značajki intaktne stijene,
uvjeta površine stijenki diskontinuiteta, kao
i uvjeta koji proizlaze iz geometrije
intaktnih dijelova stijene i njihovog
ponašanja pod djelovanjem promjene uvjeta
stanja naprezanja u stijenskoj masi

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Hoek et al., 1998

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Geološki indeks čvrstoće (Geological
Strength Index–GSI
Neporemećena stijenska masa,
GSI > 25
Poremećena stijenska masa,
GSI  100
GSI < 25

mb  mi  e

28

GSI 100

se
a  0 .5

s0

9

a  0 . 65 

GSI
200

Za vrijednost parametara mb, s i a Hoek, Kaiser i Bawden (Hoek et al., 1995) predlažu
izraze u zavisnosti od vrijednosti geološkog indeksa čvrstoće (Geological Strength Index–
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI
GSI).

KRITERIJI ČVRSTOĆE STIJENSKE MASE
• U većini sada dostupnih metoda proračuna za analize
stabilnosti stijenske mase, kao što su metode analize
granične ravnoteže i numeričke metode modeliranja,
čvrstoća stijenske mase izražava se parametrima
Mohr-Coulombovog linearnog kriterija čvrstoće:

τf = c + σ tg
Postoji mogućnost uspostave matematičke veze između
Hoek–Brownovog i Mohr-Coulombovog kriterija čvrstoće
stijenske mase
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Rocscience- RocLab

Ulazni parametri
za proračun

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI


Slide 9

OJAČANJE TLA I STIJENA, DIPLOMSKI STUDIJ,
GRAĐEVINSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U RIJECI

OJAČANJE STIJENSKE MASE (1)

KOLEGIJ: Ojačanje tla i stijena
DIPLOMSKI STUDIJ

SEMINARKSI RADOVI
1.Čavlano tlo
2.Zidovi od mehanički stabiliziranog tla
(MSE zidovi)
3.Primjena vegetacije u sanaciji klizišta

OJAČANJE STIJENSKE MASE

OPĆENITO

POBOLJŠANJE SVOJSTAVA
STIJENSKE MASE
„Povoljne
lokacije” za
izgradnju
iskorištene

Potreba za
korištenjem
„nepovoljnih
lokacija „

RAZVOJ METODA POBOLJŠANJA
(OJAČANJA) SVOJSTAVA TLA I STIJENA

Ojačanjem tla i stijena nastoji se povećati
njihovu čvrstoću, tj. smanjiti deformabilnost.
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

POBOLJŠANJE SVOJSTAVA
STIJENSKE MASE
• Projektiranje zasjeka u stijenskoj masi svodi se na

odabir stabilne geometrije i/ili potrebnih
odgovarajućih mjera podgrađivanja.

• Kriteriji deformabilnosti stijenske mase zasniva se na

geomehaničkoj (RMR) klasifikaciji stijenske
mase, jednoosnoj tlačnoj čvrstoći stijene i
geološkom indeksu čvrstoće (GSI) stijenske
mase.

• Na osnovi usvojenih kriterija čvrstoće i deformabilnosti
stijenske mase provode se analize stanja naprezanja i
deformacija i analize stabilnosti za potrebe projektiranja
osiguranja podzemnih otvora i zasjeka u stijenskoj masi.
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

DEFINIRANJE KARAKTERISTIKA
STIJENSKE MASE
Stijenska masa - diskontinuirana,

heterogena,
anizotropna i nalaze se u nekom naponskom stanju

Utvrđivanje vrsta i položaja različitih
materijala, kao i njihovih svojstava - geološki
profil i geotehnički model.

• Poboljšanje stijenske mase (Rock Improvement)
podrazumijeva termin koji obuhvaća sve postupke u

cilju poboljšanja mehaničkih značajki i drugih
karakteristika stijenske mase.
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

KLASIFIKACIJE
STIJENSKE
MASE

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE
pregled klasifikacija stijenske mase, kao postupaka za
opisivanje stijenske mase, koje služe kao podloge za
utvrđivanje značajki stijenske mase te projektiranje zahvata
u stijenskoj masi

• Klasifikacija stijenske mase nije zamjena za
projektiranje zahvata u stijenskoj masi!!
• Osim poznavanja značajki stijenske mase,
projektiranje zahtijeva detaljno poznavanje in situ
stanja naprezanja, uvjeta podzemne vode te
redoslijed izvedbe planiranih iskopa
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE
• Terzaghijeva klasifikacija (Terzaghi, 1946);
• Laufferova klasifikacija (Lauffer, 1958);
• Rock Quality Designation klasifikacija (RQD) (Deere et al.,
1967);
• Rock Structure Rating klasifikacija (RSR) (Wickham et al.,
1972);

• Geomehanička klasifikacija (RMR)
(Bieniawski, 1973);
• Q klasifikacija (Rock Tunneling Quality Index) (Barton et
al., 1974);
• Rock Mass Index klasifikacija (RMi) (Palmstrom, 1995)
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• Terzaghijeva klasifikacija (Terzaghi,
1946)- previše generalizira objektivno
stanje kvalitete stijenske mase

• Značaj Laufferove klasifikacije
(Lauffer, 1958) (koncepta vremena
nepodgrađenog iskopa) je u zahtjevima na
skraćenje vremena potrebnog za ugradnju
podgrade.
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• Rock Quality Designation (RQD)
Index, (Deere et al., 1967) informacija o kvaliteti stijenske mase
proizlazi jedino iz opisa danog od strane
geologa i postotka dobivene jezgre.

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• RSR sustav (Wickham et al., 1972) usvaja
dvije glavne kategorije faktora koji utječu na
ponašanje stijenske mase u tunelima:
– geološki parametri (tip stijenske mase,
prosječan razmak pukotina, orijentacija pukotina,
tip diskontinuiteta, glavni smjer rasjeda, smicanja i
preklapanja, značajke stijenske mase, trošenje ili
alteracija ) i

– parametri podgradne konstrukcije (raspon
tunela, smjer napredovanja tunela, metoda iskopa)
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• Geomehanička klasifikacija ili RMR
klasifikacijski sustav (Rock Mass
Rating System), razvio je Bieniawski
tijekom 1972. i 1973 (Bieniawski, 1976,
1989).
• Dvije inačice RMR1976 i RMR1989.

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• Q klasifikacija je zasnovana na
numeričkoj procjeni kvalitete stijenske
mase koja se opisuje sa šest parametara i
to:
• 1. RQD –indeks kvalitete jezgre
• 2. Jn – broj skupova pukotina,
• 3. Jr – indeks hrapavosti pukotina,
• 4. Ja – indeks alteracije pukotina,
• 5. Jw – faktor pukotinske vode i
• 6. SRF – faktor redukcije naprezanja
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• Rock Mass index (RMi)
klasifikacija zasnovana je na selektivnim
dobro utvrđenim geološkim parametrima
stijenske mase dobivenim iz detaljiziranih
terenskih opisa građe stijenske mase

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

GEOMEHANIČKA
ILI RMR
KLASIFIKACIJE
STIJENSKE MASE

RMR KLASIFIKACIJA
Klasifikacijska procedura zasniva se na
određivanju slijedećih šest parametara:
1.Jednoosna čvrstoća stijenskog materijala (ISRM, 1979)
2.RQD indeks (Rock Quality Designation)
3.Razmak pukotina (diskontinuiteta)
4.Stanje pukotina (diskontinuiteta)
5.Uvjeti podzemne vode
6.Orjentacija pukotina (diskontinuiteta).
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
PODJELA STIJENSKE MASE U POJEDINAČNE
STRUKTURNE REGIJE KOJE SE ODVOJENO
KLASIFICIRAJU
GRANICE REGIJA- RASJEDI/ ZDROBLJENE
ZONE/PROMJENA TIPA STIJENSKE MASE

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
-ČVRSTOĆA• Definiranje parametara čvrstoće intaktne
stijene moguće je provesti laboratorijskim
ispitivanjima (PLT) i procjenom.
• Schmidt-ov čekić koristi se za jednostavno i brzo
određivanje približnih vrijednosti jednoosne
tlačne čvrstoće stijene ili određivanje čvrstoće
stijenki diskontinuiteta (korelacijskih odnos visine
odskoka (R) i jednoosne tlačne čvrstoće (sc)

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Terenska procjena
jednoosne
čvrstoće
(Brown,
1981)
DIPLOMSKI
STUDIJ,tlačne
GRAĐEVINSKI
FAKULTET
U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
-RAZMAK DISKONTINUITETA-

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

ZIJEV

RMR KLASIFIKACIJA
-STANJE DISKONTINUITETA -

• Zijev diskontinuiteta se često spominje i
prikuplja kao jedan od parametara
• Diskontinuiteti se s porastom dubine vrlo
brzo potpuno ispunjavaju, uglavnom glinom
ili glinovitim materijalom i kršjem (zijev
nestaje, dok istovremeno širina
diskontinuiteta može ostati vrlo velika)
PRIMJER ŠIROKIH ALI ZATVORENI DISKONTINUITETA
Definicije
zijeva, širine i debljine ispune diskontinuiteta,
Pollak, 2007
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
-STANJE DISKONTINUITETA Shematska
usporedba
prosječne
veličine bloka i
širine
diskontinuiteta

ISPUNA

Pollak, 2007

• Ovisno
o debljini
ispune,dodatni
spriječen
je kontakt
neravnina
Ispunom
se
u inženjerskoj
geologiji
smatra
materijal
koji
Na
svojstva
ispune
utječu
iliobično
opetovani
procesi
trošenja
stijenki diskontinuitet,
diskontinuiteta,
ispunjava
a različit
od osnovne
stijene, bez
ili
dijageneze
koji mogu utjecati
naje
kvalitetu
ispune•obzira
Svojstva
ispune: posmična
čvrstoća,
permeabilnost i
na podrijetlo.
PROCJENJUJEMO
TROŠNOST
ISPUNE
deformabilnost
utječu na
čvrstoću diskontinuiteta
Debljina
ispune utvrđuje
se posmičnu
izravnim mjerenjima
ili procjenama
za(Bieniawski,
svaki sustav 1989).
diskontinuiteta posebno, a bitno je ustanoviti
STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI
njenu min., maks.DIPLOMSKI
i najučestaliju
vrijednost

ISPUNA

RMR KLASIFIKACIJA
-STANJE DISKONTINUITETA -

PRIMJER DISKONTINUITETA BEZ ISPUNE
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Indeks
KLASIFIKACIJA
hrapavosti

RMR
-STANJE DISKONTINUITETA -

HRAPAVOST
• Glatki diskontinuiteti su, uglavnom, vezani za posebne uvjete
sedimentacije ili jače tektonizirane zone u kojima je kretanje
duž diskontinuiteta zagladilo plohe čitavog sustava. Vrlo
hrapavi diskontinuiteti uglavnom su vezani na zone otvorenih
i jako okršenih diskontinuiteta.
• Prema podjeli koju preporučuje ISRM (1978a), hrapavost se
razmatra u metarskom ali i centimetarskom mjerilu
istovremeno.
Karakteristični profili i koeficijenti
hrapavosti (JRC) u 10 cm veličinskom
Tipični profili hrapavosti u metarskom
DIPLOMSKI
FAKULTET
U RIJECI
području
(Barton
& Choubey, 1977)
veličinskom području (ISRM,
1978a)STUDIJ, GRAĐEVINSKI

RMR KLASIFIKACIJA
HRAPAVOST -STANJE DISKONTINUITETA • mjerenjem kutova nagiba na kružnoj ploči različitih
promjera (ISRM, 1978a);
• mjerenjem amplitude hrapavosti na iscrtanom profilu
hrapavosti (Barton & Bandis, 1990);
• mjerenjem amplitude hrapavosti pomoću štapa duljine
90 cm (Piteau, 1970);
• fotogrametrijskim mjerenjima (ISRM, 1978a);
• indirektno, računanjem kutova hrapavosti (i) iz
iscrtanog profila hrapavosti (Turk & Dearman, 1985);
• indirektno, smicanjem duž diskontinuiteta u laboratoriju
ili na terenu i metodom procjene maksimalnog otpora na
smicanje iz profila hrapavosti (ISRM, 1978a).
• Procjenom…
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
- stanje diskontinuiteta-

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA

STANJE PODZEMNE VODE






Suho
Vlažno
Mokro
Kapanje
Tečenje

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Bodovi
ukupno

RMR KLASIFIKACIJA

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

GEOMEHANIČKA ILI RMR
KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

PRIMJER
STADION KANTRIDA

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDALitološki opis: vapnenac, kristalast, -Litološki opis: vapnenac, kristalast,
izražene slojevitosti, sive boje,
izražene slojevitosti, sive boje, raspucan
raspucan i okršen
i okršen
Geološki indeks čvrstoće GSI = 40 - -Geološki indeks čvrstoće GSI = 40 - 50
50 (VB/F)
(VB/F)
Veličina monolita: 0.1 x 0.1 x 0.1 m do-Veličina monolita: 0.1 x 0.1 do 2 x 2 m
2x2x4m
-Pojave nestabilnosti: ispadanje
Pojave nestabilnosti: otvaranje
olabavljenih blokova manjih dimenzija s
subvertikalnih pukotina
vrha kosine
Izmjereni diskontinuiteti: 30/250
-Izmjereni diskontinuiteti: 195/240 (ss);
(ss); 300/760; 5/800;
105/850; 5/680; 215/860

1

2

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDAINŽENJERSKO GEOLOŠKE ZNAČAJKE
• Blok 1
• ulazi podaci za geomehaničku RMR89 klasifikaciju za set
diskontinuiteta 105/850 :
• - jednoosna tlačna čvrstoća: 50 - 100 MPa (procjena)
• - Rock Quality Designation RQD = 50 - 75 %
• - razmak između pukotina: 60 - 200 cm
• - duljina pukotina: 3 - 10 m
• - oblik pukotina: stepeničast (hrapav) I
• - hrapavost stijenki pukotina: JRC= 16 - 18
• - zijev (razmak između stijenki pukotina): 10-100 mm
• - ispuna između stijenki pukotina: djelomična kalcitna prevlaka
• - raspadnutost stijenki pukotina: neznatno raspadnute (WS)

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Blok 1
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stanje diskontinuiteta :
Ulazni podaci

Bodovi

Duljina

3 - 10 m

2

Razmak stijenki

>5 mm

0

Hrapavost JRC

16 - 18

6

tvrda <5 mm ili bez

5

WS

5

Karakteristike
diskontinuiteta

Pukotinska ispuna
Trošnost

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

18 bodova

Blok 1
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stijenu je:
Karakteristike
Ulazni podaci
stijene
Jednoosna čvrstoća 50 - 100 MPa

ISTIRQD
POSTUPAK ZA50
BLOK
- 75 %2

Bodovi
7

Razmak
diskontinuiteta

60 - 200 cm

13
15

Stanje
diskontinuiteta

ukupno

18

Podzemna voda

suho

15

modul deformabilnosti je Em = 13,774 MPa

68 bodova

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDALitološki opis: vapnenac, kristalast,
izražene slojevitosti, u gornjoj zoni Litološki opis: vapnenac, kristalast,
masivan, sive boje, raspucan,
izražene slojevitosti, sive boje, raspucan
mjestimično kavernozan
i okršen
Geološki indeks čvrstoće GSI = 40 - 50Geološki indeks čvrstoće GSI = 40 - 50
(VB/F)
(VB/F)
Veličina monolita: 0.5 x 0.5 x 0.5 m do Veličina
2
monolita: 0.2 x 0.2 x 0.2 m do 2
x2x1m
x2x2m
Pojave nestabilnosti: mogućnost
Pojave nestabilnosti: mogućnost
ispadanja olabavljenih blokova
ispadanja olabavljenih blokova
Izmjereni diskontinuiteti: 190/100 (ss);
Izmjereni diskontinuiteti: 50/720 (ss);
280/820; 345/800;
155/830; 340/670;

3

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

4

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDAINŽENJERSKO GEOLOŠKE ZNAČAJKE
• Blok 3
• ulazi podaci za geomehaničku RMR89 klasifikaciju za set
diskontinuiteta 155/830:
• - jednoosna tlačna čvrstoća: 50-100 MPa (procjena)
• - Rock Quality Designation RQD = 75 - 90 %
• - razmak između pukotina: 60 - 200 cm
• - duljina pukotina: 10 - 20 m
• - oblik pukotina: stepeničast (hrapavo) I
• - hrapavost stijenki pukotina: JRC= 16 - 18
• - zijev (razmak između stijenki pukotina): 10 – 50 mm
• - ispuna između stijenki pukotina: kalcitna prevlaka > 5 mm
• - raspadnutost stijenki pukotina: umjereno raspadnute (WM)

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Blok 3
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stanje diskontinuiteta :
Ulazni podaci

Bodovi

10 - 20 m

1

Razmak stijenki

>5 mm

0

Hrapavost JRC

16 - 18

6

tvrda >5 mm

2

WM

3

Karakteristike
diskontinuiteta
Duljina

Pukotinska ispuna
Trošnost

12 bodova
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Blok 3
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stijenu je:
Karakteristike stijene

Ulazni podaci

Bodovi

Jednoosna čvrstoća

50 - 100 MPa

7

75 - 90 %

17

60 - 200 cm

15

ukupno

12

suho

15

RQD

ISTI POSTUPAK ZA BLOK 4
Razmak
diskontinuiteta

Stanje diskontinuiteta
Podzemna voda

66 bodova
modul deformabilnosti je Em = 14,591 MPa

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDALitološki opis: vapnenac,
kristalast, izražene slojevitosti,
u gornjoj zoni masivan, sive
boje, raspucan, mjestimično
kavernozan
Geološki indeks čvrstoće GSI =
40 - 50 (VB/F)
Veličina monolita: 0.2 x 0.2 x 0.2
m do 2 x 2 x 1 m
Pojave nestabilnosti: mogućnost
ispadanja olabavljenih blokova
Izmjereni diskontinuiteti:
190/110 (ss); 280/800;
345/740;

5

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDAINŽENJERSKO GEOLOŠKE ZNAČAJKE
• Blok 5
• ulazi podaci za geomehaničku RMR89 klasifikaciju (set
190/110):
• - jednoosna tlačna čvrstoća: 50 - 100 MPa (procjena)
• - Rock Quality Designation RQD = 75 - 90 %
• - razmak između pukotina: 20 – 200 cm
• - duljina pukotina: >20 m
• - oblik pukotina: valovit (zaglađen) VI
• - hrapavost stijenki pukotina: JRC= 8-10
• - zijev (razmak između stijenki pukotina): 0.25 – 0.5 mm
• - ispuna između stijenki pukotina: bez ispune
• - raspadnutost stijenki pukotina: neznatno raspadnute (WS)

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Blok 5
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stanje diskontinuiteta :
Ulazni podaci

Bodovi

>20 m

0

0.1 – 1.0 mm

4

8 - 10

3

Pukotinska ispuna

bez

6

Trošnost

WS

5

Karakteristike
diskontinuiteta
Duljina

Razmak stijenki
Hrapavost JRC

18 bodova
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Blok 5
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stijenu je:
Karakteristike stijene

Ulazni podaci

Bodovi

Jednoosna čvrstoća

50 - 100 MPa

7

RQD
Razmak
diskontinuiteta

75 - 90 %
20 - 200 cm

17
13

Stanje
diskontinuiteta

ukupno

18

Podzemna voda

suho

15
70 bodova

modul deformabilnosti je Em = 18,369 MPa

KRITERIJ ČVRSTOĆE

KRITERIJ
ČVRSTOĆE

KRITERIJ ČVRSTOĆE
Stvarni izazov u mehanici stijena predstavlja problem

predviđanja i usvajanja parametara čvrstoće
stijenske mase pri rješavanju inženjerskih problema.

• Ponašanje stijenske mase opisano je
kriterijima čvrstoće i deformabilnosti koji se
zasnivaju na empirijskim saznanjima o
ponašanju stijenske mase.
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KRITERIJI ČVRSTOĆE STIJENSKE MASE
• Hoek–Brownov kriterij čvrstoće stijenske mase je
empirijski kriterij zasnovan na podacima triaksijalnog
ispitivanja stijenske mase.
• Izvorni Hoek–Brownov kriterij čvrstoće stijenske mase
predložen je 1980. godine (Hoek and Brown, 1980a, 1980b) kao

1  3 

m  3 c  s  c

2

m, s -konstante ovisne o karakteristikama stijenske mase,
σc -jednoosna tlačna čvrstoća intaktne stijene.
σ1 -veće glavno naprezanje pri slomu i
σ3 -manje glavno naprezanje pri slomu.
Vrijednost mi može se izračunati iz triaksijalnog pokusa na
uzorcima stijene pri različitim naprezanjima
Za intaktnu stijenu vrijedi da je
Za raspucalu stijensku masu vrijedi da je
s = 1, m = mi
0 ≤ s < 1, m < mi

KRITERIJI ČVRSTOĆE STIJENSKE MASE
• Hoek i Brown stoga su predložili korištenje klasifikacija stijenske mase
za određivanje vrijednosti parametara m i s
Unaprijeđeni Hoek–Brownov kriterij čvrstoće
NEPOREMEĆENA STIJENSKA
MASA

POREMEĆENA STIJENSKA
MASA

RMR 100

m  mi  e

28

RMR 100

m  mi  e

RMR 100

RMR 100

se

9

14

se

6

Aproksimativne vrijednosti kvalitete stijenske mase i parametara stijenske mase za
unaprijeđeni Hoek – Brownov kriterij čvrstoće (Hoek and Brown, 1988)

KRITERIJI ČVRSTOĆE STIJENSKE MASE
• Modificirani Hoek-Brownov kriterij čvrstoće


σ' 3
σ' 1  σ' 3  σ c  m b 
σc







a

mb-vrijednost konstante m za raspucalu stijensku
masu,
a -konstanta ovisna o karakteristikama raspucale
stijenske mase,
σc-jednoosna tlačna čvrstoća intaktne stijenske mase,
σ’1-veće glavno naprezanje pri slomu i
σ’3-manje glavno naprezanje pri slomu
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Procjena vrijednosti mb/mi na osnovi strukture stijenske mase i uvjeta površine
stijenki diskontinuiteta (Hoek et al., 1992)

KRITERIJI ČVRSTOĆE STIJENSKE MASE
• Opći oblik Hoek-Brownovog kriterija čvrstoće (Hoek,
1994; Hoek et al., 1995; Hoek et al., 2002):



σ' 3
σ' 1  σ' 3  σ c  m b 
 s 
σc



a

s- konstanta ovisna o karakteristikama stijenske mase
Za intaktnu stijensku masu, vrijedi da je s = 1 i a = 0.5
Za vrlo slabu kvalitetu stijenske mase, prihvatljiviji je modificirani Hoek–Brownov kriterij
s=0

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Geološki indeks čvrstoće (Geological
Strength Index–GSI

• Procijenjena vrijednosti na osnovi strukture
stijenske mase, značajki intaktne stijene,
uvjeta površine stijenki diskontinuiteta, kao
i uvjeta koji proizlaze iz geometrije
intaktnih dijelova stijene i njihovog
ponašanja pod djelovanjem promjene uvjeta
stanja naprezanja u stijenskoj masi

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Hoek et al., 1998

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Geološki indeks čvrstoće (Geological
Strength Index–GSI
Neporemećena stijenska masa,
GSI > 25
Poremećena stijenska masa,
GSI  100
GSI < 25

mb  mi  e

28

GSI 100

se
a  0 .5

s0

9

a  0 . 65 

GSI
200

Za vrijednost parametara mb, s i a Hoek, Kaiser i Bawden (Hoek et al., 1995) predlažu
izraze u zavisnosti od vrijednosti geološkog indeksa čvrstoće (Geological Strength Index–
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI
GSI).

KRITERIJI ČVRSTOĆE STIJENSKE MASE
• U većini sada dostupnih metoda proračuna za analize
stabilnosti stijenske mase, kao što su metode analize
granične ravnoteže i numeričke metode modeliranja,
čvrstoća stijenske mase izražava se parametrima
Mohr-Coulombovog linearnog kriterija čvrstoće:

τf = c + σ tg
Postoji mogućnost uspostave matematičke veze između
Hoek–Brownovog i Mohr-Coulombovog kriterija čvrstoće
stijenske mase
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Rocscience- RocLab

Ulazni parametri
za proračun

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI


Slide 10

OJAČANJE TLA I STIJENA, DIPLOMSKI STUDIJ,
GRAĐEVINSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U RIJECI

OJAČANJE STIJENSKE MASE (1)

KOLEGIJ: Ojačanje tla i stijena
DIPLOMSKI STUDIJ

SEMINARKSI RADOVI
1.Čavlano tlo
2.Zidovi od mehanički stabiliziranog tla
(MSE zidovi)
3.Primjena vegetacije u sanaciji klizišta

OJAČANJE STIJENSKE MASE

OPĆENITO

POBOLJŠANJE SVOJSTAVA
STIJENSKE MASE
„Povoljne
lokacije” za
izgradnju
iskorištene

Potreba za
korištenjem
„nepovoljnih
lokacija „

RAZVOJ METODA POBOLJŠANJA
(OJAČANJA) SVOJSTAVA TLA I STIJENA

Ojačanjem tla i stijena nastoji se povećati
njihovu čvrstoću, tj. smanjiti deformabilnost.
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

POBOLJŠANJE SVOJSTAVA
STIJENSKE MASE
• Projektiranje zasjeka u stijenskoj masi svodi se na

odabir stabilne geometrije i/ili potrebnih
odgovarajućih mjera podgrađivanja.

• Kriteriji deformabilnosti stijenske mase zasniva se na

geomehaničkoj (RMR) klasifikaciji stijenske
mase, jednoosnoj tlačnoj čvrstoći stijene i
geološkom indeksu čvrstoće (GSI) stijenske
mase.

• Na osnovi usvojenih kriterija čvrstoće i deformabilnosti
stijenske mase provode se analize stanja naprezanja i
deformacija i analize stabilnosti za potrebe projektiranja
osiguranja podzemnih otvora i zasjeka u stijenskoj masi.
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

DEFINIRANJE KARAKTERISTIKA
STIJENSKE MASE
Stijenska masa - diskontinuirana,

heterogena,
anizotropna i nalaze se u nekom naponskom stanju

Utvrđivanje vrsta i položaja različitih
materijala, kao i njihovih svojstava - geološki
profil i geotehnički model.

• Poboljšanje stijenske mase (Rock Improvement)
podrazumijeva termin koji obuhvaća sve postupke u

cilju poboljšanja mehaničkih značajki i drugih
karakteristika stijenske mase.
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

KLASIFIKACIJE
STIJENSKE
MASE

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE
pregled klasifikacija stijenske mase, kao postupaka za
opisivanje stijenske mase, koje služe kao podloge za
utvrđivanje značajki stijenske mase te projektiranje zahvata
u stijenskoj masi

• Klasifikacija stijenske mase nije zamjena za
projektiranje zahvata u stijenskoj masi!!
• Osim poznavanja značajki stijenske mase,
projektiranje zahtijeva detaljno poznavanje in situ
stanja naprezanja, uvjeta podzemne vode te
redoslijed izvedbe planiranih iskopa
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE
• Terzaghijeva klasifikacija (Terzaghi, 1946);
• Laufferova klasifikacija (Lauffer, 1958);
• Rock Quality Designation klasifikacija (RQD) (Deere et al.,
1967);
• Rock Structure Rating klasifikacija (RSR) (Wickham et al.,
1972);

• Geomehanička klasifikacija (RMR)
(Bieniawski, 1973);
• Q klasifikacija (Rock Tunneling Quality Index) (Barton et
al., 1974);
• Rock Mass Index klasifikacija (RMi) (Palmstrom, 1995)
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• Terzaghijeva klasifikacija (Terzaghi,
1946)- previše generalizira objektivno
stanje kvalitete stijenske mase

• Značaj Laufferove klasifikacije
(Lauffer, 1958) (koncepta vremena
nepodgrađenog iskopa) je u zahtjevima na
skraćenje vremena potrebnog za ugradnju
podgrade.
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• Rock Quality Designation (RQD)
Index, (Deere et al., 1967) informacija o kvaliteti stijenske mase
proizlazi jedino iz opisa danog od strane
geologa i postotka dobivene jezgre.

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• RSR sustav (Wickham et al., 1972) usvaja
dvije glavne kategorije faktora koji utječu na
ponašanje stijenske mase u tunelima:
– geološki parametri (tip stijenske mase,
prosječan razmak pukotina, orijentacija pukotina,
tip diskontinuiteta, glavni smjer rasjeda, smicanja i
preklapanja, značajke stijenske mase, trošenje ili
alteracija ) i

– parametri podgradne konstrukcije (raspon
tunela, smjer napredovanja tunela, metoda iskopa)
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• Geomehanička klasifikacija ili RMR
klasifikacijski sustav (Rock Mass
Rating System), razvio je Bieniawski
tijekom 1972. i 1973 (Bieniawski, 1976,
1989).
• Dvije inačice RMR1976 i RMR1989.

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• Q klasifikacija je zasnovana na
numeričkoj procjeni kvalitete stijenske
mase koja se opisuje sa šest parametara i
to:
• 1. RQD –indeks kvalitete jezgre
• 2. Jn – broj skupova pukotina,
• 3. Jr – indeks hrapavosti pukotina,
• 4. Ja – indeks alteracije pukotina,
• 5. Jw – faktor pukotinske vode i
• 6. SRF – faktor redukcije naprezanja
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• Rock Mass index (RMi)
klasifikacija zasnovana je na selektivnim
dobro utvrđenim geološkim parametrima
stijenske mase dobivenim iz detaljiziranih
terenskih opisa građe stijenske mase

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

GEOMEHANIČKA
ILI RMR
KLASIFIKACIJE
STIJENSKE MASE

RMR KLASIFIKACIJA
Klasifikacijska procedura zasniva se na
određivanju slijedećih šest parametara:
1.Jednoosna čvrstoća stijenskog materijala (ISRM, 1979)
2.RQD indeks (Rock Quality Designation)
3.Razmak pukotina (diskontinuiteta)
4.Stanje pukotina (diskontinuiteta)
5.Uvjeti podzemne vode
6.Orjentacija pukotina (diskontinuiteta).
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
PODJELA STIJENSKE MASE U POJEDINAČNE
STRUKTURNE REGIJE KOJE SE ODVOJENO
KLASIFICIRAJU
GRANICE REGIJA- RASJEDI/ ZDROBLJENE
ZONE/PROMJENA TIPA STIJENSKE MASE

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
-ČVRSTOĆA• Definiranje parametara čvrstoće intaktne
stijene moguće je provesti laboratorijskim
ispitivanjima (PLT) i procjenom.
• Schmidt-ov čekić koristi se za jednostavno i brzo
određivanje približnih vrijednosti jednoosne
tlačne čvrstoće stijene ili određivanje čvrstoće
stijenki diskontinuiteta (korelacijskih odnos visine
odskoka (R) i jednoosne tlačne čvrstoće (sc)

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Terenska procjena
jednoosne
čvrstoće
(Brown,
1981)
DIPLOMSKI
STUDIJ,tlačne
GRAĐEVINSKI
FAKULTET
U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
-RAZMAK DISKONTINUITETA-

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

ZIJEV

RMR KLASIFIKACIJA
-STANJE DISKONTINUITETA -

• Zijev diskontinuiteta se često spominje i
prikuplja kao jedan od parametara
• Diskontinuiteti se s porastom dubine vrlo
brzo potpuno ispunjavaju, uglavnom glinom
ili glinovitim materijalom i kršjem (zijev
nestaje, dok istovremeno širina
diskontinuiteta može ostati vrlo velika)
PRIMJER ŠIROKIH ALI ZATVORENI DISKONTINUITETA
Definicije
zijeva, širine i debljine ispune diskontinuiteta,
Pollak, 2007
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
-STANJE DISKONTINUITETA Shematska
usporedba
prosječne
veličine bloka i
širine
diskontinuiteta

ISPUNA

Pollak, 2007

• Ovisno
o debljini
ispune,dodatni
spriječen
je kontakt
neravnina
Ispunom
se
u inženjerskoj
geologiji
smatra
materijal
koji
Na
svojstva
ispune
utječu
iliobično
opetovani
procesi
trošenja
stijenki diskontinuitet,
diskontinuiteta,
ispunjava
a različit
od osnovne
stijene, bez
ili
dijageneze
koji mogu utjecati
naje
kvalitetu
ispune•obzira
Svojstva
ispune: posmična
čvrstoća,
permeabilnost i
na podrijetlo.
PROCJENJUJEMO
TROŠNOST
ISPUNE
deformabilnost
utječu na
čvrstoću diskontinuiteta
Debljina
ispune utvrđuje
se posmičnu
izravnim mjerenjima
ili procjenama
za(Bieniawski,
svaki sustav 1989).
diskontinuiteta posebno, a bitno je ustanoviti
STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI
njenu min., maks.DIPLOMSKI
i najučestaliju
vrijednost

ISPUNA

RMR KLASIFIKACIJA
-STANJE DISKONTINUITETA -

PRIMJER DISKONTINUITETA BEZ ISPUNE
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Indeks
KLASIFIKACIJA
hrapavosti

RMR
-STANJE DISKONTINUITETA -

HRAPAVOST
• Glatki diskontinuiteti su, uglavnom, vezani za posebne uvjete
sedimentacije ili jače tektonizirane zone u kojima je kretanje
duž diskontinuiteta zagladilo plohe čitavog sustava. Vrlo
hrapavi diskontinuiteti uglavnom su vezani na zone otvorenih
i jako okršenih diskontinuiteta.
• Prema podjeli koju preporučuje ISRM (1978a), hrapavost se
razmatra u metarskom ali i centimetarskom mjerilu
istovremeno.
Karakteristični profili i koeficijenti
hrapavosti (JRC) u 10 cm veličinskom
Tipični profili hrapavosti u metarskom
DIPLOMSKI
FAKULTET
U RIJECI
području
(Barton
& Choubey, 1977)
veličinskom području (ISRM,
1978a)STUDIJ, GRAĐEVINSKI

RMR KLASIFIKACIJA
HRAPAVOST -STANJE DISKONTINUITETA • mjerenjem kutova nagiba na kružnoj ploči različitih
promjera (ISRM, 1978a);
• mjerenjem amplitude hrapavosti na iscrtanom profilu
hrapavosti (Barton & Bandis, 1990);
• mjerenjem amplitude hrapavosti pomoću štapa duljine
90 cm (Piteau, 1970);
• fotogrametrijskim mjerenjima (ISRM, 1978a);
• indirektno, računanjem kutova hrapavosti (i) iz
iscrtanog profila hrapavosti (Turk & Dearman, 1985);
• indirektno, smicanjem duž diskontinuiteta u laboratoriju
ili na terenu i metodom procjene maksimalnog otpora na
smicanje iz profila hrapavosti (ISRM, 1978a).
• Procjenom…
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
- stanje diskontinuiteta-

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA

STANJE PODZEMNE VODE






Suho
Vlažno
Mokro
Kapanje
Tečenje

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Bodovi
ukupno

RMR KLASIFIKACIJA

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

GEOMEHANIČKA ILI RMR
KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

PRIMJER
STADION KANTRIDA

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDALitološki opis: vapnenac, kristalast, -Litološki opis: vapnenac, kristalast,
izražene slojevitosti, sive boje,
izražene slojevitosti, sive boje, raspucan
raspucan i okršen
i okršen
Geološki indeks čvrstoće GSI = 40 - -Geološki indeks čvrstoće GSI = 40 - 50
50 (VB/F)
(VB/F)
Veličina monolita: 0.1 x 0.1 x 0.1 m do-Veličina monolita: 0.1 x 0.1 do 2 x 2 m
2x2x4m
-Pojave nestabilnosti: ispadanje
Pojave nestabilnosti: otvaranje
olabavljenih blokova manjih dimenzija s
subvertikalnih pukotina
vrha kosine
Izmjereni diskontinuiteti: 30/250
-Izmjereni diskontinuiteti: 195/240 (ss);
(ss); 300/760; 5/800;
105/850; 5/680; 215/860

1

2

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDAINŽENJERSKO GEOLOŠKE ZNAČAJKE
• Blok 1
• ulazi podaci za geomehaničku RMR89 klasifikaciju za set
diskontinuiteta 105/850 :
• - jednoosna tlačna čvrstoća: 50 - 100 MPa (procjena)
• - Rock Quality Designation RQD = 50 - 75 %
• - razmak između pukotina: 60 - 200 cm
• - duljina pukotina: 3 - 10 m
• - oblik pukotina: stepeničast (hrapav) I
• - hrapavost stijenki pukotina: JRC= 16 - 18
• - zijev (razmak između stijenki pukotina): 10-100 mm
• - ispuna između stijenki pukotina: djelomična kalcitna prevlaka
• - raspadnutost stijenki pukotina: neznatno raspadnute (WS)

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Blok 1
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stanje diskontinuiteta :
Ulazni podaci

Bodovi

Duljina

3 - 10 m

2

Razmak stijenki

>5 mm

0

Hrapavost JRC

16 - 18

6

tvrda <5 mm ili bez

5

WS

5

Karakteristike
diskontinuiteta

Pukotinska ispuna
Trošnost

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

18 bodova

Blok 1
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stijenu je:
Karakteristike
Ulazni podaci
stijene
Jednoosna čvrstoća 50 - 100 MPa

ISTIRQD
POSTUPAK ZA50
BLOK
- 75 %2

Bodovi
7

Razmak
diskontinuiteta

60 - 200 cm

13
15

Stanje
diskontinuiteta

ukupno

18

Podzemna voda

suho

15

modul deformabilnosti je Em = 13,774 MPa

68 bodova

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDALitološki opis: vapnenac, kristalast,
izražene slojevitosti, u gornjoj zoni Litološki opis: vapnenac, kristalast,
masivan, sive boje, raspucan,
izražene slojevitosti, sive boje, raspucan
mjestimično kavernozan
i okršen
Geološki indeks čvrstoće GSI = 40 - 50Geološki indeks čvrstoće GSI = 40 - 50
(VB/F)
(VB/F)
Veličina monolita: 0.5 x 0.5 x 0.5 m do Veličina
2
monolita: 0.2 x 0.2 x 0.2 m do 2
x2x1m
x2x2m
Pojave nestabilnosti: mogućnost
Pojave nestabilnosti: mogućnost
ispadanja olabavljenih blokova
ispadanja olabavljenih blokova
Izmjereni diskontinuiteti: 190/100 (ss);
Izmjereni diskontinuiteti: 50/720 (ss);
280/820; 345/800;
155/830; 340/670;

3

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

4

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDAINŽENJERSKO GEOLOŠKE ZNAČAJKE
• Blok 3
• ulazi podaci za geomehaničku RMR89 klasifikaciju za set
diskontinuiteta 155/830:
• - jednoosna tlačna čvrstoća: 50-100 MPa (procjena)
• - Rock Quality Designation RQD = 75 - 90 %
• - razmak između pukotina: 60 - 200 cm
• - duljina pukotina: 10 - 20 m
• - oblik pukotina: stepeničast (hrapavo) I
• - hrapavost stijenki pukotina: JRC= 16 - 18
• - zijev (razmak između stijenki pukotina): 10 – 50 mm
• - ispuna između stijenki pukotina: kalcitna prevlaka > 5 mm
• - raspadnutost stijenki pukotina: umjereno raspadnute (WM)

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Blok 3
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stanje diskontinuiteta :
Ulazni podaci

Bodovi

10 - 20 m

1

Razmak stijenki

>5 mm

0

Hrapavost JRC

16 - 18

6

tvrda >5 mm

2

WM

3

Karakteristike
diskontinuiteta
Duljina

Pukotinska ispuna
Trošnost

12 bodova
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Blok 3
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stijenu je:
Karakteristike stijene

Ulazni podaci

Bodovi

Jednoosna čvrstoća

50 - 100 MPa

7

75 - 90 %

17

60 - 200 cm

15

ukupno

12

suho

15

RQD

ISTI POSTUPAK ZA BLOK 4
Razmak
diskontinuiteta

Stanje diskontinuiteta
Podzemna voda

66 bodova
modul deformabilnosti je Em = 14,591 MPa

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDALitološki opis: vapnenac,
kristalast, izražene slojevitosti,
u gornjoj zoni masivan, sive
boje, raspucan, mjestimično
kavernozan
Geološki indeks čvrstoće GSI =
40 - 50 (VB/F)
Veličina monolita: 0.2 x 0.2 x 0.2
m do 2 x 2 x 1 m
Pojave nestabilnosti: mogućnost
ispadanja olabavljenih blokova
Izmjereni diskontinuiteti:
190/110 (ss); 280/800;
345/740;

5

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDAINŽENJERSKO GEOLOŠKE ZNAČAJKE
• Blok 5
• ulazi podaci za geomehaničku RMR89 klasifikaciju (set
190/110):
• - jednoosna tlačna čvrstoća: 50 - 100 MPa (procjena)
• - Rock Quality Designation RQD = 75 - 90 %
• - razmak između pukotina: 20 – 200 cm
• - duljina pukotina: >20 m
• - oblik pukotina: valovit (zaglađen) VI
• - hrapavost stijenki pukotina: JRC= 8-10
• - zijev (razmak između stijenki pukotina): 0.25 – 0.5 mm
• - ispuna između stijenki pukotina: bez ispune
• - raspadnutost stijenki pukotina: neznatno raspadnute (WS)

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Blok 5
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stanje diskontinuiteta :
Ulazni podaci

Bodovi

>20 m

0

0.1 – 1.0 mm

4

8 - 10

3

Pukotinska ispuna

bez

6

Trošnost

WS

5

Karakteristike
diskontinuiteta
Duljina

Razmak stijenki
Hrapavost JRC

18 bodova
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Blok 5
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stijenu je:
Karakteristike stijene

Ulazni podaci

Bodovi

Jednoosna čvrstoća

50 - 100 MPa

7

RQD
Razmak
diskontinuiteta

75 - 90 %
20 - 200 cm

17
13

Stanje
diskontinuiteta

ukupno

18

Podzemna voda

suho

15
70 bodova

modul deformabilnosti je Em = 18,369 MPa

KRITERIJ ČVRSTOĆE

KRITERIJ
ČVRSTOĆE

KRITERIJ ČVRSTOĆE
Stvarni izazov u mehanici stijena predstavlja problem

predviđanja i usvajanja parametara čvrstoće
stijenske mase pri rješavanju inženjerskih problema.

• Ponašanje stijenske mase opisano je
kriterijima čvrstoće i deformabilnosti koji se
zasnivaju na empirijskim saznanjima o
ponašanju stijenske mase.
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KRITERIJI ČVRSTOĆE STIJENSKE MASE
• Hoek–Brownov kriterij čvrstoće stijenske mase je
empirijski kriterij zasnovan na podacima triaksijalnog
ispitivanja stijenske mase.
• Izvorni Hoek–Brownov kriterij čvrstoće stijenske mase
predložen je 1980. godine (Hoek and Brown, 1980a, 1980b) kao

1  3 

m  3 c  s  c

2

m, s -konstante ovisne o karakteristikama stijenske mase,
σc -jednoosna tlačna čvrstoća intaktne stijene.
σ1 -veće glavno naprezanje pri slomu i
σ3 -manje glavno naprezanje pri slomu.
Vrijednost mi može se izračunati iz triaksijalnog pokusa na
uzorcima stijene pri različitim naprezanjima
Za intaktnu stijenu vrijedi da je
Za raspucalu stijensku masu vrijedi da je
s = 1, m = mi
0 ≤ s < 1, m < mi

KRITERIJI ČVRSTOĆE STIJENSKE MASE
• Hoek i Brown stoga su predložili korištenje klasifikacija stijenske mase
za određivanje vrijednosti parametara m i s
Unaprijeđeni Hoek–Brownov kriterij čvrstoće
NEPOREMEĆENA STIJENSKA
MASA

POREMEĆENA STIJENSKA
MASA

RMR 100

m  mi  e

28

RMR 100

m  mi  e

RMR 100

RMR 100

se

9

14

se

6

Aproksimativne vrijednosti kvalitete stijenske mase i parametara stijenske mase za
unaprijeđeni Hoek – Brownov kriterij čvrstoće (Hoek and Brown, 1988)

KRITERIJI ČVRSTOĆE STIJENSKE MASE
• Modificirani Hoek-Brownov kriterij čvrstoće


σ' 3
σ' 1  σ' 3  σ c  m b 
σc







a

mb-vrijednost konstante m za raspucalu stijensku
masu,
a -konstanta ovisna o karakteristikama raspucale
stijenske mase,
σc-jednoosna tlačna čvrstoća intaktne stijenske mase,
σ’1-veće glavno naprezanje pri slomu i
σ’3-manje glavno naprezanje pri slomu
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Procjena vrijednosti mb/mi na osnovi strukture stijenske mase i uvjeta površine
stijenki diskontinuiteta (Hoek et al., 1992)

KRITERIJI ČVRSTOĆE STIJENSKE MASE
• Opći oblik Hoek-Brownovog kriterija čvrstoće (Hoek,
1994; Hoek et al., 1995; Hoek et al., 2002):



σ' 3
σ' 1  σ' 3  σ c  m b 
 s 
σc



a

s- konstanta ovisna o karakteristikama stijenske mase
Za intaktnu stijensku masu, vrijedi da je s = 1 i a = 0.5
Za vrlo slabu kvalitetu stijenske mase, prihvatljiviji je modificirani Hoek–Brownov kriterij
s=0

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Geološki indeks čvrstoće (Geological
Strength Index–GSI

• Procijenjena vrijednosti na osnovi strukture
stijenske mase, značajki intaktne stijene,
uvjeta površine stijenki diskontinuiteta, kao
i uvjeta koji proizlaze iz geometrije
intaktnih dijelova stijene i njihovog
ponašanja pod djelovanjem promjene uvjeta
stanja naprezanja u stijenskoj masi

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Hoek et al., 1998

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Geološki indeks čvrstoće (Geological
Strength Index–GSI
Neporemećena stijenska masa,
GSI > 25
Poremećena stijenska masa,
GSI  100
GSI < 25

mb  mi  e

28

GSI 100

se
a  0 .5

s0

9

a  0 . 65 

GSI
200

Za vrijednost parametara mb, s i a Hoek, Kaiser i Bawden (Hoek et al., 1995) predlažu
izraze u zavisnosti od vrijednosti geološkog indeksa čvrstoće (Geological Strength Index–
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI
GSI).

KRITERIJI ČVRSTOĆE STIJENSKE MASE
• U većini sada dostupnih metoda proračuna za analize
stabilnosti stijenske mase, kao što su metode analize
granične ravnoteže i numeričke metode modeliranja,
čvrstoća stijenske mase izražava se parametrima
Mohr-Coulombovog linearnog kriterija čvrstoće:

τf = c + σ tg
Postoji mogućnost uspostave matematičke veze između
Hoek–Brownovog i Mohr-Coulombovog kriterija čvrstoće
stijenske mase
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Rocscience- RocLab

Ulazni parametri
za proračun

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI


Slide 11

OJAČANJE TLA I STIJENA, DIPLOMSKI STUDIJ,
GRAĐEVINSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U RIJECI

OJAČANJE STIJENSKE MASE (1)

KOLEGIJ: Ojačanje tla i stijena
DIPLOMSKI STUDIJ

SEMINARKSI RADOVI
1.Čavlano tlo
2.Zidovi od mehanički stabiliziranog tla
(MSE zidovi)
3.Primjena vegetacije u sanaciji klizišta

OJAČANJE STIJENSKE MASE

OPĆENITO

POBOLJŠANJE SVOJSTAVA
STIJENSKE MASE
„Povoljne
lokacije” za
izgradnju
iskorištene

Potreba za
korištenjem
„nepovoljnih
lokacija „

RAZVOJ METODA POBOLJŠANJA
(OJAČANJA) SVOJSTAVA TLA I STIJENA

Ojačanjem tla i stijena nastoji se povećati
njihovu čvrstoću, tj. smanjiti deformabilnost.
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

POBOLJŠANJE SVOJSTAVA
STIJENSKE MASE
• Projektiranje zasjeka u stijenskoj masi svodi se na

odabir stabilne geometrije i/ili potrebnih
odgovarajućih mjera podgrađivanja.

• Kriteriji deformabilnosti stijenske mase zasniva se na

geomehaničkoj (RMR) klasifikaciji stijenske
mase, jednoosnoj tlačnoj čvrstoći stijene i
geološkom indeksu čvrstoće (GSI) stijenske
mase.

• Na osnovi usvojenih kriterija čvrstoće i deformabilnosti
stijenske mase provode se analize stanja naprezanja i
deformacija i analize stabilnosti za potrebe projektiranja
osiguranja podzemnih otvora i zasjeka u stijenskoj masi.
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

DEFINIRANJE KARAKTERISTIKA
STIJENSKE MASE
Stijenska masa - diskontinuirana,

heterogena,
anizotropna i nalaze se u nekom naponskom stanju

Utvrđivanje vrsta i položaja različitih
materijala, kao i njihovih svojstava - geološki
profil i geotehnički model.

• Poboljšanje stijenske mase (Rock Improvement)
podrazumijeva termin koji obuhvaća sve postupke u

cilju poboljšanja mehaničkih značajki i drugih
karakteristika stijenske mase.
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

KLASIFIKACIJE
STIJENSKE
MASE

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE
pregled klasifikacija stijenske mase, kao postupaka za
opisivanje stijenske mase, koje služe kao podloge za
utvrđivanje značajki stijenske mase te projektiranje zahvata
u stijenskoj masi

• Klasifikacija stijenske mase nije zamjena za
projektiranje zahvata u stijenskoj masi!!
• Osim poznavanja značajki stijenske mase,
projektiranje zahtijeva detaljno poznavanje in situ
stanja naprezanja, uvjeta podzemne vode te
redoslijed izvedbe planiranih iskopa
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE
• Terzaghijeva klasifikacija (Terzaghi, 1946);
• Laufferova klasifikacija (Lauffer, 1958);
• Rock Quality Designation klasifikacija (RQD) (Deere et al.,
1967);
• Rock Structure Rating klasifikacija (RSR) (Wickham et al.,
1972);

• Geomehanička klasifikacija (RMR)
(Bieniawski, 1973);
• Q klasifikacija (Rock Tunneling Quality Index) (Barton et
al., 1974);
• Rock Mass Index klasifikacija (RMi) (Palmstrom, 1995)
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• Terzaghijeva klasifikacija (Terzaghi,
1946)- previše generalizira objektivno
stanje kvalitete stijenske mase

• Značaj Laufferove klasifikacije
(Lauffer, 1958) (koncepta vremena
nepodgrađenog iskopa) je u zahtjevima na
skraćenje vremena potrebnog za ugradnju
podgrade.
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• Rock Quality Designation (RQD)
Index, (Deere et al., 1967) informacija o kvaliteti stijenske mase
proizlazi jedino iz opisa danog od strane
geologa i postotka dobivene jezgre.

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• RSR sustav (Wickham et al., 1972) usvaja
dvije glavne kategorije faktora koji utječu na
ponašanje stijenske mase u tunelima:
– geološki parametri (tip stijenske mase,
prosječan razmak pukotina, orijentacija pukotina,
tip diskontinuiteta, glavni smjer rasjeda, smicanja i
preklapanja, značajke stijenske mase, trošenje ili
alteracija ) i

– parametri podgradne konstrukcije (raspon
tunela, smjer napredovanja tunela, metoda iskopa)
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• Geomehanička klasifikacija ili RMR
klasifikacijski sustav (Rock Mass
Rating System), razvio je Bieniawski
tijekom 1972. i 1973 (Bieniawski, 1976,
1989).
• Dvije inačice RMR1976 i RMR1989.

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• Q klasifikacija je zasnovana na
numeričkoj procjeni kvalitete stijenske
mase koja se opisuje sa šest parametara i
to:
• 1. RQD –indeks kvalitete jezgre
• 2. Jn – broj skupova pukotina,
• 3. Jr – indeks hrapavosti pukotina,
• 4. Ja – indeks alteracije pukotina,
• 5. Jw – faktor pukotinske vode i
• 6. SRF – faktor redukcije naprezanja
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• Rock Mass index (RMi)
klasifikacija zasnovana je na selektivnim
dobro utvrđenim geološkim parametrima
stijenske mase dobivenim iz detaljiziranih
terenskih opisa građe stijenske mase

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

GEOMEHANIČKA
ILI RMR
KLASIFIKACIJE
STIJENSKE MASE

RMR KLASIFIKACIJA
Klasifikacijska procedura zasniva se na
određivanju slijedećih šest parametara:
1.Jednoosna čvrstoća stijenskog materijala (ISRM, 1979)
2.RQD indeks (Rock Quality Designation)
3.Razmak pukotina (diskontinuiteta)
4.Stanje pukotina (diskontinuiteta)
5.Uvjeti podzemne vode
6.Orjentacija pukotina (diskontinuiteta).
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
PODJELA STIJENSKE MASE U POJEDINAČNE
STRUKTURNE REGIJE KOJE SE ODVOJENO
KLASIFICIRAJU
GRANICE REGIJA- RASJEDI/ ZDROBLJENE
ZONE/PROMJENA TIPA STIJENSKE MASE

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
-ČVRSTOĆA• Definiranje parametara čvrstoće intaktne
stijene moguće je provesti laboratorijskim
ispitivanjima (PLT) i procjenom.
• Schmidt-ov čekić koristi se za jednostavno i brzo
određivanje približnih vrijednosti jednoosne
tlačne čvrstoće stijene ili određivanje čvrstoće
stijenki diskontinuiteta (korelacijskih odnos visine
odskoka (R) i jednoosne tlačne čvrstoće (sc)

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Terenska procjena
jednoosne
čvrstoće
(Brown,
1981)
DIPLOMSKI
STUDIJ,tlačne
GRAĐEVINSKI
FAKULTET
U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
-RAZMAK DISKONTINUITETA-

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

ZIJEV

RMR KLASIFIKACIJA
-STANJE DISKONTINUITETA -

• Zijev diskontinuiteta se često spominje i
prikuplja kao jedan od parametara
• Diskontinuiteti se s porastom dubine vrlo
brzo potpuno ispunjavaju, uglavnom glinom
ili glinovitim materijalom i kršjem (zijev
nestaje, dok istovremeno širina
diskontinuiteta može ostati vrlo velika)
PRIMJER ŠIROKIH ALI ZATVORENI DISKONTINUITETA
Definicije
zijeva, širine i debljine ispune diskontinuiteta,
Pollak, 2007
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
-STANJE DISKONTINUITETA Shematska
usporedba
prosječne
veličine bloka i
širine
diskontinuiteta

ISPUNA

Pollak, 2007

• Ovisno
o debljini
ispune,dodatni
spriječen
je kontakt
neravnina
Ispunom
se
u inženjerskoj
geologiji
smatra
materijal
koji
Na
svojstva
ispune
utječu
iliobično
opetovani
procesi
trošenja
stijenki diskontinuitet,
diskontinuiteta,
ispunjava
a različit
od osnovne
stijene, bez
ili
dijageneze
koji mogu utjecati
naje
kvalitetu
ispune•obzira
Svojstva
ispune: posmična
čvrstoća,
permeabilnost i
na podrijetlo.
PROCJENJUJEMO
TROŠNOST
ISPUNE
deformabilnost
utječu na
čvrstoću diskontinuiteta
Debljina
ispune utvrđuje
se posmičnu
izravnim mjerenjima
ili procjenama
za(Bieniawski,
svaki sustav 1989).
diskontinuiteta posebno, a bitno je ustanoviti
STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI
njenu min., maks.DIPLOMSKI
i najučestaliju
vrijednost

ISPUNA

RMR KLASIFIKACIJA
-STANJE DISKONTINUITETA -

PRIMJER DISKONTINUITETA BEZ ISPUNE
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Indeks
KLASIFIKACIJA
hrapavosti

RMR
-STANJE DISKONTINUITETA -

HRAPAVOST
• Glatki diskontinuiteti su, uglavnom, vezani za posebne uvjete
sedimentacije ili jače tektonizirane zone u kojima je kretanje
duž diskontinuiteta zagladilo plohe čitavog sustava. Vrlo
hrapavi diskontinuiteti uglavnom su vezani na zone otvorenih
i jako okršenih diskontinuiteta.
• Prema podjeli koju preporučuje ISRM (1978a), hrapavost se
razmatra u metarskom ali i centimetarskom mjerilu
istovremeno.
Karakteristični profili i koeficijenti
hrapavosti (JRC) u 10 cm veličinskom
Tipični profili hrapavosti u metarskom
DIPLOMSKI
FAKULTET
U RIJECI
području
(Barton
& Choubey, 1977)
veličinskom području (ISRM,
1978a)STUDIJ, GRAĐEVINSKI

RMR KLASIFIKACIJA
HRAPAVOST -STANJE DISKONTINUITETA • mjerenjem kutova nagiba na kružnoj ploči različitih
promjera (ISRM, 1978a);
• mjerenjem amplitude hrapavosti na iscrtanom profilu
hrapavosti (Barton & Bandis, 1990);
• mjerenjem amplitude hrapavosti pomoću štapa duljine
90 cm (Piteau, 1970);
• fotogrametrijskim mjerenjima (ISRM, 1978a);
• indirektno, računanjem kutova hrapavosti (i) iz
iscrtanog profila hrapavosti (Turk & Dearman, 1985);
• indirektno, smicanjem duž diskontinuiteta u laboratoriju
ili na terenu i metodom procjene maksimalnog otpora na
smicanje iz profila hrapavosti (ISRM, 1978a).
• Procjenom…
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
- stanje diskontinuiteta-

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA

STANJE PODZEMNE VODE






Suho
Vlažno
Mokro
Kapanje
Tečenje

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Bodovi
ukupno

RMR KLASIFIKACIJA

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

GEOMEHANIČKA ILI RMR
KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

PRIMJER
STADION KANTRIDA

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDALitološki opis: vapnenac, kristalast, -Litološki opis: vapnenac, kristalast,
izražene slojevitosti, sive boje,
izražene slojevitosti, sive boje, raspucan
raspucan i okršen
i okršen
Geološki indeks čvrstoće GSI = 40 - -Geološki indeks čvrstoće GSI = 40 - 50
50 (VB/F)
(VB/F)
Veličina monolita: 0.1 x 0.1 x 0.1 m do-Veličina monolita: 0.1 x 0.1 do 2 x 2 m
2x2x4m
-Pojave nestabilnosti: ispadanje
Pojave nestabilnosti: otvaranje
olabavljenih blokova manjih dimenzija s
subvertikalnih pukotina
vrha kosine
Izmjereni diskontinuiteti: 30/250
-Izmjereni diskontinuiteti: 195/240 (ss);
(ss); 300/760; 5/800;
105/850; 5/680; 215/860

1

2

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDAINŽENJERSKO GEOLOŠKE ZNAČAJKE
• Blok 1
• ulazi podaci za geomehaničku RMR89 klasifikaciju za set
diskontinuiteta 105/850 :
• - jednoosna tlačna čvrstoća: 50 - 100 MPa (procjena)
• - Rock Quality Designation RQD = 50 - 75 %
• - razmak između pukotina: 60 - 200 cm
• - duljina pukotina: 3 - 10 m
• - oblik pukotina: stepeničast (hrapav) I
• - hrapavost stijenki pukotina: JRC= 16 - 18
• - zijev (razmak između stijenki pukotina): 10-100 mm
• - ispuna između stijenki pukotina: djelomična kalcitna prevlaka
• - raspadnutost stijenki pukotina: neznatno raspadnute (WS)

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Blok 1
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stanje diskontinuiteta :
Ulazni podaci

Bodovi

Duljina

3 - 10 m

2

Razmak stijenki

>5 mm

0

Hrapavost JRC

16 - 18

6

tvrda <5 mm ili bez

5

WS

5

Karakteristike
diskontinuiteta

Pukotinska ispuna
Trošnost

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

18 bodova

Blok 1
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stijenu je:
Karakteristike
Ulazni podaci
stijene
Jednoosna čvrstoća 50 - 100 MPa

ISTIRQD
POSTUPAK ZA50
BLOK
- 75 %2

Bodovi
7

Razmak
diskontinuiteta

60 - 200 cm

13
15

Stanje
diskontinuiteta

ukupno

18

Podzemna voda

suho

15

modul deformabilnosti je Em = 13,774 MPa

68 bodova

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDALitološki opis: vapnenac, kristalast,
izražene slojevitosti, u gornjoj zoni Litološki opis: vapnenac, kristalast,
masivan, sive boje, raspucan,
izražene slojevitosti, sive boje, raspucan
mjestimično kavernozan
i okršen
Geološki indeks čvrstoće GSI = 40 - 50Geološki indeks čvrstoće GSI = 40 - 50
(VB/F)
(VB/F)
Veličina monolita: 0.5 x 0.5 x 0.5 m do Veličina
2
monolita: 0.2 x 0.2 x 0.2 m do 2
x2x1m
x2x2m
Pojave nestabilnosti: mogućnost
Pojave nestabilnosti: mogućnost
ispadanja olabavljenih blokova
ispadanja olabavljenih blokova
Izmjereni diskontinuiteti: 190/100 (ss);
Izmjereni diskontinuiteti: 50/720 (ss);
280/820; 345/800;
155/830; 340/670;

3

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

4

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDAINŽENJERSKO GEOLOŠKE ZNAČAJKE
• Blok 3
• ulazi podaci za geomehaničku RMR89 klasifikaciju za set
diskontinuiteta 155/830:
• - jednoosna tlačna čvrstoća: 50-100 MPa (procjena)
• - Rock Quality Designation RQD = 75 - 90 %
• - razmak između pukotina: 60 - 200 cm
• - duljina pukotina: 10 - 20 m
• - oblik pukotina: stepeničast (hrapavo) I
• - hrapavost stijenki pukotina: JRC= 16 - 18
• - zijev (razmak između stijenki pukotina): 10 – 50 mm
• - ispuna između stijenki pukotina: kalcitna prevlaka > 5 mm
• - raspadnutost stijenki pukotina: umjereno raspadnute (WM)

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Blok 3
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stanje diskontinuiteta :
Ulazni podaci

Bodovi

10 - 20 m

1

Razmak stijenki

>5 mm

0

Hrapavost JRC

16 - 18

6

tvrda >5 mm

2

WM

3

Karakteristike
diskontinuiteta
Duljina

Pukotinska ispuna
Trošnost

12 bodova
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Blok 3
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stijenu je:
Karakteristike stijene

Ulazni podaci

Bodovi

Jednoosna čvrstoća

50 - 100 MPa

7

75 - 90 %

17

60 - 200 cm

15

ukupno

12

suho

15

RQD

ISTI POSTUPAK ZA BLOK 4
Razmak
diskontinuiteta

Stanje diskontinuiteta
Podzemna voda

66 bodova
modul deformabilnosti je Em = 14,591 MPa

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDALitološki opis: vapnenac,
kristalast, izražene slojevitosti,
u gornjoj zoni masivan, sive
boje, raspucan, mjestimično
kavernozan
Geološki indeks čvrstoće GSI =
40 - 50 (VB/F)
Veličina monolita: 0.2 x 0.2 x 0.2
m do 2 x 2 x 1 m
Pojave nestabilnosti: mogućnost
ispadanja olabavljenih blokova
Izmjereni diskontinuiteti:
190/110 (ss); 280/800;
345/740;

5

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDAINŽENJERSKO GEOLOŠKE ZNAČAJKE
• Blok 5
• ulazi podaci za geomehaničku RMR89 klasifikaciju (set
190/110):
• - jednoosna tlačna čvrstoća: 50 - 100 MPa (procjena)
• - Rock Quality Designation RQD = 75 - 90 %
• - razmak između pukotina: 20 – 200 cm
• - duljina pukotina: >20 m
• - oblik pukotina: valovit (zaglađen) VI
• - hrapavost stijenki pukotina: JRC= 8-10
• - zijev (razmak između stijenki pukotina): 0.25 – 0.5 mm
• - ispuna između stijenki pukotina: bez ispune
• - raspadnutost stijenki pukotina: neznatno raspadnute (WS)

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Blok 5
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stanje diskontinuiteta :
Ulazni podaci

Bodovi

>20 m

0

0.1 – 1.0 mm

4

8 - 10

3

Pukotinska ispuna

bez

6

Trošnost

WS

5

Karakteristike
diskontinuiteta
Duljina

Razmak stijenki
Hrapavost JRC

18 bodova
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Blok 5
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stijenu je:
Karakteristike stijene

Ulazni podaci

Bodovi

Jednoosna čvrstoća

50 - 100 MPa

7

RQD
Razmak
diskontinuiteta

75 - 90 %
20 - 200 cm

17
13

Stanje
diskontinuiteta

ukupno

18

Podzemna voda

suho

15
70 bodova

modul deformabilnosti je Em = 18,369 MPa

KRITERIJ ČVRSTOĆE

KRITERIJ
ČVRSTOĆE

KRITERIJ ČVRSTOĆE
Stvarni izazov u mehanici stijena predstavlja problem

predviđanja i usvajanja parametara čvrstoće
stijenske mase pri rješavanju inženjerskih problema.

• Ponašanje stijenske mase opisano je
kriterijima čvrstoće i deformabilnosti koji se
zasnivaju na empirijskim saznanjima o
ponašanju stijenske mase.
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KRITERIJI ČVRSTOĆE STIJENSKE MASE
• Hoek–Brownov kriterij čvrstoće stijenske mase je
empirijski kriterij zasnovan na podacima triaksijalnog
ispitivanja stijenske mase.
• Izvorni Hoek–Brownov kriterij čvrstoće stijenske mase
predložen je 1980. godine (Hoek and Brown, 1980a, 1980b) kao

1  3 

m  3 c  s  c

2

m, s -konstante ovisne o karakteristikama stijenske mase,
σc -jednoosna tlačna čvrstoća intaktne stijene.
σ1 -veće glavno naprezanje pri slomu i
σ3 -manje glavno naprezanje pri slomu.
Vrijednost mi može se izračunati iz triaksijalnog pokusa na
uzorcima stijene pri različitim naprezanjima
Za intaktnu stijenu vrijedi da je
Za raspucalu stijensku masu vrijedi da je
s = 1, m = mi
0 ≤ s < 1, m < mi

KRITERIJI ČVRSTOĆE STIJENSKE MASE
• Hoek i Brown stoga su predložili korištenje klasifikacija stijenske mase
za određivanje vrijednosti parametara m i s
Unaprijeđeni Hoek–Brownov kriterij čvrstoće
NEPOREMEĆENA STIJENSKA
MASA

POREMEĆENA STIJENSKA
MASA

RMR 100

m  mi  e

28

RMR 100

m  mi  e

RMR 100

RMR 100

se

9

14

se

6

Aproksimativne vrijednosti kvalitete stijenske mase i parametara stijenske mase za
unaprijeđeni Hoek – Brownov kriterij čvrstoće (Hoek and Brown, 1988)

KRITERIJI ČVRSTOĆE STIJENSKE MASE
• Modificirani Hoek-Brownov kriterij čvrstoće


σ' 3
σ' 1  σ' 3  σ c  m b 
σc







a

mb-vrijednost konstante m za raspucalu stijensku
masu,
a -konstanta ovisna o karakteristikama raspucale
stijenske mase,
σc-jednoosna tlačna čvrstoća intaktne stijenske mase,
σ’1-veće glavno naprezanje pri slomu i
σ’3-manje glavno naprezanje pri slomu
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Procjena vrijednosti mb/mi na osnovi strukture stijenske mase i uvjeta površine
stijenki diskontinuiteta (Hoek et al., 1992)

KRITERIJI ČVRSTOĆE STIJENSKE MASE
• Opći oblik Hoek-Brownovog kriterija čvrstoće (Hoek,
1994; Hoek et al., 1995; Hoek et al., 2002):



σ' 3
σ' 1  σ' 3  σ c  m b 
 s 
σc



a

s- konstanta ovisna o karakteristikama stijenske mase
Za intaktnu stijensku masu, vrijedi da je s = 1 i a = 0.5
Za vrlo slabu kvalitetu stijenske mase, prihvatljiviji je modificirani Hoek–Brownov kriterij
s=0

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Geološki indeks čvrstoće (Geological
Strength Index–GSI

• Procijenjena vrijednosti na osnovi strukture
stijenske mase, značajki intaktne stijene,
uvjeta površine stijenki diskontinuiteta, kao
i uvjeta koji proizlaze iz geometrije
intaktnih dijelova stijene i njihovog
ponašanja pod djelovanjem promjene uvjeta
stanja naprezanja u stijenskoj masi

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Hoek et al., 1998

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Geološki indeks čvrstoće (Geological
Strength Index–GSI
Neporemećena stijenska masa,
GSI > 25
Poremećena stijenska masa,
GSI  100
GSI < 25

mb  mi  e

28

GSI 100

se
a  0 .5

s0

9

a  0 . 65 

GSI
200

Za vrijednost parametara mb, s i a Hoek, Kaiser i Bawden (Hoek et al., 1995) predlažu
izraze u zavisnosti od vrijednosti geološkog indeksa čvrstoće (Geological Strength Index–
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI
GSI).

KRITERIJI ČVRSTOĆE STIJENSKE MASE
• U većini sada dostupnih metoda proračuna za analize
stabilnosti stijenske mase, kao što su metode analize
granične ravnoteže i numeričke metode modeliranja,
čvrstoća stijenske mase izražava se parametrima
Mohr-Coulombovog linearnog kriterija čvrstoće:

τf = c + σ tg
Postoji mogućnost uspostave matematičke veze između
Hoek–Brownovog i Mohr-Coulombovog kriterija čvrstoće
stijenske mase
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Rocscience- RocLab

Ulazni parametri
za proračun

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI


Slide 12

OJAČANJE TLA I STIJENA, DIPLOMSKI STUDIJ,
GRAĐEVINSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U RIJECI

OJAČANJE STIJENSKE MASE (1)

KOLEGIJ: Ojačanje tla i stijena
DIPLOMSKI STUDIJ

SEMINARKSI RADOVI
1.Čavlano tlo
2.Zidovi od mehanički stabiliziranog tla
(MSE zidovi)
3.Primjena vegetacije u sanaciji klizišta

OJAČANJE STIJENSKE MASE

OPĆENITO

POBOLJŠANJE SVOJSTAVA
STIJENSKE MASE
„Povoljne
lokacije” za
izgradnju
iskorištene

Potreba za
korištenjem
„nepovoljnih
lokacija „

RAZVOJ METODA POBOLJŠANJA
(OJAČANJA) SVOJSTAVA TLA I STIJENA

Ojačanjem tla i stijena nastoji se povećati
njihovu čvrstoću, tj. smanjiti deformabilnost.
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

POBOLJŠANJE SVOJSTAVA
STIJENSKE MASE
• Projektiranje zasjeka u stijenskoj masi svodi se na

odabir stabilne geometrije i/ili potrebnih
odgovarajućih mjera podgrađivanja.

• Kriteriji deformabilnosti stijenske mase zasniva se na

geomehaničkoj (RMR) klasifikaciji stijenske
mase, jednoosnoj tlačnoj čvrstoći stijene i
geološkom indeksu čvrstoće (GSI) stijenske
mase.

• Na osnovi usvojenih kriterija čvrstoće i deformabilnosti
stijenske mase provode se analize stanja naprezanja i
deformacija i analize stabilnosti za potrebe projektiranja
osiguranja podzemnih otvora i zasjeka u stijenskoj masi.
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

DEFINIRANJE KARAKTERISTIKA
STIJENSKE MASE
Stijenska masa - diskontinuirana,

heterogena,
anizotropna i nalaze se u nekom naponskom stanju

Utvrđivanje vrsta i položaja različitih
materijala, kao i njihovih svojstava - geološki
profil i geotehnički model.

• Poboljšanje stijenske mase (Rock Improvement)
podrazumijeva termin koji obuhvaća sve postupke u

cilju poboljšanja mehaničkih značajki i drugih
karakteristika stijenske mase.
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

KLASIFIKACIJE
STIJENSKE
MASE

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE
pregled klasifikacija stijenske mase, kao postupaka za
opisivanje stijenske mase, koje služe kao podloge za
utvrđivanje značajki stijenske mase te projektiranje zahvata
u stijenskoj masi

• Klasifikacija stijenske mase nije zamjena za
projektiranje zahvata u stijenskoj masi!!
• Osim poznavanja značajki stijenske mase,
projektiranje zahtijeva detaljno poznavanje in situ
stanja naprezanja, uvjeta podzemne vode te
redoslijed izvedbe planiranih iskopa
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE
• Terzaghijeva klasifikacija (Terzaghi, 1946);
• Laufferova klasifikacija (Lauffer, 1958);
• Rock Quality Designation klasifikacija (RQD) (Deere et al.,
1967);
• Rock Structure Rating klasifikacija (RSR) (Wickham et al.,
1972);

• Geomehanička klasifikacija (RMR)
(Bieniawski, 1973);
• Q klasifikacija (Rock Tunneling Quality Index) (Barton et
al., 1974);
• Rock Mass Index klasifikacija (RMi) (Palmstrom, 1995)
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• Terzaghijeva klasifikacija (Terzaghi,
1946)- previše generalizira objektivno
stanje kvalitete stijenske mase

• Značaj Laufferove klasifikacije
(Lauffer, 1958) (koncepta vremena
nepodgrađenog iskopa) je u zahtjevima na
skraćenje vremena potrebnog za ugradnju
podgrade.
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• Rock Quality Designation (RQD)
Index, (Deere et al., 1967) informacija o kvaliteti stijenske mase
proizlazi jedino iz opisa danog od strane
geologa i postotka dobivene jezgre.

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• RSR sustav (Wickham et al., 1972) usvaja
dvije glavne kategorije faktora koji utječu na
ponašanje stijenske mase u tunelima:
– geološki parametri (tip stijenske mase,
prosječan razmak pukotina, orijentacija pukotina,
tip diskontinuiteta, glavni smjer rasjeda, smicanja i
preklapanja, značajke stijenske mase, trošenje ili
alteracija ) i

– parametri podgradne konstrukcije (raspon
tunela, smjer napredovanja tunela, metoda iskopa)
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• Geomehanička klasifikacija ili RMR
klasifikacijski sustav (Rock Mass
Rating System), razvio je Bieniawski
tijekom 1972. i 1973 (Bieniawski, 1976,
1989).
• Dvije inačice RMR1976 i RMR1989.

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• Q klasifikacija je zasnovana na
numeričkoj procjeni kvalitete stijenske
mase koja se opisuje sa šest parametara i
to:
• 1. RQD –indeks kvalitete jezgre
• 2. Jn – broj skupova pukotina,
• 3. Jr – indeks hrapavosti pukotina,
• 4. Ja – indeks alteracije pukotina,
• 5. Jw – faktor pukotinske vode i
• 6. SRF – faktor redukcije naprezanja
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• Rock Mass index (RMi)
klasifikacija zasnovana je na selektivnim
dobro utvrđenim geološkim parametrima
stijenske mase dobivenim iz detaljiziranih
terenskih opisa građe stijenske mase

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

GEOMEHANIČKA
ILI RMR
KLASIFIKACIJE
STIJENSKE MASE

RMR KLASIFIKACIJA
Klasifikacijska procedura zasniva se na
određivanju slijedećih šest parametara:
1.Jednoosna čvrstoća stijenskog materijala (ISRM, 1979)
2.RQD indeks (Rock Quality Designation)
3.Razmak pukotina (diskontinuiteta)
4.Stanje pukotina (diskontinuiteta)
5.Uvjeti podzemne vode
6.Orjentacija pukotina (diskontinuiteta).
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
PODJELA STIJENSKE MASE U POJEDINAČNE
STRUKTURNE REGIJE KOJE SE ODVOJENO
KLASIFICIRAJU
GRANICE REGIJA- RASJEDI/ ZDROBLJENE
ZONE/PROMJENA TIPA STIJENSKE MASE

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
-ČVRSTOĆA• Definiranje parametara čvrstoće intaktne
stijene moguće je provesti laboratorijskim
ispitivanjima (PLT) i procjenom.
• Schmidt-ov čekić koristi se za jednostavno i brzo
određivanje približnih vrijednosti jednoosne
tlačne čvrstoće stijene ili određivanje čvrstoće
stijenki diskontinuiteta (korelacijskih odnos visine
odskoka (R) i jednoosne tlačne čvrstoće (sc)

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Terenska procjena
jednoosne
čvrstoće
(Brown,
1981)
DIPLOMSKI
STUDIJ,tlačne
GRAĐEVINSKI
FAKULTET
U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
-RAZMAK DISKONTINUITETA-

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

ZIJEV

RMR KLASIFIKACIJA
-STANJE DISKONTINUITETA -

• Zijev diskontinuiteta se često spominje i
prikuplja kao jedan od parametara
• Diskontinuiteti se s porastom dubine vrlo
brzo potpuno ispunjavaju, uglavnom glinom
ili glinovitim materijalom i kršjem (zijev
nestaje, dok istovremeno širina
diskontinuiteta može ostati vrlo velika)
PRIMJER ŠIROKIH ALI ZATVORENI DISKONTINUITETA
Definicije
zijeva, širine i debljine ispune diskontinuiteta,
Pollak, 2007
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
-STANJE DISKONTINUITETA Shematska
usporedba
prosječne
veličine bloka i
širine
diskontinuiteta

ISPUNA

Pollak, 2007

• Ovisno
o debljini
ispune,dodatni
spriječen
je kontakt
neravnina
Ispunom
se
u inženjerskoj
geologiji
smatra
materijal
koji
Na
svojstva
ispune
utječu
iliobično
opetovani
procesi
trošenja
stijenki diskontinuitet,
diskontinuiteta,
ispunjava
a različit
od osnovne
stijene, bez
ili
dijageneze
koji mogu utjecati
naje
kvalitetu
ispune•obzira
Svojstva
ispune: posmična
čvrstoća,
permeabilnost i
na podrijetlo.
PROCJENJUJEMO
TROŠNOST
ISPUNE
deformabilnost
utječu na
čvrstoću diskontinuiteta
Debljina
ispune utvrđuje
se posmičnu
izravnim mjerenjima
ili procjenama
za(Bieniawski,
svaki sustav 1989).
diskontinuiteta posebno, a bitno je ustanoviti
STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI
njenu min., maks.DIPLOMSKI
i najučestaliju
vrijednost

ISPUNA

RMR KLASIFIKACIJA
-STANJE DISKONTINUITETA -

PRIMJER DISKONTINUITETA BEZ ISPUNE
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Indeks
KLASIFIKACIJA
hrapavosti

RMR
-STANJE DISKONTINUITETA -

HRAPAVOST
• Glatki diskontinuiteti su, uglavnom, vezani za posebne uvjete
sedimentacije ili jače tektonizirane zone u kojima je kretanje
duž diskontinuiteta zagladilo plohe čitavog sustava. Vrlo
hrapavi diskontinuiteti uglavnom su vezani na zone otvorenih
i jako okršenih diskontinuiteta.
• Prema podjeli koju preporučuje ISRM (1978a), hrapavost se
razmatra u metarskom ali i centimetarskom mjerilu
istovremeno.
Karakteristični profili i koeficijenti
hrapavosti (JRC) u 10 cm veličinskom
Tipični profili hrapavosti u metarskom
DIPLOMSKI
FAKULTET
U RIJECI
području
(Barton
& Choubey, 1977)
veličinskom području (ISRM,
1978a)STUDIJ, GRAĐEVINSKI

RMR KLASIFIKACIJA
HRAPAVOST -STANJE DISKONTINUITETA • mjerenjem kutova nagiba na kružnoj ploči različitih
promjera (ISRM, 1978a);
• mjerenjem amplitude hrapavosti na iscrtanom profilu
hrapavosti (Barton & Bandis, 1990);
• mjerenjem amplitude hrapavosti pomoću štapa duljine
90 cm (Piteau, 1970);
• fotogrametrijskim mjerenjima (ISRM, 1978a);
• indirektno, računanjem kutova hrapavosti (i) iz
iscrtanog profila hrapavosti (Turk & Dearman, 1985);
• indirektno, smicanjem duž diskontinuiteta u laboratoriju
ili na terenu i metodom procjene maksimalnog otpora na
smicanje iz profila hrapavosti (ISRM, 1978a).
• Procjenom…
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
- stanje diskontinuiteta-

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA

STANJE PODZEMNE VODE






Suho
Vlažno
Mokro
Kapanje
Tečenje

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Bodovi
ukupno

RMR KLASIFIKACIJA

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

GEOMEHANIČKA ILI RMR
KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

PRIMJER
STADION KANTRIDA

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDALitološki opis: vapnenac, kristalast, -Litološki opis: vapnenac, kristalast,
izražene slojevitosti, sive boje,
izražene slojevitosti, sive boje, raspucan
raspucan i okršen
i okršen
Geološki indeks čvrstoće GSI = 40 - -Geološki indeks čvrstoće GSI = 40 - 50
50 (VB/F)
(VB/F)
Veličina monolita: 0.1 x 0.1 x 0.1 m do-Veličina monolita: 0.1 x 0.1 do 2 x 2 m
2x2x4m
-Pojave nestabilnosti: ispadanje
Pojave nestabilnosti: otvaranje
olabavljenih blokova manjih dimenzija s
subvertikalnih pukotina
vrha kosine
Izmjereni diskontinuiteti: 30/250
-Izmjereni diskontinuiteti: 195/240 (ss);
(ss); 300/760; 5/800;
105/850; 5/680; 215/860

1

2

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDAINŽENJERSKO GEOLOŠKE ZNAČAJKE
• Blok 1
• ulazi podaci za geomehaničku RMR89 klasifikaciju za set
diskontinuiteta 105/850 :
• - jednoosna tlačna čvrstoća: 50 - 100 MPa (procjena)
• - Rock Quality Designation RQD = 50 - 75 %
• - razmak između pukotina: 60 - 200 cm
• - duljina pukotina: 3 - 10 m
• - oblik pukotina: stepeničast (hrapav) I
• - hrapavost stijenki pukotina: JRC= 16 - 18
• - zijev (razmak između stijenki pukotina): 10-100 mm
• - ispuna između stijenki pukotina: djelomična kalcitna prevlaka
• - raspadnutost stijenki pukotina: neznatno raspadnute (WS)

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Blok 1
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stanje diskontinuiteta :
Ulazni podaci

Bodovi

Duljina

3 - 10 m

2

Razmak stijenki

>5 mm

0

Hrapavost JRC

16 - 18

6

tvrda <5 mm ili bez

5

WS

5

Karakteristike
diskontinuiteta

Pukotinska ispuna
Trošnost

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

18 bodova

Blok 1
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stijenu je:
Karakteristike
Ulazni podaci
stijene
Jednoosna čvrstoća 50 - 100 MPa

ISTIRQD
POSTUPAK ZA50
BLOK
- 75 %2

Bodovi
7

Razmak
diskontinuiteta

60 - 200 cm

13
15

Stanje
diskontinuiteta

ukupno

18

Podzemna voda

suho

15

modul deformabilnosti je Em = 13,774 MPa

68 bodova

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDALitološki opis: vapnenac, kristalast,
izražene slojevitosti, u gornjoj zoni Litološki opis: vapnenac, kristalast,
masivan, sive boje, raspucan,
izražene slojevitosti, sive boje, raspucan
mjestimično kavernozan
i okršen
Geološki indeks čvrstoće GSI = 40 - 50Geološki indeks čvrstoće GSI = 40 - 50
(VB/F)
(VB/F)
Veličina monolita: 0.5 x 0.5 x 0.5 m do Veličina
2
monolita: 0.2 x 0.2 x 0.2 m do 2
x2x1m
x2x2m
Pojave nestabilnosti: mogućnost
Pojave nestabilnosti: mogućnost
ispadanja olabavljenih blokova
ispadanja olabavljenih blokova
Izmjereni diskontinuiteti: 190/100 (ss);
Izmjereni diskontinuiteti: 50/720 (ss);
280/820; 345/800;
155/830; 340/670;

3

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

4

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDAINŽENJERSKO GEOLOŠKE ZNAČAJKE
• Blok 3
• ulazi podaci za geomehaničku RMR89 klasifikaciju za set
diskontinuiteta 155/830:
• - jednoosna tlačna čvrstoća: 50-100 MPa (procjena)
• - Rock Quality Designation RQD = 75 - 90 %
• - razmak između pukotina: 60 - 200 cm
• - duljina pukotina: 10 - 20 m
• - oblik pukotina: stepeničast (hrapavo) I
• - hrapavost stijenki pukotina: JRC= 16 - 18
• - zijev (razmak između stijenki pukotina): 10 – 50 mm
• - ispuna između stijenki pukotina: kalcitna prevlaka > 5 mm
• - raspadnutost stijenki pukotina: umjereno raspadnute (WM)

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Blok 3
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stanje diskontinuiteta :
Ulazni podaci

Bodovi

10 - 20 m

1

Razmak stijenki

>5 mm

0

Hrapavost JRC

16 - 18

6

tvrda >5 mm

2

WM

3

Karakteristike
diskontinuiteta
Duljina

Pukotinska ispuna
Trošnost

12 bodova
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Blok 3
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stijenu je:
Karakteristike stijene

Ulazni podaci

Bodovi

Jednoosna čvrstoća

50 - 100 MPa

7

75 - 90 %

17

60 - 200 cm

15

ukupno

12

suho

15

RQD

ISTI POSTUPAK ZA BLOK 4
Razmak
diskontinuiteta

Stanje diskontinuiteta
Podzemna voda

66 bodova
modul deformabilnosti je Em = 14,591 MPa

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDALitološki opis: vapnenac,
kristalast, izražene slojevitosti,
u gornjoj zoni masivan, sive
boje, raspucan, mjestimično
kavernozan
Geološki indeks čvrstoće GSI =
40 - 50 (VB/F)
Veličina monolita: 0.2 x 0.2 x 0.2
m do 2 x 2 x 1 m
Pojave nestabilnosti: mogućnost
ispadanja olabavljenih blokova
Izmjereni diskontinuiteti:
190/110 (ss); 280/800;
345/740;

5

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDAINŽENJERSKO GEOLOŠKE ZNAČAJKE
• Blok 5
• ulazi podaci za geomehaničku RMR89 klasifikaciju (set
190/110):
• - jednoosna tlačna čvrstoća: 50 - 100 MPa (procjena)
• - Rock Quality Designation RQD = 75 - 90 %
• - razmak između pukotina: 20 – 200 cm
• - duljina pukotina: >20 m
• - oblik pukotina: valovit (zaglađen) VI
• - hrapavost stijenki pukotina: JRC= 8-10
• - zijev (razmak između stijenki pukotina): 0.25 – 0.5 mm
• - ispuna između stijenki pukotina: bez ispune
• - raspadnutost stijenki pukotina: neznatno raspadnute (WS)

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Blok 5
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stanje diskontinuiteta :
Ulazni podaci

Bodovi

>20 m

0

0.1 – 1.0 mm

4

8 - 10

3

Pukotinska ispuna

bez

6

Trošnost

WS

5

Karakteristike
diskontinuiteta
Duljina

Razmak stijenki
Hrapavost JRC

18 bodova
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Blok 5
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stijenu je:
Karakteristike stijene

Ulazni podaci

Bodovi

Jednoosna čvrstoća

50 - 100 MPa

7

RQD
Razmak
diskontinuiteta

75 - 90 %
20 - 200 cm

17
13

Stanje
diskontinuiteta

ukupno

18

Podzemna voda

suho

15
70 bodova

modul deformabilnosti je Em = 18,369 MPa

KRITERIJ ČVRSTOĆE

KRITERIJ
ČVRSTOĆE

KRITERIJ ČVRSTOĆE
Stvarni izazov u mehanici stijena predstavlja problem

predviđanja i usvajanja parametara čvrstoće
stijenske mase pri rješavanju inženjerskih problema.

• Ponašanje stijenske mase opisano je
kriterijima čvrstoće i deformabilnosti koji se
zasnivaju na empirijskim saznanjima o
ponašanju stijenske mase.
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KRITERIJI ČVRSTOĆE STIJENSKE MASE
• Hoek–Brownov kriterij čvrstoće stijenske mase je
empirijski kriterij zasnovan na podacima triaksijalnog
ispitivanja stijenske mase.
• Izvorni Hoek–Brownov kriterij čvrstoće stijenske mase
predložen je 1980. godine (Hoek and Brown, 1980a, 1980b) kao

1  3 

m  3 c  s  c

2

m, s -konstante ovisne o karakteristikama stijenske mase,
σc -jednoosna tlačna čvrstoća intaktne stijene.
σ1 -veće glavno naprezanje pri slomu i
σ3 -manje glavno naprezanje pri slomu.
Vrijednost mi može se izračunati iz triaksijalnog pokusa na
uzorcima stijene pri različitim naprezanjima
Za intaktnu stijenu vrijedi da je
Za raspucalu stijensku masu vrijedi da je
s = 1, m = mi
0 ≤ s < 1, m < mi

KRITERIJI ČVRSTOĆE STIJENSKE MASE
• Hoek i Brown stoga su predložili korištenje klasifikacija stijenske mase
za određivanje vrijednosti parametara m i s
Unaprijeđeni Hoek–Brownov kriterij čvrstoće
NEPOREMEĆENA STIJENSKA
MASA

POREMEĆENA STIJENSKA
MASA

RMR 100

m  mi  e

28

RMR 100

m  mi  e

RMR 100

RMR 100

se

9

14

se

6

Aproksimativne vrijednosti kvalitete stijenske mase i parametara stijenske mase za
unaprijeđeni Hoek – Brownov kriterij čvrstoće (Hoek and Brown, 1988)

KRITERIJI ČVRSTOĆE STIJENSKE MASE
• Modificirani Hoek-Brownov kriterij čvrstoće


σ' 3
σ' 1  σ' 3  σ c  m b 
σc







a

mb-vrijednost konstante m za raspucalu stijensku
masu,
a -konstanta ovisna o karakteristikama raspucale
stijenske mase,
σc-jednoosna tlačna čvrstoća intaktne stijenske mase,
σ’1-veće glavno naprezanje pri slomu i
σ’3-manje glavno naprezanje pri slomu
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Procjena vrijednosti mb/mi na osnovi strukture stijenske mase i uvjeta površine
stijenki diskontinuiteta (Hoek et al., 1992)

KRITERIJI ČVRSTOĆE STIJENSKE MASE
• Opći oblik Hoek-Brownovog kriterija čvrstoće (Hoek,
1994; Hoek et al., 1995; Hoek et al., 2002):



σ' 3
σ' 1  σ' 3  σ c  m b 
 s 
σc



a

s- konstanta ovisna o karakteristikama stijenske mase
Za intaktnu stijensku masu, vrijedi da je s = 1 i a = 0.5
Za vrlo slabu kvalitetu stijenske mase, prihvatljiviji je modificirani Hoek–Brownov kriterij
s=0

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Geološki indeks čvrstoće (Geological
Strength Index–GSI

• Procijenjena vrijednosti na osnovi strukture
stijenske mase, značajki intaktne stijene,
uvjeta površine stijenki diskontinuiteta, kao
i uvjeta koji proizlaze iz geometrije
intaktnih dijelova stijene i njihovog
ponašanja pod djelovanjem promjene uvjeta
stanja naprezanja u stijenskoj masi

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Hoek et al., 1998

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Geološki indeks čvrstoće (Geological
Strength Index–GSI
Neporemećena stijenska masa,
GSI > 25
Poremećena stijenska masa,
GSI  100
GSI < 25

mb  mi  e

28

GSI 100

se
a  0 .5

s0

9

a  0 . 65 

GSI
200

Za vrijednost parametara mb, s i a Hoek, Kaiser i Bawden (Hoek et al., 1995) predlažu
izraze u zavisnosti od vrijednosti geološkog indeksa čvrstoće (Geological Strength Index–
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI
GSI).

KRITERIJI ČVRSTOĆE STIJENSKE MASE
• U većini sada dostupnih metoda proračuna za analize
stabilnosti stijenske mase, kao što su metode analize
granične ravnoteže i numeričke metode modeliranja,
čvrstoća stijenske mase izražava se parametrima
Mohr-Coulombovog linearnog kriterija čvrstoće:

τf = c + σ tg
Postoji mogućnost uspostave matematičke veze između
Hoek–Brownovog i Mohr-Coulombovog kriterija čvrstoće
stijenske mase
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Rocscience- RocLab

Ulazni parametri
za proračun

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI


Slide 13

OJAČANJE TLA I STIJENA, DIPLOMSKI STUDIJ,
GRAĐEVINSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U RIJECI

OJAČANJE STIJENSKE MASE (1)

KOLEGIJ: Ojačanje tla i stijena
DIPLOMSKI STUDIJ

SEMINARKSI RADOVI
1.Čavlano tlo
2.Zidovi od mehanički stabiliziranog tla
(MSE zidovi)
3.Primjena vegetacije u sanaciji klizišta

OJAČANJE STIJENSKE MASE

OPĆENITO

POBOLJŠANJE SVOJSTAVA
STIJENSKE MASE
„Povoljne
lokacije” za
izgradnju
iskorištene

Potreba za
korištenjem
„nepovoljnih
lokacija „

RAZVOJ METODA POBOLJŠANJA
(OJAČANJA) SVOJSTAVA TLA I STIJENA

Ojačanjem tla i stijena nastoji se povećati
njihovu čvrstoću, tj. smanjiti deformabilnost.
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

POBOLJŠANJE SVOJSTAVA
STIJENSKE MASE
• Projektiranje zasjeka u stijenskoj masi svodi se na

odabir stabilne geometrije i/ili potrebnih
odgovarajućih mjera podgrađivanja.

• Kriteriji deformabilnosti stijenske mase zasniva se na

geomehaničkoj (RMR) klasifikaciji stijenske
mase, jednoosnoj tlačnoj čvrstoći stijene i
geološkom indeksu čvrstoće (GSI) stijenske
mase.

• Na osnovi usvojenih kriterija čvrstoće i deformabilnosti
stijenske mase provode se analize stanja naprezanja i
deformacija i analize stabilnosti za potrebe projektiranja
osiguranja podzemnih otvora i zasjeka u stijenskoj masi.
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

DEFINIRANJE KARAKTERISTIKA
STIJENSKE MASE
Stijenska masa - diskontinuirana,

heterogena,
anizotropna i nalaze se u nekom naponskom stanju

Utvrđivanje vrsta i položaja različitih
materijala, kao i njihovih svojstava - geološki
profil i geotehnički model.

• Poboljšanje stijenske mase (Rock Improvement)
podrazumijeva termin koji obuhvaća sve postupke u

cilju poboljšanja mehaničkih značajki i drugih
karakteristika stijenske mase.
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

KLASIFIKACIJE
STIJENSKE
MASE

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE
pregled klasifikacija stijenske mase, kao postupaka za
opisivanje stijenske mase, koje služe kao podloge za
utvrđivanje značajki stijenske mase te projektiranje zahvata
u stijenskoj masi

• Klasifikacija stijenske mase nije zamjena za
projektiranje zahvata u stijenskoj masi!!
• Osim poznavanja značajki stijenske mase,
projektiranje zahtijeva detaljno poznavanje in situ
stanja naprezanja, uvjeta podzemne vode te
redoslijed izvedbe planiranih iskopa
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE
• Terzaghijeva klasifikacija (Terzaghi, 1946);
• Laufferova klasifikacija (Lauffer, 1958);
• Rock Quality Designation klasifikacija (RQD) (Deere et al.,
1967);
• Rock Structure Rating klasifikacija (RSR) (Wickham et al.,
1972);

• Geomehanička klasifikacija (RMR)
(Bieniawski, 1973);
• Q klasifikacija (Rock Tunneling Quality Index) (Barton et
al., 1974);
• Rock Mass Index klasifikacija (RMi) (Palmstrom, 1995)
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• Terzaghijeva klasifikacija (Terzaghi,
1946)- previše generalizira objektivno
stanje kvalitete stijenske mase

• Značaj Laufferove klasifikacije
(Lauffer, 1958) (koncepta vremena
nepodgrađenog iskopa) je u zahtjevima na
skraćenje vremena potrebnog za ugradnju
podgrade.
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• Rock Quality Designation (RQD)
Index, (Deere et al., 1967) informacija o kvaliteti stijenske mase
proizlazi jedino iz opisa danog od strane
geologa i postotka dobivene jezgre.

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• RSR sustav (Wickham et al., 1972) usvaja
dvije glavne kategorije faktora koji utječu na
ponašanje stijenske mase u tunelima:
– geološki parametri (tip stijenske mase,
prosječan razmak pukotina, orijentacija pukotina,
tip diskontinuiteta, glavni smjer rasjeda, smicanja i
preklapanja, značajke stijenske mase, trošenje ili
alteracija ) i

– parametri podgradne konstrukcije (raspon
tunela, smjer napredovanja tunela, metoda iskopa)
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• Geomehanička klasifikacija ili RMR
klasifikacijski sustav (Rock Mass
Rating System), razvio je Bieniawski
tijekom 1972. i 1973 (Bieniawski, 1976,
1989).
• Dvije inačice RMR1976 i RMR1989.

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• Q klasifikacija je zasnovana na
numeričkoj procjeni kvalitete stijenske
mase koja se opisuje sa šest parametara i
to:
• 1. RQD –indeks kvalitete jezgre
• 2. Jn – broj skupova pukotina,
• 3. Jr – indeks hrapavosti pukotina,
• 4. Ja – indeks alteracije pukotina,
• 5. Jw – faktor pukotinske vode i
• 6. SRF – faktor redukcije naprezanja
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• Rock Mass index (RMi)
klasifikacija zasnovana je na selektivnim
dobro utvrđenim geološkim parametrima
stijenske mase dobivenim iz detaljiziranih
terenskih opisa građe stijenske mase

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

GEOMEHANIČKA
ILI RMR
KLASIFIKACIJE
STIJENSKE MASE

RMR KLASIFIKACIJA
Klasifikacijska procedura zasniva se na
određivanju slijedećih šest parametara:
1.Jednoosna čvrstoća stijenskog materijala (ISRM, 1979)
2.RQD indeks (Rock Quality Designation)
3.Razmak pukotina (diskontinuiteta)
4.Stanje pukotina (diskontinuiteta)
5.Uvjeti podzemne vode
6.Orjentacija pukotina (diskontinuiteta).
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
PODJELA STIJENSKE MASE U POJEDINAČNE
STRUKTURNE REGIJE KOJE SE ODVOJENO
KLASIFICIRAJU
GRANICE REGIJA- RASJEDI/ ZDROBLJENE
ZONE/PROMJENA TIPA STIJENSKE MASE

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
-ČVRSTOĆA• Definiranje parametara čvrstoće intaktne
stijene moguće je provesti laboratorijskim
ispitivanjima (PLT) i procjenom.
• Schmidt-ov čekić koristi se za jednostavno i brzo
određivanje približnih vrijednosti jednoosne
tlačne čvrstoće stijene ili određivanje čvrstoće
stijenki diskontinuiteta (korelacijskih odnos visine
odskoka (R) i jednoosne tlačne čvrstoće (sc)

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Terenska procjena
jednoosne
čvrstoće
(Brown,
1981)
DIPLOMSKI
STUDIJ,tlačne
GRAĐEVINSKI
FAKULTET
U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
-RAZMAK DISKONTINUITETA-

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

ZIJEV

RMR KLASIFIKACIJA
-STANJE DISKONTINUITETA -

• Zijev diskontinuiteta se često spominje i
prikuplja kao jedan od parametara
• Diskontinuiteti se s porastom dubine vrlo
brzo potpuno ispunjavaju, uglavnom glinom
ili glinovitim materijalom i kršjem (zijev
nestaje, dok istovremeno širina
diskontinuiteta može ostati vrlo velika)
PRIMJER ŠIROKIH ALI ZATVORENI DISKONTINUITETA
Definicije
zijeva, širine i debljine ispune diskontinuiteta,
Pollak, 2007
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
-STANJE DISKONTINUITETA Shematska
usporedba
prosječne
veličine bloka i
širine
diskontinuiteta

ISPUNA

Pollak, 2007

• Ovisno
o debljini
ispune,dodatni
spriječen
je kontakt
neravnina
Ispunom
se
u inženjerskoj
geologiji
smatra
materijal
koji
Na
svojstva
ispune
utječu
iliobično
opetovani
procesi
trošenja
stijenki diskontinuitet,
diskontinuiteta,
ispunjava
a različit
od osnovne
stijene, bez
ili
dijageneze
koji mogu utjecati
naje
kvalitetu
ispune•obzira
Svojstva
ispune: posmična
čvrstoća,
permeabilnost i
na podrijetlo.
PROCJENJUJEMO
TROŠNOST
ISPUNE
deformabilnost
utječu na
čvrstoću diskontinuiteta
Debljina
ispune utvrđuje
se posmičnu
izravnim mjerenjima
ili procjenama
za(Bieniawski,
svaki sustav 1989).
diskontinuiteta posebno, a bitno je ustanoviti
STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI
njenu min., maks.DIPLOMSKI
i najučestaliju
vrijednost

ISPUNA

RMR KLASIFIKACIJA
-STANJE DISKONTINUITETA -

PRIMJER DISKONTINUITETA BEZ ISPUNE
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Indeks
KLASIFIKACIJA
hrapavosti

RMR
-STANJE DISKONTINUITETA -

HRAPAVOST
• Glatki diskontinuiteti su, uglavnom, vezani za posebne uvjete
sedimentacije ili jače tektonizirane zone u kojima je kretanje
duž diskontinuiteta zagladilo plohe čitavog sustava. Vrlo
hrapavi diskontinuiteti uglavnom su vezani na zone otvorenih
i jako okršenih diskontinuiteta.
• Prema podjeli koju preporučuje ISRM (1978a), hrapavost se
razmatra u metarskom ali i centimetarskom mjerilu
istovremeno.
Karakteristični profili i koeficijenti
hrapavosti (JRC) u 10 cm veličinskom
Tipični profili hrapavosti u metarskom
DIPLOMSKI
FAKULTET
U RIJECI
području
(Barton
& Choubey, 1977)
veličinskom području (ISRM,
1978a)STUDIJ, GRAĐEVINSKI

RMR KLASIFIKACIJA
HRAPAVOST -STANJE DISKONTINUITETA • mjerenjem kutova nagiba na kružnoj ploči različitih
promjera (ISRM, 1978a);
• mjerenjem amplitude hrapavosti na iscrtanom profilu
hrapavosti (Barton & Bandis, 1990);
• mjerenjem amplitude hrapavosti pomoću štapa duljine
90 cm (Piteau, 1970);
• fotogrametrijskim mjerenjima (ISRM, 1978a);
• indirektno, računanjem kutova hrapavosti (i) iz
iscrtanog profila hrapavosti (Turk & Dearman, 1985);
• indirektno, smicanjem duž diskontinuiteta u laboratoriju
ili na terenu i metodom procjene maksimalnog otpora na
smicanje iz profila hrapavosti (ISRM, 1978a).
• Procjenom…
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
- stanje diskontinuiteta-

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA

STANJE PODZEMNE VODE






Suho
Vlažno
Mokro
Kapanje
Tečenje

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Bodovi
ukupno

RMR KLASIFIKACIJA

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

GEOMEHANIČKA ILI RMR
KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

PRIMJER
STADION KANTRIDA

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDALitološki opis: vapnenac, kristalast, -Litološki opis: vapnenac, kristalast,
izražene slojevitosti, sive boje,
izražene slojevitosti, sive boje, raspucan
raspucan i okršen
i okršen
Geološki indeks čvrstoće GSI = 40 - -Geološki indeks čvrstoće GSI = 40 - 50
50 (VB/F)
(VB/F)
Veličina monolita: 0.1 x 0.1 x 0.1 m do-Veličina monolita: 0.1 x 0.1 do 2 x 2 m
2x2x4m
-Pojave nestabilnosti: ispadanje
Pojave nestabilnosti: otvaranje
olabavljenih blokova manjih dimenzija s
subvertikalnih pukotina
vrha kosine
Izmjereni diskontinuiteti: 30/250
-Izmjereni diskontinuiteti: 195/240 (ss);
(ss); 300/760; 5/800;
105/850; 5/680; 215/860

1

2

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDAINŽENJERSKO GEOLOŠKE ZNAČAJKE
• Blok 1
• ulazi podaci za geomehaničku RMR89 klasifikaciju za set
diskontinuiteta 105/850 :
• - jednoosna tlačna čvrstoća: 50 - 100 MPa (procjena)
• - Rock Quality Designation RQD = 50 - 75 %
• - razmak između pukotina: 60 - 200 cm
• - duljina pukotina: 3 - 10 m
• - oblik pukotina: stepeničast (hrapav) I
• - hrapavost stijenki pukotina: JRC= 16 - 18
• - zijev (razmak između stijenki pukotina): 10-100 mm
• - ispuna između stijenki pukotina: djelomična kalcitna prevlaka
• - raspadnutost stijenki pukotina: neznatno raspadnute (WS)

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Blok 1
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stanje diskontinuiteta :
Ulazni podaci

Bodovi

Duljina

3 - 10 m

2

Razmak stijenki

>5 mm

0

Hrapavost JRC

16 - 18

6

tvrda <5 mm ili bez

5

WS

5

Karakteristike
diskontinuiteta

Pukotinska ispuna
Trošnost

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

18 bodova

Blok 1
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stijenu je:
Karakteristike
Ulazni podaci
stijene
Jednoosna čvrstoća 50 - 100 MPa

ISTIRQD
POSTUPAK ZA50
BLOK
- 75 %2

Bodovi
7

Razmak
diskontinuiteta

60 - 200 cm

13
15

Stanje
diskontinuiteta

ukupno

18

Podzemna voda

suho

15

modul deformabilnosti je Em = 13,774 MPa

68 bodova

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDALitološki opis: vapnenac, kristalast,
izražene slojevitosti, u gornjoj zoni Litološki opis: vapnenac, kristalast,
masivan, sive boje, raspucan,
izražene slojevitosti, sive boje, raspucan
mjestimično kavernozan
i okršen
Geološki indeks čvrstoće GSI = 40 - 50Geološki indeks čvrstoće GSI = 40 - 50
(VB/F)
(VB/F)
Veličina monolita: 0.5 x 0.5 x 0.5 m do Veličina
2
monolita: 0.2 x 0.2 x 0.2 m do 2
x2x1m
x2x2m
Pojave nestabilnosti: mogućnost
Pojave nestabilnosti: mogućnost
ispadanja olabavljenih blokova
ispadanja olabavljenih blokova
Izmjereni diskontinuiteti: 190/100 (ss);
Izmjereni diskontinuiteti: 50/720 (ss);
280/820; 345/800;
155/830; 340/670;

3

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

4

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDAINŽENJERSKO GEOLOŠKE ZNAČAJKE
• Blok 3
• ulazi podaci za geomehaničku RMR89 klasifikaciju za set
diskontinuiteta 155/830:
• - jednoosna tlačna čvrstoća: 50-100 MPa (procjena)
• - Rock Quality Designation RQD = 75 - 90 %
• - razmak između pukotina: 60 - 200 cm
• - duljina pukotina: 10 - 20 m
• - oblik pukotina: stepeničast (hrapavo) I
• - hrapavost stijenki pukotina: JRC= 16 - 18
• - zijev (razmak između stijenki pukotina): 10 – 50 mm
• - ispuna između stijenki pukotina: kalcitna prevlaka > 5 mm
• - raspadnutost stijenki pukotina: umjereno raspadnute (WM)

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Blok 3
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stanje diskontinuiteta :
Ulazni podaci

Bodovi

10 - 20 m

1

Razmak stijenki

>5 mm

0

Hrapavost JRC

16 - 18

6

tvrda >5 mm

2

WM

3

Karakteristike
diskontinuiteta
Duljina

Pukotinska ispuna
Trošnost

12 bodova
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Blok 3
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stijenu je:
Karakteristike stijene

Ulazni podaci

Bodovi

Jednoosna čvrstoća

50 - 100 MPa

7

75 - 90 %

17

60 - 200 cm

15

ukupno

12

suho

15

RQD

ISTI POSTUPAK ZA BLOK 4
Razmak
diskontinuiteta

Stanje diskontinuiteta
Podzemna voda

66 bodova
modul deformabilnosti je Em = 14,591 MPa

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDALitološki opis: vapnenac,
kristalast, izražene slojevitosti,
u gornjoj zoni masivan, sive
boje, raspucan, mjestimično
kavernozan
Geološki indeks čvrstoće GSI =
40 - 50 (VB/F)
Veličina monolita: 0.2 x 0.2 x 0.2
m do 2 x 2 x 1 m
Pojave nestabilnosti: mogućnost
ispadanja olabavljenih blokova
Izmjereni diskontinuiteti:
190/110 (ss); 280/800;
345/740;

5

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDAINŽENJERSKO GEOLOŠKE ZNAČAJKE
• Blok 5
• ulazi podaci za geomehaničku RMR89 klasifikaciju (set
190/110):
• - jednoosna tlačna čvrstoća: 50 - 100 MPa (procjena)
• - Rock Quality Designation RQD = 75 - 90 %
• - razmak između pukotina: 20 – 200 cm
• - duljina pukotina: >20 m
• - oblik pukotina: valovit (zaglađen) VI
• - hrapavost stijenki pukotina: JRC= 8-10
• - zijev (razmak između stijenki pukotina): 0.25 – 0.5 mm
• - ispuna između stijenki pukotina: bez ispune
• - raspadnutost stijenki pukotina: neznatno raspadnute (WS)

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Blok 5
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stanje diskontinuiteta :
Ulazni podaci

Bodovi

>20 m

0

0.1 – 1.0 mm

4

8 - 10

3

Pukotinska ispuna

bez

6

Trošnost

WS

5

Karakteristike
diskontinuiteta
Duljina

Razmak stijenki
Hrapavost JRC

18 bodova
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Blok 5
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stijenu je:
Karakteristike stijene

Ulazni podaci

Bodovi

Jednoosna čvrstoća

50 - 100 MPa

7

RQD
Razmak
diskontinuiteta

75 - 90 %
20 - 200 cm

17
13

Stanje
diskontinuiteta

ukupno

18

Podzemna voda

suho

15
70 bodova

modul deformabilnosti je Em = 18,369 MPa

KRITERIJ ČVRSTOĆE

KRITERIJ
ČVRSTOĆE

KRITERIJ ČVRSTOĆE
Stvarni izazov u mehanici stijena predstavlja problem

predviđanja i usvajanja parametara čvrstoće
stijenske mase pri rješavanju inženjerskih problema.

• Ponašanje stijenske mase opisano je
kriterijima čvrstoće i deformabilnosti koji se
zasnivaju na empirijskim saznanjima o
ponašanju stijenske mase.
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KRITERIJI ČVRSTOĆE STIJENSKE MASE
• Hoek–Brownov kriterij čvrstoće stijenske mase je
empirijski kriterij zasnovan na podacima triaksijalnog
ispitivanja stijenske mase.
• Izvorni Hoek–Brownov kriterij čvrstoće stijenske mase
predložen je 1980. godine (Hoek and Brown, 1980a, 1980b) kao

1  3 

m  3 c  s  c

2

m, s -konstante ovisne o karakteristikama stijenske mase,
σc -jednoosna tlačna čvrstoća intaktne stijene.
σ1 -veće glavno naprezanje pri slomu i
σ3 -manje glavno naprezanje pri slomu.
Vrijednost mi može se izračunati iz triaksijalnog pokusa na
uzorcima stijene pri različitim naprezanjima
Za intaktnu stijenu vrijedi da je
Za raspucalu stijensku masu vrijedi da je
s = 1, m = mi
0 ≤ s < 1, m < mi

KRITERIJI ČVRSTOĆE STIJENSKE MASE
• Hoek i Brown stoga su predložili korištenje klasifikacija stijenske mase
za određivanje vrijednosti parametara m i s
Unaprijeđeni Hoek–Brownov kriterij čvrstoće
NEPOREMEĆENA STIJENSKA
MASA

POREMEĆENA STIJENSKA
MASA

RMR 100

m  mi  e

28

RMR 100

m  mi  e

RMR 100

RMR 100

se

9

14

se

6

Aproksimativne vrijednosti kvalitete stijenske mase i parametara stijenske mase za
unaprijeđeni Hoek – Brownov kriterij čvrstoće (Hoek and Brown, 1988)

KRITERIJI ČVRSTOĆE STIJENSKE MASE
• Modificirani Hoek-Brownov kriterij čvrstoće


σ' 3
σ' 1  σ' 3  σ c  m b 
σc







a

mb-vrijednost konstante m za raspucalu stijensku
masu,
a -konstanta ovisna o karakteristikama raspucale
stijenske mase,
σc-jednoosna tlačna čvrstoća intaktne stijenske mase,
σ’1-veće glavno naprezanje pri slomu i
σ’3-manje glavno naprezanje pri slomu
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Procjena vrijednosti mb/mi na osnovi strukture stijenske mase i uvjeta površine
stijenki diskontinuiteta (Hoek et al., 1992)

KRITERIJI ČVRSTOĆE STIJENSKE MASE
• Opći oblik Hoek-Brownovog kriterija čvrstoće (Hoek,
1994; Hoek et al., 1995; Hoek et al., 2002):



σ' 3
σ' 1  σ' 3  σ c  m b 
 s 
σc



a

s- konstanta ovisna o karakteristikama stijenske mase
Za intaktnu stijensku masu, vrijedi da je s = 1 i a = 0.5
Za vrlo slabu kvalitetu stijenske mase, prihvatljiviji je modificirani Hoek–Brownov kriterij
s=0

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Geološki indeks čvrstoće (Geological
Strength Index–GSI

• Procijenjena vrijednosti na osnovi strukture
stijenske mase, značajki intaktne stijene,
uvjeta površine stijenki diskontinuiteta, kao
i uvjeta koji proizlaze iz geometrije
intaktnih dijelova stijene i njihovog
ponašanja pod djelovanjem promjene uvjeta
stanja naprezanja u stijenskoj masi

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Hoek et al., 1998

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Geološki indeks čvrstoće (Geological
Strength Index–GSI
Neporemećena stijenska masa,
GSI > 25
Poremećena stijenska masa,
GSI  100
GSI < 25

mb  mi  e

28

GSI 100

se
a  0 .5

s0

9

a  0 . 65 

GSI
200

Za vrijednost parametara mb, s i a Hoek, Kaiser i Bawden (Hoek et al., 1995) predlažu
izraze u zavisnosti od vrijednosti geološkog indeksa čvrstoće (Geological Strength Index–
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI
GSI).

KRITERIJI ČVRSTOĆE STIJENSKE MASE
• U većini sada dostupnih metoda proračuna za analize
stabilnosti stijenske mase, kao što su metode analize
granične ravnoteže i numeričke metode modeliranja,
čvrstoća stijenske mase izražava se parametrima
Mohr-Coulombovog linearnog kriterija čvrstoće:

τf = c + σ tg
Postoji mogućnost uspostave matematičke veze između
Hoek–Brownovog i Mohr-Coulombovog kriterija čvrstoće
stijenske mase
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Rocscience- RocLab

Ulazni parametri
za proračun

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI


Slide 14

OJAČANJE TLA I STIJENA, DIPLOMSKI STUDIJ,
GRAĐEVINSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U RIJECI

OJAČANJE STIJENSKE MASE (1)

KOLEGIJ: Ojačanje tla i stijena
DIPLOMSKI STUDIJ

SEMINARKSI RADOVI
1.Čavlano tlo
2.Zidovi od mehanički stabiliziranog tla
(MSE zidovi)
3.Primjena vegetacije u sanaciji klizišta

OJAČANJE STIJENSKE MASE

OPĆENITO

POBOLJŠANJE SVOJSTAVA
STIJENSKE MASE
„Povoljne
lokacije” za
izgradnju
iskorištene

Potreba za
korištenjem
„nepovoljnih
lokacija „

RAZVOJ METODA POBOLJŠANJA
(OJAČANJA) SVOJSTAVA TLA I STIJENA

Ojačanjem tla i stijena nastoji se povećati
njihovu čvrstoću, tj. smanjiti deformabilnost.
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

POBOLJŠANJE SVOJSTAVA
STIJENSKE MASE
• Projektiranje zasjeka u stijenskoj masi svodi se na

odabir stabilne geometrije i/ili potrebnih
odgovarajućih mjera podgrađivanja.

• Kriteriji deformabilnosti stijenske mase zasniva se na

geomehaničkoj (RMR) klasifikaciji stijenske
mase, jednoosnoj tlačnoj čvrstoći stijene i
geološkom indeksu čvrstoće (GSI) stijenske
mase.

• Na osnovi usvojenih kriterija čvrstoće i deformabilnosti
stijenske mase provode se analize stanja naprezanja i
deformacija i analize stabilnosti za potrebe projektiranja
osiguranja podzemnih otvora i zasjeka u stijenskoj masi.
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

DEFINIRANJE KARAKTERISTIKA
STIJENSKE MASE
Stijenska masa - diskontinuirana,

heterogena,
anizotropna i nalaze se u nekom naponskom stanju

Utvrđivanje vrsta i položaja različitih
materijala, kao i njihovih svojstava - geološki
profil i geotehnički model.

• Poboljšanje stijenske mase (Rock Improvement)
podrazumijeva termin koji obuhvaća sve postupke u

cilju poboljšanja mehaničkih značajki i drugih
karakteristika stijenske mase.
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

KLASIFIKACIJE
STIJENSKE
MASE

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE
pregled klasifikacija stijenske mase, kao postupaka za
opisivanje stijenske mase, koje služe kao podloge za
utvrđivanje značajki stijenske mase te projektiranje zahvata
u stijenskoj masi

• Klasifikacija stijenske mase nije zamjena za
projektiranje zahvata u stijenskoj masi!!
• Osim poznavanja značajki stijenske mase,
projektiranje zahtijeva detaljno poznavanje in situ
stanja naprezanja, uvjeta podzemne vode te
redoslijed izvedbe planiranih iskopa
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE
• Terzaghijeva klasifikacija (Terzaghi, 1946);
• Laufferova klasifikacija (Lauffer, 1958);
• Rock Quality Designation klasifikacija (RQD) (Deere et al.,
1967);
• Rock Structure Rating klasifikacija (RSR) (Wickham et al.,
1972);

• Geomehanička klasifikacija (RMR)
(Bieniawski, 1973);
• Q klasifikacija (Rock Tunneling Quality Index) (Barton et
al., 1974);
• Rock Mass Index klasifikacija (RMi) (Palmstrom, 1995)
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• Terzaghijeva klasifikacija (Terzaghi,
1946)- previše generalizira objektivno
stanje kvalitete stijenske mase

• Značaj Laufferove klasifikacije
(Lauffer, 1958) (koncepta vremena
nepodgrađenog iskopa) je u zahtjevima na
skraćenje vremena potrebnog za ugradnju
podgrade.
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• Rock Quality Designation (RQD)
Index, (Deere et al., 1967) informacija o kvaliteti stijenske mase
proizlazi jedino iz opisa danog od strane
geologa i postotka dobivene jezgre.

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• RSR sustav (Wickham et al., 1972) usvaja
dvije glavne kategorije faktora koji utječu na
ponašanje stijenske mase u tunelima:
– geološki parametri (tip stijenske mase,
prosječan razmak pukotina, orijentacija pukotina,
tip diskontinuiteta, glavni smjer rasjeda, smicanja i
preklapanja, značajke stijenske mase, trošenje ili
alteracija ) i

– parametri podgradne konstrukcije (raspon
tunela, smjer napredovanja tunela, metoda iskopa)
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• Geomehanička klasifikacija ili RMR
klasifikacijski sustav (Rock Mass
Rating System), razvio je Bieniawski
tijekom 1972. i 1973 (Bieniawski, 1976,
1989).
• Dvije inačice RMR1976 i RMR1989.

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• Q klasifikacija je zasnovana na
numeričkoj procjeni kvalitete stijenske
mase koja se opisuje sa šest parametara i
to:
• 1. RQD –indeks kvalitete jezgre
• 2. Jn – broj skupova pukotina,
• 3. Jr – indeks hrapavosti pukotina,
• 4. Ja – indeks alteracije pukotina,
• 5. Jw – faktor pukotinske vode i
• 6. SRF – faktor redukcije naprezanja
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• Rock Mass index (RMi)
klasifikacija zasnovana je na selektivnim
dobro utvrđenim geološkim parametrima
stijenske mase dobivenim iz detaljiziranih
terenskih opisa građe stijenske mase

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

GEOMEHANIČKA
ILI RMR
KLASIFIKACIJE
STIJENSKE MASE

RMR KLASIFIKACIJA
Klasifikacijska procedura zasniva se na
određivanju slijedećih šest parametara:
1.Jednoosna čvrstoća stijenskog materijala (ISRM, 1979)
2.RQD indeks (Rock Quality Designation)
3.Razmak pukotina (diskontinuiteta)
4.Stanje pukotina (diskontinuiteta)
5.Uvjeti podzemne vode
6.Orjentacija pukotina (diskontinuiteta).
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
PODJELA STIJENSKE MASE U POJEDINAČNE
STRUKTURNE REGIJE KOJE SE ODVOJENO
KLASIFICIRAJU
GRANICE REGIJA- RASJEDI/ ZDROBLJENE
ZONE/PROMJENA TIPA STIJENSKE MASE

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
-ČVRSTOĆA• Definiranje parametara čvrstoće intaktne
stijene moguće je provesti laboratorijskim
ispitivanjima (PLT) i procjenom.
• Schmidt-ov čekić koristi se za jednostavno i brzo
određivanje približnih vrijednosti jednoosne
tlačne čvrstoće stijene ili određivanje čvrstoće
stijenki diskontinuiteta (korelacijskih odnos visine
odskoka (R) i jednoosne tlačne čvrstoće (sc)

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Terenska procjena
jednoosne
čvrstoće
(Brown,
1981)
DIPLOMSKI
STUDIJ,tlačne
GRAĐEVINSKI
FAKULTET
U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
-RAZMAK DISKONTINUITETA-

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

ZIJEV

RMR KLASIFIKACIJA
-STANJE DISKONTINUITETA -

• Zijev diskontinuiteta se često spominje i
prikuplja kao jedan od parametara
• Diskontinuiteti se s porastom dubine vrlo
brzo potpuno ispunjavaju, uglavnom glinom
ili glinovitim materijalom i kršjem (zijev
nestaje, dok istovremeno širina
diskontinuiteta može ostati vrlo velika)
PRIMJER ŠIROKIH ALI ZATVORENI DISKONTINUITETA
Definicije
zijeva, širine i debljine ispune diskontinuiteta,
Pollak, 2007
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
-STANJE DISKONTINUITETA Shematska
usporedba
prosječne
veličine bloka i
širine
diskontinuiteta

ISPUNA

Pollak, 2007

• Ovisno
o debljini
ispune,dodatni
spriječen
je kontakt
neravnina
Ispunom
se
u inženjerskoj
geologiji
smatra
materijal
koji
Na
svojstva
ispune
utječu
iliobično
opetovani
procesi
trošenja
stijenki diskontinuitet,
diskontinuiteta,
ispunjava
a različit
od osnovne
stijene, bez
ili
dijageneze
koji mogu utjecati
naje
kvalitetu
ispune•obzira
Svojstva
ispune: posmična
čvrstoća,
permeabilnost i
na podrijetlo.
PROCJENJUJEMO
TROŠNOST
ISPUNE
deformabilnost
utječu na
čvrstoću diskontinuiteta
Debljina
ispune utvrđuje
se posmičnu
izravnim mjerenjima
ili procjenama
za(Bieniawski,
svaki sustav 1989).
diskontinuiteta posebno, a bitno je ustanoviti
STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI
njenu min., maks.DIPLOMSKI
i najučestaliju
vrijednost

ISPUNA

RMR KLASIFIKACIJA
-STANJE DISKONTINUITETA -

PRIMJER DISKONTINUITETA BEZ ISPUNE
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Indeks
KLASIFIKACIJA
hrapavosti

RMR
-STANJE DISKONTINUITETA -

HRAPAVOST
• Glatki diskontinuiteti su, uglavnom, vezani za posebne uvjete
sedimentacije ili jače tektonizirane zone u kojima je kretanje
duž diskontinuiteta zagladilo plohe čitavog sustava. Vrlo
hrapavi diskontinuiteti uglavnom su vezani na zone otvorenih
i jako okršenih diskontinuiteta.
• Prema podjeli koju preporučuje ISRM (1978a), hrapavost se
razmatra u metarskom ali i centimetarskom mjerilu
istovremeno.
Karakteristični profili i koeficijenti
hrapavosti (JRC) u 10 cm veličinskom
Tipični profili hrapavosti u metarskom
DIPLOMSKI
FAKULTET
U RIJECI
području
(Barton
& Choubey, 1977)
veličinskom području (ISRM,
1978a)STUDIJ, GRAĐEVINSKI

RMR KLASIFIKACIJA
HRAPAVOST -STANJE DISKONTINUITETA • mjerenjem kutova nagiba na kružnoj ploči različitih
promjera (ISRM, 1978a);
• mjerenjem amplitude hrapavosti na iscrtanom profilu
hrapavosti (Barton & Bandis, 1990);
• mjerenjem amplitude hrapavosti pomoću štapa duljine
90 cm (Piteau, 1970);
• fotogrametrijskim mjerenjima (ISRM, 1978a);
• indirektno, računanjem kutova hrapavosti (i) iz
iscrtanog profila hrapavosti (Turk & Dearman, 1985);
• indirektno, smicanjem duž diskontinuiteta u laboratoriju
ili na terenu i metodom procjene maksimalnog otpora na
smicanje iz profila hrapavosti (ISRM, 1978a).
• Procjenom…
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
- stanje diskontinuiteta-

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA

STANJE PODZEMNE VODE






Suho
Vlažno
Mokro
Kapanje
Tečenje

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Bodovi
ukupno

RMR KLASIFIKACIJA

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

GEOMEHANIČKA ILI RMR
KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

PRIMJER
STADION KANTRIDA

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDALitološki opis: vapnenac, kristalast, -Litološki opis: vapnenac, kristalast,
izražene slojevitosti, sive boje,
izražene slojevitosti, sive boje, raspucan
raspucan i okršen
i okršen
Geološki indeks čvrstoće GSI = 40 - -Geološki indeks čvrstoće GSI = 40 - 50
50 (VB/F)
(VB/F)
Veličina monolita: 0.1 x 0.1 x 0.1 m do-Veličina monolita: 0.1 x 0.1 do 2 x 2 m
2x2x4m
-Pojave nestabilnosti: ispadanje
Pojave nestabilnosti: otvaranje
olabavljenih blokova manjih dimenzija s
subvertikalnih pukotina
vrha kosine
Izmjereni diskontinuiteti: 30/250
-Izmjereni diskontinuiteti: 195/240 (ss);
(ss); 300/760; 5/800;
105/850; 5/680; 215/860

1

2

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDAINŽENJERSKO GEOLOŠKE ZNAČAJKE
• Blok 1
• ulazi podaci za geomehaničku RMR89 klasifikaciju za set
diskontinuiteta 105/850 :
• - jednoosna tlačna čvrstoća: 50 - 100 MPa (procjena)
• - Rock Quality Designation RQD = 50 - 75 %
• - razmak između pukotina: 60 - 200 cm
• - duljina pukotina: 3 - 10 m
• - oblik pukotina: stepeničast (hrapav) I
• - hrapavost stijenki pukotina: JRC= 16 - 18
• - zijev (razmak između stijenki pukotina): 10-100 mm
• - ispuna između stijenki pukotina: djelomična kalcitna prevlaka
• - raspadnutost stijenki pukotina: neznatno raspadnute (WS)

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Blok 1
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stanje diskontinuiteta :
Ulazni podaci

Bodovi

Duljina

3 - 10 m

2

Razmak stijenki

>5 mm

0

Hrapavost JRC

16 - 18

6

tvrda <5 mm ili bez

5

WS

5

Karakteristike
diskontinuiteta

Pukotinska ispuna
Trošnost

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

18 bodova

Blok 1
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stijenu je:
Karakteristike
Ulazni podaci
stijene
Jednoosna čvrstoća 50 - 100 MPa

ISTIRQD
POSTUPAK ZA50
BLOK
- 75 %2

Bodovi
7

Razmak
diskontinuiteta

60 - 200 cm

13
15

Stanje
diskontinuiteta

ukupno

18

Podzemna voda

suho

15

modul deformabilnosti je Em = 13,774 MPa

68 bodova

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDALitološki opis: vapnenac, kristalast,
izražene slojevitosti, u gornjoj zoni Litološki opis: vapnenac, kristalast,
masivan, sive boje, raspucan,
izražene slojevitosti, sive boje, raspucan
mjestimično kavernozan
i okršen
Geološki indeks čvrstoće GSI = 40 - 50Geološki indeks čvrstoće GSI = 40 - 50
(VB/F)
(VB/F)
Veličina monolita: 0.5 x 0.5 x 0.5 m do Veličina
2
monolita: 0.2 x 0.2 x 0.2 m do 2
x2x1m
x2x2m
Pojave nestabilnosti: mogućnost
Pojave nestabilnosti: mogućnost
ispadanja olabavljenih blokova
ispadanja olabavljenih blokova
Izmjereni diskontinuiteti: 190/100 (ss);
Izmjereni diskontinuiteti: 50/720 (ss);
280/820; 345/800;
155/830; 340/670;

3

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

4

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDAINŽENJERSKO GEOLOŠKE ZNAČAJKE
• Blok 3
• ulazi podaci za geomehaničku RMR89 klasifikaciju za set
diskontinuiteta 155/830:
• - jednoosna tlačna čvrstoća: 50-100 MPa (procjena)
• - Rock Quality Designation RQD = 75 - 90 %
• - razmak između pukotina: 60 - 200 cm
• - duljina pukotina: 10 - 20 m
• - oblik pukotina: stepeničast (hrapavo) I
• - hrapavost stijenki pukotina: JRC= 16 - 18
• - zijev (razmak između stijenki pukotina): 10 – 50 mm
• - ispuna između stijenki pukotina: kalcitna prevlaka > 5 mm
• - raspadnutost stijenki pukotina: umjereno raspadnute (WM)

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Blok 3
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stanje diskontinuiteta :
Ulazni podaci

Bodovi

10 - 20 m

1

Razmak stijenki

>5 mm

0

Hrapavost JRC

16 - 18

6

tvrda >5 mm

2

WM

3

Karakteristike
diskontinuiteta
Duljina

Pukotinska ispuna
Trošnost

12 bodova
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Blok 3
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stijenu je:
Karakteristike stijene

Ulazni podaci

Bodovi

Jednoosna čvrstoća

50 - 100 MPa

7

75 - 90 %

17

60 - 200 cm

15

ukupno

12

suho

15

RQD

ISTI POSTUPAK ZA BLOK 4
Razmak
diskontinuiteta

Stanje diskontinuiteta
Podzemna voda

66 bodova
modul deformabilnosti je Em = 14,591 MPa

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDALitološki opis: vapnenac,
kristalast, izražene slojevitosti,
u gornjoj zoni masivan, sive
boje, raspucan, mjestimično
kavernozan
Geološki indeks čvrstoće GSI =
40 - 50 (VB/F)
Veličina monolita: 0.2 x 0.2 x 0.2
m do 2 x 2 x 1 m
Pojave nestabilnosti: mogućnost
ispadanja olabavljenih blokova
Izmjereni diskontinuiteti:
190/110 (ss); 280/800;
345/740;

5

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDAINŽENJERSKO GEOLOŠKE ZNAČAJKE
• Blok 5
• ulazi podaci za geomehaničku RMR89 klasifikaciju (set
190/110):
• - jednoosna tlačna čvrstoća: 50 - 100 MPa (procjena)
• - Rock Quality Designation RQD = 75 - 90 %
• - razmak između pukotina: 20 – 200 cm
• - duljina pukotina: >20 m
• - oblik pukotina: valovit (zaglađen) VI
• - hrapavost stijenki pukotina: JRC= 8-10
• - zijev (razmak između stijenki pukotina): 0.25 – 0.5 mm
• - ispuna između stijenki pukotina: bez ispune
• - raspadnutost stijenki pukotina: neznatno raspadnute (WS)

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Blok 5
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stanje diskontinuiteta :
Ulazni podaci

Bodovi

>20 m

0

0.1 – 1.0 mm

4

8 - 10

3

Pukotinska ispuna

bez

6

Trošnost

WS

5

Karakteristike
diskontinuiteta
Duljina

Razmak stijenki
Hrapavost JRC

18 bodova
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Blok 5
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stijenu je:
Karakteristike stijene

Ulazni podaci

Bodovi

Jednoosna čvrstoća

50 - 100 MPa

7

RQD
Razmak
diskontinuiteta

75 - 90 %
20 - 200 cm

17
13

Stanje
diskontinuiteta

ukupno

18

Podzemna voda

suho

15
70 bodova

modul deformabilnosti je Em = 18,369 MPa

KRITERIJ ČVRSTOĆE

KRITERIJ
ČVRSTOĆE

KRITERIJ ČVRSTOĆE
Stvarni izazov u mehanici stijena predstavlja problem

predviđanja i usvajanja parametara čvrstoće
stijenske mase pri rješavanju inženjerskih problema.

• Ponašanje stijenske mase opisano je
kriterijima čvrstoće i deformabilnosti koji se
zasnivaju na empirijskim saznanjima o
ponašanju stijenske mase.
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KRITERIJI ČVRSTOĆE STIJENSKE MASE
• Hoek–Brownov kriterij čvrstoće stijenske mase je
empirijski kriterij zasnovan na podacima triaksijalnog
ispitivanja stijenske mase.
• Izvorni Hoek–Brownov kriterij čvrstoće stijenske mase
predložen je 1980. godine (Hoek and Brown, 1980a, 1980b) kao

1  3 

m  3 c  s  c

2

m, s -konstante ovisne o karakteristikama stijenske mase,
σc -jednoosna tlačna čvrstoća intaktne stijene.
σ1 -veće glavno naprezanje pri slomu i
σ3 -manje glavno naprezanje pri slomu.
Vrijednost mi može se izračunati iz triaksijalnog pokusa na
uzorcima stijene pri različitim naprezanjima
Za intaktnu stijenu vrijedi da je
Za raspucalu stijensku masu vrijedi da je
s = 1, m = mi
0 ≤ s < 1, m < mi

KRITERIJI ČVRSTOĆE STIJENSKE MASE
• Hoek i Brown stoga su predložili korištenje klasifikacija stijenske mase
za određivanje vrijednosti parametara m i s
Unaprijeđeni Hoek–Brownov kriterij čvrstoće
NEPOREMEĆENA STIJENSKA
MASA

POREMEĆENA STIJENSKA
MASA

RMR 100

m  mi  e

28

RMR 100

m  mi  e

RMR 100

RMR 100

se

9

14

se

6

Aproksimativne vrijednosti kvalitete stijenske mase i parametara stijenske mase za
unaprijeđeni Hoek – Brownov kriterij čvrstoće (Hoek and Brown, 1988)

KRITERIJI ČVRSTOĆE STIJENSKE MASE
• Modificirani Hoek-Brownov kriterij čvrstoće


σ' 3
σ' 1  σ' 3  σ c  m b 
σc







a

mb-vrijednost konstante m za raspucalu stijensku
masu,
a -konstanta ovisna o karakteristikama raspucale
stijenske mase,
σc-jednoosna tlačna čvrstoća intaktne stijenske mase,
σ’1-veće glavno naprezanje pri slomu i
σ’3-manje glavno naprezanje pri slomu
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Procjena vrijednosti mb/mi na osnovi strukture stijenske mase i uvjeta površine
stijenki diskontinuiteta (Hoek et al., 1992)

KRITERIJI ČVRSTOĆE STIJENSKE MASE
• Opći oblik Hoek-Brownovog kriterija čvrstoće (Hoek,
1994; Hoek et al., 1995; Hoek et al., 2002):



σ' 3
σ' 1  σ' 3  σ c  m b 
 s 
σc



a

s- konstanta ovisna o karakteristikama stijenske mase
Za intaktnu stijensku masu, vrijedi da je s = 1 i a = 0.5
Za vrlo slabu kvalitetu stijenske mase, prihvatljiviji je modificirani Hoek–Brownov kriterij
s=0

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Geološki indeks čvrstoće (Geological
Strength Index–GSI

• Procijenjena vrijednosti na osnovi strukture
stijenske mase, značajki intaktne stijene,
uvjeta površine stijenki diskontinuiteta, kao
i uvjeta koji proizlaze iz geometrije
intaktnih dijelova stijene i njihovog
ponašanja pod djelovanjem promjene uvjeta
stanja naprezanja u stijenskoj masi

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Hoek et al., 1998

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Geološki indeks čvrstoće (Geological
Strength Index–GSI
Neporemećena stijenska masa,
GSI > 25
Poremećena stijenska masa,
GSI  100
GSI < 25

mb  mi  e

28

GSI 100

se
a  0 .5

s0

9

a  0 . 65 

GSI
200

Za vrijednost parametara mb, s i a Hoek, Kaiser i Bawden (Hoek et al., 1995) predlažu
izraze u zavisnosti od vrijednosti geološkog indeksa čvrstoće (Geological Strength Index–
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI
GSI).

KRITERIJI ČVRSTOĆE STIJENSKE MASE
• U većini sada dostupnih metoda proračuna za analize
stabilnosti stijenske mase, kao što su metode analize
granične ravnoteže i numeričke metode modeliranja,
čvrstoća stijenske mase izražava se parametrima
Mohr-Coulombovog linearnog kriterija čvrstoće:

τf = c + σ tg
Postoji mogućnost uspostave matematičke veze između
Hoek–Brownovog i Mohr-Coulombovog kriterija čvrstoće
stijenske mase
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Rocscience- RocLab

Ulazni parametri
za proračun

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI


Slide 15

OJAČANJE TLA I STIJENA, DIPLOMSKI STUDIJ,
GRAĐEVINSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U RIJECI

OJAČANJE STIJENSKE MASE (1)

KOLEGIJ: Ojačanje tla i stijena
DIPLOMSKI STUDIJ

SEMINARKSI RADOVI
1.Čavlano tlo
2.Zidovi od mehanički stabiliziranog tla
(MSE zidovi)
3.Primjena vegetacije u sanaciji klizišta

OJAČANJE STIJENSKE MASE

OPĆENITO

POBOLJŠANJE SVOJSTAVA
STIJENSKE MASE
„Povoljne
lokacije” za
izgradnju
iskorištene

Potreba za
korištenjem
„nepovoljnih
lokacija „

RAZVOJ METODA POBOLJŠANJA
(OJAČANJA) SVOJSTAVA TLA I STIJENA

Ojačanjem tla i stijena nastoji se povećati
njihovu čvrstoću, tj. smanjiti deformabilnost.
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

POBOLJŠANJE SVOJSTAVA
STIJENSKE MASE
• Projektiranje zasjeka u stijenskoj masi svodi se na

odabir stabilne geometrije i/ili potrebnih
odgovarajućih mjera podgrađivanja.

• Kriteriji deformabilnosti stijenske mase zasniva se na

geomehaničkoj (RMR) klasifikaciji stijenske
mase, jednoosnoj tlačnoj čvrstoći stijene i
geološkom indeksu čvrstoće (GSI) stijenske
mase.

• Na osnovi usvojenih kriterija čvrstoće i deformabilnosti
stijenske mase provode se analize stanja naprezanja i
deformacija i analize stabilnosti za potrebe projektiranja
osiguranja podzemnih otvora i zasjeka u stijenskoj masi.
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

DEFINIRANJE KARAKTERISTIKA
STIJENSKE MASE
Stijenska masa - diskontinuirana,

heterogena,
anizotropna i nalaze se u nekom naponskom stanju

Utvrđivanje vrsta i položaja različitih
materijala, kao i njihovih svojstava - geološki
profil i geotehnički model.

• Poboljšanje stijenske mase (Rock Improvement)
podrazumijeva termin koji obuhvaća sve postupke u

cilju poboljšanja mehaničkih značajki i drugih
karakteristika stijenske mase.
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

KLASIFIKACIJE
STIJENSKE
MASE

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE
pregled klasifikacija stijenske mase, kao postupaka za
opisivanje stijenske mase, koje služe kao podloge za
utvrđivanje značajki stijenske mase te projektiranje zahvata
u stijenskoj masi

• Klasifikacija stijenske mase nije zamjena za
projektiranje zahvata u stijenskoj masi!!
• Osim poznavanja značajki stijenske mase,
projektiranje zahtijeva detaljno poznavanje in situ
stanja naprezanja, uvjeta podzemne vode te
redoslijed izvedbe planiranih iskopa
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE
• Terzaghijeva klasifikacija (Terzaghi, 1946);
• Laufferova klasifikacija (Lauffer, 1958);
• Rock Quality Designation klasifikacija (RQD) (Deere et al.,
1967);
• Rock Structure Rating klasifikacija (RSR) (Wickham et al.,
1972);

• Geomehanička klasifikacija (RMR)
(Bieniawski, 1973);
• Q klasifikacija (Rock Tunneling Quality Index) (Barton et
al., 1974);
• Rock Mass Index klasifikacija (RMi) (Palmstrom, 1995)
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• Terzaghijeva klasifikacija (Terzaghi,
1946)- previše generalizira objektivno
stanje kvalitete stijenske mase

• Značaj Laufferove klasifikacije
(Lauffer, 1958) (koncepta vremena
nepodgrađenog iskopa) je u zahtjevima na
skraćenje vremena potrebnog za ugradnju
podgrade.
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• Rock Quality Designation (RQD)
Index, (Deere et al., 1967) informacija o kvaliteti stijenske mase
proizlazi jedino iz opisa danog od strane
geologa i postotka dobivene jezgre.

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• RSR sustav (Wickham et al., 1972) usvaja
dvije glavne kategorije faktora koji utječu na
ponašanje stijenske mase u tunelima:
– geološki parametri (tip stijenske mase,
prosječan razmak pukotina, orijentacija pukotina,
tip diskontinuiteta, glavni smjer rasjeda, smicanja i
preklapanja, značajke stijenske mase, trošenje ili
alteracija ) i

– parametri podgradne konstrukcije (raspon
tunela, smjer napredovanja tunela, metoda iskopa)
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• Geomehanička klasifikacija ili RMR
klasifikacijski sustav (Rock Mass
Rating System), razvio je Bieniawski
tijekom 1972. i 1973 (Bieniawski, 1976,
1989).
• Dvije inačice RMR1976 i RMR1989.

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• Q klasifikacija je zasnovana na
numeričkoj procjeni kvalitete stijenske
mase koja se opisuje sa šest parametara i
to:
• 1. RQD –indeks kvalitete jezgre
• 2. Jn – broj skupova pukotina,
• 3. Jr – indeks hrapavosti pukotina,
• 4. Ja – indeks alteracije pukotina,
• 5. Jw – faktor pukotinske vode i
• 6. SRF – faktor redukcije naprezanja
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• Rock Mass index (RMi)
klasifikacija zasnovana je na selektivnim
dobro utvrđenim geološkim parametrima
stijenske mase dobivenim iz detaljiziranih
terenskih opisa građe stijenske mase

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

GEOMEHANIČKA
ILI RMR
KLASIFIKACIJE
STIJENSKE MASE

RMR KLASIFIKACIJA
Klasifikacijska procedura zasniva se na
određivanju slijedećih šest parametara:
1.Jednoosna čvrstoća stijenskog materijala (ISRM, 1979)
2.RQD indeks (Rock Quality Designation)
3.Razmak pukotina (diskontinuiteta)
4.Stanje pukotina (diskontinuiteta)
5.Uvjeti podzemne vode
6.Orjentacija pukotina (diskontinuiteta).
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
PODJELA STIJENSKE MASE U POJEDINAČNE
STRUKTURNE REGIJE KOJE SE ODVOJENO
KLASIFICIRAJU
GRANICE REGIJA- RASJEDI/ ZDROBLJENE
ZONE/PROMJENA TIPA STIJENSKE MASE

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
-ČVRSTOĆA• Definiranje parametara čvrstoće intaktne
stijene moguće je provesti laboratorijskim
ispitivanjima (PLT) i procjenom.
• Schmidt-ov čekić koristi se za jednostavno i brzo
određivanje približnih vrijednosti jednoosne
tlačne čvrstoće stijene ili određivanje čvrstoće
stijenki diskontinuiteta (korelacijskih odnos visine
odskoka (R) i jednoosne tlačne čvrstoće (sc)

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Terenska procjena
jednoosne
čvrstoće
(Brown,
1981)
DIPLOMSKI
STUDIJ,tlačne
GRAĐEVINSKI
FAKULTET
U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
-RAZMAK DISKONTINUITETA-

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

ZIJEV

RMR KLASIFIKACIJA
-STANJE DISKONTINUITETA -

• Zijev diskontinuiteta se često spominje i
prikuplja kao jedan od parametara
• Diskontinuiteti se s porastom dubine vrlo
brzo potpuno ispunjavaju, uglavnom glinom
ili glinovitim materijalom i kršjem (zijev
nestaje, dok istovremeno širina
diskontinuiteta može ostati vrlo velika)
PRIMJER ŠIROKIH ALI ZATVORENI DISKONTINUITETA
Definicije
zijeva, širine i debljine ispune diskontinuiteta,
Pollak, 2007
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
-STANJE DISKONTINUITETA Shematska
usporedba
prosječne
veličine bloka i
širine
diskontinuiteta

ISPUNA

Pollak, 2007

• Ovisno
o debljini
ispune,dodatni
spriječen
je kontakt
neravnina
Ispunom
se
u inženjerskoj
geologiji
smatra
materijal
koji
Na
svojstva
ispune
utječu
iliobično
opetovani
procesi
trošenja
stijenki diskontinuitet,
diskontinuiteta,
ispunjava
a različit
od osnovne
stijene, bez
ili
dijageneze
koji mogu utjecati
naje
kvalitetu
ispune•obzira
Svojstva
ispune: posmična
čvrstoća,
permeabilnost i
na podrijetlo.
PROCJENJUJEMO
TROŠNOST
ISPUNE
deformabilnost
utječu na
čvrstoću diskontinuiteta
Debljina
ispune utvrđuje
se posmičnu
izravnim mjerenjima
ili procjenama
za(Bieniawski,
svaki sustav 1989).
diskontinuiteta posebno, a bitno je ustanoviti
STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI
njenu min., maks.DIPLOMSKI
i najučestaliju
vrijednost

ISPUNA

RMR KLASIFIKACIJA
-STANJE DISKONTINUITETA -

PRIMJER DISKONTINUITETA BEZ ISPUNE
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Indeks
KLASIFIKACIJA
hrapavosti

RMR
-STANJE DISKONTINUITETA -

HRAPAVOST
• Glatki diskontinuiteti su, uglavnom, vezani za posebne uvjete
sedimentacije ili jače tektonizirane zone u kojima je kretanje
duž diskontinuiteta zagladilo plohe čitavog sustava. Vrlo
hrapavi diskontinuiteti uglavnom su vezani na zone otvorenih
i jako okršenih diskontinuiteta.
• Prema podjeli koju preporučuje ISRM (1978a), hrapavost se
razmatra u metarskom ali i centimetarskom mjerilu
istovremeno.
Karakteristični profili i koeficijenti
hrapavosti (JRC) u 10 cm veličinskom
Tipični profili hrapavosti u metarskom
DIPLOMSKI
FAKULTET
U RIJECI
području
(Barton
& Choubey, 1977)
veličinskom području (ISRM,
1978a)STUDIJ, GRAĐEVINSKI

RMR KLASIFIKACIJA
HRAPAVOST -STANJE DISKONTINUITETA • mjerenjem kutova nagiba na kružnoj ploči različitih
promjera (ISRM, 1978a);
• mjerenjem amplitude hrapavosti na iscrtanom profilu
hrapavosti (Barton & Bandis, 1990);
• mjerenjem amplitude hrapavosti pomoću štapa duljine
90 cm (Piteau, 1970);
• fotogrametrijskim mjerenjima (ISRM, 1978a);
• indirektno, računanjem kutova hrapavosti (i) iz
iscrtanog profila hrapavosti (Turk & Dearman, 1985);
• indirektno, smicanjem duž diskontinuiteta u laboratoriju
ili na terenu i metodom procjene maksimalnog otpora na
smicanje iz profila hrapavosti (ISRM, 1978a).
• Procjenom…
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
- stanje diskontinuiteta-

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA

STANJE PODZEMNE VODE






Suho
Vlažno
Mokro
Kapanje
Tečenje

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Bodovi
ukupno

RMR KLASIFIKACIJA

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

GEOMEHANIČKA ILI RMR
KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

PRIMJER
STADION KANTRIDA

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDALitološki opis: vapnenac, kristalast, -Litološki opis: vapnenac, kristalast,
izražene slojevitosti, sive boje,
izražene slojevitosti, sive boje, raspucan
raspucan i okršen
i okršen
Geološki indeks čvrstoće GSI = 40 - -Geološki indeks čvrstoće GSI = 40 - 50
50 (VB/F)
(VB/F)
Veličina monolita: 0.1 x 0.1 x 0.1 m do-Veličina monolita: 0.1 x 0.1 do 2 x 2 m
2x2x4m
-Pojave nestabilnosti: ispadanje
Pojave nestabilnosti: otvaranje
olabavljenih blokova manjih dimenzija s
subvertikalnih pukotina
vrha kosine
Izmjereni diskontinuiteti: 30/250
-Izmjereni diskontinuiteti: 195/240 (ss);
(ss); 300/760; 5/800;
105/850; 5/680; 215/860

1

2

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDAINŽENJERSKO GEOLOŠKE ZNAČAJKE
• Blok 1
• ulazi podaci za geomehaničku RMR89 klasifikaciju za set
diskontinuiteta 105/850 :
• - jednoosna tlačna čvrstoća: 50 - 100 MPa (procjena)
• - Rock Quality Designation RQD = 50 - 75 %
• - razmak između pukotina: 60 - 200 cm
• - duljina pukotina: 3 - 10 m
• - oblik pukotina: stepeničast (hrapav) I
• - hrapavost stijenki pukotina: JRC= 16 - 18
• - zijev (razmak između stijenki pukotina): 10-100 mm
• - ispuna između stijenki pukotina: djelomična kalcitna prevlaka
• - raspadnutost stijenki pukotina: neznatno raspadnute (WS)

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Blok 1
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stanje diskontinuiteta :
Ulazni podaci

Bodovi

Duljina

3 - 10 m

2

Razmak stijenki

>5 mm

0

Hrapavost JRC

16 - 18

6

tvrda <5 mm ili bez

5

WS

5

Karakteristike
diskontinuiteta

Pukotinska ispuna
Trošnost

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

18 bodova

Blok 1
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stijenu je:
Karakteristike
Ulazni podaci
stijene
Jednoosna čvrstoća 50 - 100 MPa

ISTIRQD
POSTUPAK ZA50
BLOK
- 75 %2

Bodovi
7

Razmak
diskontinuiteta

60 - 200 cm

13
15

Stanje
diskontinuiteta

ukupno

18

Podzemna voda

suho

15

modul deformabilnosti je Em = 13,774 MPa

68 bodova

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDALitološki opis: vapnenac, kristalast,
izražene slojevitosti, u gornjoj zoni Litološki opis: vapnenac, kristalast,
masivan, sive boje, raspucan,
izražene slojevitosti, sive boje, raspucan
mjestimično kavernozan
i okršen
Geološki indeks čvrstoće GSI = 40 - 50Geološki indeks čvrstoće GSI = 40 - 50
(VB/F)
(VB/F)
Veličina monolita: 0.5 x 0.5 x 0.5 m do Veličina
2
monolita: 0.2 x 0.2 x 0.2 m do 2
x2x1m
x2x2m
Pojave nestabilnosti: mogućnost
Pojave nestabilnosti: mogućnost
ispadanja olabavljenih blokova
ispadanja olabavljenih blokova
Izmjereni diskontinuiteti: 190/100 (ss);
Izmjereni diskontinuiteti: 50/720 (ss);
280/820; 345/800;
155/830; 340/670;

3

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

4

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDAINŽENJERSKO GEOLOŠKE ZNAČAJKE
• Blok 3
• ulazi podaci za geomehaničku RMR89 klasifikaciju za set
diskontinuiteta 155/830:
• - jednoosna tlačna čvrstoća: 50-100 MPa (procjena)
• - Rock Quality Designation RQD = 75 - 90 %
• - razmak između pukotina: 60 - 200 cm
• - duljina pukotina: 10 - 20 m
• - oblik pukotina: stepeničast (hrapavo) I
• - hrapavost stijenki pukotina: JRC= 16 - 18
• - zijev (razmak između stijenki pukotina): 10 – 50 mm
• - ispuna između stijenki pukotina: kalcitna prevlaka > 5 mm
• - raspadnutost stijenki pukotina: umjereno raspadnute (WM)

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Blok 3
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stanje diskontinuiteta :
Ulazni podaci

Bodovi

10 - 20 m

1

Razmak stijenki

>5 mm

0

Hrapavost JRC

16 - 18

6

tvrda >5 mm

2

WM

3

Karakteristike
diskontinuiteta
Duljina

Pukotinska ispuna
Trošnost

12 bodova
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Blok 3
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stijenu je:
Karakteristike stijene

Ulazni podaci

Bodovi

Jednoosna čvrstoća

50 - 100 MPa

7

75 - 90 %

17

60 - 200 cm

15

ukupno

12

suho

15

RQD

ISTI POSTUPAK ZA BLOK 4
Razmak
diskontinuiteta

Stanje diskontinuiteta
Podzemna voda

66 bodova
modul deformabilnosti je Em = 14,591 MPa

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDALitološki opis: vapnenac,
kristalast, izražene slojevitosti,
u gornjoj zoni masivan, sive
boje, raspucan, mjestimično
kavernozan
Geološki indeks čvrstoće GSI =
40 - 50 (VB/F)
Veličina monolita: 0.2 x 0.2 x 0.2
m do 2 x 2 x 1 m
Pojave nestabilnosti: mogućnost
ispadanja olabavljenih blokova
Izmjereni diskontinuiteti:
190/110 (ss); 280/800;
345/740;

5

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDAINŽENJERSKO GEOLOŠKE ZNAČAJKE
• Blok 5
• ulazi podaci za geomehaničku RMR89 klasifikaciju (set
190/110):
• - jednoosna tlačna čvrstoća: 50 - 100 MPa (procjena)
• - Rock Quality Designation RQD = 75 - 90 %
• - razmak između pukotina: 20 – 200 cm
• - duljina pukotina: >20 m
• - oblik pukotina: valovit (zaglađen) VI
• - hrapavost stijenki pukotina: JRC= 8-10
• - zijev (razmak između stijenki pukotina): 0.25 – 0.5 mm
• - ispuna između stijenki pukotina: bez ispune
• - raspadnutost stijenki pukotina: neznatno raspadnute (WS)

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Blok 5
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stanje diskontinuiteta :
Ulazni podaci

Bodovi

>20 m

0

0.1 – 1.0 mm

4

8 - 10

3

Pukotinska ispuna

bez

6

Trošnost

WS

5

Karakteristike
diskontinuiteta
Duljina

Razmak stijenki
Hrapavost JRC

18 bodova
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Blok 5
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stijenu je:
Karakteristike stijene

Ulazni podaci

Bodovi

Jednoosna čvrstoća

50 - 100 MPa

7

RQD
Razmak
diskontinuiteta

75 - 90 %
20 - 200 cm

17
13

Stanje
diskontinuiteta

ukupno

18

Podzemna voda

suho

15
70 bodova

modul deformabilnosti je Em = 18,369 MPa

KRITERIJ ČVRSTOĆE

KRITERIJ
ČVRSTOĆE

KRITERIJ ČVRSTOĆE
Stvarni izazov u mehanici stijena predstavlja problem

predviđanja i usvajanja parametara čvrstoće
stijenske mase pri rješavanju inženjerskih problema.

• Ponašanje stijenske mase opisano je
kriterijima čvrstoće i deformabilnosti koji se
zasnivaju na empirijskim saznanjima o
ponašanju stijenske mase.
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KRITERIJI ČVRSTOĆE STIJENSKE MASE
• Hoek–Brownov kriterij čvrstoće stijenske mase je
empirijski kriterij zasnovan na podacima triaksijalnog
ispitivanja stijenske mase.
• Izvorni Hoek–Brownov kriterij čvrstoće stijenske mase
predložen je 1980. godine (Hoek and Brown, 1980a, 1980b) kao

1  3 

m  3 c  s  c

2

m, s -konstante ovisne o karakteristikama stijenske mase,
σc -jednoosna tlačna čvrstoća intaktne stijene.
σ1 -veće glavno naprezanje pri slomu i
σ3 -manje glavno naprezanje pri slomu.
Vrijednost mi može se izračunati iz triaksijalnog pokusa na
uzorcima stijene pri različitim naprezanjima
Za intaktnu stijenu vrijedi da je
Za raspucalu stijensku masu vrijedi da je
s = 1, m = mi
0 ≤ s < 1, m < mi

KRITERIJI ČVRSTOĆE STIJENSKE MASE
• Hoek i Brown stoga su predložili korištenje klasifikacija stijenske mase
za određivanje vrijednosti parametara m i s
Unaprijeđeni Hoek–Brownov kriterij čvrstoće
NEPOREMEĆENA STIJENSKA
MASA

POREMEĆENA STIJENSKA
MASA

RMR 100

m  mi  e

28

RMR 100

m  mi  e

RMR 100

RMR 100

se

9

14

se

6

Aproksimativne vrijednosti kvalitete stijenske mase i parametara stijenske mase za
unaprijeđeni Hoek – Brownov kriterij čvrstoće (Hoek and Brown, 1988)

KRITERIJI ČVRSTOĆE STIJENSKE MASE
• Modificirani Hoek-Brownov kriterij čvrstoće


σ' 3
σ' 1  σ' 3  σ c  m b 
σc







a

mb-vrijednost konstante m za raspucalu stijensku
masu,
a -konstanta ovisna o karakteristikama raspucale
stijenske mase,
σc-jednoosna tlačna čvrstoća intaktne stijenske mase,
σ’1-veće glavno naprezanje pri slomu i
σ’3-manje glavno naprezanje pri slomu
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Procjena vrijednosti mb/mi na osnovi strukture stijenske mase i uvjeta površine
stijenki diskontinuiteta (Hoek et al., 1992)

KRITERIJI ČVRSTOĆE STIJENSKE MASE
• Opći oblik Hoek-Brownovog kriterija čvrstoće (Hoek,
1994; Hoek et al., 1995; Hoek et al., 2002):



σ' 3
σ' 1  σ' 3  σ c  m b 
 s 
σc



a

s- konstanta ovisna o karakteristikama stijenske mase
Za intaktnu stijensku masu, vrijedi da je s = 1 i a = 0.5
Za vrlo slabu kvalitetu stijenske mase, prihvatljiviji je modificirani Hoek–Brownov kriterij
s=0

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Geološki indeks čvrstoće (Geological
Strength Index–GSI

• Procijenjena vrijednosti na osnovi strukture
stijenske mase, značajki intaktne stijene,
uvjeta površine stijenki diskontinuiteta, kao
i uvjeta koji proizlaze iz geometrije
intaktnih dijelova stijene i njihovog
ponašanja pod djelovanjem promjene uvjeta
stanja naprezanja u stijenskoj masi

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Hoek et al., 1998

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Geološki indeks čvrstoće (Geological
Strength Index–GSI
Neporemećena stijenska masa,
GSI > 25
Poremećena stijenska masa,
GSI  100
GSI < 25

mb  mi  e

28

GSI 100

se
a  0 .5

s0

9

a  0 . 65 

GSI
200

Za vrijednost parametara mb, s i a Hoek, Kaiser i Bawden (Hoek et al., 1995) predlažu
izraze u zavisnosti od vrijednosti geološkog indeksa čvrstoće (Geological Strength Index–
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI
GSI).

KRITERIJI ČVRSTOĆE STIJENSKE MASE
• U većini sada dostupnih metoda proračuna za analize
stabilnosti stijenske mase, kao što su metode analize
granične ravnoteže i numeričke metode modeliranja,
čvrstoća stijenske mase izražava se parametrima
Mohr-Coulombovog linearnog kriterija čvrstoće:

τf = c + σ tg
Postoji mogućnost uspostave matematičke veze između
Hoek–Brownovog i Mohr-Coulombovog kriterija čvrstoće
stijenske mase
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Rocscience- RocLab

Ulazni parametri
za proračun

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI


Slide 16

OJAČANJE TLA I STIJENA, DIPLOMSKI STUDIJ,
GRAĐEVINSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U RIJECI

OJAČANJE STIJENSKE MASE (1)

KOLEGIJ: Ojačanje tla i stijena
DIPLOMSKI STUDIJ

SEMINARKSI RADOVI
1.Čavlano tlo
2.Zidovi od mehanički stabiliziranog tla
(MSE zidovi)
3.Primjena vegetacije u sanaciji klizišta

OJAČANJE STIJENSKE MASE

OPĆENITO

POBOLJŠANJE SVOJSTAVA
STIJENSKE MASE
„Povoljne
lokacije” za
izgradnju
iskorištene

Potreba za
korištenjem
„nepovoljnih
lokacija „

RAZVOJ METODA POBOLJŠANJA
(OJAČANJA) SVOJSTAVA TLA I STIJENA

Ojačanjem tla i stijena nastoji se povećati
njihovu čvrstoću, tj. smanjiti deformabilnost.
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

POBOLJŠANJE SVOJSTAVA
STIJENSKE MASE
• Projektiranje zasjeka u stijenskoj masi svodi se na

odabir stabilne geometrije i/ili potrebnih
odgovarajućih mjera podgrađivanja.

• Kriteriji deformabilnosti stijenske mase zasniva se na

geomehaničkoj (RMR) klasifikaciji stijenske
mase, jednoosnoj tlačnoj čvrstoći stijene i
geološkom indeksu čvrstoće (GSI) stijenske
mase.

• Na osnovi usvojenih kriterija čvrstoće i deformabilnosti
stijenske mase provode se analize stanja naprezanja i
deformacija i analize stabilnosti za potrebe projektiranja
osiguranja podzemnih otvora i zasjeka u stijenskoj masi.
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

DEFINIRANJE KARAKTERISTIKA
STIJENSKE MASE
Stijenska masa - diskontinuirana,

heterogena,
anizotropna i nalaze se u nekom naponskom stanju

Utvrđivanje vrsta i položaja različitih
materijala, kao i njihovih svojstava - geološki
profil i geotehnički model.

• Poboljšanje stijenske mase (Rock Improvement)
podrazumijeva termin koji obuhvaća sve postupke u

cilju poboljšanja mehaničkih značajki i drugih
karakteristika stijenske mase.
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

KLASIFIKACIJE
STIJENSKE
MASE

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE
pregled klasifikacija stijenske mase, kao postupaka za
opisivanje stijenske mase, koje služe kao podloge za
utvrđivanje značajki stijenske mase te projektiranje zahvata
u stijenskoj masi

• Klasifikacija stijenske mase nije zamjena za
projektiranje zahvata u stijenskoj masi!!
• Osim poznavanja značajki stijenske mase,
projektiranje zahtijeva detaljno poznavanje in situ
stanja naprezanja, uvjeta podzemne vode te
redoslijed izvedbe planiranih iskopa
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE
• Terzaghijeva klasifikacija (Terzaghi, 1946);
• Laufferova klasifikacija (Lauffer, 1958);
• Rock Quality Designation klasifikacija (RQD) (Deere et al.,
1967);
• Rock Structure Rating klasifikacija (RSR) (Wickham et al.,
1972);

• Geomehanička klasifikacija (RMR)
(Bieniawski, 1973);
• Q klasifikacija (Rock Tunneling Quality Index) (Barton et
al., 1974);
• Rock Mass Index klasifikacija (RMi) (Palmstrom, 1995)
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• Terzaghijeva klasifikacija (Terzaghi,
1946)- previše generalizira objektivno
stanje kvalitete stijenske mase

• Značaj Laufferove klasifikacije
(Lauffer, 1958) (koncepta vremena
nepodgrađenog iskopa) je u zahtjevima na
skraćenje vremena potrebnog za ugradnju
podgrade.
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• Rock Quality Designation (RQD)
Index, (Deere et al., 1967) informacija o kvaliteti stijenske mase
proizlazi jedino iz opisa danog od strane
geologa i postotka dobivene jezgre.

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• RSR sustav (Wickham et al., 1972) usvaja
dvije glavne kategorije faktora koji utječu na
ponašanje stijenske mase u tunelima:
– geološki parametri (tip stijenske mase,
prosječan razmak pukotina, orijentacija pukotina,
tip diskontinuiteta, glavni smjer rasjeda, smicanja i
preklapanja, značajke stijenske mase, trošenje ili
alteracija ) i

– parametri podgradne konstrukcije (raspon
tunela, smjer napredovanja tunela, metoda iskopa)
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• Geomehanička klasifikacija ili RMR
klasifikacijski sustav (Rock Mass
Rating System), razvio je Bieniawski
tijekom 1972. i 1973 (Bieniawski, 1976,
1989).
• Dvije inačice RMR1976 i RMR1989.

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• Q klasifikacija je zasnovana na
numeričkoj procjeni kvalitete stijenske
mase koja se opisuje sa šest parametara i
to:
• 1. RQD –indeks kvalitete jezgre
• 2. Jn – broj skupova pukotina,
• 3. Jr – indeks hrapavosti pukotina,
• 4. Ja – indeks alteracije pukotina,
• 5. Jw – faktor pukotinske vode i
• 6. SRF – faktor redukcije naprezanja
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• Rock Mass index (RMi)
klasifikacija zasnovana je na selektivnim
dobro utvrđenim geološkim parametrima
stijenske mase dobivenim iz detaljiziranih
terenskih opisa građe stijenske mase

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

GEOMEHANIČKA
ILI RMR
KLASIFIKACIJE
STIJENSKE MASE

RMR KLASIFIKACIJA
Klasifikacijska procedura zasniva se na
određivanju slijedećih šest parametara:
1.Jednoosna čvrstoća stijenskog materijala (ISRM, 1979)
2.RQD indeks (Rock Quality Designation)
3.Razmak pukotina (diskontinuiteta)
4.Stanje pukotina (diskontinuiteta)
5.Uvjeti podzemne vode
6.Orjentacija pukotina (diskontinuiteta).
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
PODJELA STIJENSKE MASE U POJEDINAČNE
STRUKTURNE REGIJE KOJE SE ODVOJENO
KLASIFICIRAJU
GRANICE REGIJA- RASJEDI/ ZDROBLJENE
ZONE/PROMJENA TIPA STIJENSKE MASE

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
-ČVRSTOĆA• Definiranje parametara čvrstoće intaktne
stijene moguće je provesti laboratorijskim
ispitivanjima (PLT) i procjenom.
• Schmidt-ov čekić koristi se za jednostavno i brzo
određivanje približnih vrijednosti jednoosne
tlačne čvrstoće stijene ili određivanje čvrstoće
stijenki diskontinuiteta (korelacijskih odnos visine
odskoka (R) i jednoosne tlačne čvrstoće (sc)

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Terenska procjena
jednoosne
čvrstoće
(Brown,
1981)
DIPLOMSKI
STUDIJ,tlačne
GRAĐEVINSKI
FAKULTET
U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
-RAZMAK DISKONTINUITETA-

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

ZIJEV

RMR KLASIFIKACIJA
-STANJE DISKONTINUITETA -

• Zijev diskontinuiteta se često spominje i
prikuplja kao jedan od parametara
• Diskontinuiteti se s porastom dubine vrlo
brzo potpuno ispunjavaju, uglavnom glinom
ili glinovitim materijalom i kršjem (zijev
nestaje, dok istovremeno širina
diskontinuiteta može ostati vrlo velika)
PRIMJER ŠIROKIH ALI ZATVORENI DISKONTINUITETA
Definicije
zijeva, širine i debljine ispune diskontinuiteta,
Pollak, 2007
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
-STANJE DISKONTINUITETA Shematska
usporedba
prosječne
veličine bloka i
širine
diskontinuiteta

ISPUNA

Pollak, 2007

• Ovisno
o debljini
ispune,dodatni
spriječen
je kontakt
neravnina
Ispunom
se
u inženjerskoj
geologiji
smatra
materijal
koji
Na
svojstva
ispune
utječu
iliobično
opetovani
procesi
trošenja
stijenki diskontinuitet,
diskontinuiteta,
ispunjava
a različit
od osnovne
stijene, bez
ili
dijageneze
koji mogu utjecati
naje
kvalitetu
ispune•obzira
Svojstva
ispune: posmična
čvrstoća,
permeabilnost i
na podrijetlo.
PROCJENJUJEMO
TROŠNOST
ISPUNE
deformabilnost
utječu na
čvrstoću diskontinuiteta
Debljina
ispune utvrđuje
se posmičnu
izravnim mjerenjima
ili procjenama
za(Bieniawski,
svaki sustav 1989).
diskontinuiteta posebno, a bitno je ustanoviti
STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI
njenu min., maks.DIPLOMSKI
i najučestaliju
vrijednost

ISPUNA

RMR KLASIFIKACIJA
-STANJE DISKONTINUITETA -

PRIMJER DISKONTINUITETA BEZ ISPUNE
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Indeks
KLASIFIKACIJA
hrapavosti

RMR
-STANJE DISKONTINUITETA -

HRAPAVOST
• Glatki diskontinuiteti su, uglavnom, vezani za posebne uvjete
sedimentacije ili jače tektonizirane zone u kojima je kretanje
duž diskontinuiteta zagladilo plohe čitavog sustava. Vrlo
hrapavi diskontinuiteti uglavnom su vezani na zone otvorenih
i jako okršenih diskontinuiteta.
• Prema podjeli koju preporučuje ISRM (1978a), hrapavost se
razmatra u metarskom ali i centimetarskom mjerilu
istovremeno.
Karakteristični profili i koeficijenti
hrapavosti (JRC) u 10 cm veličinskom
Tipični profili hrapavosti u metarskom
DIPLOMSKI
FAKULTET
U RIJECI
području
(Barton
& Choubey, 1977)
veličinskom području (ISRM,
1978a)STUDIJ, GRAĐEVINSKI

RMR KLASIFIKACIJA
HRAPAVOST -STANJE DISKONTINUITETA • mjerenjem kutova nagiba na kružnoj ploči različitih
promjera (ISRM, 1978a);
• mjerenjem amplitude hrapavosti na iscrtanom profilu
hrapavosti (Barton & Bandis, 1990);
• mjerenjem amplitude hrapavosti pomoću štapa duljine
90 cm (Piteau, 1970);
• fotogrametrijskim mjerenjima (ISRM, 1978a);
• indirektno, računanjem kutova hrapavosti (i) iz
iscrtanog profila hrapavosti (Turk & Dearman, 1985);
• indirektno, smicanjem duž diskontinuiteta u laboratoriju
ili na terenu i metodom procjene maksimalnog otpora na
smicanje iz profila hrapavosti (ISRM, 1978a).
• Procjenom…
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
- stanje diskontinuiteta-

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA

STANJE PODZEMNE VODE






Suho
Vlažno
Mokro
Kapanje
Tečenje

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Bodovi
ukupno

RMR KLASIFIKACIJA

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

GEOMEHANIČKA ILI RMR
KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

PRIMJER
STADION KANTRIDA

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDALitološki opis: vapnenac, kristalast, -Litološki opis: vapnenac, kristalast,
izražene slojevitosti, sive boje,
izražene slojevitosti, sive boje, raspucan
raspucan i okršen
i okršen
Geološki indeks čvrstoće GSI = 40 - -Geološki indeks čvrstoće GSI = 40 - 50
50 (VB/F)
(VB/F)
Veličina monolita: 0.1 x 0.1 x 0.1 m do-Veličina monolita: 0.1 x 0.1 do 2 x 2 m
2x2x4m
-Pojave nestabilnosti: ispadanje
Pojave nestabilnosti: otvaranje
olabavljenih blokova manjih dimenzija s
subvertikalnih pukotina
vrha kosine
Izmjereni diskontinuiteti: 30/250
-Izmjereni diskontinuiteti: 195/240 (ss);
(ss); 300/760; 5/800;
105/850; 5/680; 215/860

1

2

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDAINŽENJERSKO GEOLOŠKE ZNAČAJKE
• Blok 1
• ulazi podaci za geomehaničku RMR89 klasifikaciju za set
diskontinuiteta 105/850 :
• - jednoosna tlačna čvrstoća: 50 - 100 MPa (procjena)
• - Rock Quality Designation RQD = 50 - 75 %
• - razmak između pukotina: 60 - 200 cm
• - duljina pukotina: 3 - 10 m
• - oblik pukotina: stepeničast (hrapav) I
• - hrapavost stijenki pukotina: JRC= 16 - 18
• - zijev (razmak između stijenki pukotina): 10-100 mm
• - ispuna između stijenki pukotina: djelomična kalcitna prevlaka
• - raspadnutost stijenki pukotina: neznatno raspadnute (WS)

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Blok 1
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stanje diskontinuiteta :
Ulazni podaci

Bodovi

Duljina

3 - 10 m

2

Razmak stijenki

>5 mm

0

Hrapavost JRC

16 - 18

6

tvrda <5 mm ili bez

5

WS

5

Karakteristike
diskontinuiteta

Pukotinska ispuna
Trošnost

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

18 bodova

Blok 1
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stijenu je:
Karakteristike
Ulazni podaci
stijene
Jednoosna čvrstoća 50 - 100 MPa

ISTIRQD
POSTUPAK ZA50
BLOK
- 75 %2

Bodovi
7

Razmak
diskontinuiteta

60 - 200 cm

13
15

Stanje
diskontinuiteta

ukupno

18

Podzemna voda

suho

15

modul deformabilnosti je Em = 13,774 MPa

68 bodova

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDALitološki opis: vapnenac, kristalast,
izražene slojevitosti, u gornjoj zoni Litološki opis: vapnenac, kristalast,
masivan, sive boje, raspucan,
izražene slojevitosti, sive boje, raspucan
mjestimično kavernozan
i okršen
Geološki indeks čvrstoće GSI = 40 - 50Geološki indeks čvrstoće GSI = 40 - 50
(VB/F)
(VB/F)
Veličina monolita: 0.5 x 0.5 x 0.5 m do Veličina
2
monolita: 0.2 x 0.2 x 0.2 m do 2
x2x1m
x2x2m
Pojave nestabilnosti: mogućnost
Pojave nestabilnosti: mogućnost
ispadanja olabavljenih blokova
ispadanja olabavljenih blokova
Izmjereni diskontinuiteti: 190/100 (ss);
Izmjereni diskontinuiteti: 50/720 (ss);
280/820; 345/800;
155/830; 340/670;

3

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

4

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDAINŽENJERSKO GEOLOŠKE ZNAČAJKE
• Blok 3
• ulazi podaci za geomehaničku RMR89 klasifikaciju za set
diskontinuiteta 155/830:
• - jednoosna tlačna čvrstoća: 50-100 MPa (procjena)
• - Rock Quality Designation RQD = 75 - 90 %
• - razmak između pukotina: 60 - 200 cm
• - duljina pukotina: 10 - 20 m
• - oblik pukotina: stepeničast (hrapavo) I
• - hrapavost stijenki pukotina: JRC= 16 - 18
• - zijev (razmak između stijenki pukotina): 10 – 50 mm
• - ispuna između stijenki pukotina: kalcitna prevlaka > 5 mm
• - raspadnutost stijenki pukotina: umjereno raspadnute (WM)

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Blok 3
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stanje diskontinuiteta :
Ulazni podaci

Bodovi

10 - 20 m

1

Razmak stijenki

>5 mm

0

Hrapavost JRC

16 - 18

6

tvrda >5 mm

2

WM

3

Karakteristike
diskontinuiteta
Duljina

Pukotinska ispuna
Trošnost

12 bodova
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Blok 3
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stijenu je:
Karakteristike stijene

Ulazni podaci

Bodovi

Jednoosna čvrstoća

50 - 100 MPa

7

75 - 90 %

17

60 - 200 cm

15

ukupno

12

suho

15

RQD

ISTI POSTUPAK ZA BLOK 4
Razmak
diskontinuiteta

Stanje diskontinuiteta
Podzemna voda

66 bodova
modul deformabilnosti je Em = 14,591 MPa

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDALitološki opis: vapnenac,
kristalast, izražene slojevitosti,
u gornjoj zoni masivan, sive
boje, raspucan, mjestimično
kavernozan
Geološki indeks čvrstoće GSI =
40 - 50 (VB/F)
Veličina monolita: 0.2 x 0.2 x 0.2
m do 2 x 2 x 1 m
Pojave nestabilnosti: mogućnost
ispadanja olabavljenih blokova
Izmjereni diskontinuiteti:
190/110 (ss); 280/800;
345/740;

5

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDAINŽENJERSKO GEOLOŠKE ZNAČAJKE
• Blok 5
• ulazi podaci za geomehaničku RMR89 klasifikaciju (set
190/110):
• - jednoosna tlačna čvrstoća: 50 - 100 MPa (procjena)
• - Rock Quality Designation RQD = 75 - 90 %
• - razmak između pukotina: 20 – 200 cm
• - duljina pukotina: >20 m
• - oblik pukotina: valovit (zaglađen) VI
• - hrapavost stijenki pukotina: JRC= 8-10
• - zijev (razmak između stijenki pukotina): 0.25 – 0.5 mm
• - ispuna između stijenki pukotina: bez ispune
• - raspadnutost stijenki pukotina: neznatno raspadnute (WS)

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Blok 5
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stanje diskontinuiteta :
Ulazni podaci

Bodovi

>20 m

0

0.1 – 1.0 mm

4

8 - 10

3

Pukotinska ispuna

bez

6

Trošnost

WS

5

Karakteristike
diskontinuiteta
Duljina

Razmak stijenki
Hrapavost JRC

18 bodova
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Blok 5
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stijenu je:
Karakteristike stijene

Ulazni podaci

Bodovi

Jednoosna čvrstoća

50 - 100 MPa

7

RQD
Razmak
diskontinuiteta

75 - 90 %
20 - 200 cm

17
13

Stanje
diskontinuiteta

ukupno

18

Podzemna voda

suho

15
70 bodova

modul deformabilnosti je Em = 18,369 MPa

KRITERIJ ČVRSTOĆE

KRITERIJ
ČVRSTOĆE

KRITERIJ ČVRSTOĆE
Stvarni izazov u mehanici stijena predstavlja problem

predviđanja i usvajanja parametara čvrstoće
stijenske mase pri rješavanju inženjerskih problema.

• Ponašanje stijenske mase opisano je
kriterijima čvrstoće i deformabilnosti koji se
zasnivaju na empirijskim saznanjima o
ponašanju stijenske mase.
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KRITERIJI ČVRSTOĆE STIJENSKE MASE
• Hoek–Brownov kriterij čvrstoće stijenske mase je
empirijski kriterij zasnovan na podacima triaksijalnog
ispitivanja stijenske mase.
• Izvorni Hoek–Brownov kriterij čvrstoće stijenske mase
predložen je 1980. godine (Hoek and Brown, 1980a, 1980b) kao

1  3 

m  3 c  s  c

2

m, s -konstante ovisne o karakteristikama stijenske mase,
σc -jednoosna tlačna čvrstoća intaktne stijene.
σ1 -veće glavno naprezanje pri slomu i
σ3 -manje glavno naprezanje pri slomu.
Vrijednost mi može se izračunati iz triaksijalnog pokusa na
uzorcima stijene pri različitim naprezanjima
Za intaktnu stijenu vrijedi da je
Za raspucalu stijensku masu vrijedi da je
s = 1, m = mi
0 ≤ s < 1, m < mi

KRITERIJI ČVRSTOĆE STIJENSKE MASE
• Hoek i Brown stoga su predložili korištenje klasifikacija stijenske mase
za određivanje vrijednosti parametara m i s
Unaprijeđeni Hoek–Brownov kriterij čvrstoće
NEPOREMEĆENA STIJENSKA
MASA

POREMEĆENA STIJENSKA
MASA

RMR 100

m  mi  e

28

RMR 100

m  mi  e

RMR 100

RMR 100

se

9

14

se

6

Aproksimativne vrijednosti kvalitete stijenske mase i parametara stijenske mase za
unaprijeđeni Hoek – Brownov kriterij čvrstoće (Hoek and Brown, 1988)

KRITERIJI ČVRSTOĆE STIJENSKE MASE
• Modificirani Hoek-Brownov kriterij čvrstoće


σ' 3
σ' 1  σ' 3  σ c  m b 
σc







a

mb-vrijednost konstante m za raspucalu stijensku
masu,
a -konstanta ovisna o karakteristikama raspucale
stijenske mase,
σc-jednoosna tlačna čvrstoća intaktne stijenske mase,
σ’1-veće glavno naprezanje pri slomu i
σ’3-manje glavno naprezanje pri slomu
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Procjena vrijednosti mb/mi na osnovi strukture stijenske mase i uvjeta površine
stijenki diskontinuiteta (Hoek et al., 1992)

KRITERIJI ČVRSTOĆE STIJENSKE MASE
• Opći oblik Hoek-Brownovog kriterija čvrstoće (Hoek,
1994; Hoek et al., 1995; Hoek et al., 2002):



σ' 3
σ' 1  σ' 3  σ c  m b 
 s 
σc



a

s- konstanta ovisna o karakteristikama stijenske mase
Za intaktnu stijensku masu, vrijedi da je s = 1 i a = 0.5
Za vrlo slabu kvalitetu stijenske mase, prihvatljiviji je modificirani Hoek–Brownov kriterij
s=0

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Geološki indeks čvrstoće (Geological
Strength Index–GSI

• Procijenjena vrijednosti na osnovi strukture
stijenske mase, značajki intaktne stijene,
uvjeta površine stijenki diskontinuiteta, kao
i uvjeta koji proizlaze iz geometrije
intaktnih dijelova stijene i njihovog
ponašanja pod djelovanjem promjene uvjeta
stanja naprezanja u stijenskoj masi

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Hoek et al., 1998

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Geološki indeks čvrstoće (Geological
Strength Index–GSI
Neporemećena stijenska masa,
GSI > 25
Poremećena stijenska masa,
GSI  100
GSI < 25

mb  mi  e

28

GSI 100

se
a  0 .5

s0

9

a  0 . 65 

GSI
200

Za vrijednost parametara mb, s i a Hoek, Kaiser i Bawden (Hoek et al., 1995) predlažu
izraze u zavisnosti od vrijednosti geološkog indeksa čvrstoće (Geological Strength Index–
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI
GSI).

KRITERIJI ČVRSTOĆE STIJENSKE MASE
• U većini sada dostupnih metoda proračuna za analize
stabilnosti stijenske mase, kao što su metode analize
granične ravnoteže i numeričke metode modeliranja,
čvrstoća stijenske mase izražava se parametrima
Mohr-Coulombovog linearnog kriterija čvrstoće:

τf = c + σ tg
Postoji mogućnost uspostave matematičke veze između
Hoek–Brownovog i Mohr-Coulombovog kriterija čvrstoće
stijenske mase
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Rocscience- RocLab

Ulazni parametri
za proračun

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI


Slide 17

OJAČANJE TLA I STIJENA, DIPLOMSKI STUDIJ,
GRAĐEVINSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U RIJECI

OJAČANJE STIJENSKE MASE (1)

KOLEGIJ: Ojačanje tla i stijena
DIPLOMSKI STUDIJ

SEMINARKSI RADOVI
1.Čavlano tlo
2.Zidovi od mehanički stabiliziranog tla
(MSE zidovi)
3.Primjena vegetacije u sanaciji klizišta

OJAČANJE STIJENSKE MASE

OPĆENITO

POBOLJŠANJE SVOJSTAVA
STIJENSKE MASE
„Povoljne
lokacije” za
izgradnju
iskorištene

Potreba za
korištenjem
„nepovoljnih
lokacija „

RAZVOJ METODA POBOLJŠANJA
(OJAČANJA) SVOJSTAVA TLA I STIJENA

Ojačanjem tla i stijena nastoji se povećati
njihovu čvrstoću, tj. smanjiti deformabilnost.
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

POBOLJŠANJE SVOJSTAVA
STIJENSKE MASE
• Projektiranje zasjeka u stijenskoj masi svodi se na

odabir stabilne geometrije i/ili potrebnih
odgovarajućih mjera podgrađivanja.

• Kriteriji deformabilnosti stijenske mase zasniva se na

geomehaničkoj (RMR) klasifikaciji stijenske
mase, jednoosnoj tlačnoj čvrstoći stijene i
geološkom indeksu čvrstoće (GSI) stijenske
mase.

• Na osnovi usvojenih kriterija čvrstoće i deformabilnosti
stijenske mase provode se analize stanja naprezanja i
deformacija i analize stabilnosti za potrebe projektiranja
osiguranja podzemnih otvora i zasjeka u stijenskoj masi.
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

DEFINIRANJE KARAKTERISTIKA
STIJENSKE MASE
Stijenska masa - diskontinuirana,

heterogena,
anizotropna i nalaze se u nekom naponskom stanju

Utvrđivanje vrsta i položaja različitih
materijala, kao i njihovih svojstava - geološki
profil i geotehnički model.

• Poboljšanje stijenske mase (Rock Improvement)
podrazumijeva termin koji obuhvaća sve postupke u

cilju poboljšanja mehaničkih značajki i drugih
karakteristika stijenske mase.
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

KLASIFIKACIJE
STIJENSKE
MASE

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE
pregled klasifikacija stijenske mase, kao postupaka za
opisivanje stijenske mase, koje služe kao podloge za
utvrđivanje značajki stijenske mase te projektiranje zahvata
u stijenskoj masi

• Klasifikacija stijenske mase nije zamjena za
projektiranje zahvata u stijenskoj masi!!
• Osim poznavanja značajki stijenske mase,
projektiranje zahtijeva detaljno poznavanje in situ
stanja naprezanja, uvjeta podzemne vode te
redoslijed izvedbe planiranih iskopa
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE
• Terzaghijeva klasifikacija (Terzaghi, 1946);
• Laufferova klasifikacija (Lauffer, 1958);
• Rock Quality Designation klasifikacija (RQD) (Deere et al.,
1967);
• Rock Structure Rating klasifikacija (RSR) (Wickham et al.,
1972);

• Geomehanička klasifikacija (RMR)
(Bieniawski, 1973);
• Q klasifikacija (Rock Tunneling Quality Index) (Barton et
al., 1974);
• Rock Mass Index klasifikacija (RMi) (Palmstrom, 1995)
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• Terzaghijeva klasifikacija (Terzaghi,
1946)- previše generalizira objektivno
stanje kvalitete stijenske mase

• Značaj Laufferove klasifikacije
(Lauffer, 1958) (koncepta vremena
nepodgrađenog iskopa) je u zahtjevima na
skraćenje vremena potrebnog za ugradnju
podgrade.
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• Rock Quality Designation (RQD)
Index, (Deere et al., 1967) informacija o kvaliteti stijenske mase
proizlazi jedino iz opisa danog od strane
geologa i postotka dobivene jezgre.

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• RSR sustav (Wickham et al., 1972) usvaja
dvije glavne kategorije faktora koji utječu na
ponašanje stijenske mase u tunelima:
– geološki parametri (tip stijenske mase,
prosječan razmak pukotina, orijentacija pukotina,
tip diskontinuiteta, glavni smjer rasjeda, smicanja i
preklapanja, značajke stijenske mase, trošenje ili
alteracija ) i

– parametri podgradne konstrukcije (raspon
tunela, smjer napredovanja tunela, metoda iskopa)
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• Geomehanička klasifikacija ili RMR
klasifikacijski sustav (Rock Mass
Rating System), razvio je Bieniawski
tijekom 1972. i 1973 (Bieniawski, 1976,
1989).
• Dvije inačice RMR1976 i RMR1989.

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• Q klasifikacija je zasnovana na
numeričkoj procjeni kvalitete stijenske
mase koja se opisuje sa šest parametara i
to:
• 1. RQD –indeks kvalitete jezgre
• 2. Jn – broj skupova pukotina,
• 3. Jr – indeks hrapavosti pukotina,
• 4. Ja – indeks alteracije pukotina,
• 5. Jw – faktor pukotinske vode i
• 6. SRF – faktor redukcije naprezanja
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• Rock Mass index (RMi)
klasifikacija zasnovana je na selektivnim
dobro utvrđenim geološkim parametrima
stijenske mase dobivenim iz detaljiziranih
terenskih opisa građe stijenske mase

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

GEOMEHANIČKA
ILI RMR
KLASIFIKACIJE
STIJENSKE MASE

RMR KLASIFIKACIJA
Klasifikacijska procedura zasniva se na
određivanju slijedećih šest parametara:
1.Jednoosna čvrstoća stijenskog materijala (ISRM, 1979)
2.RQD indeks (Rock Quality Designation)
3.Razmak pukotina (diskontinuiteta)
4.Stanje pukotina (diskontinuiteta)
5.Uvjeti podzemne vode
6.Orjentacija pukotina (diskontinuiteta).
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
PODJELA STIJENSKE MASE U POJEDINAČNE
STRUKTURNE REGIJE KOJE SE ODVOJENO
KLASIFICIRAJU
GRANICE REGIJA- RASJEDI/ ZDROBLJENE
ZONE/PROMJENA TIPA STIJENSKE MASE

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
-ČVRSTOĆA• Definiranje parametara čvrstoće intaktne
stijene moguće je provesti laboratorijskim
ispitivanjima (PLT) i procjenom.
• Schmidt-ov čekić koristi se za jednostavno i brzo
određivanje približnih vrijednosti jednoosne
tlačne čvrstoće stijene ili određivanje čvrstoće
stijenki diskontinuiteta (korelacijskih odnos visine
odskoka (R) i jednoosne tlačne čvrstoće (sc)

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Terenska procjena
jednoosne
čvrstoće
(Brown,
1981)
DIPLOMSKI
STUDIJ,tlačne
GRAĐEVINSKI
FAKULTET
U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
-RAZMAK DISKONTINUITETA-

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

ZIJEV

RMR KLASIFIKACIJA
-STANJE DISKONTINUITETA -

• Zijev diskontinuiteta se često spominje i
prikuplja kao jedan od parametara
• Diskontinuiteti se s porastom dubine vrlo
brzo potpuno ispunjavaju, uglavnom glinom
ili glinovitim materijalom i kršjem (zijev
nestaje, dok istovremeno širina
diskontinuiteta može ostati vrlo velika)
PRIMJER ŠIROKIH ALI ZATVORENI DISKONTINUITETA
Definicije
zijeva, širine i debljine ispune diskontinuiteta,
Pollak, 2007
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
-STANJE DISKONTINUITETA Shematska
usporedba
prosječne
veličine bloka i
širine
diskontinuiteta

ISPUNA

Pollak, 2007

• Ovisno
o debljini
ispune,dodatni
spriječen
je kontakt
neravnina
Ispunom
se
u inženjerskoj
geologiji
smatra
materijal
koji
Na
svojstva
ispune
utječu
iliobično
opetovani
procesi
trošenja
stijenki diskontinuitet,
diskontinuiteta,
ispunjava
a različit
od osnovne
stijene, bez
ili
dijageneze
koji mogu utjecati
naje
kvalitetu
ispune•obzira
Svojstva
ispune: posmična
čvrstoća,
permeabilnost i
na podrijetlo.
PROCJENJUJEMO
TROŠNOST
ISPUNE
deformabilnost
utječu na
čvrstoću diskontinuiteta
Debljina
ispune utvrđuje
se posmičnu
izravnim mjerenjima
ili procjenama
za(Bieniawski,
svaki sustav 1989).
diskontinuiteta posebno, a bitno je ustanoviti
STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI
njenu min., maks.DIPLOMSKI
i najučestaliju
vrijednost

ISPUNA

RMR KLASIFIKACIJA
-STANJE DISKONTINUITETA -

PRIMJER DISKONTINUITETA BEZ ISPUNE
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Indeks
KLASIFIKACIJA
hrapavosti

RMR
-STANJE DISKONTINUITETA -

HRAPAVOST
• Glatki diskontinuiteti su, uglavnom, vezani za posebne uvjete
sedimentacije ili jače tektonizirane zone u kojima je kretanje
duž diskontinuiteta zagladilo plohe čitavog sustava. Vrlo
hrapavi diskontinuiteti uglavnom su vezani na zone otvorenih
i jako okršenih diskontinuiteta.
• Prema podjeli koju preporučuje ISRM (1978a), hrapavost se
razmatra u metarskom ali i centimetarskom mjerilu
istovremeno.
Karakteristični profili i koeficijenti
hrapavosti (JRC) u 10 cm veličinskom
Tipični profili hrapavosti u metarskom
DIPLOMSKI
FAKULTET
U RIJECI
području
(Barton
& Choubey, 1977)
veličinskom području (ISRM,
1978a)STUDIJ, GRAĐEVINSKI

RMR KLASIFIKACIJA
HRAPAVOST -STANJE DISKONTINUITETA • mjerenjem kutova nagiba na kružnoj ploči različitih
promjera (ISRM, 1978a);
• mjerenjem amplitude hrapavosti na iscrtanom profilu
hrapavosti (Barton & Bandis, 1990);
• mjerenjem amplitude hrapavosti pomoću štapa duljine
90 cm (Piteau, 1970);
• fotogrametrijskim mjerenjima (ISRM, 1978a);
• indirektno, računanjem kutova hrapavosti (i) iz
iscrtanog profila hrapavosti (Turk & Dearman, 1985);
• indirektno, smicanjem duž diskontinuiteta u laboratoriju
ili na terenu i metodom procjene maksimalnog otpora na
smicanje iz profila hrapavosti (ISRM, 1978a).
• Procjenom…
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
- stanje diskontinuiteta-

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA

STANJE PODZEMNE VODE






Suho
Vlažno
Mokro
Kapanje
Tečenje

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Bodovi
ukupno

RMR KLASIFIKACIJA

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

GEOMEHANIČKA ILI RMR
KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

PRIMJER
STADION KANTRIDA

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDALitološki opis: vapnenac, kristalast, -Litološki opis: vapnenac, kristalast,
izražene slojevitosti, sive boje,
izražene slojevitosti, sive boje, raspucan
raspucan i okršen
i okršen
Geološki indeks čvrstoće GSI = 40 - -Geološki indeks čvrstoće GSI = 40 - 50
50 (VB/F)
(VB/F)
Veličina monolita: 0.1 x 0.1 x 0.1 m do-Veličina monolita: 0.1 x 0.1 do 2 x 2 m
2x2x4m
-Pojave nestabilnosti: ispadanje
Pojave nestabilnosti: otvaranje
olabavljenih blokova manjih dimenzija s
subvertikalnih pukotina
vrha kosine
Izmjereni diskontinuiteti: 30/250
-Izmjereni diskontinuiteti: 195/240 (ss);
(ss); 300/760; 5/800;
105/850; 5/680; 215/860

1

2

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDAINŽENJERSKO GEOLOŠKE ZNAČAJKE
• Blok 1
• ulazi podaci za geomehaničku RMR89 klasifikaciju za set
diskontinuiteta 105/850 :
• - jednoosna tlačna čvrstoća: 50 - 100 MPa (procjena)
• - Rock Quality Designation RQD = 50 - 75 %
• - razmak između pukotina: 60 - 200 cm
• - duljina pukotina: 3 - 10 m
• - oblik pukotina: stepeničast (hrapav) I
• - hrapavost stijenki pukotina: JRC= 16 - 18
• - zijev (razmak između stijenki pukotina): 10-100 mm
• - ispuna između stijenki pukotina: djelomična kalcitna prevlaka
• - raspadnutost stijenki pukotina: neznatno raspadnute (WS)

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Blok 1
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stanje diskontinuiteta :
Ulazni podaci

Bodovi

Duljina

3 - 10 m

2

Razmak stijenki

>5 mm

0

Hrapavost JRC

16 - 18

6

tvrda <5 mm ili bez

5

WS

5

Karakteristike
diskontinuiteta

Pukotinska ispuna
Trošnost

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

18 bodova

Blok 1
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stijenu je:
Karakteristike
Ulazni podaci
stijene
Jednoosna čvrstoća 50 - 100 MPa

ISTIRQD
POSTUPAK ZA50
BLOK
- 75 %2

Bodovi
7

Razmak
diskontinuiteta

60 - 200 cm

13
15

Stanje
diskontinuiteta

ukupno

18

Podzemna voda

suho

15

modul deformabilnosti je Em = 13,774 MPa

68 bodova

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDALitološki opis: vapnenac, kristalast,
izražene slojevitosti, u gornjoj zoni Litološki opis: vapnenac, kristalast,
masivan, sive boje, raspucan,
izražene slojevitosti, sive boje, raspucan
mjestimično kavernozan
i okršen
Geološki indeks čvrstoće GSI = 40 - 50Geološki indeks čvrstoće GSI = 40 - 50
(VB/F)
(VB/F)
Veličina monolita: 0.5 x 0.5 x 0.5 m do Veličina
2
monolita: 0.2 x 0.2 x 0.2 m do 2
x2x1m
x2x2m
Pojave nestabilnosti: mogućnost
Pojave nestabilnosti: mogućnost
ispadanja olabavljenih blokova
ispadanja olabavljenih blokova
Izmjereni diskontinuiteti: 190/100 (ss);
Izmjereni diskontinuiteti: 50/720 (ss);
280/820; 345/800;
155/830; 340/670;

3

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

4

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDAINŽENJERSKO GEOLOŠKE ZNAČAJKE
• Blok 3
• ulazi podaci za geomehaničku RMR89 klasifikaciju za set
diskontinuiteta 155/830:
• - jednoosna tlačna čvrstoća: 50-100 MPa (procjena)
• - Rock Quality Designation RQD = 75 - 90 %
• - razmak između pukotina: 60 - 200 cm
• - duljina pukotina: 10 - 20 m
• - oblik pukotina: stepeničast (hrapavo) I
• - hrapavost stijenki pukotina: JRC= 16 - 18
• - zijev (razmak između stijenki pukotina): 10 – 50 mm
• - ispuna između stijenki pukotina: kalcitna prevlaka > 5 mm
• - raspadnutost stijenki pukotina: umjereno raspadnute (WM)

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Blok 3
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stanje diskontinuiteta :
Ulazni podaci

Bodovi

10 - 20 m

1

Razmak stijenki

>5 mm

0

Hrapavost JRC

16 - 18

6

tvrda >5 mm

2

WM

3

Karakteristike
diskontinuiteta
Duljina

Pukotinska ispuna
Trošnost

12 bodova
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Blok 3
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stijenu je:
Karakteristike stijene

Ulazni podaci

Bodovi

Jednoosna čvrstoća

50 - 100 MPa

7

75 - 90 %

17

60 - 200 cm

15

ukupno

12

suho

15

RQD

ISTI POSTUPAK ZA BLOK 4
Razmak
diskontinuiteta

Stanje diskontinuiteta
Podzemna voda

66 bodova
modul deformabilnosti je Em = 14,591 MPa

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDALitološki opis: vapnenac,
kristalast, izražene slojevitosti,
u gornjoj zoni masivan, sive
boje, raspucan, mjestimično
kavernozan
Geološki indeks čvrstoće GSI =
40 - 50 (VB/F)
Veličina monolita: 0.2 x 0.2 x 0.2
m do 2 x 2 x 1 m
Pojave nestabilnosti: mogućnost
ispadanja olabavljenih blokova
Izmjereni diskontinuiteti:
190/110 (ss); 280/800;
345/740;

5

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDAINŽENJERSKO GEOLOŠKE ZNAČAJKE
• Blok 5
• ulazi podaci za geomehaničku RMR89 klasifikaciju (set
190/110):
• - jednoosna tlačna čvrstoća: 50 - 100 MPa (procjena)
• - Rock Quality Designation RQD = 75 - 90 %
• - razmak između pukotina: 20 – 200 cm
• - duljina pukotina: >20 m
• - oblik pukotina: valovit (zaglađen) VI
• - hrapavost stijenki pukotina: JRC= 8-10
• - zijev (razmak između stijenki pukotina): 0.25 – 0.5 mm
• - ispuna između stijenki pukotina: bez ispune
• - raspadnutost stijenki pukotina: neznatno raspadnute (WS)

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Blok 5
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stanje diskontinuiteta :
Ulazni podaci

Bodovi

>20 m

0

0.1 – 1.0 mm

4

8 - 10

3

Pukotinska ispuna

bez

6

Trošnost

WS

5

Karakteristike
diskontinuiteta
Duljina

Razmak stijenki
Hrapavost JRC

18 bodova
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Blok 5
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stijenu je:
Karakteristike stijene

Ulazni podaci

Bodovi

Jednoosna čvrstoća

50 - 100 MPa

7

RQD
Razmak
diskontinuiteta

75 - 90 %
20 - 200 cm

17
13

Stanje
diskontinuiteta

ukupno

18

Podzemna voda

suho

15
70 bodova

modul deformabilnosti je Em = 18,369 MPa

KRITERIJ ČVRSTOĆE

KRITERIJ
ČVRSTOĆE

KRITERIJ ČVRSTOĆE
Stvarni izazov u mehanici stijena predstavlja problem

predviđanja i usvajanja parametara čvrstoće
stijenske mase pri rješavanju inženjerskih problema.

• Ponašanje stijenske mase opisano je
kriterijima čvrstoće i deformabilnosti koji se
zasnivaju na empirijskim saznanjima o
ponašanju stijenske mase.
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KRITERIJI ČVRSTOĆE STIJENSKE MASE
• Hoek–Brownov kriterij čvrstoće stijenske mase je
empirijski kriterij zasnovan na podacima triaksijalnog
ispitivanja stijenske mase.
• Izvorni Hoek–Brownov kriterij čvrstoće stijenske mase
predložen je 1980. godine (Hoek and Brown, 1980a, 1980b) kao

1  3 

m  3 c  s  c

2

m, s -konstante ovisne o karakteristikama stijenske mase,
σc -jednoosna tlačna čvrstoća intaktne stijene.
σ1 -veće glavno naprezanje pri slomu i
σ3 -manje glavno naprezanje pri slomu.
Vrijednost mi može se izračunati iz triaksijalnog pokusa na
uzorcima stijene pri različitim naprezanjima
Za intaktnu stijenu vrijedi da je
Za raspucalu stijensku masu vrijedi da je
s = 1, m = mi
0 ≤ s < 1, m < mi

KRITERIJI ČVRSTOĆE STIJENSKE MASE
• Hoek i Brown stoga su predložili korištenje klasifikacija stijenske mase
za određivanje vrijednosti parametara m i s
Unaprijeđeni Hoek–Brownov kriterij čvrstoće
NEPOREMEĆENA STIJENSKA
MASA

POREMEĆENA STIJENSKA
MASA

RMR 100

m  mi  e

28

RMR 100

m  mi  e

RMR 100

RMR 100

se

9

14

se

6

Aproksimativne vrijednosti kvalitete stijenske mase i parametara stijenske mase za
unaprijeđeni Hoek – Brownov kriterij čvrstoće (Hoek and Brown, 1988)

KRITERIJI ČVRSTOĆE STIJENSKE MASE
• Modificirani Hoek-Brownov kriterij čvrstoće


σ' 3
σ' 1  σ' 3  σ c  m b 
σc







a

mb-vrijednost konstante m za raspucalu stijensku
masu,
a -konstanta ovisna o karakteristikama raspucale
stijenske mase,
σc-jednoosna tlačna čvrstoća intaktne stijenske mase,
σ’1-veće glavno naprezanje pri slomu i
σ’3-manje glavno naprezanje pri slomu
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Procjena vrijednosti mb/mi na osnovi strukture stijenske mase i uvjeta površine
stijenki diskontinuiteta (Hoek et al., 1992)

KRITERIJI ČVRSTOĆE STIJENSKE MASE
• Opći oblik Hoek-Brownovog kriterija čvrstoće (Hoek,
1994; Hoek et al., 1995; Hoek et al., 2002):



σ' 3
σ' 1  σ' 3  σ c  m b 
 s 
σc



a

s- konstanta ovisna o karakteristikama stijenske mase
Za intaktnu stijensku masu, vrijedi da je s = 1 i a = 0.5
Za vrlo slabu kvalitetu stijenske mase, prihvatljiviji je modificirani Hoek–Brownov kriterij
s=0

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Geološki indeks čvrstoće (Geological
Strength Index–GSI

• Procijenjena vrijednosti na osnovi strukture
stijenske mase, značajki intaktne stijene,
uvjeta površine stijenki diskontinuiteta, kao
i uvjeta koji proizlaze iz geometrije
intaktnih dijelova stijene i njihovog
ponašanja pod djelovanjem promjene uvjeta
stanja naprezanja u stijenskoj masi

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Hoek et al., 1998

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Geološki indeks čvrstoće (Geological
Strength Index–GSI
Neporemećena stijenska masa,
GSI > 25
Poremećena stijenska masa,
GSI  100
GSI < 25

mb  mi  e

28

GSI 100

se
a  0 .5

s0

9

a  0 . 65 

GSI
200

Za vrijednost parametara mb, s i a Hoek, Kaiser i Bawden (Hoek et al., 1995) predlažu
izraze u zavisnosti od vrijednosti geološkog indeksa čvrstoće (Geological Strength Index–
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI
GSI).

KRITERIJI ČVRSTOĆE STIJENSKE MASE
• U većini sada dostupnih metoda proračuna za analize
stabilnosti stijenske mase, kao što su metode analize
granične ravnoteže i numeričke metode modeliranja,
čvrstoća stijenske mase izražava se parametrima
Mohr-Coulombovog linearnog kriterija čvrstoće:

τf = c + σ tg
Postoji mogućnost uspostave matematičke veze između
Hoek–Brownovog i Mohr-Coulombovog kriterija čvrstoće
stijenske mase
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Rocscience- RocLab

Ulazni parametri
za proračun

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI


Slide 18

OJAČANJE TLA I STIJENA, DIPLOMSKI STUDIJ,
GRAĐEVINSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U RIJECI

OJAČANJE STIJENSKE MASE (1)

KOLEGIJ: Ojačanje tla i stijena
DIPLOMSKI STUDIJ

SEMINARKSI RADOVI
1.Čavlano tlo
2.Zidovi od mehanički stabiliziranog tla
(MSE zidovi)
3.Primjena vegetacije u sanaciji klizišta

OJAČANJE STIJENSKE MASE

OPĆENITO

POBOLJŠANJE SVOJSTAVA
STIJENSKE MASE
„Povoljne
lokacije” za
izgradnju
iskorištene

Potreba za
korištenjem
„nepovoljnih
lokacija „

RAZVOJ METODA POBOLJŠANJA
(OJAČANJA) SVOJSTAVA TLA I STIJENA

Ojačanjem tla i stijena nastoji se povećati
njihovu čvrstoću, tj. smanjiti deformabilnost.
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

POBOLJŠANJE SVOJSTAVA
STIJENSKE MASE
• Projektiranje zasjeka u stijenskoj masi svodi se na

odabir stabilne geometrije i/ili potrebnih
odgovarajućih mjera podgrađivanja.

• Kriteriji deformabilnosti stijenske mase zasniva se na

geomehaničkoj (RMR) klasifikaciji stijenske
mase, jednoosnoj tlačnoj čvrstoći stijene i
geološkom indeksu čvrstoće (GSI) stijenske
mase.

• Na osnovi usvojenih kriterija čvrstoće i deformabilnosti
stijenske mase provode se analize stanja naprezanja i
deformacija i analize stabilnosti za potrebe projektiranja
osiguranja podzemnih otvora i zasjeka u stijenskoj masi.
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

DEFINIRANJE KARAKTERISTIKA
STIJENSKE MASE
Stijenska masa - diskontinuirana,

heterogena,
anizotropna i nalaze se u nekom naponskom stanju

Utvrđivanje vrsta i položaja različitih
materijala, kao i njihovih svojstava - geološki
profil i geotehnički model.

• Poboljšanje stijenske mase (Rock Improvement)
podrazumijeva termin koji obuhvaća sve postupke u

cilju poboljšanja mehaničkih značajki i drugih
karakteristika stijenske mase.
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

KLASIFIKACIJE
STIJENSKE
MASE

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE
pregled klasifikacija stijenske mase, kao postupaka za
opisivanje stijenske mase, koje služe kao podloge za
utvrđivanje značajki stijenske mase te projektiranje zahvata
u stijenskoj masi

• Klasifikacija stijenske mase nije zamjena za
projektiranje zahvata u stijenskoj masi!!
• Osim poznavanja značajki stijenske mase,
projektiranje zahtijeva detaljno poznavanje in situ
stanja naprezanja, uvjeta podzemne vode te
redoslijed izvedbe planiranih iskopa
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE
• Terzaghijeva klasifikacija (Terzaghi, 1946);
• Laufferova klasifikacija (Lauffer, 1958);
• Rock Quality Designation klasifikacija (RQD) (Deere et al.,
1967);
• Rock Structure Rating klasifikacija (RSR) (Wickham et al.,
1972);

• Geomehanička klasifikacija (RMR)
(Bieniawski, 1973);
• Q klasifikacija (Rock Tunneling Quality Index) (Barton et
al., 1974);
• Rock Mass Index klasifikacija (RMi) (Palmstrom, 1995)
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• Terzaghijeva klasifikacija (Terzaghi,
1946)- previše generalizira objektivno
stanje kvalitete stijenske mase

• Značaj Laufferove klasifikacije
(Lauffer, 1958) (koncepta vremena
nepodgrađenog iskopa) je u zahtjevima na
skraćenje vremena potrebnog za ugradnju
podgrade.
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• Rock Quality Designation (RQD)
Index, (Deere et al., 1967) informacija o kvaliteti stijenske mase
proizlazi jedino iz opisa danog od strane
geologa i postotka dobivene jezgre.

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• RSR sustav (Wickham et al., 1972) usvaja
dvije glavne kategorije faktora koji utječu na
ponašanje stijenske mase u tunelima:
– geološki parametri (tip stijenske mase,
prosječan razmak pukotina, orijentacija pukotina,
tip diskontinuiteta, glavni smjer rasjeda, smicanja i
preklapanja, značajke stijenske mase, trošenje ili
alteracija ) i

– parametri podgradne konstrukcije (raspon
tunela, smjer napredovanja tunela, metoda iskopa)
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• Geomehanička klasifikacija ili RMR
klasifikacijski sustav (Rock Mass
Rating System), razvio je Bieniawski
tijekom 1972. i 1973 (Bieniawski, 1976,
1989).
• Dvije inačice RMR1976 i RMR1989.

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• Q klasifikacija je zasnovana na
numeričkoj procjeni kvalitete stijenske
mase koja se opisuje sa šest parametara i
to:
• 1. RQD –indeks kvalitete jezgre
• 2. Jn – broj skupova pukotina,
• 3. Jr – indeks hrapavosti pukotina,
• 4. Ja – indeks alteracije pukotina,
• 5. Jw – faktor pukotinske vode i
• 6. SRF – faktor redukcije naprezanja
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• Rock Mass index (RMi)
klasifikacija zasnovana je na selektivnim
dobro utvrđenim geološkim parametrima
stijenske mase dobivenim iz detaljiziranih
terenskih opisa građe stijenske mase

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

GEOMEHANIČKA
ILI RMR
KLASIFIKACIJE
STIJENSKE MASE

RMR KLASIFIKACIJA
Klasifikacijska procedura zasniva se na
određivanju slijedećih šest parametara:
1.Jednoosna čvrstoća stijenskog materijala (ISRM, 1979)
2.RQD indeks (Rock Quality Designation)
3.Razmak pukotina (diskontinuiteta)
4.Stanje pukotina (diskontinuiteta)
5.Uvjeti podzemne vode
6.Orjentacija pukotina (diskontinuiteta).
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
PODJELA STIJENSKE MASE U POJEDINAČNE
STRUKTURNE REGIJE KOJE SE ODVOJENO
KLASIFICIRAJU
GRANICE REGIJA- RASJEDI/ ZDROBLJENE
ZONE/PROMJENA TIPA STIJENSKE MASE

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
-ČVRSTOĆA• Definiranje parametara čvrstoće intaktne
stijene moguće je provesti laboratorijskim
ispitivanjima (PLT) i procjenom.
• Schmidt-ov čekić koristi se za jednostavno i brzo
određivanje približnih vrijednosti jednoosne
tlačne čvrstoće stijene ili određivanje čvrstoće
stijenki diskontinuiteta (korelacijskih odnos visine
odskoka (R) i jednoosne tlačne čvrstoće (sc)

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Terenska procjena
jednoosne
čvrstoće
(Brown,
1981)
DIPLOMSKI
STUDIJ,tlačne
GRAĐEVINSKI
FAKULTET
U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
-RAZMAK DISKONTINUITETA-

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

ZIJEV

RMR KLASIFIKACIJA
-STANJE DISKONTINUITETA -

• Zijev diskontinuiteta se često spominje i
prikuplja kao jedan od parametara
• Diskontinuiteti se s porastom dubine vrlo
brzo potpuno ispunjavaju, uglavnom glinom
ili glinovitim materijalom i kršjem (zijev
nestaje, dok istovremeno širina
diskontinuiteta može ostati vrlo velika)
PRIMJER ŠIROKIH ALI ZATVORENI DISKONTINUITETA
Definicije
zijeva, širine i debljine ispune diskontinuiteta,
Pollak, 2007
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
-STANJE DISKONTINUITETA Shematska
usporedba
prosječne
veličine bloka i
širine
diskontinuiteta

ISPUNA

Pollak, 2007

• Ovisno
o debljini
ispune,dodatni
spriječen
je kontakt
neravnina
Ispunom
se
u inženjerskoj
geologiji
smatra
materijal
koji
Na
svojstva
ispune
utječu
iliobično
opetovani
procesi
trošenja
stijenki diskontinuitet,
diskontinuiteta,
ispunjava
a različit
od osnovne
stijene, bez
ili
dijageneze
koji mogu utjecati
naje
kvalitetu
ispune•obzira
Svojstva
ispune: posmična
čvrstoća,
permeabilnost i
na podrijetlo.
PROCJENJUJEMO
TROŠNOST
ISPUNE
deformabilnost
utječu na
čvrstoću diskontinuiteta
Debljina
ispune utvrđuje
se posmičnu
izravnim mjerenjima
ili procjenama
za(Bieniawski,
svaki sustav 1989).
diskontinuiteta posebno, a bitno je ustanoviti
STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI
njenu min., maks.DIPLOMSKI
i najučestaliju
vrijednost

ISPUNA

RMR KLASIFIKACIJA
-STANJE DISKONTINUITETA -

PRIMJER DISKONTINUITETA BEZ ISPUNE
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Indeks
KLASIFIKACIJA
hrapavosti

RMR
-STANJE DISKONTINUITETA -

HRAPAVOST
• Glatki diskontinuiteti su, uglavnom, vezani za posebne uvjete
sedimentacije ili jače tektonizirane zone u kojima je kretanje
duž diskontinuiteta zagladilo plohe čitavog sustava. Vrlo
hrapavi diskontinuiteti uglavnom su vezani na zone otvorenih
i jako okršenih diskontinuiteta.
• Prema podjeli koju preporučuje ISRM (1978a), hrapavost se
razmatra u metarskom ali i centimetarskom mjerilu
istovremeno.
Karakteristični profili i koeficijenti
hrapavosti (JRC) u 10 cm veličinskom
Tipični profili hrapavosti u metarskom
DIPLOMSKI
FAKULTET
U RIJECI
području
(Barton
& Choubey, 1977)
veličinskom području (ISRM,
1978a)STUDIJ, GRAĐEVINSKI

RMR KLASIFIKACIJA
HRAPAVOST -STANJE DISKONTINUITETA • mjerenjem kutova nagiba na kružnoj ploči različitih
promjera (ISRM, 1978a);
• mjerenjem amplitude hrapavosti na iscrtanom profilu
hrapavosti (Barton & Bandis, 1990);
• mjerenjem amplitude hrapavosti pomoću štapa duljine
90 cm (Piteau, 1970);
• fotogrametrijskim mjerenjima (ISRM, 1978a);
• indirektno, računanjem kutova hrapavosti (i) iz
iscrtanog profila hrapavosti (Turk & Dearman, 1985);
• indirektno, smicanjem duž diskontinuiteta u laboratoriju
ili na terenu i metodom procjene maksimalnog otpora na
smicanje iz profila hrapavosti (ISRM, 1978a).
• Procjenom…
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
- stanje diskontinuiteta-

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA

STANJE PODZEMNE VODE






Suho
Vlažno
Mokro
Kapanje
Tečenje

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Bodovi
ukupno

RMR KLASIFIKACIJA

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

GEOMEHANIČKA ILI RMR
KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

PRIMJER
STADION KANTRIDA

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDALitološki opis: vapnenac, kristalast, -Litološki opis: vapnenac, kristalast,
izražene slojevitosti, sive boje,
izražene slojevitosti, sive boje, raspucan
raspucan i okršen
i okršen
Geološki indeks čvrstoće GSI = 40 - -Geološki indeks čvrstoće GSI = 40 - 50
50 (VB/F)
(VB/F)
Veličina monolita: 0.1 x 0.1 x 0.1 m do-Veličina monolita: 0.1 x 0.1 do 2 x 2 m
2x2x4m
-Pojave nestabilnosti: ispadanje
Pojave nestabilnosti: otvaranje
olabavljenih blokova manjih dimenzija s
subvertikalnih pukotina
vrha kosine
Izmjereni diskontinuiteti: 30/250
-Izmjereni diskontinuiteti: 195/240 (ss);
(ss); 300/760; 5/800;
105/850; 5/680; 215/860

1

2

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDAINŽENJERSKO GEOLOŠKE ZNAČAJKE
• Blok 1
• ulazi podaci za geomehaničku RMR89 klasifikaciju za set
diskontinuiteta 105/850 :
• - jednoosna tlačna čvrstoća: 50 - 100 MPa (procjena)
• - Rock Quality Designation RQD = 50 - 75 %
• - razmak između pukotina: 60 - 200 cm
• - duljina pukotina: 3 - 10 m
• - oblik pukotina: stepeničast (hrapav) I
• - hrapavost stijenki pukotina: JRC= 16 - 18
• - zijev (razmak između stijenki pukotina): 10-100 mm
• - ispuna između stijenki pukotina: djelomična kalcitna prevlaka
• - raspadnutost stijenki pukotina: neznatno raspadnute (WS)

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Blok 1
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stanje diskontinuiteta :
Ulazni podaci

Bodovi

Duljina

3 - 10 m

2

Razmak stijenki

>5 mm

0

Hrapavost JRC

16 - 18

6

tvrda <5 mm ili bez

5

WS

5

Karakteristike
diskontinuiteta

Pukotinska ispuna
Trošnost

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

18 bodova

Blok 1
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stijenu je:
Karakteristike
Ulazni podaci
stijene
Jednoosna čvrstoća 50 - 100 MPa

ISTIRQD
POSTUPAK ZA50
BLOK
- 75 %2

Bodovi
7

Razmak
diskontinuiteta

60 - 200 cm

13
15

Stanje
diskontinuiteta

ukupno

18

Podzemna voda

suho

15

modul deformabilnosti je Em = 13,774 MPa

68 bodova

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDALitološki opis: vapnenac, kristalast,
izražene slojevitosti, u gornjoj zoni Litološki opis: vapnenac, kristalast,
masivan, sive boje, raspucan,
izražene slojevitosti, sive boje, raspucan
mjestimično kavernozan
i okršen
Geološki indeks čvrstoće GSI = 40 - 50Geološki indeks čvrstoće GSI = 40 - 50
(VB/F)
(VB/F)
Veličina monolita: 0.5 x 0.5 x 0.5 m do Veličina
2
monolita: 0.2 x 0.2 x 0.2 m do 2
x2x1m
x2x2m
Pojave nestabilnosti: mogućnost
Pojave nestabilnosti: mogućnost
ispadanja olabavljenih blokova
ispadanja olabavljenih blokova
Izmjereni diskontinuiteti: 190/100 (ss);
Izmjereni diskontinuiteti: 50/720 (ss);
280/820; 345/800;
155/830; 340/670;

3

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

4

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDAINŽENJERSKO GEOLOŠKE ZNAČAJKE
• Blok 3
• ulazi podaci za geomehaničku RMR89 klasifikaciju za set
diskontinuiteta 155/830:
• - jednoosna tlačna čvrstoća: 50-100 MPa (procjena)
• - Rock Quality Designation RQD = 75 - 90 %
• - razmak između pukotina: 60 - 200 cm
• - duljina pukotina: 10 - 20 m
• - oblik pukotina: stepeničast (hrapavo) I
• - hrapavost stijenki pukotina: JRC= 16 - 18
• - zijev (razmak između stijenki pukotina): 10 – 50 mm
• - ispuna između stijenki pukotina: kalcitna prevlaka > 5 mm
• - raspadnutost stijenki pukotina: umjereno raspadnute (WM)

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Blok 3
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stanje diskontinuiteta :
Ulazni podaci

Bodovi

10 - 20 m

1

Razmak stijenki

>5 mm

0

Hrapavost JRC

16 - 18

6

tvrda >5 mm

2

WM

3

Karakteristike
diskontinuiteta
Duljina

Pukotinska ispuna
Trošnost

12 bodova
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Blok 3
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stijenu je:
Karakteristike stijene

Ulazni podaci

Bodovi

Jednoosna čvrstoća

50 - 100 MPa

7

75 - 90 %

17

60 - 200 cm

15

ukupno

12

suho

15

RQD

ISTI POSTUPAK ZA BLOK 4
Razmak
diskontinuiteta

Stanje diskontinuiteta
Podzemna voda

66 bodova
modul deformabilnosti je Em = 14,591 MPa

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDALitološki opis: vapnenac,
kristalast, izražene slojevitosti,
u gornjoj zoni masivan, sive
boje, raspucan, mjestimično
kavernozan
Geološki indeks čvrstoće GSI =
40 - 50 (VB/F)
Veličina monolita: 0.2 x 0.2 x 0.2
m do 2 x 2 x 1 m
Pojave nestabilnosti: mogućnost
ispadanja olabavljenih blokova
Izmjereni diskontinuiteti:
190/110 (ss); 280/800;
345/740;

5

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDAINŽENJERSKO GEOLOŠKE ZNAČAJKE
• Blok 5
• ulazi podaci za geomehaničku RMR89 klasifikaciju (set
190/110):
• - jednoosna tlačna čvrstoća: 50 - 100 MPa (procjena)
• - Rock Quality Designation RQD = 75 - 90 %
• - razmak između pukotina: 20 – 200 cm
• - duljina pukotina: >20 m
• - oblik pukotina: valovit (zaglađen) VI
• - hrapavost stijenki pukotina: JRC= 8-10
• - zijev (razmak između stijenki pukotina): 0.25 – 0.5 mm
• - ispuna između stijenki pukotina: bez ispune
• - raspadnutost stijenki pukotina: neznatno raspadnute (WS)

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Blok 5
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stanje diskontinuiteta :
Ulazni podaci

Bodovi

>20 m

0

0.1 – 1.0 mm

4

8 - 10

3

Pukotinska ispuna

bez

6

Trošnost

WS

5

Karakteristike
diskontinuiteta
Duljina

Razmak stijenki
Hrapavost JRC

18 bodova
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Blok 5
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stijenu je:
Karakteristike stijene

Ulazni podaci

Bodovi

Jednoosna čvrstoća

50 - 100 MPa

7

RQD
Razmak
diskontinuiteta

75 - 90 %
20 - 200 cm

17
13

Stanje
diskontinuiteta

ukupno

18

Podzemna voda

suho

15
70 bodova

modul deformabilnosti je Em = 18,369 MPa

KRITERIJ ČVRSTOĆE

KRITERIJ
ČVRSTOĆE

KRITERIJ ČVRSTOĆE
Stvarni izazov u mehanici stijena predstavlja problem

predviđanja i usvajanja parametara čvrstoće
stijenske mase pri rješavanju inženjerskih problema.

• Ponašanje stijenske mase opisano je
kriterijima čvrstoće i deformabilnosti koji se
zasnivaju na empirijskim saznanjima o
ponašanju stijenske mase.
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KRITERIJI ČVRSTOĆE STIJENSKE MASE
• Hoek–Brownov kriterij čvrstoće stijenske mase je
empirijski kriterij zasnovan na podacima triaksijalnog
ispitivanja stijenske mase.
• Izvorni Hoek–Brownov kriterij čvrstoće stijenske mase
predložen je 1980. godine (Hoek and Brown, 1980a, 1980b) kao

1  3 

m  3 c  s  c

2

m, s -konstante ovisne o karakteristikama stijenske mase,
σc -jednoosna tlačna čvrstoća intaktne stijene.
σ1 -veće glavno naprezanje pri slomu i
σ3 -manje glavno naprezanje pri slomu.
Vrijednost mi može se izračunati iz triaksijalnog pokusa na
uzorcima stijene pri različitim naprezanjima
Za intaktnu stijenu vrijedi da je
Za raspucalu stijensku masu vrijedi da je
s = 1, m = mi
0 ≤ s < 1, m < mi

KRITERIJI ČVRSTOĆE STIJENSKE MASE
• Hoek i Brown stoga su predložili korištenje klasifikacija stijenske mase
za određivanje vrijednosti parametara m i s
Unaprijeđeni Hoek–Brownov kriterij čvrstoće
NEPOREMEĆENA STIJENSKA
MASA

POREMEĆENA STIJENSKA
MASA

RMR 100

m  mi  e

28

RMR 100

m  mi  e

RMR 100

RMR 100

se

9

14

se

6

Aproksimativne vrijednosti kvalitete stijenske mase i parametara stijenske mase za
unaprijeđeni Hoek – Brownov kriterij čvrstoće (Hoek and Brown, 1988)

KRITERIJI ČVRSTOĆE STIJENSKE MASE
• Modificirani Hoek-Brownov kriterij čvrstoće


σ' 3
σ' 1  σ' 3  σ c  m b 
σc







a

mb-vrijednost konstante m za raspucalu stijensku
masu,
a -konstanta ovisna o karakteristikama raspucale
stijenske mase,
σc-jednoosna tlačna čvrstoća intaktne stijenske mase,
σ’1-veće glavno naprezanje pri slomu i
σ’3-manje glavno naprezanje pri slomu
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Procjena vrijednosti mb/mi na osnovi strukture stijenske mase i uvjeta površine
stijenki diskontinuiteta (Hoek et al., 1992)

KRITERIJI ČVRSTOĆE STIJENSKE MASE
• Opći oblik Hoek-Brownovog kriterija čvrstoće (Hoek,
1994; Hoek et al., 1995; Hoek et al., 2002):



σ' 3
σ' 1  σ' 3  σ c  m b 
 s 
σc



a

s- konstanta ovisna o karakteristikama stijenske mase
Za intaktnu stijensku masu, vrijedi da je s = 1 i a = 0.5
Za vrlo slabu kvalitetu stijenske mase, prihvatljiviji je modificirani Hoek–Brownov kriterij
s=0

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Geološki indeks čvrstoće (Geological
Strength Index–GSI

• Procijenjena vrijednosti na osnovi strukture
stijenske mase, značajki intaktne stijene,
uvjeta površine stijenki diskontinuiteta, kao
i uvjeta koji proizlaze iz geometrije
intaktnih dijelova stijene i njihovog
ponašanja pod djelovanjem promjene uvjeta
stanja naprezanja u stijenskoj masi

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Hoek et al., 1998

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Geološki indeks čvrstoće (Geological
Strength Index–GSI
Neporemećena stijenska masa,
GSI > 25
Poremećena stijenska masa,
GSI  100
GSI < 25

mb  mi  e

28

GSI 100

se
a  0 .5

s0

9

a  0 . 65 

GSI
200

Za vrijednost parametara mb, s i a Hoek, Kaiser i Bawden (Hoek et al., 1995) predlažu
izraze u zavisnosti od vrijednosti geološkog indeksa čvrstoće (Geological Strength Index–
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI
GSI).

KRITERIJI ČVRSTOĆE STIJENSKE MASE
• U većini sada dostupnih metoda proračuna za analize
stabilnosti stijenske mase, kao što su metode analize
granične ravnoteže i numeričke metode modeliranja,
čvrstoća stijenske mase izražava se parametrima
Mohr-Coulombovog linearnog kriterija čvrstoće:

τf = c + σ tg
Postoji mogućnost uspostave matematičke veze između
Hoek–Brownovog i Mohr-Coulombovog kriterija čvrstoće
stijenske mase
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Rocscience- RocLab

Ulazni parametri
za proračun

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI


Slide 19

OJAČANJE TLA I STIJENA, DIPLOMSKI STUDIJ,
GRAĐEVINSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U RIJECI

OJAČANJE STIJENSKE MASE (1)

KOLEGIJ: Ojačanje tla i stijena
DIPLOMSKI STUDIJ

SEMINARKSI RADOVI
1.Čavlano tlo
2.Zidovi od mehanički stabiliziranog tla
(MSE zidovi)
3.Primjena vegetacije u sanaciji klizišta

OJAČANJE STIJENSKE MASE

OPĆENITO

POBOLJŠANJE SVOJSTAVA
STIJENSKE MASE
„Povoljne
lokacije” za
izgradnju
iskorištene

Potreba za
korištenjem
„nepovoljnih
lokacija „

RAZVOJ METODA POBOLJŠANJA
(OJAČANJA) SVOJSTAVA TLA I STIJENA

Ojačanjem tla i stijena nastoji se povećati
njihovu čvrstoću, tj. smanjiti deformabilnost.
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

POBOLJŠANJE SVOJSTAVA
STIJENSKE MASE
• Projektiranje zasjeka u stijenskoj masi svodi se na

odabir stabilne geometrije i/ili potrebnih
odgovarajućih mjera podgrađivanja.

• Kriteriji deformabilnosti stijenske mase zasniva se na

geomehaničkoj (RMR) klasifikaciji stijenske
mase, jednoosnoj tlačnoj čvrstoći stijene i
geološkom indeksu čvrstoće (GSI) stijenske
mase.

• Na osnovi usvojenih kriterija čvrstoće i deformabilnosti
stijenske mase provode se analize stanja naprezanja i
deformacija i analize stabilnosti za potrebe projektiranja
osiguranja podzemnih otvora i zasjeka u stijenskoj masi.
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

DEFINIRANJE KARAKTERISTIKA
STIJENSKE MASE
Stijenska masa - diskontinuirana,

heterogena,
anizotropna i nalaze se u nekom naponskom stanju

Utvrđivanje vrsta i položaja različitih
materijala, kao i njihovih svojstava - geološki
profil i geotehnički model.

• Poboljšanje stijenske mase (Rock Improvement)
podrazumijeva termin koji obuhvaća sve postupke u

cilju poboljšanja mehaničkih značajki i drugih
karakteristika stijenske mase.
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

KLASIFIKACIJE
STIJENSKE
MASE

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE
pregled klasifikacija stijenske mase, kao postupaka za
opisivanje stijenske mase, koje služe kao podloge za
utvrđivanje značajki stijenske mase te projektiranje zahvata
u stijenskoj masi

• Klasifikacija stijenske mase nije zamjena za
projektiranje zahvata u stijenskoj masi!!
• Osim poznavanja značajki stijenske mase,
projektiranje zahtijeva detaljno poznavanje in situ
stanja naprezanja, uvjeta podzemne vode te
redoslijed izvedbe planiranih iskopa
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE
• Terzaghijeva klasifikacija (Terzaghi, 1946);
• Laufferova klasifikacija (Lauffer, 1958);
• Rock Quality Designation klasifikacija (RQD) (Deere et al.,
1967);
• Rock Structure Rating klasifikacija (RSR) (Wickham et al.,
1972);

• Geomehanička klasifikacija (RMR)
(Bieniawski, 1973);
• Q klasifikacija (Rock Tunneling Quality Index) (Barton et
al., 1974);
• Rock Mass Index klasifikacija (RMi) (Palmstrom, 1995)
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• Terzaghijeva klasifikacija (Terzaghi,
1946)- previše generalizira objektivno
stanje kvalitete stijenske mase

• Značaj Laufferove klasifikacije
(Lauffer, 1958) (koncepta vremena
nepodgrađenog iskopa) je u zahtjevima na
skraćenje vremena potrebnog za ugradnju
podgrade.
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• Rock Quality Designation (RQD)
Index, (Deere et al., 1967) informacija o kvaliteti stijenske mase
proizlazi jedino iz opisa danog od strane
geologa i postotka dobivene jezgre.

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• RSR sustav (Wickham et al., 1972) usvaja
dvije glavne kategorije faktora koji utječu na
ponašanje stijenske mase u tunelima:
– geološki parametri (tip stijenske mase,
prosječan razmak pukotina, orijentacija pukotina,
tip diskontinuiteta, glavni smjer rasjeda, smicanja i
preklapanja, značajke stijenske mase, trošenje ili
alteracija ) i

– parametri podgradne konstrukcije (raspon
tunela, smjer napredovanja tunela, metoda iskopa)
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• Geomehanička klasifikacija ili RMR
klasifikacijski sustav (Rock Mass
Rating System), razvio je Bieniawski
tijekom 1972. i 1973 (Bieniawski, 1976,
1989).
• Dvije inačice RMR1976 i RMR1989.

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• Q klasifikacija je zasnovana na
numeričkoj procjeni kvalitete stijenske
mase koja se opisuje sa šest parametara i
to:
• 1. RQD –indeks kvalitete jezgre
• 2. Jn – broj skupova pukotina,
• 3. Jr – indeks hrapavosti pukotina,
• 4. Ja – indeks alteracije pukotina,
• 5. Jw – faktor pukotinske vode i
• 6. SRF – faktor redukcije naprezanja
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• Rock Mass index (RMi)
klasifikacija zasnovana je na selektivnim
dobro utvrđenim geološkim parametrima
stijenske mase dobivenim iz detaljiziranih
terenskih opisa građe stijenske mase

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

GEOMEHANIČKA
ILI RMR
KLASIFIKACIJE
STIJENSKE MASE

RMR KLASIFIKACIJA
Klasifikacijska procedura zasniva se na
određivanju slijedećih šest parametara:
1.Jednoosna čvrstoća stijenskog materijala (ISRM, 1979)
2.RQD indeks (Rock Quality Designation)
3.Razmak pukotina (diskontinuiteta)
4.Stanje pukotina (diskontinuiteta)
5.Uvjeti podzemne vode
6.Orjentacija pukotina (diskontinuiteta).
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
PODJELA STIJENSKE MASE U POJEDINAČNE
STRUKTURNE REGIJE KOJE SE ODVOJENO
KLASIFICIRAJU
GRANICE REGIJA- RASJEDI/ ZDROBLJENE
ZONE/PROMJENA TIPA STIJENSKE MASE

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
-ČVRSTOĆA• Definiranje parametara čvrstoće intaktne
stijene moguće je provesti laboratorijskim
ispitivanjima (PLT) i procjenom.
• Schmidt-ov čekić koristi se za jednostavno i brzo
određivanje približnih vrijednosti jednoosne
tlačne čvrstoće stijene ili određivanje čvrstoće
stijenki diskontinuiteta (korelacijskih odnos visine
odskoka (R) i jednoosne tlačne čvrstoće (sc)

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Terenska procjena
jednoosne
čvrstoće
(Brown,
1981)
DIPLOMSKI
STUDIJ,tlačne
GRAĐEVINSKI
FAKULTET
U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
-RAZMAK DISKONTINUITETA-

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

ZIJEV

RMR KLASIFIKACIJA
-STANJE DISKONTINUITETA -

• Zijev diskontinuiteta se često spominje i
prikuplja kao jedan od parametara
• Diskontinuiteti se s porastom dubine vrlo
brzo potpuno ispunjavaju, uglavnom glinom
ili glinovitim materijalom i kršjem (zijev
nestaje, dok istovremeno širina
diskontinuiteta može ostati vrlo velika)
PRIMJER ŠIROKIH ALI ZATVORENI DISKONTINUITETA
Definicije
zijeva, širine i debljine ispune diskontinuiteta,
Pollak, 2007
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
-STANJE DISKONTINUITETA Shematska
usporedba
prosječne
veličine bloka i
širine
diskontinuiteta

ISPUNA

Pollak, 2007

• Ovisno
o debljini
ispune,dodatni
spriječen
je kontakt
neravnina
Ispunom
se
u inženjerskoj
geologiji
smatra
materijal
koji
Na
svojstva
ispune
utječu
iliobično
opetovani
procesi
trošenja
stijenki diskontinuitet,
diskontinuiteta,
ispunjava
a različit
od osnovne
stijene, bez
ili
dijageneze
koji mogu utjecati
naje
kvalitetu
ispune•obzira
Svojstva
ispune: posmična
čvrstoća,
permeabilnost i
na podrijetlo.
PROCJENJUJEMO
TROŠNOST
ISPUNE
deformabilnost
utječu na
čvrstoću diskontinuiteta
Debljina
ispune utvrđuje
se posmičnu
izravnim mjerenjima
ili procjenama
za(Bieniawski,
svaki sustav 1989).
diskontinuiteta posebno, a bitno je ustanoviti
STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI
njenu min., maks.DIPLOMSKI
i najučestaliju
vrijednost

ISPUNA

RMR KLASIFIKACIJA
-STANJE DISKONTINUITETA -

PRIMJER DISKONTINUITETA BEZ ISPUNE
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Indeks
KLASIFIKACIJA
hrapavosti

RMR
-STANJE DISKONTINUITETA -

HRAPAVOST
• Glatki diskontinuiteti su, uglavnom, vezani za posebne uvjete
sedimentacije ili jače tektonizirane zone u kojima je kretanje
duž diskontinuiteta zagladilo plohe čitavog sustava. Vrlo
hrapavi diskontinuiteti uglavnom su vezani na zone otvorenih
i jako okršenih diskontinuiteta.
• Prema podjeli koju preporučuje ISRM (1978a), hrapavost se
razmatra u metarskom ali i centimetarskom mjerilu
istovremeno.
Karakteristični profili i koeficijenti
hrapavosti (JRC) u 10 cm veličinskom
Tipični profili hrapavosti u metarskom
DIPLOMSKI
FAKULTET
U RIJECI
području
(Barton
& Choubey, 1977)
veličinskom području (ISRM,
1978a)STUDIJ, GRAĐEVINSKI

RMR KLASIFIKACIJA
HRAPAVOST -STANJE DISKONTINUITETA • mjerenjem kutova nagiba na kružnoj ploči različitih
promjera (ISRM, 1978a);
• mjerenjem amplitude hrapavosti na iscrtanom profilu
hrapavosti (Barton & Bandis, 1990);
• mjerenjem amplitude hrapavosti pomoću štapa duljine
90 cm (Piteau, 1970);
• fotogrametrijskim mjerenjima (ISRM, 1978a);
• indirektno, računanjem kutova hrapavosti (i) iz
iscrtanog profila hrapavosti (Turk & Dearman, 1985);
• indirektno, smicanjem duž diskontinuiteta u laboratoriju
ili na terenu i metodom procjene maksimalnog otpora na
smicanje iz profila hrapavosti (ISRM, 1978a).
• Procjenom…
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
- stanje diskontinuiteta-

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA

STANJE PODZEMNE VODE






Suho
Vlažno
Mokro
Kapanje
Tečenje

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Bodovi
ukupno

RMR KLASIFIKACIJA

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

GEOMEHANIČKA ILI RMR
KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

PRIMJER
STADION KANTRIDA

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDALitološki opis: vapnenac, kristalast, -Litološki opis: vapnenac, kristalast,
izražene slojevitosti, sive boje,
izražene slojevitosti, sive boje, raspucan
raspucan i okršen
i okršen
Geološki indeks čvrstoće GSI = 40 - -Geološki indeks čvrstoće GSI = 40 - 50
50 (VB/F)
(VB/F)
Veličina monolita: 0.1 x 0.1 x 0.1 m do-Veličina monolita: 0.1 x 0.1 do 2 x 2 m
2x2x4m
-Pojave nestabilnosti: ispadanje
Pojave nestabilnosti: otvaranje
olabavljenih blokova manjih dimenzija s
subvertikalnih pukotina
vrha kosine
Izmjereni diskontinuiteti: 30/250
-Izmjereni diskontinuiteti: 195/240 (ss);
(ss); 300/760; 5/800;
105/850; 5/680; 215/860

1

2

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDAINŽENJERSKO GEOLOŠKE ZNAČAJKE
• Blok 1
• ulazi podaci za geomehaničku RMR89 klasifikaciju za set
diskontinuiteta 105/850 :
• - jednoosna tlačna čvrstoća: 50 - 100 MPa (procjena)
• - Rock Quality Designation RQD = 50 - 75 %
• - razmak između pukotina: 60 - 200 cm
• - duljina pukotina: 3 - 10 m
• - oblik pukotina: stepeničast (hrapav) I
• - hrapavost stijenki pukotina: JRC= 16 - 18
• - zijev (razmak između stijenki pukotina): 10-100 mm
• - ispuna između stijenki pukotina: djelomična kalcitna prevlaka
• - raspadnutost stijenki pukotina: neznatno raspadnute (WS)

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Blok 1
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stanje diskontinuiteta :
Ulazni podaci

Bodovi

Duljina

3 - 10 m

2

Razmak stijenki

>5 mm

0

Hrapavost JRC

16 - 18

6

tvrda <5 mm ili bez

5

WS

5

Karakteristike
diskontinuiteta

Pukotinska ispuna
Trošnost

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

18 bodova

Blok 1
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stijenu je:
Karakteristike
Ulazni podaci
stijene
Jednoosna čvrstoća 50 - 100 MPa

ISTIRQD
POSTUPAK ZA50
BLOK
- 75 %2

Bodovi
7

Razmak
diskontinuiteta

60 - 200 cm

13
15

Stanje
diskontinuiteta

ukupno

18

Podzemna voda

suho

15

modul deformabilnosti je Em = 13,774 MPa

68 bodova

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDALitološki opis: vapnenac, kristalast,
izražene slojevitosti, u gornjoj zoni Litološki opis: vapnenac, kristalast,
masivan, sive boje, raspucan,
izražene slojevitosti, sive boje, raspucan
mjestimično kavernozan
i okršen
Geološki indeks čvrstoće GSI = 40 - 50Geološki indeks čvrstoće GSI = 40 - 50
(VB/F)
(VB/F)
Veličina monolita: 0.5 x 0.5 x 0.5 m do Veličina
2
monolita: 0.2 x 0.2 x 0.2 m do 2
x2x1m
x2x2m
Pojave nestabilnosti: mogućnost
Pojave nestabilnosti: mogućnost
ispadanja olabavljenih blokova
ispadanja olabavljenih blokova
Izmjereni diskontinuiteti: 190/100 (ss);
Izmjereni diskontinuiteti: 50/720 (ss);
280/820; 345/800;
155/830; 340/670;

3

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

4

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDAINŽENJERSKO GEOLOŠKE ZNAČAJKE
• Blok 3
• ulazi podaci za geomehaničku RMR89 klasifikaciju za set
diskontinuiteta 155/830:
• - jednoosna tlačna čvrstoća: 50-100 MPa (procjena)
• - Rock Quality Designation RQD = 75 - 90 %
• - razmak između pukotina: 60 - 200 cm
• - duljina pukotina: 10 - 20 m
• - oblik pukotina: stepeničast (hrapavo) I
• - hrapavost stijenki pukotina: JRC= 16 - 18
• - zijev (razmak između stijenki pukotina): 10 – 50 mm
• - ispuna između stijenki pukotina: kalcitna prevlaka > 5 mm
• - raspadnutost stijenki pukotina: umjereno raspadnute (WM)

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Blok 3
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stanje diskontinuiteta :
Ulazni podaci

Bodovi

10 - 20 m

1

Razmak stijenki

>5 mm

0

Hrapavost JRC

16 - 18

6

tvrda >5 mm

2

WM

3

Karakteristike
diskontinuiteta
Duljina

Pukotinska ispuna
Trošnost

12 bodova
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Blok 3
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stijenu je:
Karakteristike stijene

Ulazni podaci

Bodovi

Jednoosna čvrstoća

50 - 100 MPa

7

75 - 90 %

17

60 - 200 cm

15

ukupno

12

suho

15

RQD

ISTI POSTUPAK ZA BLOK 4
Razmak
diskontinuiteta

Stanje diskontinuiteta
Podzemna voda

66 bodova
modul deformabilnosti je Em = 14,591 MPa

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDALitološki opis: vapnenac,
kristalast, izražene slojevitosti,
u gornjoj zoni masivan, sive
boje, raspucan, mjestimično
kavernozan
Geološki indeks čvrstoće GSI =
40 - 50 (VB/F)
Veličina monolita: 0.2 x 0.2 x 0.2
m do 2 x 2 x 1 m
Pojave nestabilnosti: mogućnost
ispadanja olabavljenih blokova
Izmjereni diskontinuiteti:
190/110 (ss); 280/800;
345/740;

5

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDAINŽENJERSKO GEOLOŠKE ZNAČAJKE
• Blok 5
• ulazi podaci za geomehaničku RMR89 klasifikaciju (set
190/110):
• - jednoosna tlačna čvrstoća: 50 - 100 MPa (procjena)
• - Rock Quality Designation RQD = 75 - 90 %
• - razmak između pukotina: 20 – 200 cm
• - duljina pukotina: >20 m
• - oblik pukotina: valovit (zaglađen) VI
• - hrapavost stijenki pukotina: JRC= 8-10
• - zijev (razmak između stijenki pukotina): 0.25 – 0.5 mm
• - ispuna između stijenki pukotina: bez ispune
• - raspadnutost stijenki pukotina: neznatno raspadnute (WS)

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Blok 5
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stanje diskontinuiteta :
Ulazni podaci

Bodovi

>20 m

0

0.1 – 1.0 mm

4

8 - 10

3

Pukotinska ispuna

bez

6

Trošnost

WS

5

Karakteristike
diskontinuiteta
Duljina

Razmak stijenki
Hrapavost JRC

18 bodova
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Blok 5
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stijenu je:
Karakteristike stijene

Ulazni podaci

Bodovi

Jednoosna čvrstoća

50 - 100 MPa

7

RQD
Razmak
diskontinuiteta

75 - 90 %
20 - 200 cm

17
13

Stanje
diskontinuiteta

ukupno

18

Podzemna voda

suho

15
70 bodova

modul deformabilnosti je Em = 18,369 MPa

KRITERIJ ČVRSTOĆE

KRITERIJ
ČVRSTOĆE

KRITERIJ ČVRSTOĆE
Stvarni izazov u mehanici stijena predstavlja problem

predviđanja i usvajanja parametara čvrstoće
stijenske mase pri rješavanju inženjerskih problema.

• Ponašanje stijenske mase opisano je
kriterijima čvrstoće i deformabilnosti koji se
zasnivaju na empirijskim saznanjima o
ponašanju stijenske mase.
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KRITERIJI ČVRSTOĆE STIJENSKE MASE
• Hoek–Brownov kriterij čvrstoće stijenske mase je
empirijski kriterij zasnovan na podacima triaksijalnog
ispitivanja stijenske mase.
• Izvorni Hoek–Brownov kriterij čvrstoće stijenske mase
predložen je 1980. godine (Hoek and Brown, 1980a, 1980b) kao

1  3 

m  3 c  s  c

2

m, s -konstante ovisne o karakteristikama stijenske mase,
σc -jednoosna tlačna čvrstoća intaktne stijene.
σ1 -veće glavno naprezanje pri slomu i
σ3 -manje glavno naprezanje pri slomu.
Vrijednost mi može se izračunati iz triaksijalnog pokusa na
uzorcima stijene pri različitim naprezanjima
Za intaktnu stijenu vrijedi da je
Za raspucalu stijensku masu vrijedi da je
s = 1, m = mi
0 ≤ s < 1, m < mi

KRITERIJI ČVRSTOĆE STIJENSKE MASE
• Hoek i Brown stoga su predložili korištenje klasifikacija stijenske mase
za određivanje vrijednosti parametara m i s
Unaprijeđeni Hoek–Brownov kriterij čvrstoće
NEPOREMEĆENA STIJENSKA
MASA

POREMEĆENA STIJENSKA
MASA

RMR 100

m  mi  e

28

RMR 100

m  mi  e

RMR 100

RMR 100

se

9

14

se

6

Aproksimativne vrijednosti kvalitete stijenske mase i parametara stijenske mase za
unaprijeđeni Hoek – Brownov kriterij čvrstoće (Hoek and Brown, 1988)

KRITERIJI ČVRSTOĆE STIJENSKE MASE
• Modificirani Hoek-Brownov kriterij čvrstoće


σ' 3
σ' 1  σ' 3  σ c  m b 
σc







a

mb-vrijednost konstante m za raspucalu stijensku
masu,
a -konstanta ovisna o karakteristikama raspucale
stijenske mase,
σc-jednoosna tlačna čvrstoća intaktne stijenske mase,
σ’1-veće glavno naprezanje pri slomu i
σ’3-manje glavno naprezanje pri slomu
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Procjena vrijednosti mb/mi na osnovi strukture stijenske mase i uvjeta površine
stijenki diskontinuiteta (Hoek et al., 1992)

KRITERIJI ČVRSTOĆE STIJENSKE MASE
• Opći oblik Hoek-Brownovog kriterija čvrstoće (Hoek,
1994; Hoek et al., 1995; Hoek et al., 2002):



σ' 3
σ' 1  σ' 3  σ c  m b 
 s 
σc



a

s- konstanta ovisna o karakteristikama stijenske mase
Za intaktnu stijensku masu, vrijedi da je s = 1 i a = 0.5
Za vrlo slabu kvalitetu stijenske mase, prihvatljiviji je modificirani Hoek–Brownov kriterij
s=0

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Geološki indeks čvrstoće (Geological
Strength Index–GSI

• Procijenjena vrijednosti na osnovi strukture
stijenske mase, značajki intaktne stijene,
uvjeta površine stijenki diskontinuiteta, kao
i uvjeta koji proizlaze iz geometrije
intaktnih dijelova stijene i njihovog
ponašanja pod djelovanjem promjene uvjeta
stanja naprezanja u stijenskoj masi

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Hoek et al., 1998

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Geološki indeks čvrstoće (Geological
Strength Index–GSI
Neporemećena stijenska masa,
GSI > 25
Poremećena stijenska masa,
GSI  100
GSI < 25

mb  mi  e

28

GSI 100

se
a  0 .5

s0

9

a  0 . 65 

GSI
200

Za vrijednost parametara mb, s i a Hoek, Kaiser i Bawden (Hoek et al., 1995) predlažu
izraze u zavisnosti od vrijednosti geološkog indeksa čvrstoće (Geological Strength Index–
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI
GSI).

KRITERIJI ČVRSTOĆE STIJENSKE MASE
• U većini sada dostupnih metoda proračuna za analize
stabilnosti stijenske mase, kao što su metode analize
granične ravnoteže i numeričke metode modeliranja,
čvrstoća stijenske mase izražava se parametrima
Mohr-Coulombovog linearnog kriterija čvrstoće:

τf = c + σ tg
Postoji mogućnost uspostave matematičke veze između
Hoek–Brownovog i Mohr-Coulombovog kriterija čvrstoće
stijenske mase
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Rocscience- RocLab

Ulazni parametri
za proračun

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI


Slide 20

OJAČANJE TLA I STIJENA, DIPLOMSKI STUDIJ,
GRAĐEVINSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U RIJECI

OJAČANJE STIJENSKE MASE (1)

KOLEGIJ: Ojačanje tla i stijena
DIPLOMSKI STUDIJ

SEMINARKSI RADOVI
1.Čavlano tlo
2.Zidovi od mehanički stabiliziranog tla
(MSE zidovi)
3.Primjena vegetacije u sanaciji klizišta

OJAČANJE STIJENSKE MASE

OPĆENITO

POBOLJŠANJE SVOJSTAVA
STIJENSKE MASE
„Povoljne
lokacije” za
izgradnju
iskorištene

Potreba za
korištenjem
„nepovoljnih
lokacija „

RAZVOJ METODA POBOLJŠANJA
(OJAČANJA) SVOJSTAVA TLA I STIJENA

Ojačanjem tla i stijena nastoji se povećati
njihovu čvrstoću, tj. smanjiti deformabilnost.
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

POBOLJŠANJE SVOJSTAVA
STIJENSKE MASE
• Projektiranje zasjeka u stijenskoj masi svodi se na

odabir stabilne geometrije i/ili potrebnih
odgovarajućih mjera podgrađivanja.

• Kriteriji deformabilnosti stijenske mase zasniva se na

geomehaničkoj (RMR) klasifikaciji stijenske
mase, jednoosnoj tlačnoj čvrstoći stijene i
geološkom indeksu čvrstoće (GSI) stijenske
mase.

• Na osnovi usvojenih kriterija čvrstoće i deformabilnosti
stijenske mase provode se analize stanja naprezanja i
deformacija i analize stabilnosti za potrebe projektiranja
osiguranja podzemnih otvora i zasjeka u stijenskoj masi.
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

DEFINIRANJE KARAKTERISTIKA
STIJENSKE MASE
Stijenska masa - diskontinuirana,

heterogena,
anizotropna i nalaze se u nekom naponskom stanju

Utvrđivanje vrsta i položaja različitih
materijala, kao i njihovih svojstava - geološki
profil i geotehnički model.

• Poboljšanje stijenske mase (Rock Improvement)
podrazumijeva termin koji obuhvaća sve postupke u

cilju poboljšanja mehaničkih značajki i drugih
karakteristika stijenske mase.
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

KLASIFIKACIJE
STIJENSKE
MASE

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE
pregled klasifikacija stijenske mase, kao postupaka za
opisivanje stijenske mase, koje služe kao podloge za
utvrđivanje značajki stijenske mase te projektiranje zahvata
u stijenskoj masi

• Klasifikacija stijenske mase nije zamjena za
projektiranje zahvata u stijenskoj masi!!
• Osim poznavanja značajki stijenske mase,
projektiranje zahtijeva detaljno poznavanje in situ
stanja naprezanja, uvjeta podzemne vode te
redoslijed izvedbe planiranih iskopa
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE
• Terzaghijeva klasifikacija (Terzaghi, 1946);
• Laufferova klasifikacija (Lauffer, 1958);
• Rock Quality Designation klasifikacija (RQD) (Deere et al.,
1967);
• Rock Structure Rating klasifikacija (RSR) (Wickham et al.,
1972);

• Geomehanička klasifikacija (RMR)
(Bieniawski, 1973);
• Q klasifikacija (Rock Tunneling Quality Index) (Barton et
al., 1974);
• Rock Mass Index klasifikacija (RMi) (Palmstrom, 1995)
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• Terzaghijeva klasifikacija (Terzaghi,
1946)- previše generalizira objektivno
stanje kvalitete stijenske mase

• Značaj Laufferove klasifikacije
(Lauffer, 1958) (koncepta vremena
nepodgrađenog iskopa) je u zahtjevima na
skraćenje vremena potrebnog za ugradnju
podgrade.
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• Rock Quality Designation (RQD)
Index, (Deere et al., 1967) informacija o kvaliteti stijenske mase
proizlazi jedino iz opisa danog od strane
geologa i postotka dobivene jezgre.

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• RSR sustav (Wickham et al., 1972) usvaja
dvije glavne kategorije faktora koji utječu na
ponašanje stijenske mase u tunelima:
– geološki parametri (tip stijenske mase,
prosječan razmak pukotina, orijentacija pukotina,
tip diskontinuiteta, glavni smjer rasjeda, smicanja i
preklapanja, značajke stijenske mase, trošenje ili
alteracija ) i

– parametri podgradne konstrukcije (raspon
tunela, smjer napredovanja tunela, metoda iskopa)
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• Geomehanička klasifikacija ili RMR
klasifikacijski sustav (Rock Mass
Rating System), razvio je Bieniawski
tijekom 1972. i 1973 (Bieniawski, 1976,
1989).
• Dvije inačice RMR1976 i RMR1989.

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• Q klasifikacija je zasnovana na
numeričkoj procjeni kvalitete stijenske
mase koja se opisuje sa šest parametara i
to:
• 1. RQD –indeks kvalitete jezgre
• 2. Jn – broj skupova pukotina,
• 3. Jr – indeks hrapavosti pukotina,
• 4. Ja – indeks alteracije pukotina,
• 5. Jw – faktor pukotinske vode i
• 6. SRF – faktor redukcije naprezanja
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• Rock Mass index (RMi)
klasifikacija zasnovana je na selektivnim
dobro utvrđenim geološkim parametrima
stijenske mase dobivenim iz detaljiziranih
terenskih opisa građe stijenske mase

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

GEOMEHANIČKA
ILI RMR
KLASIFIKACIJE
STIJENSKE MASE

RMR KLASIFIKACIJA
Klasifikacijska procedura zasniva se na
određivanju slijedećih šest parametara:
1.Jednoosna čvrstoća stijenskog materijala (ISRM, 1979)
2.RQD indeks (Rock Quality Designation)
3.Razmak pukotina (diskontinuiteta)
4.Stanje pukotina (diskontinuiteta)
5.Uvjeti podzemne vode
6.Orjentacija pukotina (diskontinuiteta).
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
PODJELA STIJENSKE MASE U POJEDINAČNE
STRUKTURNE REGIJE KOJE SE ODVOJENO
KLASIFICIRAJU
GRANICE REGIJA- RASJEDI/ ZDROBLJENE
ZONE/PROMJENA TIPA STIJENSKE MASE

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
-ČVRSTOĆA• Definiranje parametara čvrstoće intaktne
stijene moguće je provesti laboratorijskim
ispitivanjima (PLT) i procjenom.
• Schmidt-ov čekić koristi se za jednostavno i brzo
određivanje približnih vrijednosti jednoosne
tlačne čvrstoće stijene ili određivanje čvrstoće
stijenki diskontinuiteta (korelacijskih odnos visine
odskoka (R) i jednoosne tlačne čvrstoće (sc)

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Terenska procjena
jednoosne
čvrstoće
(Brown,
1981)
DIPLOMSKI
STUDIJ,tlačne
GRAĐEVINSKI
FAKULTET
U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
-RAZMAK DISKONTINUITETA-

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

ZIJEV

RMR KLASIFIKACIJA
-STANJE DISKONTINUITETA -

• Zijev diskontinuiteta se često spominje i
prikuplja kao jedan od parametara
• Diskontinuiteti se s porastom dubine vrlo
brzo potpuno ispunjavaju, uglavnom glinom
ili glinovitim materijalom i kršjem (zijev
nestaje, dok istovremeno širina
diskontinuiteta može ostati vrlo velika)
PRIMJER ŠIROKIH ALI ZATVORENI DISKONTINUITETA
Definicije
zijeva, širine i debljine ispune diskontinuiteta,
Pollak, 2007
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
-STANJE DISKONTINUITETA Shematska
usporedba
prosječne
veličine bloka i
širine
diskontinuiteta

ISPUNA

Pollak, 2007

• Ovisno
o debljini
ispune,dodatni
spriječen
je kontakt
neravnina
Ispunom
se
u inženjerskoj
geologiji
smatra
materijal
koji
Na
svojstva
ispune
utječu
iliobično
opetovani
procesi
trošenja
stijenki diskontinuitet,
diskontinuiteta,
ispunjava
a različit
od osnovne
stijene, bez
ili
dijageneze
koji mogu utjecati
naje
kvalitetu
ispune•obzira
Svojstva
ispune: posmična
čvrstoća,
permeabilnost i
na podrijetlo.
PROCJENJUJEMO
TROŠNOST
ISPUNE
deformabilnost
utječu na
čvrstoću diskontinuiteta
Debljina
ispune utvrđuje
se posmičnu
izravnim mjerenjima
ili procjenama
za(Bieniawski,
svaki sustav 1989).
diskontinuiteta posebno, a bitno je ustanoviti
STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI
njenu min., maks.DIPLOMSKI
i najučestaliju
vrijednost

ISPUNA

RMR KLASIFIKACIJA
-STANJE DISKONTINUITETA -

PRIMJER DISKONTINUITETA BEZ ISPUNE
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Indeks
KLASIFIKACIJA
hrapavosti

RMR
-STANJE DISKONTINUITETA -

HRAPAVOST
• Glatki diskontinuiteti su, uglavnom, vezani za posebne uvjete
sedimentacije ili jače tektonizirane zone u kojima je kretanje
duž diskontinuiteta zagladilo plohe čitavog sustava. Vrlo
hrapavi diskontinuiteti uglavnom su vezani na zone otvorenih
i jako okršenih diskontinuiteta.
• Prema podjeli koju preporučuje ISRM (1978a), hrapavost se
razmatra u metarskom ali i centimetarskom mjerilu
istovremeno.
Karakteristični profili i koeficijenti
hrapavosti (JRC) u 10 cm veličinskom
Tipični profili hrapavosti u metarskom
DIPLOMSKI
FAKULTET
U RIJECI
području
(Barton
& Choubey, 1977)
veličinskom području (ISRM,
1978a)STUDIJ, GRAĐEVINSKI

RMR KLASIFIKACIJA
HRAPAVOST -STANJE DISKONTINUITETA • mjerenjem kutova nagiba na kružnoj ploči različitih
promjera (ISRM, 1978a);
• mjerenjem amplitude hrapavosti na iscrtanom profilu
hrapavosti (Barton & Bandis, 1990);
• mjerenjem amplitude hrapavosti pomoću štapa duljine
90 cm (Piteau, 1970);
• fotogrametrijskim mjerenjima (ISRM, 1978a);
• indirektno, računanjem kutova hrapavosti (i) iz
iscrtanog profila hrapavosti (Turk & Dearman, 1985);
• indirektno, smicanjem duž diskontinuiteta u laboratoriju
ili na terenu i metodom procjene maksimalnog otpora na
smicanje iz profila hrapavosti (ISRM, 1978a).
• Procjenom…
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
- stanje diskontinuiteta-

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA

STANJE PODZEMNE VODE






Suho
Vlažno
Mokro
Kapanje
Tečenje

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Bodovi
ukupno

RMR KLASIFIKACIJA

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

GEOMEHANIČKA ILI RMR
KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

PRIMJER
STADION KANTRIDA

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDALitološki opis: vapnenac, kristalast, -Litološki opis: vapnenac, kristalast,
izražene slojevitosti, sive boje,
izražene slojevitosti, sive boje, raspucan
raspucan i okršen
i okršen
Geološki indeks čvrstoće GSI = 40 - -Geološki indeks čvrstoće GSI = 40 - 50
50 (VB/F)
(VB/F)
Veličina monolita: 0.1 x 0.1 x 0.1 m do-Veličina monolita: 0.1 x 0.1 do 2 x 2 m
2x2x4m
-Pojave nestabilnosti: ispadanje
Pojave nestabilnosti: otvaranje
olabavljenih blokova manjih dimenzija s
subvertikalnih pukotina
vrha kosine
Izmjereni diskontinuiteti: 30/250
-Izmjereni diskontinuiteti: 195/240 (ss);
(ss); 300/760; 5/800;
105/850; 5/680; 215/860

1

2

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDAINŽENJERSKO GEOLOŠKE ZNAČAJKE
• Blok 1
• ulazi podaci za geomehaničku RMR89 klasifikaciju za set
diskontinuiteta 105/850 :
• - jednoosna tlačna čvrstoća: 50 - 100 MPa (procjena)
• - Rock Quality Designation RQD = 50 - 75 %
• - razmak između pukotina: 60 - 200 cm
• - duljina pukotina: 3 - 10 m
• - oblik pukotina: stepeničast (hrapav) I
• - hrapavost stijenki pukotina: JRC= 16 - 18
• - zijev (razmak između stijenki pukotina): 10-100 mm
• - ispuna između stijenki pukotina: djelomična kalcitna prevlaka
• - raspadnutost stijenki pukotina: neznatno raspadnute (WS)

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Blok 1
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stanje diskontinuiteta :
Ulazni podaci

Bodovi

Duljina

3 - 10 m

2

Razmak stijenki

>5 mm

0

Hrapavost JRC

16 - 18

6

tvrda <5 mm ili bez

5

WS

5

Karakteristike
diskontinuiteta

Pukotinska ispuna
Trošnost

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

18 bodova

Blok 1
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stijenu je:
Karakteristike
Ulazni podaci
stijene
Jednoosna čvrstoća 50 - 100 MPa

ISTIRQD
POSTUPAK ZA50
BLOK
- 75 %2

Bodovi
7

Razmak
diskontinuiteta

60 - 200 cm

13
15

Stanje
diskontinuiteta

ukupno

18

Podzemna voda

suho

15

modul deformabilnosti je Em = 13,774 MPa

68 bodova

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDALitološki opis: vapnenac, kristalast,
izražene slojevitosti, u gornjoj zoni Litološki opis: vapnenac, kristalast,
masivan, sive boje, raspucan,
izražene slojevitosti, sive boje, raspucan
mjestimično kavernozan
i okršen
Geološki indeks čvrstoće GSI = 40 - 50Geološki indeks čvrstoće GSI = 40 - 50
(VB/F)
(VB/F)
Veličina monolita: 0.5 x 0.5 x 0.5 m do Veličina
2
monolita: 0.2 x 0.2 x 0.2 m do 2
x2x1m
x2x2m
Pojave nestabilnosti: mogućnost
Pojave nestabilnosti: mogućnost
ispadanja olabavljenih blokova
ispadanja olabavljenih blokova
Izmjereni diskontinuiteti: 190/100 (ss);
Izmjereni diskontinuiteti: 50/720 (ss);
280/820; 345/800;
155/830; 340/670;

3

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

4

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDAINŽENJERSKO GEOLOŠKE ZNAČAJKE
• Blok 3
• ulazi podaci za geomehaničku RMR89 klasifikaciju za set
diskontinuiteta 155/830:
• - jednoosna tlačna čvrstoća: 50-100 MPa (procjena)
• - Rock Quality Designation RQD = 75 - 90 %
• - razmak između pukotina: 60 - 200 cm
• - duljina pukotina: 10 - 20 m
• - oblik pukotina: stepeničast (hrapavo) I
• - hrapavost stijenki pukotina: JRC= 16 - 18
• - zijev (razmak između stijenki pukotina): 10 – 50 mm
• - ispuna između stijenki pukotina: kalcitna prevlaka > 5 mm
• - raspadnutost stijenki pukotina: umjereno raspadnute (WM)

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Blok 3
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stanje diskontinuiteta :
Ulazni podaci

Bodovi

10 - 20 m

1

Razmak stijenki

>5 mm

0

Hrapavost JRC

16 - 18

6

tvrda >5 mm

2

WM

3

Karakteristike
diskontinuiteta
Duljina

Pukotinska ispuna
Trošnost

12 bodova
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Blok 3
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stijenu je:
Karakteristike stijene

Ulazni podaci

Bodovi

Jednoosna čvrstoća

50 - 100 MPa

7

75 - 90 %

17

60 - 200 cm

15

ukupno

12

suho

15

RQD

ISTI POSTUPAK ZA BLOK 4
Razmak
diskontinuiteta

Stanje diskontinuiteta
Podzemna voda

66 bodova
modul deformabilnosti je Em = 14,591 MPa

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDALitološki opis: vapnenac,
kristalast, izražene slojevitosti,
u gornjoj zoni masivan, sive
boje, raspucan, mjestimično
kavernozan
Geološki indeks čvrstoće GSI =
40 - 50 (VB/F)
Veličina monolita: 0.2 x 0.2 x 0.2
m do 2 x 2 x 1 m
Pojave nestabilnosti: mogućnost
ispadanja olabavljenih blokova
Izmjereni diskontinuiteti:
190/110 (ss); 280/800;
345/740;

5

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDAINŽENJERSKO GEOLOŠKE ZNAČAJKE
• Blok 5
• ulazi podaci za geomehaničku RMR89 klasifikaciju (set
190/110):
• - jednoosna tlačna čvrstoća: 50 - 100 MPa (procjena)
• - Rock Quality Designation RQD = 75 - 90 %
• - razmak između pukotina: 20 – 200 cm
• - duljina pukotina: >20 m
• - oblik pukotina: valovit (zaglađen) VI
• - hrapavost stijenki pukotina: JRC= 8-10
• - zijev (razmak između stijenki pukotina): 0.25 – 0.5 mm
• - ispuna između stijenki pukotina: bez ispune
• - raspadnutost stijenki pukotina: neznatno raspadnute (WS)

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Blok 5
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stanje diskontinuiteta :
Ulazni podaci

Bodovi

>20 m

0

0.1 – 1.0 mm

4

8 - 10

3

Pukotinska ispuna

bez

6

Trošnost

WS

5

Karakteristike
diskontinuiteta
Duljina

Razmak stijenki
Hrapavost JRC

18 bodova
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Blok 5
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stijenu je:
Karakteristike stijene

Ulazni podaci

Bodovi

Jednoosna čvrstoća

50 - 100 MPa

7

RQD
Razmak
diskontinuiteta

75 - 90 %
20 - 200 cm

17
13

Stanje
diskontinuiteta

ukupno

18

Podzemna voda

suho

15
70 bodova

modul deformabilnosti je Em = 18,369 MPa

KRITERIJ ČVRSTOĆE

KRITERIJ
ČVRSTOĆE

KRITERIJ ČVRSTOĆE
Stvarni izazov u mehanici stijena predstavlja problem

predviđanja i usvajanja parametara čvrstoće
stijenske mase pri rješavanju inženjerskih problema.

• Ponašanje stijenske mase opisano je
kriterijima čvrstoće i deformabilnosti koji se
zasnivaju na empirijskim saznanjima o
ponašanju stijenske mase.
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KRITERIJI ČVRSTOĆE STIJENSKE MASE
• Hoek–Brownov kriterij čvrstoće stijenske mase je
empirijski kriterij zasnovan na podacima triaksijalnog
ispitivanja stijenske mase.
• Izvorni Hoek–Brownov kriterij čvrstoće stijenske mase
predložen je 1980. godine (Hoek and Brown, 1980a, 1980b) kao

1  3 

m  3 c  s  c

2

m, s -konstante ovisne o karakteristikama stijenske mase,
σc -jednoosna tlačna čvrstoća intaktne stijene.
σ1 -veće glavno naprezanje pri slomu i
σ3 -manje glavno naprezanje pri slomu.
Vrijednost mi može se izračunati iz triaksijalnog pokusa na
uzorcima stijene pri različitim naprezanjima
Za intaktnu stijenu vrijedi da je
Za raspucalu stijensku masu vrijedi da je
s = 1, m = mi
0 ≤ s < 1, m < mi

KRITERIJI ČVRSTOĆE STIJENSKE MASE
• Hoek i Brown stoga su predložili korištenje klasifikacija stijenske mase
za određivanje vrijednosti parametara m i s
Unaprijeđeni Hoek–Brownov kriterij čvrstoće
NEPOREMEĆENA STIJENSKA
MASA

POREMEĆENA STIJENSKA
MASA

RMR 100

m  mi  e

28

RMR 100

m  mi  e

RMR 100

RMR 100

se

9

14

se

6

Aproksimativne vrijednosti kvalitete stijenske mase i parametara stijenske mase za
unaprijeđeni Hoek – Brownov kriterij čvrstoće (Hoek and Brown, 1988)

KRITERIJI ČVRSTOĆE STIJENSKE MASE
• Modificirani Hoek-Brownov kriterij čvrstoće


σ' 3
σ' 1  σ' 3  σ c  m b 
σc







a

mb-vrijednost konstante m za raspucalu stijensku
masu,
a -konstanta ovisna o karakteristikama raspucale
stijenske mase,
σc-jednoosna tlačna čvrstoća intaktne stijenske mase,
σ’1-veće glavno naprezanje pri slomu i
σ’3-manje glavno naprezanje pri slomu
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Procjena vrijednosti mb/mi na osnovi strukture stijenske mase i uvjeta površine
stijenki diskontinuiteta (Hoek et al., 1992)

KRITERIJI ČVRSTOĆE STIJENSKE MASE
• Opći oblik Hoek-Brownovog kriterija čvrstoće (Hoek,
1994; Hoek et al., 1995; Hoek et al., 2002):



σ' 3
σ' 1  σ' 3  σ c  m b 
 s 
σc



a

s- konstanta ovisna o karakteristikama stijenske mase
Za intaktnu stijensku masu, vrijedi da je s = 1 i a = 0.5
Za vrlo slabu kvalitetu stijenske mase, prihvatljiviji je modificirani Hoek–Brownov kriterij
s=0

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Geološki indeks čvrstoće (Geological
Strength Index–GSI

• Procijenjena vrijednosti na osnovi strukture
stijenske mase, značajki intaktne stijene,
uvjeta površine stijenki diskontinuiteta, kao
i uvjeta koji proizlaze iz geometrije
intaktnih dijelova stijene i njihovog
ponašanja pod djelovanjem promjene uvjeta
stanja naprezanja u stijenskoj masi

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Hoek et al., 1998

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Geološki indeks čvrstoće (Geological
Strength Index–GSI
Neporemećena stijenska masa,
GSI > 25
Poremećena stijenska masa,
GSI  100
GSI < 25

mb  mi  e

28

GSI 100

se
a  0 .5

s0

9

a  0 . 65 

GSI
200

Za vrijednost parametara mb, s i a Hoek, Kaiser i Bawden (Hoek et al., 1995) predlažu
izraze u zavisnosti od vrijednosti geološkog indeksa čvrstoće (Geological Strength Index–
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI
GSI).

KRITERIJI ČVRSTOĆE STIJENSKE MASE
• U većini sada dostupnih metoda proračuna za analize
stabilnosti stijenske mase, kao što su metode analize
granične ravnoteže i numeričke metode modeliranja,
čvrstoća stijenske mase izražava se parametrima
Mohr-Coulombovog linearnog kriterija čvrstoće:

τf = c + σ tg
Postoji mogućnost uspostave matematičke veze između
Hoek–Brownovog i Mohr-Coulombovog kriterija čvrstoće
stijenske mase
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Rocscience- RocLab

Ulazni parametri
za proračun

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI


Slide 21

OJAČANJE TLA I STIJENA, DIPLOMSKI STUDIJ,
GRAĐEVINSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U RIJECI

OJAČANJE STIJENSKE MASE (1)

KOLEGIJ: Ojačanje tla i stijena
DIPLOMSKI STUDIJ

SEMINARKSI RADOVI
1.Čavlano tlo
2.Zidovi od mehanički stabiliziranog tla
(MSE zidovi)
3.Primjena vegetacije u sanaciji klizišta

OJAČANJE STIJENSKE MASE

OPĆENITO

POBOLJŠANJE SVOJSTAVA
STIJENSKE MASE
„Povoljne
lokacije” za
izgradnju
iskorištene

Potreba za
korištenjem
„nepovoljnih
lokacija „

RAZVOJ METODA POBOLJŠANJA
(OJAČANJA) SVOJSTAVA TLA I STIJENA

Ojačanjem tla i stijena nastoji se povećati
njihovu čvrstoću, tj. smanjiti deformabilnost.
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

POBOLJŠANJE SVOJSTAVA
STIJENSKE MASE
• Projektiranje zasjeka u stijenskoj masi svodi se na

odabir stabilne geometrije i/ili potrebnih
odgovarajućih mjera podgrađivanja.

• Kriteriji deformabilnosti stijenske mase zasniva se na

geomehaničkoj (RMR) klasifikaciji stijenske
mase, jednoosnoj tlačnoj čvrstoći stijene i
geološkom indeksu čvrstoće (GSI) stijenske
mase.

• Na osnovi usvojenih kriterija čvrstoće i deformabilnosti
stijenske mase provode se analize stanja naprezanja i
deformacija i analize stabilnosti za potrebe projektiranja
osiguranja podzemnih otvora i zasjeka u stijenskoj masi.
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

DEFINIRANJE KARAKTERISTIKA
STIJENSKE MASE
Stijenska masa - diskontinuirana,

heterogena,
anizotropna i nalaze se u nekom naponskom stanju

Utvrđivanje vrsta i položaja različitih
materijala, kao i njihovih svojstava - geološki
profil i geotehnički model.

• Poboljšanje stijenske mase (Rock Improvement)
podrazumijeva termin koji obuhvaća sve postupke u

cilju poboljšanja mehaničkih značajki i drugih
karakteristika stijenske mase.
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

KLASIFIKACIJE
STIJENSKE
MASE

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE
pregled klasifikacija stijenske mase, kao postupaka za
opisivanje stijenske mase, koje služe kao podloge za
utvrđivanje značajki stijenske mase te projektiranje zahvata
u stijenskoj masi

• Klasifikacija stijenske mase nije zamjena za
projektiranje zahvata u stijenskoj masi!!
• Osim poznavanja značajki stijenske mase,
projektiranje zahtijeva detaljno poznavanje in situ
stanja naprezanja, uvjeta podzemne vode te
redoslijed izvedbe planiranih iskopa
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE
• Terzaghijeva klasifikacija (Terzaghi, 1946);
• Laufferova klasifikacija (Lauffer, 1958);
• Rock Quality Designation klasifikacija (RQD) (Deere et al.,
1967);
• Rock Structure Rating klasifikacija (RSR) (Wickham et al.,
1972);

• Geomehanička klasifikacija (RMR)
(Bieniawski, 1973);
• Q klasifikacija (Rock Tunneling Quality Index) (Barton et
al., 1974);
• Rock Mass Index klasifikacija (RMi) (Palmstrom, 1995)
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• Terzaghijeva klasifikacija (Terzaghi,
1946)- previše generalizira objektivno
stanje kvalitete stijenske mase

• Značaj Laufferove klasifikacije
(Lauffer, 1958) (koncepta vremena
nepodgrađenog iskopa) je u zahtjevima na
skraćenje vremena potrebnog za ugradnju
podgrade.
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• Rock Quality Designation (RQD)
Index, (Deere et al., 1967) informacija o kvaliteti stijenske mase
proizlazi jedino iz opisa danog od strane
geologa i postotka dobivene jezgre.

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• RSR sustav (Wickham et al., 1972) usvaja
dvije glavne kategorije faktora koji utječu na
ponašanje stijenske mase u tunelima:
– geološki parametri (tip stijenske mase,
prosječan razmak pukotina, orijentacija pukotina,
tip diskontinuiteta, glavni smjer rasjeda, smicanja i
preklapanja, značajke stijenske mase, trošenje ili
alteracija ) i

– parametri podgradne konstrukcije (raspon
tunela, smjer napredovanja tunela, metoda iskopa)
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• Geomehanička klasifikacija ili RMR
klasifikacijski sustav (Rock Mass
Rating System), razvio je Bieniawski
tijekom 1972. i 1973 (Bieniawski, 1976,
1989).
• Dvije inačice RMR1976 i RMR1989.

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• Q klasifikacija je zasnovana na
numeričkoj procjeni kvalitete stijenske
mase koja se opisuje sa šest parametara i
to:
• 1. RQD –indeks kvalitete jezgre
• 2. Jn – broj skupova pukotina,
• 3. Jr – indeks hrapavosti pukotina,
• 4. Ja – indeks alteracije pukotina,
• 5. Jw – faktor pukotinske vode i
• 6. SRF – faktor redukcije naprezanja
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• Rock Mass index (RMi)
klasifikacija zasnovana je na selektivnim
dobro utvrđenim geološkim parametrima
stijenske mase dobivenim iz detaljiziranih
terenskih opisa građe stijenske mase

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

GEOMEHANIČKA
ILI RMR
KLASIFIKACIJE
STIJENSKE MASE

RMR KLASIFIKACIJA
Klasifikacijska procedura zasniva se na
određivanju slijedećih šest parametara:
1.Jednoosna čvrstoća stijenskog materijala (ISRM, 1979)
2.RQD indeks (Rock Quality Designation)
3.Razmak pukotina (diskontinuiteta)
4.Stanje pukotina (diskontinuiteta)
5.Uvjeti podzemne vode
6.Orjentacija pukotina (diskontinuiteta).
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
PODJELA STIJENSKE MASE U POJEDINAČNE
STRUKTURNE REGIJE KOJE SE ODVOJENO
KLASIFICIRAJU
GRANICE REGIJA- RASJEDI/ ZDROBLJENE
ZONE/PROMJENA TIPA STIJENSKE MASE

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
-ČVRSTOĆA• Definiranje parametara čvrstoće intaktne
stijene moguće je provesti laboratorijskim
ispitivanjima (PLT) i procjenom.
• Schmidt-ov čekić koristi se za jednostavno i brzo
određivanje približnih vrijednosti jednoosne
tlačne čvrstoće stijene ili određivanje čvrstoće
stijenki diskontinuiteta (korelacijskih odnos visine
odskoka (R) i jednoosne tlačne čvrstoće (sc)

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Terenska procjena
jednoosne
čvrstoće
(Brown,
1981)
DIPLOMSKI
STUDIJ,tlačne
GRAĐEVINSKI
FAKULTET
U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
-RAZMAK DISKONTINUITETA-

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

ZIJEV

RMR KLASIFIKACIJA
-STANJE DISKONTINUITETA -

• Zijev diskontinuiteta se često spominje i
prikuplja kao jedan od parametara
• Diskontinuiteti se s porastom dubine vrlo
brzo potpuno ispunjavaju, uglavnom glinom
ili glinovitim materijalom i kršjem (zijev
nestaje, dok istovremeno širina
diskontinuiteta može ostati vrlo velika)
PRIMJER ŠIROKIH ALI ZATVORENI DISKONTINUITETA
Definicije
zijeva, širine i debljine ispune diskontinuiteta,
Pollak, 2007
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
-STANJE DISKONTINUITETA Shematska
usporedba
prosječne
veličine bloka i
širine
diskontinuiteta

ISPUNA

Pollak, 2007

• Ovisno
o debljini
ispune,dodatni
spriječen
je kontakt
neravnina
Ispunom
se
u inženjerskoj
geologiji
smatra
materijal
koji
Na
svojstva
ispune
utječu
iliobično
opetovani
procesi
trošenja
stijenki diskontinuitet,
diskontinuiteta,
ispunjava
a različit
od osnovne
stijene, bez
ili
dijageneze
koji mogu utjecati
naje
kvalitetu
ispune•obzira
Svojstva
ispune: posmična
čvrstoća,
permeabilnost i
na podrijetlo.
PROCJENJUJEMO
TROŠNOST
ISPUNE
deformabilnost
utječu na
čvrstoću diskontinuiteta
Debljina
ispune utvrđuje
se posmičnu
izravnim mjerenjima
ili procjenama
za(Bieniawski,
svaki sustav 1989).
diskontinuiteta posebno, a bitno je ustanoviti
STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI
njenu min., maks.DIPLOMSKI
i najučestaliju
vrijednost

ISPUNA

RMR KLASIFIKACIJA
-STANJE DISKONTINUITETA -

PRIMJER DISKONTINUITETA BEZ ISPUNE
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Indeks
KLASIFIKACIJA
hrapavosti

RMR
-STANJE DISKONTINUITETA -

HRAPAVOST
• Glatki diskontinuiteti su, uglavnom, vezani za posebne uvjete
sedimentacije ili jače tektonizirane zone u kojima je kretanje
duž diskontinuiteta zagladilo plohe čitavog sustava. Vrlo
hrapavi diskontinuiteti uglavnom su vezani na zone otvorenih
i jako okršenih diskontinuiteta.
• Prema podjeli koju preporučuje ISRM (1978a), hrapavost se
razmatra u metarskom ali i centimetarskom mjerilu
istovremeno.
Karakteristični profili i koeficijenti
hrapavosti (JRC) u 10 cm veličinskom
Tipični profili hrapavosti u metarskom
DIPLOMSKI
FAKULTET
U RIJECI
području
(Barton
& Choubey, 1977)
veličinskom području (ISRM,
1978a)STUDIJ, GRAĐEVINSKI

RMR KLASIFIKACIJA
HRAPAVOST -STANJE DISKONTINUITETA • mjerenjem kutova nagiba na kružnoj ploči različitih
promjera (ISRM, 1978a);
• mjerenjem amplitude hrapavosti na iscrtanom profilu
hrapavosti (Barton & Bandis, 1990);
• mjerenjem amplitude hrapavosti pomoću štapa duljine
90 cm (Piteau, 1970);
• fotogrametrijskim mjerenjima (ISRM, 1978a);
• indirektno, računanjem kutova hrapavosti (i) iz
iscrtanog profila hrapavosti (Turk & Dearman, 1985);
• indirektno, smicanjem duž diskontinuiteta u laboratoriju
ili na terenu i metodom procjene maksimalnog otpora na
smicanje iz profila hrapavosti (ISRM, 1978a).
• Procjenom…
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
- stanje diskontinuiteta-

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA

STANJE PODZEMNE VODE






Suho
Vlažno
Mokro
Kapanje
Tečenje

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Bodovi
ukupno

RMR KLASIFIKACIJA

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

GEOMEHANIČKA ILI RMR
KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

PRIMJER
STADION KANTRIDA

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDALitološki opis: vapnenac, kristalast, -Litološki opis: vapnenac, kristalast,
izražene slojevitosti, sive boje,
izražene slojevitosti, sive boje, raspucan
raspucan i okršen
i okršen
Geološki indeks čvrstoće GSI = 40 - -Geološki indeks čvrstoće GSI = 40 - 50
50 (VB/F)
(VB/F)
Veličina monolita: 0.1 x 0.1 x 0.1 m do-Veličina monolita: 0.1 x 0.1 do 2 x 2 m
2x2x4m
-Pojave nestabilnosti: ispadanje
Pojave nestabilnosti: otvaranje
olabavljenih blokova manjih dimenzija s
subvertikalnih pukotina
vrha kosine
Izmjereni diskontinuiteti: 30/250
-Izmjereni diskontinuiteti: 195/240 (ss);
(ss); 300/760; 5/800;
105/850; 5/680; 215/860

1

2

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDAINŽENJERSKO GEOLOŠKE ZNAČAJKE
• Blok 1
• ulazi podaci za geomehaničku RMR89 klasifikaciju za set
diskontinuiteta 105/850 :
• - jednoosna tlačna čvrstoća: 50 - 100 MPa (procjena)
• - Rock Quality Designation RQD = 50 - 75 %
• - razmak između pukotina: 60 - 200 cm
• - duljina pukotina: 3 - 10 m
• - oblik pukotina: stepeničast (hrapav) I
• - hrapavost stijenki pukotina: JRC= 16 - 18
• - zijev (razmak između stijenki pukotina): 10-100 mm
• - ispuna između stijenki pukotina: djelomična kalcitna prevlaka
• - raspadnutost stijenki pukotina: neznatno raspadnute (WS)

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Blok 1
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stanje diskontinuiteta :
Ulazni podaci

Bodovi

Duljina

3 - 10 m

2

Razmak stijenki

>5 mm

0

Hrapavost JRC

16 - 18

6

tvrda <5 mm ili bez

5

WS

5

Karakteristike
diskontinuiteta

Pukotinska ispuna
Trošnost

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

18 bodova

Blok 1
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stijenu je:
Karakteristike
Ulazni podaci
stijene
Jednoosna čvrstoća 50 - 100 MPa

ISTIRQD
POSTUPAK ZA50
BLOK
- 75 %2

Bodovi
7

Razmak
diskontinuiteta

60 - 200 cm

13
15

Stanje
diskontinuiteta

ukupno

18

Podzemna voda

suho

15

modul deformabilnosti je Em = 13,774 MPa

68 bodova

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDALitološki opis: vapnenac, kristalast,
izražene slojevitosti, u gornjoj zoni Litološki opis: vapnenac, kristalast,
masivan, sive boje, raspucan,
izražene slojevitosti, sive boje, raspucan
mjestimično kavernozan
i okršen
Geološki indeks čvrstoće GSI = 40 - 50Geološki indeks čvrstoće GSI = 40 - 50
(VB/F)
(VB/F)
Veličina monolita: 0.5 x 0.5 x 0.5 m do Veličina
2
monolita: 0.2 x 0.2 x 0.2 m do 2
x2x1m
x2x2m
Pojave nestabilnosti: mogućnost
Pojave nestabilnosti: mogućnost
ispadanja olabavljenih blokova
ispadanja olabavljenih blokova
Izmjereni diskontinuiteti: 190/100 (ss);
Izmjereni diskontinuiteti: 50/720 (ss);
280/820; 345/800;
155/830; 340/670;

3

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

4

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDAINŽENJERSKO GEOLOŠKE ZNAČAJKE
• Blok 3
• ulazi podaci za geomehaničku RMR89 klasifikaciju za set
diskontinuiteta 155/830:
• - jednoosna tlačna čvrstoća: 50-100 MPa (procjena)
• - Rock Quality Designation RQD = 75 - 90 %
• - razmak između pukotina: 60 - 200 cm
• - duljina pukotina: 10 - 20 m
• - oblik pukotina: stepeničast (hrapavo) I
• - hrapavost stijenki pukotina: JRC= 16 - 18
• - zijev (razmak između stijenki pukotina): 10 – 50 mm
• - ispuna između stijenki pukotina: kalcitna prevlaka > 5 mm
• - raspadnutost stijenki pukotina: umjereno raspadnute (WM)

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Blok 3
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stanje diskontinuiteta :
Ulazni podaci

Bodovi

10 - 20 m

1

Razmak stijenki

>5 mm

0

Hrapavost JRC

16 - 18

6

tvrda >5 mm

2

WM

3

Karakteristike
diskontinuiteta
Duljina

Pukotinska ispuna
Trošnost

12 bodova
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Blok 3
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stijenu je:
Karakteristike stijene

Ulazni podaci

Bodovi

Jednoosna čvrstoća

50 - 100 MPa

7

75 - 90 %

17

60 - 200 cm

15

ukupno

12

suho

15

RQD

ISTI POSTUPAK ZA BLOK 4
Razmak
diskontinuiteta

Stanje diskontinuiteta
Podzemna voda

66 bodova
modul deformabilnosti je Em = 14,591 MPa

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDALitološki opis: vapnenac,
kristalast, izražene slojevitosti,
u gornjoj zoni masivan, sive
boje, raspucan, mjestimično
kavernozan
Geološki indeks čvrstoće GSI =
40 - 50 (VB/F)
Veličina monolita: 0.2 x 0.2 x 0.2
m do 2 x 2 x 1 m
Pojave nestabilnosti: mogućnost
ispadanja olabavljenih blokova
Izmjereni diskontinuiteti:
190/110 (ss); 280/800;
345/740;

5

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDAINŽENJERSKO GEOLOŠKE ZNAČAJKE
• Blok 5
• ulazi podaci za geomehaničku RMR89 klasifikaciju (set
190/110):
• - jednoosna tlačna čvrstoća: 50 - 100 MPa (procjena)
• - Rock Quality Designation RQD = 75 - 90 %
• - razmak između pukotina: 20 – 200 cm
• - duljina pukotina: >20 m
• - oblik pukotina: valovit (zaglađen) VI
• - hrapavost stijenki pukotina: JRC= 8-10
• - zijev (razmak između stijenki pukotina): 0.25 – 0.5 mm
• - ispuna između stijenki pukotina: bez ispune
• - raspadnutost stijenki pukotina: neznatno raspadnute (WS)

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Blok 5
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stanje diskontinuiteta :
Ulazni podaci

Bodovi

>20 m

0

0.1 – 1.0 mm

4

8 - 10

3

Pukotinska ispuna

bez

6

Trošnost

WS

5

Karakteristike
diskontinuiteta
Duljina

Razmak stijenki
Hrapavost JRC

18 bodova
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Blok 5
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stijenu je:
Karakteristike stijene

Ulazni podaci

Bodovi

Jednoosna čvrstoća

50 - 100 MPa

7

RQD
Razmak
diskontinuiteta

75 - 90 %
20 - 200 cm

17
13

Stanje
diskontinuiteta

ukupno

18

Podzemna voda

suho

15
70 bodova

modul deformabilnosti je Em = 18,369 MPa

KRITERIJ ČVRSTOĆE

KRITERIJ
ČVRSTOĆE

KRITERIJ ČVRSTOĆE
Stvarni izazov u mehanici stijena predstavlja problem

predviđanja i usvajanja parametara čvrstoće
stijenske mase pri rješavanju inženjerskih problema.

• Ponašanje stijenske mase opisano je
kriterijima čvrstoće i deformabilnosti koji se
zasnivaju na empirijskim saznanjima o
ponašanju stijenske mase.
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KRITERIJI ČVRSTOĆE STIJENSKE MASE
• Hoek–Brownov kriterij čvrstoće stijenske mase je
empirijski kriterij zasnovan na podacima triaksijalnog
ispitivanja stijenske mase.
• Izvorni Hoek–Brownov kriterij čvrstoće stijenske mase
predložen je 1980. godine (Hoek and Brown, 1980a, 1980b) kao

1  3 

m  3 c  s  c

2

m, s -konstante ovisne o karakteristikama stijenske mase,
σc -jednoosna tlačna čvrstoća intaktne stijene.
σ1 -veće glavno naprezanje pri slomu i
σ3 -manje glavno naprezanje pri slomu.
Vrijednost mi može se izračunati iz triaksijalnog pokusa na
uzorcima stijene pri različitim naprezanjima
Za intaktnu stijenu vrijedi da je
Za raspucalu stijensku masu vrijedi da je
s = 1, m = mi
0 ≤ s < 1, m < mi

KRITERIJI ČVRSTOĆE STIJENSKE MASE
• Hoek i Brown stoga su predložili korištenje klasifikacija stijenske mase
za određivanje vrijednosti parametara m i s
Unaprijeđeni Hoek–Brownov kriterij čvrstoće
NEPOREMEĆENA STIJENSKA
MASA

POREMEĆENA STIJENSKA
MASA

RMR 100

m  mi  e

28

RMR 100

m  mi  e

RMR 100

RMR 100

se

9

14

se

6

Aproksimativne vrijednosti kvalitete stijenske mase i parametara stijenske mase za
unaprijeđeni Hoek – Brownov kriterij čvrstoće (Hoek and Brown, 1988)

KRITERIJI ČVRSTOĆE STIJENSKE MASE
• Modificirani Hoek-Brownov kriterij čvrstoće


σ' 3
σ' 1  σ' 3  σ c  m b 
σc







a

mb-vrijednost konstante m za raspucalu stijensku
masu,
a -konstanta ovisna o karakteristikama raspucale
stijenske mase,
σc-jednoosna tlačna čvrstoća intaktne stijenske mase,
σ’1-veće glavno naprezanje pri slomu i
σ’3-manje glavno naprezanje pri slomu
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Procjena vrijednosti mb/mi na osnovi strukture stijenske mase i uvjeta površine
stijenki diskontinuiteta (Hoek et al., 1992)

KRITERIJI ČVRSTOĆE STIJENSKE MASE
• Opći oblik Hoek-Brownovog kriterija čvrstoće (Hoek,
1994; Hoek et al., 1995; Hoek et al., 2002):



σ' 3
σ' 1  σ' 3  σ c  m b 
 s 
σc



a

s- konstanta ovisna o karakteristikama stijenske mase
Za intaktnu stijensku masu, vrijedi da je s = 1 i a = 0.5
Za vrlo slabu kvalitetu stijenske mase, prihvatljiviji je modificirani Hoek–Brownov kriterij
s=0

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Geološki indeks čvrstoće (Geological
Strength Index–GSI

• Procijenjena vrijednosti na osnovi strukture
stijenske mase, značajki intaktne stijene,
uvjeta površine stijenki diskontinuiteta, kao
i uvjeta koji proizlaze iz geometrije
intaktnih dijelova stijene i njihovog
ponašanja pod djelovanjem promjene uvjeta
stanja naprezanja u stijenskoj masi

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Hoek et al., 1998

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Geološki indeks čvrstoće (Geological
Strength Index–GSI
Neporemećena stijenska masa,
GSI > 25
Poremećena stijenska masa,
GSI  100
GSI < 25

mb  mi  e

28

GSI 100

se
a  0 .5

s0

9

a  0 . 65 

GSI
200

Za vrijednost parametara mb, s i a Hoek, Kaiser i Bawden (Hoek et al., 1995) predlažu
izraze u zavisnosti od vrijednosti geološkog indeksa čvrstoće (Geological Strength Index–
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI
GSI).

KRITERIJI ČVRSTOĆE STIJENSKE MASE
• U većini sada dostupnih metoda proračuna za analize
stabilnosti stijenske mase, kao što su metode analize
granične ravnoteže i numeričke metode modeliranja,
čvrstoća stijenske mase izražava se parametrima
Mohr-Coulombovog linearnog kriterija čvrstoće:

τf = c + σ tg
Postoji mogućnost uspostave matematičke veze između
Hoek–Brownovog i Mohr-Coulombovog kriterija čvrstoće
stijenske mase
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Rocscience- RocLab

Ulazni parametri
za proračun

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI


Slide 22

OJAČANJE TLA I STIJENA, DIPLOMSKI STUDIJ,
GRAĐEVINSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U RIJECI

OJAČANJE STIJENSKE MASE (1)

KOLEGIJ: Ojačanje tla i stijena
DIPLOMSKI STUDIJ

SEMINARKSI RADOVI
1.Čavlano tlo
2.Zidovi od mehanički stabiliziranog tla
(MSE zidovi)
3.Primjena vegetacije u sanaciji klizišta

OJAČANJE STIJENSKE MASE

OPĆENITO

POBOLJŠANJE SVOJSTAVA
STIJENSKE MASE
„Povoljne
lokacije” za
izgradnju
iskorištene

Potreba za
korištenjem
„nepovoljnih
lokacija „

RAZVOJ METODA POBOLJŠANJA
(OJAČANJA) SVOJSTAVA TLA I STIJENA

Ojačanjem tla i stijena nastoji se povećati
njihovu čvrstoću, tj. smanjiti deformabilnost.
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

POBOLJŠANJE SVOJSTAVA
STIJENSKE MASE
• Projektiranje zasjeka u stijenskoj masi svodi se na

odabir stabilne geometrije i/ili potrebnih
odgovarajućih mjera podgrađivanja.

• Kriteriji deformabilnosti stijenske mase zasniva se na

geomehaničkoj (RMR) klasifikaciji stijenske
mase, jednoosnoj tlačnoj čvrstoći stijene i
geološkom indeksu čvrstoće (GSI) stijenske
mase.

• Na osnovi usvojenih kriterija čvrstoće i deformabilnosti
stijenske mase provode se analize stanja naprezanja i
deformacija i analize stabilnosti za potrebe projektiranja
osiguranja podzemnih otvora i zasjeka u stijenskoj masi.
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

DEFINIRANJE KARAKTERISTIKA
STIJENSKE MASE
Stijenska masa - diskontinuirana,

heterogena,
anizotropna i nalaze se u nekom naponskom stanju

Utvrđivanje vrsta i položaja različitih
materijala, kao i njihovih svojstava - geološki
profil i geotehnički model.

• Poboljšanje stijenske mase (Rock Improvement)
podrazumijeva termin koji obuhvaća sve postupke u

cilju poboljšanja mehaničkih značajki i drugih
karakteristika stijenske mase.
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

KLASIFIKACIJE
STIJENSKE
MASE

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE
pregled klasifikacija stijenske mase, kao postupaka za
opisivanje stijenske mase, koje služe kao podloge za
utvrđivanje značajki stijenske mase te projektiranje zahvata
u stijenskoj masi

• Klasifikacija stijenske mase nije zamjena za
projektiranje zahvata u stijenskoj masi!!
• Osim poznavanja značajki stijenske mase,
projektiranje zahtijeva detaljno poznavanje in situ
stanja naprezanja, uvjeta podzemne vode te
redoslijed izvedbe planiranih iskopa
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE
• Terzaghijeva klasifikacija (Terzaghi, 1946);
• Laufferova klasifikacija (Lauffer, 1958);
• Rock Quality Designation klasifikacija (RQD) (Deere et al.,
1967);
• Rock Structure Rating klasifikacija (RSR) (Wickham et al.,
1972);

• Geomehanička klasifikacija (RMR)
(Bieniawski, 1973);
• Q klasifikacija (Rock Tunneling Quality Index) (Barton et
al., 1974);
• Rock Mass Index klasifikacija (RMi) (Palmstrom, 1995)
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• Terzaghijeva klasifikacija (Terzaghi,
1946)- previše generalizira objektivno
stanje kvalitete stijenske mase

• Značaj Laufferove klasifikacije
(Lauffer, 1958) (koncepta vremena
nepodgrađenog iskopa) je u zahtjevima na
skraćenje vremena potrebnog za ugradnju
podgrade.
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• Rock Quality Designation (RQD)
Index, (Deere et al., 1967) informacija o kvaliteti stijenske mase
proizlazi jedino iz opisa danog od strane
geologa i postotka dobivene jezgre.

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• RSR sustav (Wickham et al., 1972) usvaja
dvije glavne kategorije faktora koji utječu na
ponašanje stijenske mase u tunelima:
– geološki parametri (tip stijenske mase,
prosječan razmak pukotina, orijentacija pukotina,
tip diskontinuiteta, glavni smjer rasjeda, smicanja i
preklapanja, značajke stijenske mase, trošenje ili
alteracija ) i

– parametri podgradne konstrukcije (raspon
tunela, smjer napredovanja tunela, metoda iskopa)
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• Geomehanička klasifikacija ili RMR
klasifikacijski sustav (Rock Mass
Rating System), razvio je Bieniawski
tijekom 1972. i 1973 (Bieniawski, 1976,
1989).
• Dvije inačice RMR1976 i RMR1989.

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• Q klasifikacija je zasnovana na
numeričkoj procjeni kvalitete stijenske
mase koja se opisuje sa šest parametara i
to:
• 1. RQD –indeks kvalitete jezgre
• 2. Jn – broj skupova pukotina,
• 3. Jr – indeks hrapavosti pukotina,
• 4. Ja – indeks alteracije pukotina,
• 5. Jw – faktor pukotinske vode i
• 6. SRF – faktor redukcije naprezanja
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• Rock Mass index (RMi)
klasifikacija zasnovana je na selektivnim
dobro utvrđenim geološkim parametrima
stijenske mase dobivenim iz detaljiziranih
terenskih opisa građe stijenske mase

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

GEOMEHANIČKA
ILI RMR
KLASIFIKACIJE
STIJENSKE MASE

RMR KLASIFIKACIJA
Klasifikacijska procedura zasniva se na
određivanju slijedećih šest parametara:
1.Jednoosna čvrstoća stijenskog materijala (ISRM, 1979)
2.RQD indeks (Rock Quality Designation)
3.Razmak pukotina (diskontinuiteta)
4.Stanje pukotina (diskontinuiteta)
5.Uvjeti podzemne vode
6.Orjentacija pukotina (diskontinuiteta).
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
PODJELA STIJENSKE MASE U POJEDINAČNE
STRUKTURNE REGIJE KOJE SE ODVOJENO
KLASIFICIRAJU
GRANICE REGIJA- RASJEDI/ ZDROBLJENE
ZONE/PROMJENA TIPA STIJENSKE MASE

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
-ČVRSTOĆA• Definiranje parametara čvrstoće intaktne
stijene moguće je provesti laboratorijskim
ispitivanjima (PLT) i procjenom.
• Schmidt-ov čekić koristi se za jednostavno i brzo
određivanje približnih vrijednosti jednoosne
tlačne čvrstoće stijene ili određivanje čvrstoće
stijenki diskontinuiteta (korelacijskih odnos visine
odskoka (R) i jednoosne tlačne čvrstoće (sc)

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Terenska procjena
jednoosne
čvrstoće
(Brown,
1981)
DIPLOMSKI
STUDIJ,tlačne
GRAĐEVINSKI
FAKULTET
U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
-RAZMAK DISKONTINUITETA-

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

ZIJEV

RMR KLASIFIKACIJA
-STANJE DISKONTINUITETA -

• Zijev diskontinuiteta se često spominje i
prikuplja kao jedan od parametara
• Diskontinuiteti se s porastom dubine vrlo
brzo potpuno ispunjavaju, uglavnom glinom
ili glinovitim materijalom i kršjem (zijev
nestaje, dok istovremeno širina
diskontinuiteta može ostati vrlo velika)
PRIMJER ŠIROKIH ALI ZATVORENI DISKONTINUITETA
Definicije
zijeva, širine i debljine ispune diskontinuiteta,
Pollak, 2007
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
-STANJE DISKONTINUITETA Shematska
usporedba
prosječne
veličine bloka i
širine
diskontinuiteta

ISPUNA

Pollak, 2007

• Ovisno
o debljini
ispune,dodatni
spriječen
je kontakt
neravnina
Ispunom
se
u inženjerskoj
geologiji
smatra
materijal
koji
Na
svojstva
ispune
utječu
iliobično
opetovani
procesi
trošenja
stijenki diskontinuitet,
diskontinuiteta,
ispunjava
a različit
od osnovne
stijene, bez
ili
dijageneze
koji mogu utjecati
naje
kvalitetu
ispune•obzira
Svojstva
ispune: posmična
čvrstoća,
permeabilnost i
na podrijetlo.
PROCJENJUJEMO
TROŠNOST
ISPUNE
deformabilnost
utječu na
čvrstoću diskontinuiteta
Debljina
ispune utvrđuje
se posmičnu
izravnim mjerenjima
ili procjenama
za(Bieniawski,
svaki sustav 1989).
diskontinuiteta posebno, a bitno je ustanoviti
STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI
njenu min., maks.DIPLOMSKI
i najučestaliju
vrijednost

ISPUNA

RMR KLASIFIKACIJA
-STANJE DISKONTINUITETA -

PRIMJER DISKONTINUITETA BEZ ISPUNE
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Indeks
KLASIFIKACIJA
hrapavosti

RMR
-STANJE DISKONTINUITETA -

HRAPAVOST
• Glatki diskontinuiteti su, uglavnom, vezani za posebne uvjete
sedimentacije ili jače tektonizirane zone u kojima je kretanje
duž diskontinuiteta zagladilo plohe čitavog sustava. Vrlo
hrapavi diskontinuiteti uglavnom su vezani na zone otvorenih
i jako okršenih diskontinuiteta.
• Prema podjeli koju preporučuje ISRM (1978a), hrapavost se
razmatra u metarskom ali i centimetarskom mjerilu
istovremeno.
Karakteristični profili i koeficijenti
hrapavosti (JRC) u 10 cm veličinskom
Tipični profili hrapavosti u metarskom
DIPLOMSKI
FAKULTET
U RIJECI
području
(Barton
& Choubey, 1977)
veličinskom području (ISRM,
1978a)STUDIJ, GRAĐEVINSKI

RMR KLASIFIKACIJA
HRAPAVOST -STANJE DISKONTINUITETA • mjerenjem kutova nagiba na kružnoj ploči različitih
promjera (ISRM, 1978a);
• mjerenjem amplitude hrapavosti na iscrtanom profilu
hrapavosti (Barton & Bandis, 1990);
• mjerenjem amplitude hrapavosti pomoću štapa duljine
90 cm (Piteau, 1970);
• fotogrametrijskim mjerenjima (ISRM, 1978a);
• indirektno, računanjem kutova hrapavosti (i) iz
iscrtanog profila hrapavosti (Turk & Dearman, 1985);
• indirektno, smicanjem duž diskontinuiteta u laboratoriju
ili na terenu i metodom procjene maksimalnog otpora na
smicanje iz profila hrapavosti (ISRM, 1978a).
• Procjenom…
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
- stanje diskontinuiteta-

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA

STANJE PODZEMNE VODE






Suho
Vlažno
Mokro
Kapanje
Tečenje

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Bodovi
ukupno

RMR KLASIFIKACIJA

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

GEOMEHANIČKA ILI RMR
KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

PRIMJER
STADION KANTRIDA

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDALitološki opis: vapnenac, kristalast, -Litološki opis: vapnenac, kristalast,
izražene slojevitosti, sive boje,
izražene slojevitosti, sive boje, raspucan
raspucan i okršen
i okršen
Geološki indeks čvrstoće GSI = 40 - -Geološki indeks čvrstoće GSI = 40 - 50
50 (VB/F)
(VB/F)
Veličina monolita: 0.1 x 0.1 x 0.1 m do-Veličina monolita: 0.1 x 0.1 do 2 x 2 m
2x2x4m
-Pojave nestabilnosti: ispadanje
Pojave nestabilnosti: otvaranje
olabavljenih blokova manjih dimenzija s
subvertikalnih pukotina
vrha kosine
Izmjereni diskontinuiteti: 30/250
-Izmjereni diskontinuiteti: 195/240 (ss);
(ss); 300/760; 5/800;
105/850; 5/680; 215/860

1

2

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDAINŽENJERSKO GEOLOŠKE ZNAČAJKE
• Blok 1
• ulazi podaci za geomehaničku RMR89 klasifikaciju za set
diskontinuiteta 105/850 :
• - jednoosna tlačna čvrstoća: 50 - 100 MPa (procjena)
• - Rock Quality Designation RQD = 50 - 75 %
• - razmak između pukotina: 60 - 200 cm
• - duljina pukotina: 3 - 10 m
• - oblik pukotina: stepeničast (hrapav) I
• - hrapavost stijenki pukotina: JRC= 16 - 18
• - zijev (razmak između stijenki pukotina): 10-100 mm
• - ispuna između stijenki pukotina: djelomična kalcitna prevlaka
• - raspadnutost stijenki pukotina: neznatno raspadnute (WS)

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Blok 1
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stanje diskontinuiteta :
Ulazni podaci

Bodovi

Duljina

3 - 10 m

2

Razmak stijenki

>5 mm

0

Hrapavost JRC

16 - 18

6

tvrda <5 mm ili bez

5

WS

5

Karakteristike
diskontinuiteta

Pukotinska ispuna
Trošnost

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

18 bodova

Blok 1
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stijenu je:
Karakteristike
Ulazni podaci
stijene
Jednoosna čvrstoća 50 - 100 MPa

ISTIRQD
POSTUPAK ZA50
BLOK
- 75 %2

Bodovi
7

Razmak
diskontinuiteta

60 - 200 cm

13
15

Stanje
diskontinuiteta

ukupno

18

Podzemna voda

suho

15

modul deformabilnosti je Em = 13,774 MPa

68 bodova

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDALitološki opis: vapnenac, kristalast,
izražene slojevitosti, u gornjoj zoni Litološki opis: vapnenac, kristalast,
masivan, sive boje, raspucan,
izražene slojevitosti, sive boje, raspucan
mjestimično kavernozan
i okršen
Geološki indeks čvrstoće GSI = 40 - 50Geološki indeks čvrstoće GSI = 40 - 50
(VB/F)
(VB/F)
Veličina monolita: 0.5 x 0.5 x 0.5 m do Veličina
2
monolita: 0.2 x 0.2 x 0.2 m do 2
x2x1m
x2x2m
Pojave nestabilnosti: mogućnost
Pojave nestabilnosti: mogućnost
ispadanja olabavljenih blokova
ispadanja olabavljenih blokova
Izmjereni diskontinuiteti: 190/100 (ss);
Izmjereni diskontinuiteti: 50/720 (ss);
280/820; 345/800;
155/830; 340/670;

3

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

4

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDAINŽENJERSKO GEOLOŠKE ZNAČAJKE
• Blok 3
• ulazi podaci za geomehaničku RMR89 klasifikaciju za set
diskontinuiteta 155/830:
• - jednoosna tlačna čvrstoća: 50-100 MPa (procjena)
• - Rock Quality Designation RQD = 75 - 90 %
• - razmak između pukotina: 60 - 200 cm
• - duljina pukotina: 10 - 20 m
• - oblik pukotina: stepeničast (hrapavo) I
• - hrapavost stijenki pukotina: JRC= 16 - 18
• - zijev (razmak između stijenki pukotina): 10 – 50 mm
• - ispuna između stijenki pukotina: kalcitna prevlaka > 5 mm
• - raspadnutost stijenki pukotina: umjereno raspadnute (WM)

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Blok 3
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stanje diskontinuiteta :
Ulazni podaci

Bodovi

10 - 20 m

1

Razmak stijenki

>5 mm

0

Hrapavost JRC

16 - 18

6

tvrda >5 mm

2

WM

3

Karakteristike
diskontinuiteta
Duljina

Pukotinska ispuna
Trošnost

12 bodova
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Blok 3
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stijenu je:
Karakteristike stijene

Ulazni podaci

Bodovi

Jednoosna čvrstoća

50 - 100 MPa

7

75 - 90 %

17

60 - 200 cm

15

ukupno

12

suho

15

RQD

ISTI POSTUPAK ZA BLOK 4
Razmak
diskontinuiteta

Stanje diskontinuiteta
Podzemna voda

66 bodova
modul deformabilnosti je Em = 14,591 MPa

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDALitološki opis: vapnenac,
kristalast, izražene slojevitosti,
u gornjoj zoni masivan, sive
boje, raspucan, mjestimično
kavernozan
Geološki indeks čvrstoće GSI =
40 - 50 (VB/F)
Veličina monolita: 0.2 x 0.2 x 0.2
m do 2 x 2 x 1 m
Pojave nestabilnosti: mogućnost
ispadanja olabavljenih blokova
Izmjereni diskontinuiteti:
190/110 (ss); 280/800;
345/740;

5

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDAINŽENJERSKO GEOLOŠKE ZNAČAJKE
• Blok 5
• ulazi podaci za geomehaničku RMR89 klasifikaciju (set
190/110):
• - jednoosna tlačna čvrstoća: 50 - 100 MPa (procjena)
• - Rock Quality Designation RQD = 75 - 90 %
• - razmak između pukotina: 20 – 200 cm
• - duljina pukotina: >20 m
• - oblik pukotina: valovit (zaglađen) VI
• - hrapavost stijenki pukotina: JRC= 8-10
• - zijev (razmak između stijenki pukotina): 0.25 – 0.5 mm
• - ispuna između stijenki pukotina: bez ispune
• - raspadnutost stijenki pukotina: neznatno raspadnute (WS)

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Blok 5
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stanje diskontinuiteta :
Ulazni podaci

Bodovi

>20 m

0

0.1 – 1.0 mm

4

8 - 10

3

Pukotinska ispuna

bez

6

Trošnost

WS

5

Karakteristike
diskontinuiteta
Duljina

Razmak stijenki
Hrapavost JRC

18 bodova
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Blok 5
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stijenu je:
Karakteristike stijene

Ulazni podaci

Bodovi

Jednoosna čvrstoća

50 - 100 MPa

7

RQD
Razmak
diskontinuiteta

75 - 90 %
20 - 200 cm

17
13

Stanje
diskontinuiteta

ukupno

18

Podzemna voda

suho

15
70 bodova

modul deformabilnosti je Em = 18,369 MPa

KRITERIJ ČVRSTOĆE

KRITERIJ
ČVRSTOĆE

KRITERIJ ČVRSTOĆE
Stvarni izazov u mehanici stijena predstavlja problem

predviđanja i usvajanja parametara čvrstoće
stijenske mase pri rješavanju inženjerskih problema.

• Ponašanje stijenske mase opisano je
kriterijima čvrstoće i deformabilnosti koji se
zasnivaju na empirijskim saznanjima o
ponašanju stijenske mase.
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KRITERIJI ČVRSTOĆE STIJENSKE MASE
• Hoek–Brownov kriterij čvrstoće stijenske mase je
empirijski kriterij zasnovan na podacima triaksijalnog
ispitivanja stijenske mase.
• Izvorni Hoek–Brownov kriterij čvrstoće stijenske mase
predložen je 1980. godine (Hoek and Brown, 1980a, 1980b) kao

1  3 

m  3 c  s  c

2

m, s -konstante ovisne o karakteristikama stijenske mase,
σc -jednoosna tlačna čvrstoća intaktne stijene.
σ1 -veće glavno naprezanje pri slomu i
σ3 -manje glavno naprezanje pri slomu.
Vrijednost mi može se izračunati iz triaksijalnog pokusa na
uzorcima stijene pri različitim naprezanjima
Za intaktnu stijenu vrijedi da je
Za raspucalu stijensku masu vrijedi da je
s = 1, m = mi
0 ≤ s < 1, m < mi

KRITERIJI ČVRSTOĆE STIJENSKE MASE
• Hoek i Brown stoga su predložili korištenje klasifikacija stijenske mase
za određivanje vrijednosti parametara m i s
Unaprijeđeni Hoek–Brownov kriterij čvrstoće
NEPOREMEĆENA STIJENSKA
MASA

POREMEĆENA STIJENSKA
MASA

RMR 100

m  mi  e

28

RMR 100

m  mi  e

RMR 100

RMR 100

se

9

14

se

6

Aproksimativne vrijednosti kvalitete stijenske mase i parametara stijenske mase za
unaprijeđeni Hoek – Brownov kriterij čvrstoće (Hoek and Brown, 1988)

KRITERIJI ČVRSTOĆE STIJENSKE MASE
• Modificirani Hoek-Brownov kriterij čvrstoće


σ' 3
σ' 1  σ' 3  σ c  m b 
σc







a

mb-vrijednost konstante m za raspucalu stijensku
masu,
a -konstanta ovisna o karakteristikama raspucale
stijenske mase,
σc-jednoosna tlačna čvrstoća intaktne stijenske mase,
σ’1-veće glavno naprezanje pri slomu i
σ’3-manje glavno naprezanje pri slomu
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Procjena vrijednosti mb/mi na osnovi strukture stijenske mase i uvjeta površine
stijenki diskontinuiteta (Hoek et al., 1992)

KRITERIJI ČVRSTOĆE STIJENSKE MASE
• Opći oblik Hoek-Brownovog kriterija čvrstoće (Hoek,
1994; Hoek et al., 1995; Hoek et al., 2002):



σ' 3
σ' 1  σ' 3  σ c  m b 
 s 
σc



a

s- konstanta ovisna o karakteristikama stijenske mase
Za intaktnu stijensku masu, vrijedi da je s = 1 i a = 0.5
Za vrlo slabu kvalitetu stijenske mase, prihvatljiviji je modificirani Hoek–Brownov kriterij
s=0

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Geološki indeks čvrstoće (Geological
Strength Index–GSI

• Procijenjena vrijednosti na osnovi strukture
stijenske mase, značajki intaktne stijene,
uvjeta površine stijenki diskontinuiteta, kao
i uvjeta koji proizlaze iz geometrije
intaktnih dijelova stijene i njihovog
ponašanja pod djelovanjem promjene uvjeta
stanja naprezanja u stijenskoj masi

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Hoek et al., 1998

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Geološki indeks čvrstoće (Geological
Strength Index–GSI
Neporemećena stijenska masa,
GSI > 25
Poremećena stijenska masa,
GSI  100
GSI < 25

mb  mi  e

28

GSI 100

se
a  0 .5

s0

9

a  0 . 65 

GSI
200

Za vrijednost parametara mb, s i a Hoek, Kaiser i Bawden (Hoek et al., 1995) predlažu
izraze u zavisnosti od vrijednosti geološkog indeksa čvrstoće (Geological Strength Index–
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI
GSI).

KRITERIJI ČVRSTOĆE STIJENSKE MASE
• U većini sada dostupnih metoda proračuna za analize
stabilnosti stijenske mase, kao što su metode analize
granične ravnoteže i numeričke metode modeliranja,
čvrstoća stijenske mase izražava se parametrima
Mohr-Coulombovog linearnog kriterija čvrstoće:

τf = c + σ tg
Postoji mogućnost uspostave matematičke veze između
Hoek–Brownovog i Mohr-Coulombovog kriterija čvrstoće
stijenske mase
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Rocscience- RocLab

Ulazni parametri
za proračun

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI


Slide 23

OJAČANJE TLA I STIJENA, DIPLOMSKI STUDIJ,
GRAĐEVINSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U RIJECI

OJAČANJE STIJENSKE MASE (1)

KOLEGIJ: Ojačanje tla i stijena
DIPLOMSKI STUDIJ

SEMINARKSI RADOVI
1.Čavlano tlo
2.Zidovi od mehanički stabiliziranog tla
(MSE zidovi)
3.Primjena vegetacije u sanaciji klizišta

OJAČANJE STIJENSKE MASE

OPĆENITO

POBOLJŠANJE SVOJSTAVA
STIJENSKE MASE
„Povoljne
lokacije” za
izgradnju
iskorištene

Potreba za
korištenjem
„nepovoljnih
lokacija „

RAZVOJ METODA POBOLJŠANJA
(OJAČANJA) SVOJSTAVA TLA I STIJENA

Ojačanjem tla i stijena nastoji se povećati
njihovu čvrstoću, tj. smanjiti deformabilnost.
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

POBOLJŠANJE SVOJSTAVA
STIJENSKE MASE
• Projektiranje zasjeka u stijenskoj masi svodi se na

odabir stabilne geometrije i/ili potrebnih
odgovarajućih mjera podgrađivanja.

• Kriteriji deformabilnosti stijenske mase zasniva se na

geomehaničkoj (RMR) klasifikaciji stijenske
mase, jednoosnoj tlačnoj čvrstoći stijene i
geološkom indeksu čvrstoće (GSI) stijenske
mase.

• Na osnovi usvojenih kriterija čvrstoće i deformabilnosti
stijenske mase provode se analize stanja naprezanja i
deformacija i analize stabilnosti za potrebe projektiranja
osiguranja podzemnih otvora i zasjeka u stijenskoj masi.
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

DEFINIRANJE KARAKTERISTIKA
STIJENSKE MASE
Stijenska masa - diskontinuirana,

heterogena,
anizotropna i nalaze se u nekom naponskom stanju

Utvrđivanje vrsta i položaja različitih
materijala, kao i njihovih svojstava - geološki
profil i geotehnički model.

• Poboljšanje stijenske mase (Rock Improvement)
podrazumijeva termin koji obuhvaća sve postupke u

cilju poboljšanja mehaničkih značajki i drugih
karakteristika stijenske mase.
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

KLASIFIKACIJE
STIJENSKE
MASE

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE
pregled klasifikacija stijenske mase, kao postupaka za
opisivanje stijenske mase, koje služe kao podloge za
utvrđivanje značajki stijenske mase te projektiranje zahvata
u stijenskoj masi

• Klasifikacija stijenske mase nije zamjena za
projektiranje zahvata u stijenskoj masi!!
• Osim poznavanja značajki stijenske mase,
projektiranje zahtijeva detaljno poznavanje in situ
stanja naprezanja, uvjeta podzemne vode te
redoslijed izvedbe planiranih iskopa
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE
• Terzaghijeva klasifikacija (Terzaghi, 1946);
• Laufferova klasifikacija (Lauffer, 1958);
• Rock Quality Designation klasifikacija (RQD) (Deere et al.,
1967);
• Rock Structure Rating klasifikacija (RSR) (Wickham et al.,
1972);

• Geomehanička klasifikacija (RMR)
(Bieniawski, 1973);
• Q klasifikacija (Rock Tunneling Quality Index) (Barton et
al., 1974);
• Rock Mass Index klasifikacija (RMi) (Palmstrom, 1995)
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• Terzaghijeva klasifikacija (Terzaghi,
1946)- previše generalizira objektivno
stanje kvalitete stijenske mase

• Značaj Laufferove klasifikacije
(Lauffer, 1958) (koncepta vremena
nepodgrađenog iskopa) je u zahtjevima na
skraćenje vremena potrebnog za ugradnju
podgrade.
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• Rock Quality Designation (RQD)
Index, (Deere et al., 1967) informacija o kvaliteti stijenske mase
proizlazi jedino iz opisa danog od strane
geologa i postotka dobivene jezgre.

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• RSR sustav (Wickham et al., 1972) usvaja
dvije glavne kategorije faktora koji utječu na
ponašanje stijenske mase u tunelima:
– geološki parametri (tip stijenske mase,
prosječan razmak pukotina, orijentacija pukotina,
tip diskontinuiteta, glavni smjer rasjeda, smicanja i
preklapanja, značajke stijenske mase, trošenje ili
alteracija ) i

– parametri podgradne konstrukcije (raspon
tunela, smjer napredovanja tunela, metoda iskopa)
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• Geomehanička klasifikacija ili RMR
klasifikacijski sustav (Rock Mass
Rating System), razvio je Bieniawski
tijekom 1972. i 1973 (Bieniawski, 1976,
1989).
• Dvije inačice RMR1976 i RMR1989.

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• Q klasifikacija je zasnovana na
numeričkoj procjeni kvalitete stijenske
mase koja se opisuje sa šest parametara i
to:
• 1. RQD –indeks kvalitete jezgre
• 2. Jn – broj skupova pukotina,
• 3. Jr – indeks hrapavosti pukotina,
• 4. Ja – indeks alteracije pukotina,
• 5. Jw – faktor pukotinske vode i
• 6. SRF – faktor redukcije naprezanja
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• Rock Mass index (RMi)
klasifikacija zasnovana je na selektivnim
dobro utvrđenim geološkim parametrima
stijenske mase dobivenim iz detaljiziranih
terenskih opisa građe stijenske mase

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

GEOMEHANIČKA
ILI RMR
KLASIFIKACIJE
STIJENSKE MASE

RMR KLASIFIKACIJA
Klasifikacijska procedura zasniva se na
određivanju slijedećih šest parametara:
1.Jednoosna čvrstoća stijenskog materijala (ISRM, 1979)
2.RQD indeks (Rock Quality Designation)
3.Razmak pukotina (diskontinuiteta)
4.Stanje pukotina (diskontinuiteta)
5.Uvjeti podzemne vode
6.Orjentacija pukotina (diskontinuiteta).
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
PODJELA STIJENSKE MASE U POJEDINAČNE
STRUKTURNE REGIJE KOJE SE ODVOJENO
KLASIFICIRAJU
GRANICE REGIJA- RASJEDI/ ZDROBLJENE
ZONE/PROMJENA TIPA STIJENSKE MASE

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
-ČVRSTOĆA• Definiranje parametara čvrstoće intaktne
stijene moguće je provesti laboratorijskim
ispitivanjima (PLT) i procjenom.
• Schmidt-ov čekić koristi se za jednostavno i brzo
određivanje približnih vrijednosti jednoosne
tlačne čvrstoće stijene ili određivanje čvrstoće
stijenki diskontinuiteta (korelacijskih odnos visine
odskoka (R) i jednoosne tlačne čvrstoće (sc)

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Terenska procjena
jednoosne
čvrstoće
(Brown,
1981)
DIPLOMSKI
STUDIJ,tlačne
GRAĐEVINSKI
FAKULTET
U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
-RAZMAK DISKONTINUITETA-

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

ZIJEV

RMR KLASIFIKACIJA
-STANJE DISKONTINUITETA -

• Zijev diskontinuiteta se često spominje i
prikuplja kao jedan od parametara
• Diskontinuiteti se s porastom dubine vrlo
brzo potpuno ispunjavaju, uglavnom glinom
ili glinovitim materijalom i kršjem (zijev
nestaje, dok istovremeno širina
diskontinuiteta može ostati vrlo velika)
PRIMJER ŠIROKIH ALI ZATVORENI DISKONTINUITETA
Definicije
zijeva, širine i debljine ispune diskontinuiteta,
Pollak, 2007
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
-STANJE DISKONTINUITETA Shematska
usporedba
prosječne
veličine bloka i
širine
diskontinuiteta

ISPUNA

Pollak, 2007

• Ovisno
o debljini
ispune,dodatni
spriječen
je kontakt
neravnina
Ispunom
se
u inženjerskoj
geologiji
smatra
materijal
koji
Na
svojstva
ispune
utječu
iliobično
opetovani
procesi
trošenja
stijenki diskontinuitet,
diskontinuiteta,
ispunjava
a različit
od osnovne
stijene, bez
ili
dijageneze
koji mogu utjecati
naje
kvalitetu
ispune•obzira
Svojstva
ispune: posmična
čvrstoća,
permeabilnost i
na podrijetlo.
PROCJENJUJEMO
TROŠNOST
ISPUNE
deformabilnost
utječu na
čvrstoću diskontinuiteta
Debljina
ispune utvrđuje
se posmičnu
izravnim mjerenjima
ili procjenama
za(Bieniawski,
svaki sustav 1989).
diskontinuiteta posebno, a bitno je ustanoviti
STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI
njenu min., maks.DIPLOMSKI
i najučestaliju
vrijednost

ISPUNA

RMR KLASIFIKACIJA
-STANJE DISKONTINUITETA -

PRIMJER DISKONTINUITETA BEZ ISPUNE
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Indeks
KLASIFIKACIJA
hrapavosti

RMR
-STANJE DISKONTINUITETA -

HRAPAVOST
• Glatki diskontinuiteti su, uglavnom, vezani za posebne uvjete
sedimentacije ili jače tektonizirane zone u kojima je kretanje
duž diskontinuiteta zagladilo plohe čitavog sustava. Vrlo
hrapavi diskontinuiteti uglavnom su vezani na zone otvorenih
i jako okršenih diskontinuiteta.
• Prema podjeli koju preporučuje ISRM (1978a), hrapavost se
razmatra u metarskom ali i centimetarskom mjerilu
istovremeno.
Karakteristični profili i koeficijenti
hrapavosti (JRC) u 10 cm veličinskom
Tipični profili hrapavosti u metarskom
DIPLOMSKI
FAKULTET
U RIJECI
području
(Barton
& Choubey, 1977)
veličinskom području (ISRM,
1978a)STUDIJ, GRAĐEVINSKI

RMR KLASIFIKACIJA
HRAPAVOST -STANJE DISKONTINUITETA • mjerenjem kutova nagiba na kružnoj ploči različitih
promjera (ISRM, 1978a);
• mjerenjem amplitude hrapavosti na iscrtanom profilu
hrapavosti (Barton & Bandis, 1990);
• mjerenjem amplitude hrapavosti pomoću štapa duljine
90 cm (Piteau, 1970);
• fotogrametrijskim mjerenjima (ISRM, 1978a);
• indirektno, računanjem kutova hrapavosti (i) iz
iscrtanog profila hrapavosti (Turk & Dearman, 1985);
• indirektno, smicanjem duž diskontinuiteta u laboratoriju
ili na terenu i metodom procjene maksimalnog otpora na
smicanje iz profila hrapavosti (ISRM, 1978a).
• Procjenom…
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
- stanje diskontinuiteta-

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA

STANJE PODZEMNE VODE






Suho
Vlažno
Mokro
Kapanje
Tečenje

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Bodovi
ukupno

RMR KLASIFIKACIJA

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

GEOMEHANIČKA ILI RMR
KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

PRIMJER
STADION KANTRIDA

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDALitološki opis: vapnenac, kristalast, -Litološki opis: vapnenac, kristalast,
izražene slojevitosti, sive boje,
izražene slojevitosti, sive boje, raspucan
raspucan i okršen
i okršen
Geološki indeks čvrstoće GSI = 40 - -Geološki indeks čvrstoće GSI = 40 - 50
50 (VB/F)
(VB/F)
Veličina monolita: 0.1 x 0.1 x 0.1 m do-Veličina monolita: 0.1 x 0.1 do 2 x 2 m
2x2x4m
-Pojave nestabilnosti: ispadanje
Pojave nestabilnosti: otvaranje
olabavljenih blokova manjih dimenzija s
subvertikalnih pukotina
vrha kosine
Izmjereni diskontinuiteti: 30/250
-Izmjereni diskontinuiteti: 195/240 (ss);
(ss); 300/760; 5/800;
105/850; 5/680; 215/860

1

2

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDAINŽENJERSKO GEOLOŠKE ZNAČAJKE
• Blok 1
• ulazi podaci za geomehaničku RMR89 klasifikaciju za set
diskontinuiteta 105/850 :
• - jednoosna tlačna čvrstoća: 50 - 100 MPa (procjena)
• - Rock Quality Designation RQD = 50 - 75 %
• - razmak između pukotina: 60 - 200 cm
• - duljina pukotina: 3 - 10 m
• - oblik pukotina: stepeničast (hrapav) I
• - hrapavost stijenki pukotina: JRC= 16 - 18
• - zijev (razmak između stijenki pukotina): 10-100 mm
• - ispuna između stijenki pukotina: djelomična kalcitna prevlaka
• - raspadnutost stijenki pukotina: neznatno raspadnute (WS)

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Blok 1
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stanje diskontinuiteta :
Ulazni podaci

Bodovi

Duljina

3 - 10 m

2

Razmak stijenki

>5 mm

0

Hrapavost JRC

16 - 18

6

tvrda <5 mm ili bez

5

WS

5

Karakteristike
diskontinuiteta

Pukotinska ispuna
Trošnost

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

18 bodova

Blok 1
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stijenu je:
Karakteristike
Ulazni podaci
stijene
Jednoosna čvrstoća 50 - 100 MPa

ISTIRQD
POSTUPAK ZA50
BLOK
- 75 %2

Bodovi
7

Razmak
diskontinuiteta

60 - 200 cm

13
15

Stanje
diskontinuiteta

ukupno

18

Podzemna voda

suho

15

modul deformabilnosti je Em = 13,774 MPa

68 bodova

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDALitološki opis: vapnenac, kristalast,
izražene slojevitosti, u gornjoj zoni Litološki opis: vapnenac, kristalast,
masivan, sive boje, raspucan,
izražene slojevitosti, sive boje, raspucan
mjestimično kavernozan
i okršen
Geološki indeks čvrstoće GSI = 40 - 50Geološki indeks čvrstoće GSI = 40 - 50
(VB/F)
(VB/F)
Veličina monolita: 0.5 x 0.5 x 0.5 m do Veličina
2
monolita: 0.2 x 0.2 x 0.2 m do 2
x2x1m
x2x2m
Pojave nestabilnosti: mogućnost
Pojave nestabilnosti: mogućnost
ispadanja olabavljenih blokova
ispadanja olabavljenih blokova
Izmjereni diskontinuiteti: 190/100 (ss);
Izmjereni diskontinuiteti: 50/720 (ss);
280/820; 345/800;
155/830; 340/670;

3

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

4

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDAINŽENJERSKO GEOLOŠKE ZNAČAJKE
• Blok 3
• ulazi podaci za geomehaničku RMR89 klasifikaciju za set
diskontinuiteta 155/830:
• - jednoosna tlačna čvrstoća: 50-100 MPa (procjena)
• - Rock Quality Designation RQD = 75 - 90 %
• - razmak između pukotina: 60 - 200 cm
• - duljina pukotina: 10 - 20 m
• - oblik pukotina: stepeničast (hrapavo) I
• - hrapavost stijenki pukotina: JRC= 16 - 18
• - zijev (razmak između stijenki pukotina): 10 – 50 mm
• - ispuna između stijenki pukotina: kalcitna prevlaka > 5 mm
• - raspadnutost stijenki pukotina: umjereno raspadnute (WM)

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Blok 3
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stanje diskontinuiteta :
Ulazni podaci

Bodovi

10 - 20 m

1

Razmak stijenki

>5 mm

0

Hrapavost JRC

16 - 18

6

tvrda >5 mm

2

WM

3

Karakteristike
diskontinuiteta
Duljina

Pukotinska ispuna
Trošnost

12 bodova
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Blok 3
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stijenu je:
Karakteristike stijene

Ulazni podaci

Bodovi

Jednoosna čvrstoća

50 - 100 MPa

7

75 - 90 %

17

60 - 200 cm

15

ukupno

12

suho

15

RQD

ISTI POSTUPAK ZA BLOK 4
Razmak
diskontinuiteta

Stanje diskontinuiteta
Podzemna voda

66 bodova
modul deformabilnosti je Em = 14,591 MPa

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDALitološki opis: vapnenac,
kristalast, izražene slojevitosti,
u gornjoj zoni masivan, sive
boje, raspucan, mjestimično
kavernozan
Geološki indeks čvrstoće GSI =
40 - 50 (VB/F)
Veličina monolita: 0.2 x 0.2 x 0.2
m do 2 x 2 x 1 m
Pojave nestabilnosti: mogućnost
ispadanja olabavljenih blokova
Izmjereni diskontinuiteti:
190/110 (ss); 280/800;
345/740;

5

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDAINŽENJERSKO GEOLOŠKE ZNAČAJKE
• Blok 5
• ulazi podaci za geomehaničku RMR89 klasifikaciju (set
190/110):
• - jednoosna tlačna čvrstoća: 50 - 100 MPa (procjena)
• - Rock Quality Designation RQD = 75 - 90 %
• - razmak između pukotina: 20 – 200 cm
• - duljina pukotina: >20 m
• - oblik pukotina: valovit (zaglađen) VI
• - hrapavost stijenki pukotina: JRC= 8-10
• - zijev (razmak između stijenki pukotina): 0.25 – 0.5 mm
• - ispuna između stijenki pukotina: bez ispune
• - raspadnutost stijenki pukotina: neznatno raspadnute (WS)

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Blok 5
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stanje diskontinuiteta :
Ulazni podaci

Bodovi

>20 m

0

0.1 – 1.0 mm

4

8 - 10

3

Pukotinska ispuna

bez

6

Trošnost

WS

5

Karakteristike
diskontinuiteta
Duljina

Razmak stijenki
Hrapavost JRC

18 bodova
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Blok 5
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stijenu je:
Karakteristike stijene

Ulazni podaci

Bodovi

Jednoosna čvrstoća

50 - 100 MPa

7

RQD
Razmak
diskontinuiteta

75 - 90 %
20 - 200 cm

17
13

Stanje
diskontinuiteta

ukupno

18

Podzemna voda

suho

15
70 bodova

modul deformabilnosti je Em = 18,369 MPa

KRITERIJ ČVRSTOĆE

KRITERIJ
ČVRSTOĆE

KRITERIJ ČVRSTOĆE
Stvarni izazov u mehanici stijena predstavlja problem

predviđanja i usvajanja parametara čvrstoće
stijenske mase pri rješavanju inženjerskih problema.

• Ponašanje stijenske mase opisano je
kriterijima čvrstoće i deformabilnosti koji se
zasnivaju na empirijskim saznanjima o
ponašanju stijenske mase.
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KRITERIJI ČVRSTOĆE STIJENSKE MASE
• Hoek–Brownov kriterij čvrstoće stijenske mase je
empirijski kriterij zasnovan na podacima triaksijalnog
ispitivanja stijenske mase.
• Izvorni Hoek–Brownov kriterij čvrstoće stijenske mase
predložen je 1980. godine (Hoek and Brown, 1980a, 1980b) kao

1  3 

m  3 c  s  c

2

m, s -konstante ovisne o karakteristikama stijenske mase,
σc -jednoosna tlačna čvrstoća intaktne stijene.
σ1 -veće glavno naprezanje pri slomu i
σ3 -manje glavno naprezanje pri slomu.
Vrijednost mi može se izračunati iz triaksijalnog pokusa na
uzorcima stijene pri različitim naprezanjima
Za intaktnu stijenu vrijedi da je
Za raspucalu stijensku masu vrijedi da je
s = 1, m = mi
0 ≤ s < 1, m < mi

KRITERIJI ČVRSTOĆE STIJENSKE MASE
• Hoek i Brown stoga su predložili korištenje klasifikacija stijenske mase
za određivanje vrijednosti parametara m i s
Unaprijeđeni Hoek–Brownov kriterij čvrstoće
NEPOREMEĆENA STIJENSKA
MASA

POREMEĆENA STIJENSKA
MASA

RMR 100

m  mi  e

28

RMR 100

m  mi  e

RMR 100

RMR 100

se

9

14

se

6

Aproksimativne vrijednosti kvalitete stijenske mase i parametara stijenske mase za
unaprijeđeni Hoek – Brownov kriterij čvrstoće (Hoek and Brown, 1988)

KRITERIJI ČVRSTOĆE STIJENSKE MASE
• Modificirani Hoek-Brownov kriterij čvrstoće


σ' 3
σ' 1  σ' 3  σ c  m b 
σc







a

mb-vrijednost konstante m za raspucalu stijensku
masu,
a -konstanta ovisna o karakteristikama raspucale
stijenske mase,
σc-jednoosna tlačna čvrstoća intaktne stijenske mase,
σ’1-veće glavno naprezanje pri slomu i
σ’3-manje glavno naprezanje pri slomu
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Procjena vrijednosti mb/mi na osnovi strukture stijenske mase i uvjeta površine
stijenki diskontinuiteta (Hoek et al., 1992)

KRITERIJI ČVRSTOĆE STIJENSKE MASE
• Opći oblik Hoek-Brownovog kriterija čvrstoće (Hoek,
1994; Hoek et al., 1995; Hoek et al., 2002):



σ' 3
σ' 1  σ' 3  σ c  m b 
 s 
σc



a

s- konstanta ovisna o karakteristikama stijenske mase
Za intaktnu stijensku masu, vrijedi da je s = 1 i a = 0.5
Za vrlo slabu kvalitetu stijenske mase, prihvatljiviji je modificirani Hoek–Brownov kriterij
s=0

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Geološki indeks čvrstoće (Geological
Strength Index–GSI

• Procijenjena vrijednosti na osnovi strukture
stijenske mase, značajki intaktne stijene,
uvjeta površine stijenki diskontinuiteta, kao
i uvjeta koji proizlaze iz geometrije
intaktnih dijelova stijene i njihovog
ponašanja pod djelovanjem promjene uvjeta
stanja naprezanja u stijenskoj masi

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Hoek et al., 1998

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Geološki indeks čvrstoće (Geological
Strength Index–GSI
Neporemećena stijenska masa,
GSI > 25
Poremećena stijenska masa,
GSI  100
GSI < 25

mb  mi  e

28

GSI 100

se
a  0 .5

s0

9

a  0 . 65 

GSI
200

Za vrijednost parametara mb, s i a Hoek, Kaiser i Bawden (Hoek et al., 1995) predlažu
izraze u zavisnosti od vrijednosti geološkog indeksa čvrstoće (Geological Strength Index–
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI
GSI).

KRITERIJI ČVRSTOĆE STIJENSKE MASE
• U većini sada dostupnih metoda proračuna za analize
stabilnosti stijenske mase, kao što su metode analize
granične ravnoteže i numeričke metode modeliranja,
čvrstoća stijenske mase izražava se parametrima
Mohr-Coulombovog linearnog kriterija čvrstoće:

τf = c + σ tg
Postoji mogućnost uspostave matematičke veze između
Hoek–Brownovog i Mohr-Coulombovog kriterija čvrstoće
stijenske mase
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Rocscience- RocLab

Ulazni parametri
za proračun

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI


Slide 24

OJAČANJE TLA I STIJENA, DIPLOMSKI STUDIJ,
GRAĐEVINSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U RIJECI

OJAČANJE STIJENSKE MASE (1)

KOLEGIJ: Ojačanje tla i stijena
DIPLOMSKI STUDIJ

SEMINARKSI RADOVI
1.Čavlano tlo
2.Zidovi od mehanički stabiliziranog tla
(MSE zidovi)
3.Primjena vegetacije u sanaciji klizišta

OJAČANJE STIJENSKE MASE

OPĆENITO

POBOLJŠANJE SVOJSTAVA
STIJENSKE MASE
„Povoljne
lokacije” za
izgradnju
iskorištene

Potreba za
korištenjem
„nepovoljnih
lokacija „

RAZVOJ METODA POBOLJŠANJA
(OJAČANJA) SVOJSTAVA TLA I STIJENA

Ojačanjem tla i stijena nastoji se povećati
njihovu čvrstoću, tj. smanjiti deformabilnost.
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

POBOLJŠANJE SVOJSTAVA
STIJENSKE MASE
• Projektiranje zasjeka u stijenskoj masi svodi se na

odabir stabilne geometrije i/ili potrebnih
odgovarajućih mjera podgrađivanja.

• Kriteriji deformabilnosti stijenske mase zasniva se na

geomehaničkoj (RMR) klasifikaciji stijenske
mase, jednoosnoj tlačnoj čvrstoći stijene i
geološkom indeksu čvrstoće (GSI) stijenske
mase.

• Na osnovi usvojenih kriterija čvrstoće i deformabilnosti
stijenske mase provode se analize stanja naprezanja i
deformacija i analize stabilnosti za potrebe projektiranja
osiguranja podzemnih otvora i zasjeka u stijenskoj masi.
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

DEFINIRANJE KARAKTERISTIKA
STIJENSKE MASE
Stijenska masa - diskontinuirana,

heterogena,
anizotropna i nalaze se u nekom naponskom stanju

Utvrđivanje vrsta i položaja različitih
materijala, kao i njihovih svojstava - geološki
profil i geotehnički model.

• Poboljšanje stijenske mase (Rock Improvement)
podrazumijeva termin koji obuhvaća sve postupke u

cilju poboljšanja mehaničkih značajki i drugih
karakteristika stijenske mase.
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

KLASIFIKACIJE
STIJENSKE
MASE

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE
pregled klasifikacija stijenske mase, kao postupaka za
opisivanje stijenske mase, koje služe kao podloge za
utvrđivanje značajki stijenske mase te projektiranje zahvata
u stijenskoj masi

• Klasifikacija stijenske mase nije zamjena za
projektiranje zahvata u stijenskoj masi!!
• Osim poznavanja značajki stijenske mase,
projektiranje zahtijeva detaljno poznavanje in situ
stanja naprezanja, uvjeta podzemne vode te
redoslijed izvedbe planiranih iskopa
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE
• Terzaghijeva klasifikacija (Terzaghi, 1946);
• Laufferova klasifikacija (Lauffer, 1958);
• Rock Quality Designation klasifikacija (RQD) (Deere et al.,
1967);
• Rock Structure Rating klasifikacija (RSR) (Wickham et al.,
1972);

• Geomehanička klasifikacija (RMR)
(Bieniawski, 1973);
• Q klasifikacija (Rock Tunneling Quality Index) (Barton et
al., 1974);
• Rock Mass Index klasifikacija (RMi) (Palmstrom, 1995)
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• Terzaghijeva klasifikacija (Terzaghi,
1946)- previše generalizira objektivno
stanje kvalitete stijenske mase

• Značaj Laufferove klasifikacije
(Lauffer, 1958) (koncepta vremena
nepodgrađenog iskopa) je u zahtjevima na
skraćenje vremena potrebnog za ugradnju
podgrade.
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• Rock Quality Designation (RQD)
Index, (Deere et al., 1967) informacija o kvaliteti stijenske mase
proizlazi jedino iz opisa danog od strane
geologa i postotka dobivene jezgre.

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• RSR sustav (Wickham et al., 1972) usvaja
dvije glavne kategorije faktora koji utječu na
ponašanje stijenske mase u tunelima:
– geološki parametri (tip stijenske mase,
prosječan razmak pukotina, orijentacija pukotina,
tip diskontinuiteta, glavni smjer rasjeda, smicanja i
preklapanja, značajke stijenske mase, trošenje ili
alteracija ) i

– parametri podgradne konstrukcije (raspon
tunela, smjer napredovanja tunela, metoda iskopa)
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• Geomehanička klasifikacija ili RMR
klasifikacijski sustav (Rock Mass
Rating System), razvio je Bieniawski
tijekom 1972. i 1973 (Bieniawski, 1976,
1989).
• Dvije inačice RMR1976 i RMR1989.

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• Q klasifikacija je zasnovana na
numeričkoj procjeni kvalitete stijenske
mase koja se opisuje sa šest parametara i
to:
• 1. RQD –indeks kvalitete jezgre
• 2. Jn – broj skupova pukotina,
• 3. Jr – indeks hrapavosti pukotina,
• 4. Ja – indeks alteracije pukotina,
• 5. Jw – faktor pukotinske vode i
• 6. SRF – faktor redukcije naprezanja
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• Rock Mass index (RMi)
klasifikacija zasnovana je na selektivnim
dobro utvrđenim geološkim parametrima
stijenske mase dobivenim iz detaljiziranih
terenskih opisa građe stijenske mase

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

GEOMEHANIČKA
ILI RMR
KLASIFIKACIJE
STIJENSKE MASE

RMR KLASIFIKACIJA
Klasifikacijska procedura zasniva se na
određivanju slijedećih šest parametara:
1.Jednoosna čvrstoća stijenskog materijala (ISRM, 1979)
2.RQD indeks (Rock Quality Designation)
3.Razmak pukotina (diskontinuiteta)
4.Stanje pukotina (diskontinuiteta)
5.Uvjeti podzemne vode
6.Orjentacija pukotina (diskontinuiteta).
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
PODJELA STIJENSKE MASE U POJEDINAČNE
STRUKTURNE REGIJE KOJE SE ODVOJENO
KLASIFICIRAJU
GRANICE REGIJA- RASJEDI/ ZDROBLJENE
ZONE/PROMJENA TIPA STIJENSKE MASE

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
-ČVRSTOĆA• Definiranje parametara čvrstoće intaktne
stijene moguće je provesti laboratorijskim
ispitivanjima (PLT) i procjenom.
• Schmidt-ov čekić koristi se za jednostavno i brzo
određivanje približnih vrijednosti jednoosne
tlačne čvrstoće stijene ili određivanje čvrstoće
stijenki diskontinuiteta (korelacijskih odnos visine
odskoka (R) i jednoosne tlačne čvrstoće (sc)

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Terenska procjena
jednoosne
čvrstoće
(Brown,
1981)
DIPLOMSKI
STUDIJ,tlačne
GRAĐEVINSKI
FAKULTET
U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
-RAZMAK DISKONTINUITETA-

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

ZIJEV

RMR KLASIFIKACIJA
-STANJE DISKONTINUITETA -

• Zijev diskontinuiteta se često spominje i
prikuplja kao jedan od parametara
• Diskontinuiteti se s porastom dubine vrlo
brzo potpuno ispunjavaju, uglavnom glinom
ili glinovitim materijalom i kršjem (zijev
nestaje, dok istovremeno širina
diskontinuiteta može ostati vrlo velika)
PRIMJER ŠIROKIH ALI ZATVORENI DISKONTINUITETA
Definicije
zijeva, širine i debljine ispune diskontinuiteta,
Pollak, 2007
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
-STANJE DISKONTINUITETA Shematska
usporedba
prosječne
veličine bloka i
širine
diskontinuiteta

ISPUNA

Pollak, 2007

• Ovisno
o debljini
ispune,dodatni
spriječen
je kontakt
neravnina
Ispunom
se
u inženjerskoj
geologiji
smatra
materijal
koji
Na
svojstva
ispune
utječu
iliobično
opetovani
procesi
trošenja
stijenki diskontinuitet,
diskontinuiteta,
ispunjava
a različit
od osnovne
stijene, bez
ili
dijageneze
koji mogu utjecati
naje
kvalitetu
ispune•obzira
Svojstva
ispune: posmična
čvrstoća,
permeabilnost i
na podrijetlo.
PROCJENJUJEMO
TROŠNOST
ISPUNE
deformabilnost
utječu na
čvrstoću diskontinuiteta
Debljina
ispune utvrđuje
se posmičnu
izravnim mjerenjima
ili procjenama
za(Bieniawski,
svaki sustav 1989).
diskontinuiteta posebno, a bitno je ustanoviti
STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI
njenu min., maks.DIPLOMSKI
i najučestaliju
vrijednost

ISPUNA

RMR KLASIFIKACIJA
-STANJE DISKONTINUITETA -

PRIMJER DISKONTINUITETA BEZ ISPUNE
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Indeks
KLASIFIKACIJA
hrapavosti

RMR
-STANJE DISKONTINUITETA -

HRAPAVOST
• Glatki diskontinuiteti su, uglavnom, vezani za posebne uvjete
sedimentacije ili jače tektonizirane zone u kojima je kretanje
duž diskontinuiteta zagladilo plohe čitavog sustava. Vrlo
hrapavi diskontinuiteti uglavnom su vezani na zone otvorenih
i jako okršenih diskontinuiteta.
• Prema podjeli koju preporučuje ISRM (1978a), hrapavost se
razmatra u metarskom ali i centimetarskom mjerilu
istovremeno.
Karakteristični profili i koeficijenti
hrapavosti (JRC) u 10 cm veličinskom
Tipični profili hrapavosti u metarskom
DIPLOMSKI
FAKULTET
U RIJECI
području
(Barton
& Choubey, 1977)
veličinskom području (ISRM,
1978a)STUDIJ, GRAĐEVINSKI

RMR KLASIFIKACIJA
HRAPAVOST -STANJE DISKONTINUITETA • mjerenjem kutova nagiba na kružnoj ploči različitih
promjera (ISRM, 1978a);
• mjerenjem amplitude hrapavosti na iscrtanom profilu
hrapavosti (Barton & Bandis, 1990);
• mjerenjem amplitude hrapavosti pomoću štapa duljine
90 cm (Piteau, 1970);
• fotogrametrijskim mjerenjima (ISRM, 1978a);
• indirektno, računanjem kutova hrapavosti (i) iz
iscrtanog profila hrapavosti (Turk & Dearman, 1985);
• indirektno, smicanjem duž diskontinuiteta u laboratoriju
ili na terenu i metodom procjene maksimalnog otpora na
smicanje iz profila hrapavosti (ISRM, 1978a).
• Procjenom…
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
- stanje diskontinuiteta-

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA

STANJE PODZEMNE VODE






Suho
Vlažno
Mokro
Kapanje
Tečenje

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Bodovi
ukupno

RMR KLASIFIKACIJA

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

GEOMEHANIČKA ILI RMR
KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

PRIMJER
STADION KANTRIDA

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDALitološki opis: vapnenac, kristalast, -Litološki opis: vapnenac, kristalast,
izražene slojevitosti, sive boje,
izražene slojevitosti, sive boje, raspucan
raspucan i okršen
i okršen
Geološki indeks čvrstoće GSI = 40 - -Geološki indeks čvrstoće GSI = 40 - 50
50 (VB/F)
(VB/F)
Veličina monolita: 0.1 x 0.1 x 0.1 m do-Veličina monolita: 0.1 x 0.1 do 2 x 2 m
2x2x4m
-Pojave nestabilnosti: ispadanje
Pojave nestabilnosti: otvaranje
olabavljenih blokova manjih dimenzija s
subvertikalnih pukotina
vrha kosine
Izmjereni diskontinuiteti: 30/250
-Izmjereni diskontinuiteti: 195/240 (ss);
(ss); 300/760; 5/800;
105/850; 5/680; 215/860

1

2

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDAINŽENJERSKO GEOLOŠKE ZNAČAJKE
• Blok 1
• ulazi podaci za geomehaničku RMR89 klasifikaciju za set
diskontinuiteta 105/850 :
• - jednoosna tlačna čvrstoća: 50 - 100 MPa (procjena)
• - Rock Quality Designation RQD = 50 - 75 %
• - razmak između pukotina: 60 - 200 cm
• - duljina pukotina: 3 - 10 m
• - oblik pukotina: stepeničast (hrapav) I
• - hrapavost stijenki pukotina: JRC= 16 - 18
• - zijev (razmak između stijenki pukotina): 10-100 mm
• - ispuna između stijenki pukotina: djelomična kalcitna prevlaka
• - raspadnutost stijenki pukotina: neznatno raspadnute (WS)

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Blok 1
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stanje diskontinuiteta :
Ulazni podaci

Bodovi

Duljina

3 - 10 m

2

Razmak stijenki

>5 mm

0

Hrapavost JRC

16 - 18

6

tvrda <5 mm ili bez

5

WS

5

Karakteristike
diskontinuiteta

Pukotinska ispuna
Trošnost

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

18 bodova

Blok 1
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stijenu je:
Karakteristike
Ulazni podaci
stijene
Jednoosna čvrstoća 50 - 100 MPa

ISTIRQD
POSTUPAK ZA50
BLOK
- 75 %2

Bodovi
7

Razmak
diskontinuiteta

60 - 200 cm

13
15

Stanje
diskontinuiteta

ukupno

18

Podzemna voda

suho

15

modul deformabilnosti je Em = 13,774 MPa

68 bodova

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDALitološki opis: vapnenac, kristalast,
izražene slojevitosti, u gornjoj zoni Litološki opis: vapnenac, kristalast,
masivan, sive boje, raspucan,
izražene slojevitosti, sive boje, raspucan
mjestimično kavernozan
i okršen
Geološki indeks čvrstoće GSI = 40 - 50Geološki indeks čvrstoće GSI = 40 - 50
(VB/F)
(VB/F)
Veličina monolita: 0.5 x 0.5 x 0.5 m do Veličina
2
monolita: 0.2 x 0.2 x 0.2 m do 2
x2x1m
x2x2m
Pojave nestabilnosti: mogućnost
Pojave nestabilnosti: mogućnost
ispadanja olabavljenih blokova
ispadanja olabavljenih blokova
Izmjereni diskontinuiteti: 190/100 (ss);
Izmjereni diskontinuiteti: 50/720 (ss);
280/820; 345/800;
155/830; 340/670;

3

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

4

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDAINŽENJERSKO GEOLOŠKE ZNAČAJKE
• Blok 3
• ulazi podaci za geomehaničku RMR89 klasifikaciju za set
diskontinuiteta 155/830:
• - jednoosna tlačna čvrstoća: 50-100 MPa (procjena)
• - Rock Quality Designation RQD = 75 - 90 %
• - razmak između pukotina: 60 - 200 cm
• - duljina pukotina: 10 - 20 m
• - oblik pukotina: stepeničast (hrapavo) I
• - hrapavost stijenki pukotina: JRC= 16 - 18
• - zijev (razmak između stijenki pukotina): 10 – 50 mm
• - ispuna između stijenki pukotina: kalcitna prevlaka > 5 mm
• - raspadnutost stijenki pukotina: umjereno raspadnute (WM)

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Blok 3
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stanje diskontinuiteta :
Ulazni podaci

Bodovi

10 - 20 m

1

Razmak stijenki

>5 mm

0

Hrapavost JRC

16 - 18

6

tvrda >5 mm

2

WM

3

Karakteristike
diskontinuiteta
Duljina

Pukotinska ispuna
Trošnost

12 bodova
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Blok 3
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stijenu je:
Karakteristike stijene

Ulazni podaci

Bodovi

Jednoosna čvrstoća

50 - 100 MPa

7

75 - 90 %

17

60 - 200 cm

15

ukupno

12

suho

15

RQD

ISTI POSTUPAK ZA BLOK 4
Razmak
diskontinuiteta

Stanje diskontinuiteta
Podzemna voda

66 bodova
modul deformabilnosti je Em = 14,591 MPa

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDALitološki opis: vapnenac,
kristalast, izražene slojevitosti,
u gornjoj zoni masivan, sive
boje, raspucan, mjestimično
kavernozan
Geološki indeks čvrstoće GSI =
40 - 50 (VB/F)
Veličina monolita: 0.2 x 0.2 x 0.2
m do 2 x 2 x 1 m
Pojave nestabilnosti: mogućnost
ispadanja olabavljenih blokova
Izmjereni diskontinuiteti:
190/110 (ss); 280/800;
345/740;

5

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDAINŽENJERSKO GEOLOŠKE ZNAČAJKE
• Blok 5
• ulazi podaci za geomehaničku RMR89 klasifikaciju (set
190/110):
• - jednoosna tlačna čvrstoća: 50 - 100 MPa (procjena)
• - Rock Quality Designation RQD = 75 - 90 %
• - razmak između pukotina: 20 – 200 cm
• - duljina pukotina: >20 m
• - oblik pukotina: valovit (zaglađen) VI
• - hrapavost stijenki pukotina: JRC= 8-10
• - zijev (razmak između stijenki pukotina): 0.25 – 0.5 mm
• - ispuna između stijenki pukotina: bez ispune
• - raspadnutost stijenki pukotina: neznatno raspadnute (WS)

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Blok 5
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stanje diskontinuiteta :
Ulazni podaci

Bodovi

>20 m

0

0.1 – 1.0 mm

4

8 - 10

3

Pukotinska ispuna

bez

6

Trošnost

WS

5

Karakteristike
diskontinuiteta
Duljina

Razmak stijenki
Hrapavost JRC

18 bodova
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Blok 5
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stijenu je:
Karakteristike stijene

Ulazni podaci

Bodovi

Jednoosna čvrstoća

50 - 100 MPa

7

RQD
Razmak
diskontinuiteta

75 - 90 %
20 - 200 cm

17
13

Stanje
diskontinuiteta

ukupno

18

Podzemna voda

suho

15
70 bodova

modul deformabilnosti je Em = 18,369 MPa

KRITERIJ ČVRSTOĆE

KRITERIJ
ČVRSTOĆE

KRITERIJ ČVRSTOĆE
Stvarni izazov u mehanici stijena predstavlja problem

predviđanja i usvajanja parametara čvrstoće
stijenske mase pri rješavanju inženjerskih problema.

• Ponašanje stijenske mase opisano je
kriterijima čvrstoće i deformabilnosti koji se
zasnivaju na empirijskim saznanjima o
ponašanju stijenske mase.
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KRITERIJI ČVRSTOĆE STIJENSKE MASE
• Hoek–Brownov kriterij čvrstoće stijenske mase je
empirijski kriterij zasnovan na podacima triaksijalnog
ispitivanja stijenske mase.
• Izvorni Hoek–Brownov kriterij čvrstoće stijenske mase
predložen je 1980. godine (Hoek and Brown, 1980a, 1980b) kao

1  3 

m  3 c  s  c

2

m, s -konstante ovisne o karakteristikama stijenske mase,
σc -jednoosna tlačna čvrstoća intaktne stijene.
σ1 -veće glavno naprezanje pri slomu i
σ3 -manje glavno naprezanje pri slomu.
Vrijednost mi može se izračunati iz triaksijalnog pokusa na
uzorcima stijene pri različitim naprezanjima
Za intaktnu stijenu vrijedi da je
Za raspucalu stijensku masu vrijedi da je
s = 1, m = mi
0 ≤ s < 1, m < mi

KRITERIJI ČVRSTOĆE STIJENSKE MASE
• Hoek i Brown stoga su predložili korištenje klasifikacija stijenske mase
za određivanje vrijednosti parametara m i s
Unaprijeđeni Hoek–Brownov kriterij čvrstoće
NEPOREMEĆENA STIJENSKA
MASA

POREMEĆENA STIJENSKA
MASA

RMR 100

m  mi  e

28

RMR 100

m  mi  e

RMR 100

RMR 100

se

9

14

se

6

Aproksimativne vrijednosti kvalitete stijenske mase i parametara stijenske mase za
unaprijeđeni Hoek – Brownov kriterij čvrstoće (Hoek and Brown, 1988)

KRITERIJI ČVRSTOĆE STIJENSKE MASE
• Modificirani Hoek-Brownov kriterij čvrstoće


σ' 3
σ' 1  σ' 3  σ c  m b 
σc







a

mb-vrijednost konstante m za raspucalu stijensku
masu,
a -konstanta ovisna o karakteristikama raspucale
stijenske mase,
σc-jednoosna tlačna čvrstoća intaktne stijenske mase,
σ’1-veće glavno naprezanje pri slomu i
σ’3-manje glavno naprezanje pri slomu
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Procjena vrijednosti mb/mi na osnovi strukture stijenske mase i uvjeta površine
stijenki diskontinuiteta (Hoek et al., 1992)

KRITERIJI ČVRSTOĆE STIJENSKE MASE
• Opći oblik Hoek-Brownovog kriterija čvrstoće (Hoek,
1994; Hoek et al., 1995; Hoek et al., 2002):



σ' 3
σ' 1  σ' 3  σ c  m b 
 s 
σc



a

s- konstanta ovisna o karakteristikama stijenske mase
Za intaktnu stijensku masu, vrijedi da je s = 1 i a = 0.5
Za vrlo slabu kvalitetu stijenske mase, prihvatljiviji je modificirani Hoek–Brownov kriterij
s=0

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Geološki indeks čvrstoće (Geological
Strength Index–GSI

• Procijenjena vrijednosti na osnovi strukture
stijenske mase, značajki intaktne stijene,
uvjeta površine stijenki diskontinuiteta, kao
i uvjeta koji proizlaze iz geometrije
intaktnih dijelova stijene i njihovog
ponašanja pod djelovanjem promjene uvjeta
stanja naprezanja u stijenskoj masi

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Hoek et al., 1998

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Geološki indeks čvrstoće (Geological
Strength Index–GSI
Neporemećena stijenska masa,
GSI > 25
Poremećena stijenska masa,
GSI  100
GSI < 25

mb  mi  e

28

GSI 100

se
a  0 .5

s0

9

a  0 . 65 

GSI
200

Za vrijednost parametara mb, s i a Hoek, Kaiser i Bawden (Hoek et al., 1995) predlažu
izraze u zavisnosti od vrijednosti geološkog indeksa čvrstoće (Geological Strength Index–
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI
GSI).

KRITERIJI ČVRSTOĆE STIJENSKE MASE
• U većini sada dostupnih metoda proračuna za analize
stabilnosti stijenske mase, kao što su metode analize
granične ravnoteže i numeričke metode modeliranja,
čvrstoća stijenske mase izražava se parametrima
Mohr-Coulombovog linearnog kriterija čvrstoće:

τf = c + σ tg
Postoji mogućnost uspostave matematičke veze između
Hoek–Brownovog i Mohr-Coulombovog kriterija čvrstoće
stijenske mase
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Rocscience- RocLab

Ulazni parametri
za proračun

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI


Slide 25

OJAČANJE TLA I STIJENA, DIPLOMSKI STUDIJ,
GRAĐEVINSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U RIJECI

OJAČANJE STIJENSKE MASE (1)

KOLEGIJ: Ojačanje tla i stijena
DIPLOMSKI STUDIJ

SEMINARKSI RADOVI
1.Čavlano tlo
2.Zidovi od mehanički stabiliziranog tla
(MSE zidovi)
3.Primjena vegetacije u sanaciji klizišta

OJAČANJE STIJENSKE MASE

OPĆENITO

POBOLJŠANJE SVOJSTAVA
STIJENSKE MASE
„Povoljne
lokacije” za
izgradnju
iskorištene

Potreba za
korištenjem
„nepovoljnih
lokacija „

RAZVOJ METODA POBOLJŠANJA
(OJAČANJA) SVOJSTAVA TLA I STIJENA

Ojačanjem tla i stijena nastoji se povećati
njihovu čvrstoću, tj. smanjiti deformabilnost.
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

POBOLJŠANJE SVOJSTAVA
STIJENSKE MASE
• Projektiranje zasjeka u stijenskoj masi svodi se na

odabir stabilne geometrije i/ili potrebnih
odgovarajućih mjera podgrađivanja.

• Kriteriji deformabilnosti stijenske mase zasniva se na

geomehaničkoj (RMR) klasifikaciji stijenske
mase, jednoosnoj tlačnoj čvrstoći stijene i
geološkom indeksu čvrstoće (GSI) stijenske
mase.

• Na osnovi usvojenih kriterija čvrstoće i deformabilnosti
stijenske mase provode se analize stanja naprezanja i
deformacija i analize stabilnosti za potrebe projektiranja
osiguranja podzemnih otvora i zasjeka u stijenskoj masi.
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

DEFINIRANJE KARAKTERISTIKA
STIJENSKE MASE
Stijenska masa - diskontinuirana,

heterogena,
anizotropna i nalaze se u nekom naponskom stanju

Utvrđivanje vrsta i položaja različitih
materijala, kao i njihovih svojstava - geološki
profil i geotehnički model.

• Poboljšanje stijenske mase (Rock Improvement)
podrazumijeva termin koji obuhvaća sve postupke u

cilju poboljšanja mehaničkih značajki i drugih
karakteristika stijenske mase.
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

KLASIFIKACIJE
STIJENSKE
MASE

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE
pregled klasifikacija stijenske mase, kao postupaka za
opisivanje stijenske mase, koje služe kao podloge za
utvrđivanje značajki stijenske mase te projektiranje zahvata
u stijenskoj masi

• Klasifikacija stijenske mase nije zamjena za
projektiranje zahvata u stijenskoj masi!!
• Osim poznavanja značajki stijenske mase,
projektiranje zahtijeva detaljno poznavanje in situ
stanja naprezanja, uvjeta podzemne vode te
redoslijed izvedbe planiranih iskopa
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE
• Terzaghijeva klasifikacija (Terzaghi, 1946);
• Laufferova klasifikacija (Lauffer, 1958);
• Rock Quality Designation klasifikacija (RQD) (Deere et al.,
1967);
• Rock Structure Rating klasifikacija (RSR) (Wickham et al.,
1972);

• Geomehanička klasifikacija (RMR)
(Bieniawski, 1973);
• Q klasifikacija (Rock Tunneling Quality Index) (Barton et
al., 1974);
• Rock Mass Index klasifikacija (RMi) (Palmstrom, 1995)
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• Terzaghijeva klasifikacija (Terzaghi,
1946)- previše generalizira objektivno
stanje kvalitete stijenske mase

• Značaj Laufferove klasifikacije
(Lauffer, 1958) (koncepta vremena
nepodgrađenog iskopa) je u zahtjevima na
skraćenje vremena potrebnog za ugradnju
podgrade.
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• Rock Quality Designation (RQD)
Index, (Deere et al., 1967) informacija o kvaliteti stijenske mase
proizlazi jedino iz opisa danog od strane
geologa i postotka dobivene jezgre.

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• RSR sustav (Wickham et al., 1972) usvaja
dvije glavne kategorije faktora koji utječu na
ponašanje stijenske mase u tunelima:
– geološki parametri (tip stijenske mase,
prosječan razmak pukotina, orijentacija pukotina,
tip diskontinuiteta, glavni smjer rasjeda, smicanja i
preklapanja, značajke stijenske mase, trošenje ili
alteracija ) i

– parametri podgradne konstrukcije (raspon
tunela, smjer napredovanja tunela, metoda iskopa)
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• Geomehanička klasifikacija ili RMR
klasifikacijski sustav (Rock Mass
Rating System), razvio je Bieniawski
tijekom 1972. i 1973 (Bieniawski, 1976,
1989).
• Dvije inačice RMR1976 i RMR1989.

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• Q klasifikacija je zasnovana na
numeričkoj procjeni kvalitete stijenske
mase koja se opisuje sa šest parametara i
to:
• 1. RQD –indeks kvalitete jezgre
• 2. Jn – broj skupova pukotina,
• 3. Jr – indeks hrapavosti pukotina,
• 4. Ja – indeks alteracije pukotina,
• 5. Jw – faktor pukotinske vode i
• 6. SRF – faktor redukcije naprezanja
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• Rock Mass index (RMi)
klasifikacija zasnovana je na selektivnim
dobro utvrđenim geološkim parametrima
stijenske mase dobivenim iz detaljiziranih
terenskih opisa građe stijenske mase

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

GEOMEHANIČKA
ILI RMR
KLASIFIKACIJE
STIJENSKE MASE

RMR KLASIFIKACIJA
Klasifikacijska procedura zasniva se na
određivanju slijedećih šest parametara:
1.Jednoosna čvrstoća stijenskog materijala (ISRM, 1979)
2.RQD indeks (Rock Quality Designation)
3.Razmak pukotina (diskontinuiteta)
4.Stanje pukotina (diskontinuiteta)
5.Uvjeti podzemne vode
6.Orjentacija pukotina (diskontinuiteta).
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
PODJELA STIJENSKE MASE U POJEDINAČNE
STRUKTURNE REGIJE KOJE SE ODVOJENO
KLASIFICIRAJU
GRANICE REGIJA- RASJEDI/ ZDROBLJENE
ZONE/PROMJENA TIPA STIJENSKE MASE

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
-ČVRSTOĆA• Definiranje parametara čvrstoće intaktne
stijene moguće je provesti laboratorijskim
ispitivanjima (PLT) i procjenom.
• Schmidt-ov čekić koristi se za jednostavno i brzo
određivanje približnih vrijednosti jednoosne
tlačne čvrstoće stijene ili određivanje čvrstoće
stijenki diskontinuiteta (korelacijskih odnos visine
odskoka (R) i jednoosne tlačne čvrstoće (sc)

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Terenska procjena
jednoosne
čvrstoće
(Brown,
1981)
DIPLOMSKI
STUDIJ,tlačne
GRAĐEVINSKI
FAKULTET
U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
-RAZMAK DISKONTINUITETA-

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

ZIJEV

RMR KLASIFIKACIJA
-STANJE DISKONTINUITETA -

• Zijev diskontinuiteta se često spominje i
prikuplja kao jedan od parametara
• Diskontinuiteti se s porastom dubine vrlo
brzo potpuno ispunjavaju, uglavnom glinom
ili glinovitim materijalom i kršjem (zijev
nestaje, dok istovremeno širina
diskontinuiteta može ostati vrlo velika)
PRIMJER ŠIROKIH ALI ZATVORENI DISKONTINUITETA
Definicije
zijeva, širine i debljine ispune diskontinuiteta,
Pollak, 2007
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
-STANJE DISKONTINUITETA Shematska
usporedba
prosječne
veličine bloka i
širine
diskontinuiteta

ISPUNA

Pollak, 2007

• Ovisno
o debljini
ispune,dodatni
spriječen
je kontakt
neravnina
Ispunom
se
u inženjerskoj
geologiji
smatra
materijal
koji
Na
svojstva
ispune
utječu
iliobično
opetovani
procesi
trošenja
stijenki diskontinuitet,
diskontinuiteta,
ispunjava
a različit
od osnovne
stijene, bez
ili
dijageneze
koji mogu utjecati
naje
kvalitetu
ispune•obzira
Svojstva
ispune: posmična
čvrstoća,
permeabilnost i
na podrijetlo.
PROCJENJUJEMO
TROŠNOST
ISPUNE
deformabilnost
utječu na
čvrstoću diskontinuiteta
Debljina
ispune utvrđuje
se posmičnu
izravnim mjerenjima
ili procjenama
za(Bieniawski,
svaki sustav 1989).
diskontinuiteta posebno, a bitno je ustanoviti
STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI
njenu min., maks.DIPLOMSKI
i najučestaliju
vrijednost

ISPUNA

RMR KLASIFIKACIJA
-STANJE DISKONTINUITETA -

PRIMJER DISKONTINUITETA BEZ ISPUNE
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Indeks
KLASIFIKACIJA
hrapavosti

RMR
-STANJE DISKONTINUITETA -

HRAPAVOST
• Glatki diskontinuiteti su, uglavnom, vezani za posebne uvjete
sedimentacije ili jače tektonizirane zone u kojima je kretanje
duž diskontinuiteta zagladilo plohe čitavog sustava. Vrlo
hrapavi diskontinuiteti uglavnom su vezani na zone otvorenih
i jako okršenih diskontinuiteta.
• Prema podjeli koju preporučuje ISRM (1978a), hrapavost se
razmatra u metarskom ali i centimetarskom mjerilu
istovremeno.
Karakteristični profili i koeficijenti
hrapavosti (JRC) u 10 cm veličinskom
Tipični profili hrapavosti u metarskom
DIPLOMSKI
FAKULTET
U RIJECI
području
(Barton
& Choubey, 1977)
veličinskom području (ISRM,
1978a)STUDIJ, GRAĐEVINSKI

RMR KLASIFIKACIJA
HRAPAVOST -STANJE DISKONTINUITETA • mjerenjem kutova nagiba na kružnoj ploči različitih
promjera (ISRM, 1978a);
• mjerenjem amplitude hrapavosti na iscrtanom profilu
hrapavosti (Barton & Bandis, 1990);
• mjerenjem amplitude hrapavosti pomoću štapa duljine
90 cm (Piteau, 1970);
• fotogrametrijskim mjerenjima (ISRM, 1978a);
• indirektno, računanjem kutova hrapavosti (i) iz
iscrtanog profila hrapavosti (Turk & Dearman, 1985);
• indirektno, smicanjem duž diskontinuiteta u laboratoriju
ili na terenu i metodom procjene maksimalnog otpora na
smicanje iz profila hrapavosti (ISRM, 1978a).
• Procjenom…
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
- stanje diskontinuiteta-

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA

STANJE PODZEMNE VODE






Suho
Vlažno
Mokro
Kapanje
Tečenje

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Bodovi
ukupno

RMR KLASIFIKACIJA

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

GEOMEHANIČKA ILI RMR
KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

PRIMJER
STADION KANTRIDA

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDALitološki opis: vapnenac, kristalast, -Litološki opis: vapnenac, kristalast,
izražene slojevitosti, sive boje,
izražene slojevitosti, sive boje, raspucan
raspucan i okršen
i okršen
Geološki indeks čvrstoće GSI = 40 - -Geološki indeks čvrstoće GSI = 40 - 50
50 (VB/F)
(VB/F)
Veličina monolita: 0.1 x 0.1 x 0.1 m do-Veličina monolita: 0.1 x 0.1 do 2 x 2 m
2x2x4m
-Pojave nestabilnosti: ispadanje
Pojave nestabilnosti: otvaranje
olabavljenih blokova manjih dimenzija s
subvertikalnih pukotina
vrha kosine
Izmjereni diskontinuiteti: 30/250
-Izmjereni diskontinuiteti: 195/240 (ss);
(ss); 300/760; 5/800;
105/850; 5/680; 215/860

1

2

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDAINŽENJERSKO GEOLOŠKE ZNAČAJKE
• Blok 1
• ulazi podaci za geomehaničku RMR89 klasifikaciju za set
diskontinuiteta 105/850 :
• - jednoosna tlačna čvrstoća: 50 - 100 MPa (procjena)
• - Rock Quality Designation RQD = 50 - 75 %
• - razmak između pukotina: 60 - 200 cm
• - duljina pukotina: 3 - 10 m
• - oblik pukotina: stepeničast (hrapav) I
• - hrapavost stijenki pukotina: JRC= 16 - 18
• - zijev (razmak između stijenki pukotina): 10-100 mm
• - ispuna između stijenki pukotina: djelomična kalcitna prevlaka
• - raspadnutost stijenki pukotina: neznatno raspadnute (WS)

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Blok 1
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stanje diskontinuiteta :
Ulazni podaci

Bodovi

Duljina

3 - 10 m

2

Razmak stijenki

>5 mm

0

Hrapavost JRC

16 - 18

6

tvrda <5 mm ili bez

5

WS

5

Karakteristike
diskontinuiteta

Pukotinska ispuna
Trošnost

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

18 bodova

Blok 1
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stijenu je:
Karakteristike
Ulazni podaci
stijene
Jednoosna čvrstoća 50 - 100 MPa

ISTIRQD
POSTUPAK ZA50
BLOK
- 75 %2

Bodovi
7

Razmak
diskontinuiteta

60 - 200 cm

13
15

Stanje
diskontinuiteta

ukupno

18

Podzemna voda

suho

15

modul deformabilnosti je Em = 13,774 MPa

68 bodova

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDALitološki opis: vapnenac, kristalast,
izražene slojevitosti, u gornjoj zoni Litološki opis: vapnenac, kristalast,
masivan, sive boje, raspucan,
izražene slojevitosti, sive boje, raspucan
mjestimično kavernozan
i okršen
Geološki indeks čvrstoće GSI = 40 - 50Geološki indeks čvrstoće GSI = 40 - 50
(VB/F)
(VB/F)
Veličina monolita: 0.5 x 0.5 x 0.5 m do Veličina
2
monolita: 0.2 x 0.2 x 0.2 m do 2
x2x1m
x2x2m
Pojave nestabilnosti: mogućnost
Pojave nestabilnosti: mogućnost
ispadanja olabavljenih blokova
ispadanja olabavljenih blokova
Izmjereni diskontinuiteti: 190/100 (ss);
Izmjereni diskontinuiteti: 50/720 (ss);
280/820; 345/800;
155/830; 340/670;

3

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

4

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDAINŽENJERSKO GEOLOŠKE ZNAČAJKE
• Blok 3
• ulazi podaci za geomehaničku RMR89 klasifikaciju za set
diskontinuiteta 155/830:
• - jednoosna tlačna čvrstoća: 50-100 MPa (procjena)
• - Rock Quality Designation RQD = 75 - 90 %
• - razmak između pukotina: 60 - 200 cm
• - duljina pukotina: 10 - 20 m
• - oblik pukotina: stepeničast (hrapavo) I
• - hrapavost stijenki pukotina: JRC= 16 - 18
• - zijev (razmak između stijenki pukotina): 10 – 50 mm
• - ispuna između stijenki pukotina: kalcitna prevlaka > 5 mm
• - raspadnutost stijenki pukotina: umjereno raspadnute (WM)

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Blok 3
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stanje diskontinuiteta :
Ulazni podaci

Bodovi

10 - 20 m

1

Razmak stijenki

>5 mm

0

Hrapavost JRC

16 - 18

6

tvrda >5 mm

2

WM

3

Karakteristike
diskontinuiteta
Duljina

Pukotinska ispuna
Trošnost

12 bodova
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Blok 3
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stijenu je:
Karakteristike stijene

Ulazni podaci

Bodovi

Jednoosna čvrstoća

50 - 100 MPa

7

75 - 90 %

17

60 - 200 cm

15

ukupno

12

suho

15

RQD

ISTI POSTUPAK ZA BLOK 4
Razmak
diskontinuiteta

Stanje diskontinuiteta
Podzemna voda

66 bodova
modul deformabilnosti je Em = 14,591 MPa

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDALitološki opis: vapnenac,
kristalast, izražene slojevitosti,
u gornjoj zoni masivan, sive
boje, raspucan, mjestimično
kavernozan
Geološki indeks čvrstoće GSI =
40 - 50 (VB/F)
Veličina monolita: 0.2 x 0.2 x 0.2
m do 2 x 2 x 1 m
Pojave nestabilnosti: mogućnost
ispadanja olabavljenih blokova
Izmjereni diskontinuiteti:
190/110 (ss); 280/800;
345/740;

5

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDAINŽENJERSKO GEOLOŠKE ZNAČAJKE
• Blok 5
• ulazi podaci za geomehaničku RMR89 klasifikaciju (set
190/110):
• - jednoosna tlačna čvrstoća: 50 - 100 MPa (procjena)
• - Rock Quality Designation RQD = 75 - 90 %
• - razmak između pukotina: 20 – 200 cm
• - duljina pukotina: >20 m
• - oblik pukotina: valovit (zaglađen) VI
• - hrapavost stijenki pukotina: JRC= 8-10
• - zijev (razmak između stijenki pukotina): 0.25 – 0.5 mm
• - ispuna između stijenki pukotina: bez ispune
• - raspadnutost stijenki pukotina: neznatno raspadnute (WS)

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Blok 5
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stanje diskontinuiteta :
Ulazni podaci

Bodovi

>20 m

0

0.1 – 1.0 mm

4

8 - 10

3

Pukotinska ispuna

bez

6

Trošnost

WS

5

Karakteristike
diskontinuiteta
Duljina

Razmak stijenki
Hrapavost JRC

18 bodova
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Blok 5
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stijenu je:
Karakteristike stijene

Ulazni podaci

Bodovi

Jednoosna čvrstoća

50 - 100 MPa

7

RQD
Razmak
diskontinuiteta

75 - 90 %
20 - 200 cm

17
13

Stanje
diskontinuiteta

ukupno

18

Podzemna voda

suho

15
70 bodova

modul deformabilnosti je Em = 18,369 MPa

KRITERIJ ČVRSTOĆE

KRITERIJ
ČVRSTOĆE

KRITERIJ ČVRSTOĆE
Stvarni izazov u mehanici stijena predstavlja problem

predviđanja i usvajanja parametara čvrstoće
stijenske mase pri rješavanju inženjerskih problema.

• Ponašanje stijenske mase opisano je
kriterijima čvrstoće i deformabilnosti koji se
zasnivaju na empirijskim saznanjima o
ponašanju stijenske mase.
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KRITERIJI ČVRSTOĆE STIJENSKE MASE
• Hoek–Brownov kriterij čvrstoće stijenske mase je
empirijski kriterij zasnovan na podacima triaksijalnog
ispitivanja stijenske mase.
• Izvorni Hoek–Brownov kriterij čvrstoće stijenske mase
predložen je 1980. godine (Hoek and Brown, 1980a, 1980b) kao

1  3 

m  3 c  s  c

2

m, s -konstante ovisne o karakteristikama stijenske mase,
σc -jednoosna tlačna čvrstoća intaktne stijene.
σ1 -veće glavno naprezanje pri slomu i
σ3 -manje glavno naprezanje pri slomu.
Vrijednost mi može se izračunati iz triaksijalnog pokusa na
uzorcima stijene pri različitim naprezanjima
Za intaktnu stijenu vrijedi da je
Za raspucalu stijensku masu vrijedi da je
s = 1, m = mi
0 ≤ s < 1, m < mi

KRITERIJI ČVRSTOĆE STIJENSKE MASE
• Hoek i Brown stoga su predložili korištenje klasifikacija stijenske mase
za određivanje vrijednosti parametara m i s
Unaprijeđeni Hoek–Brownov kriterij čvrstoće
NEPOREMEĆENA STIJENSKA
MASA

POREMEĆENA STIJENSKA
MASA

RMR 100

m  mi  e

28

RMR 100

m  mi  e

RMR 100

RMR 100

se

9

14

se

6

Aproksimativne vrijednosti kvalitete stijenske mase i parametara stijenske mase za
unaprijeđeni Hoek – Brownov kriterij čvrstoće (Hoek and Brown, 1988)

KRITERIJI ČVRSTOĆE STIJENSKE MASE
• Modificirani Hoek-Brownov kriterij čvrstoće


σ' 3
σ' 1  σ' 3  σ c  m b 
σc







a

mb-vrijednost konstante m za raspucalu stijensku
masu,
a -konstanta ovisna o karakteristikama raspucale
stijenske mase,
σc-jednoosna tlačna čvrstoća intaktne stijenske mase,
σ’1-veće glavno naprezanje pri slomu i
σ’3-manje glavno naprezanje pri slomu
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Procjena vrijednosti mb/mi na osnovi strukture stijenske mase i uvjeta površine
stijenki diskontinuiteta (Hoek et al., 1992)

KRITERIJI ČVRSTOĆE STIJENSKE MASE
• Opći oblik Hoek-Brownovog kriterija čvrstoće (Hoek,
1994; Hoek et al., 1995; Hoek et al., 2002):



σ' 3
σ' 1  σ' 3  σ c  m b 
 s 
σc



a

s- konstanta ovisna o karakteristikama stijenske mase
Za intaktnu stijensku masu, vrijedi da je s = 1 i a = 0.5
Za vrlo slabu kvalitetu stijenske mase, prihvatljiviji je modificirani Hoek–Brownov kriterij
s=0

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Geološki indeks čvrstoće (Geological
Strength Index–GSI

• Procijenjena vrijednosti na osnovi strukture
stijenske mase, značajki intaktne stijene,
uvjeta površine stijenki diskontinuiteta, kao
i uvjeta koji proizlaze iz geometrije
intaktnih dijelova stijene i njihovog
ponašanja pod djelovanjem promjene uvjeta
stanja naprezanja u stijenskoj masi

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Hoek et al., 1998

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Geološki indeks čvrstoće (Geological
Strength Index–GSI
Neporemećena stijenska masa,
GSI > 25
Poremećena stijenska masa,
GSI  100
GSI < 25

mb  mi  e

28

GSI 100

se
a  0 .5

s0

9

a  0 . 65 

GSI
200

Za vrijednost parametara mb, s i a Hoek, Kaiser i Bawden (Hoek et al., 1995) predlažu
izraze u zavisnosti od vrijednosti geološkog indeksa čvrstoće (Geological Strength Index–
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI
GSI).

KRITERIJI ČVRSTOĆE STIJENSKE MASE
• U većini sada dostupnih metoda proračuna za analize
stabilnosti stijenske mase, kao što su metode analize
granične ravnoteže i numeričke metode modeliranja,
čvrstoća stijenske mase izražava se parametrima
Mohr-Coulombovog linearnog kriterija čvrstoće:

τf = c + σ tg
Postoji mogućnost uspostave matematičke veze između
Hoek–Brownovog i Mohr-Coulombovog kriterija čvrstoće
stijenske mase
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Rocscience- RocLab

Ulazni parametri
za proračun

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI


Slide 26

OJAČANJE TLA I STIJENA, DIPLOMSKI STUDIJ,
GRAĐEVINSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U RIJECI

OJAČANJE STIJENSKE MASE (1)

KOLEGIJ: Ojačanje tla i stijena
DIPLOMSKI STUDIJ

SEMINARKSI RADOVI
1.Čavlano tlo
2.Zidovi od mehanički stabiliziranog tla
(MSE zidovi)
3.Primjena vegetacije u sanaciji klizišta

OJAČANJE STIJENSKE MASE

OPĆENITO

POBOLJŠANJE SVOJSTAVA
STIJENSKE MASE
„Povoljne
lokacije” za
izgradnju
iskorištene

Potreba za
korištenjem
„nepovoljnih
lokacija „

RAZVOJ METODA POBOLJŠANJA
(OJAČANJA) SVOJSTAVA TLA I STIJENA

Ojačanjem tla i stijena nastoji se povećati
njihovu čvrstoću, tj. smanjiti deformabilnost.
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

POBOLJŠANJE SVOJSTAVA
STIJENSKE MASE
• Projektiranje zasjeka u stijenskoj masi svodi se na

odabir stabilne geometrije i/ili potrebnih
odgovarajućih mjera podgrađivanja.

• Kriteriji deformabilnosti stijenske mase zasniva se na

geomehaničkoj (RMR) klasifikaciji stijenske
mase, jednoosnoj tlačnoj čvrstoći stijene i
geološkom indeksu čvrstoće (GSI) stijenske
mase.

• Na osnovi usvojenih kriterija čvrstoće i deformabilnosti
stijenske mase provode se analize stanja naprezanja i
deformacija i analize stabilnosti za potrebe projektiranja
osiguranja podzemnih otvora i zasjeka u stijenskoj masi.
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

DEFINIRANJE KARAKTERISTIKA
STIJENSKE MASE
Stijenska masa - diskontinuirana,

heterogena,
anizotropna i nalaze se u nekom naponskom stanju

Utvrđivanje vrsta i položaja različitih
materijala, kao i njihovih svojstava - geološki
profil i geotehnički model.

• Poboljšanje stijenske mase (Rock Improvement)
podrazumijeva termin koji obuhvaća sve postupke u

cilju poboljšanja mehaničkih značajki i drugih
karakteristika stijenske mase.
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

KLASIFIKACIJE
STIJENSKE
MASE

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE
pregled klasifikacija stijenske mase, kao postupaka za
opisivanje stijenske mase, koje služe kao podloge za
utvrđivanje značajki stijenske mase te projektiranje zahvata
u stijenskoj masi

• Klasifikacija stijenske mase nije zamjena za
projektiranje zahvata u stijenskoj masi!!
• Osim poznavanja značajki stijenske mase,
projektiranje zahtijeva detaljno poznavanje in situ
stanja naprezanja, uvjeta podzemne vode te
redoslijed izvedbe planiranih iskopa
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE
• Terzaghijeva klasifikacija (Terzaghi, 1946);
• Laufferova klasifikacija (Lauffer, 1958);
• Rock Quality Designation klasifikacija (RQD) (Deere et al.,
1967);
• Rock Structure Rating klasifikacija (RSR) (Wickham et al.,
1972);

• Geomehanička klasifikacija (RMR)
(Bieniawski, 1973);
• Q klasifikacija (Rock Tunneling Quality Index) (Barton et
al., 1974);
• Rock Mass Index klasifikacija (RMi) (Palmstrom, 1995)
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• Terzaghijeva klasifikacija (Terzaghi,
1946)- previše generalizira objektivno
stanje kvalitete stijenske mase

• Značaj Laufferove klasifikacije
(Lauffer, 1958) (koncepta vremena
nepodgrađenog iskopa) je u zahtjevima na
skraćenje vremena potrebnog za ugradnju
podgrade.
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• Rock Quality Designation (RQD)
Index, (Deere et al., 1967) informacija o kvaliteti stijenske mase
proizlazi jedino iz opisa danog od strane
geologa i postotka dobivene jezgre.

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• RSR sustav (Wickham et al., 1972) usvaja
dvije glavne kategorije faktora koji utječu na
ponašanje stijenske mase u tunelima:
– geološki parametri (tip stijenske mase,
prosječan razmak pukotina, orijentacija pukotina,
tip diskontinuiteta, glavni smjer rasjeda, smicanja i
preklapanja, značajke stijenske mase, trošenje ili
alteracija ) i

– parametri podgradne konstrukcije (raspon
tunela, smjer napredovanja tunela, metoda iskopa)
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• Geomehanička klasifikacija ili RMR
klasifikacijski sustav (Rock Mass
Rating System), razvio je Bieniawski
tijekom 1972. i 1973 (Bieniawski, 1976,
1989).
• Dvije inačice RMR1976 i RMR1989.

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• Q klasifikacija je zasnovana na
numeričkoj procjeni kvalitete stijenske
mase koja se opisuje sa šest parametara i
to:
• 1. RQD –indeks kvalitete jezgre
• 2. Jn – broj skupova pukotina,
• 3. Jr – indeks hrapavosti pukotina,
• 4. Ja – indeks alteracije pukotina,
• 5. Jw – faktor pukotinske vode i
• 6. SRF – faktor redukcije naprezanja
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• Rock Mass index (RMi)
klasifikacija zasnovana je na selektivnim
dobro utvrđenim geološkim parametrima
stijenske mase dobivenim iz detaljiziranih
terenskih opisa građe stijenske mase

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

GEOMEHANIČKA
ILI RMR
KLASIFIKACIJE
STIJENSKE MASE

RMR KLASIFIKACIJA
Klasifikacijska procedura zasniva se na
određivanju slijedećih šest parametara:
1.Jednoosna čvrstoća stijenskog materijala (ISRM, 1979)
2.RQD indeks (Rock Quality Designation)
3.Razmak pukotina (diskontinuiteta)
4.Stanje pukotina (diskontinuiteta)
5.Uvjeti podzemne vode
6.Orjentacija pukotina (diskontinuiteta).
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
PODJELA STIJENSKE MASE U POJEDINAČNE
STRUKTURNE REGIJE KOJE SE ODVOJENO
KLASIFICIRAJU
GRANICE REGIJA- RASJEDI/ ZDROBLJENE
ZONE/PROMJENA TIPA STIJENSKE MASE

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
-ČVRSTOĆA• Definiranje parametara čvrstoće intaktne
stijene moguće je provesti laboratorijskim
ispitivanjima (PLT) i procjenom.
• Schmidt-ov čekić koristi se za jednostavno i brzo
određivanje približnih vrijednosti jednoosne
tlačne čvrstoće stijene ili određivanje čvrstoće
stijenki diskontinuiteta (korelacijskih odnos visine
odskoka (R) i jednoosne tlačne čvrstoće (sc)

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Terenska procjena
jednoosne
čvrstoće
(Brown,
1981)
DIPLOMSKI
STUDIJ,tlačne
GRAĐEVINSKI
FAKULTET
U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
-RAZMAK DISKONTINUITETA-

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

ZIJEV

RMR KLASIFIKACIJA
-STANJE DISKONTINUITETA -

• Zijev diskontinuiteta se često spominje i
prikuplja kao jedan od parametara
• Diskontinuiteti se s porastom dubine vrlo
brzo potpuno ispunjavaju, uglavnom glinom
ili glinovitim materijalom i kršjem (zijev
nestaje, dok istovremeno širina
diskontinuiteta može ostati vrlo velika)
PRIMJER ŠIROKIH ALI ZATVORENI DISKONTINUITETA
Definicije
zijeva, širine i debljine ispune diskontinuiteta,
Pollak, 2007
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
-STANJE DISKONTINUITETA Shematska
usporedba
prosječne
veličine bloka i
širine
diskontinuiteta

ISPUNA

Pollak, 2007

• Ovisno
o debljini
ispune,dodatni
spriječen
je kontakt
neravnina
Ispunom
se
u inženjerskoj
geologiji
smatra
materijal
koji
Na
svojstva
ispune
utječu
iliobično
opetovani
procesi
trošenja
stijenki diskontinuitet,
diskontinuiteta,
ispunjava
a različit
od osnovne
stijene, bez
ili
dijageneze
koji mogu utjecati
naje
kvalitetu
ispune•obzira
Svojstva
ispune: posmična
čvrstoća,
permeabilnost i
na podrijetlo.
PROCJENJUJEMO
TROŠNOST
ISPUNE
deformabilnost
utječu na
čvrstoću diskontinuiteta
Debljina
ispune utvrđuje
se posmičnu
izravnim mjerenjima
ili procjenama
za(Bieniawski,
svaki sustav 1989).
diskontinuiteta posebno, a bitno je ustanoviti
STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI
njenu min., maks.DIPLOMSKI
i najučestaliju
vrijednost

ISPUNA

RMR KLASIFIKACIJA
-STANJE DISKONTINUITETA -

PRIMJER DISKONTINUITETA BEZ ISPUNE
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Indeks
KLASIFIKACIJA
hrapavosti

RMR
-STANJE DISKONTINUITETA -

HRAPAVOST
• Glatki diskontinuiteti su, uglavnom, vezani za posebne uvjete
sedimentacije ili jače tektonizirane zone u kojima je kretanje
duž diskontinuiteta zagladilo plohe čitavog sustava. Vrlo
hrapavi diskontinuiteti uglavnom su vezani na zone otvorenih
i jako okršenih diskontinuiteta.
• Prema podjeli koju preporučuje ISRM (1978a), hrapavost se
razmatra u metarskom ali i centimetarskom mjerilu
istovremeno.
Karakteristični profili i koeficijenti
hrapavosti (JRC) u 10 cm veličinskom
Tipični profili hrapavosti u metarskom
DIPLOMSKI
FAKULTET
U RIJECI
području
(Barton
& Choubey, 1977)
veličinskom području (ISRM,
1978a)STUDIJ, GRAĐEVINSKI

RMR KLASIFIKACIJA
HRAPAVOST -STANJE DISKONTINUITETA • mjerenjem kutova nagiba na kružnoj ploči različitih
promjera (ISRM, 1978a);
• mjerenjem amplitude hrapavosti na iscrtanom profilu
hrapavosti (Barton & Bandis, 1990);
• mjerenjem amplitude hrapavosti pomoću štapa duljine
90 cm (Piteau, 1970);
• fotogrametrijskim mjerenjima (ISRM, 1978a);
• indirektno, računanjem kutova hrapavosti (i) iz
iscrtanog profila hrapavosti (Turk & Dearman, 1985);
• indirektno, smicanjem duž diskontinuiteta u laboratoriju
ili na terenu i metodom procjene maksimalnog otpora na
smicanje iz profila hrapavosti (ISRM, 1978a).
• Procjenom…
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
- stanje diskontinuiteta-

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA

STANJE PODZEMNE VODE






Suho
Vlažno
Mokro
Kapanje
Tečenje

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Bodovi
ukupno

RMR KLASIFIKACIJA

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

GEOMEHANIČKA ILI RMR
KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

PRIMJER
STADION KANTRIDA

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDALitološki opis: vapnenac, kristalast, -Litološki opis: vapnenac, kristalast,
izražene slojevitosti, sive boje,
izražene slojevitosti, sive boje, raspucan
raspucan i okršen
i okršen
Geološki indeks čvrstoće GSI = 40 - -Geološki indeks čvrstoće GSI = 40 - 50
50 (VB/F)
(VB/F)
Veličina monolita: 0.1 x 0.1 x 0.1 m do-Veličina monolita: 0.1 x 0.1 do 2 x 2 m
2x2x4m
-Pojave nestabilnosti: ispadanje
Pojave nestabilnosti: otvaranje
olabavljenih blokova manjih dimenzija s
subvertikalnih pukotina
vrha kosine
Izmjereni diskontinuiteti: 30/250
-Izmjereni diskontinuiteti: 195/240 (ss);
(ss); 300/760; 5/800;
105/850; 5/680; 215/860

1

2

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDAINŽENJERSKO GEOLOŠKE ZNAČAJKE
• Blok 1
• ulazi podaci za geomehaničku RMR89 klasifikaciju za set
diskontinuiteta 105/850 :
• - jednoosna tlačna čvrstoća: 50 - 100 MPa (procjena)
• - Rock Quality Designation RQD = 50 - 75 %
• - razmak između pukotina: 60 - 200 cm
• - duljina pukotina: 3 - 10 m
• - oblik pukotina: stepeničast (hrapav) I
• - hrapavost stijenki pukotina: JRC= 16 - 18
• - zijev (razmak između stijenki pukotina): 10-100 mm
• - ispuna između stijenki pukotina: djelomična kalcitna prevlaka
• - raspadnutost stijenki pukotina: neznatno raspadnute (WS)

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Blok 1
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stanje diskontinuiteta :
Ulazni podaci

Bodovi

Duljina

3 - 10 m

2

Razmak stijenki

>5 mm

0

Hrapavost JRC

16 - 18

6

tvrda <5 mm ili bez

5

WS

5

Karakteristike
diskontinuiteta

Pukotinska ispuna
Trošnost

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

18 bodova

Blok 1
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stijenu je:
Karakteristike
Ulazni podaci
stijene
Jednoosna čvrstoća 50 - 100 MPa

ISTIRQD
POSTUPAK ZA50
BLOK
- 75 %2

Bodovi
7

Razmak
diskontinuiteta

60 - 200 cm

13
15

Stanje
diskontinuiteta

ukupno

18

Podzemna voda

suho

15

modul deformabilnosti je Em = 13,774 MPa

68 bodova

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDALitološki opis: vapnenac, kristalast,
izražene slojevitosti, u gornjoj zoni Litološki opis: vapnenac, kristalast,
masivan, sive boje, raspucan,
izražene slojevitosti, sive boje, raspucan
mjestimično kavernozan
i okršen
Geološki indeks čvrstoće GSI = 40 - 50Geološki indeks čvrstoće GSI = 40 - 50
(VB/F)
(VB/F)
Veličina monolita: 0.5 x 0.5 x 0.5 m do Veličina
2
monolita: 0.2 x 0.2 x 0.2 m do 2
x2x1m
x2x2m
Pojave nestabilnosti: mogućnost
Pojave nestabilnosti: mogućnost
ispadanja olabavljenih blokova
ispadanja olabavljenih blokova
Izmjereni diskontinuiteti: 190/100 (ss);
Izmjereni diskontinuiteti: 50/720 (ss);
280/820; 345/800;
155/830; 340/670;

3

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

4

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDAINŽENJERSKO GEOLOŠKE ZNAČAJKE
• Blok 3
• ulazi podaci za geomehaničku RMR89 klasifikaciju za set
diskontinuiteta 155/830:
• - jednoosna tlačna čvrstoća: 50-100 MPa (procjena)
• - Rock Quality Designation RQD = 75 - 90 %
• - razmak između pukotina: 60 - 200 cm
• - duljina pukotina: 10 - 20 m
• - oblik pukotina: stepeničast (hrapavo) I
• - hrapavost stijenki pukotina: JRC= 16 - 18
• - zijev (razmak između stijenki pukotina): 10 – 50 mm
• - ispuna između stijenki pukotina: kalcitna prevlaka > 5 mm
• - raspadnutost stijenki pukotina: umjereno raspadnute (WM)

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Blok 3
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stanje diskontinuiteta :
Ulazni podaci

Bodovi

10 - 20 m

1

Razmak stijenki

>5 mm

0

Hrapavost JRC

16 - 18

6

tvrda >5 mm

2

WM

3

Karakteristike
diskontinuiteta
Duljina

Pukotinska ispuna
Trošnost

12 bodova
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Blok 3
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stijenu je:
Karakteristike stijene

Ulazni podaci

Bodovi

Jednoosna čvrstoća

50 - 100 MPa

7

75 - 90 %

17

60 - 200 cm

15

ukupno

12

suho

15

RQD

ISTI POSTUPAK ZA BLOK 4
Razmak
diskontinuiteta

Stanje diskontinuiteta
Podzemna voda

66 bodova
modul deformabilnosti je Em = 14,591 MPa

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDALitološki opis: vapnenac,
kristalast, izražene slojevitosti,
u gornjoj zoni masivan, sive
boje, raspucan, mjestimično
kavernozan
Geološki indeks čvrstoće GSI =
40 - 50 (VB/F)
Veličina monolita: 0.2 x 0.2 x 0.2
m do 2 x 2 x 1 m
Pojave nestabilnosti: mogućnost
ispadanja olabavljenih blokova
Izmjereni diskontinuiteti:
190/110 (ss); 280/800;
345/740;

5

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDAINŽENJERSKO GEOLOŠKE ZNAČAJKE
• Blok 5
• ulazi podaci za geomehaničku RMR89 klasifikaciju (set
190/110):
• - jednoosna tlačna čvrstoća: 50 - 100 MPa (procjena)
• - Rock Quality Designation RQD = 75 - 90 %
• - razmak između pukotina: 20 – 200 cm
• - duljina pukotina: >20 m
• - oblik pukotina: valovit (zaglađen) VI
• - hrapavost stijenki pukotina: JRC= 8-10
• - zijev (razmak između stijenki pukotina): 0.25 – 0.5 mm
• - ispuna između stijenki pukotina: bez ispune
• - raspadnutost stijenki pukotina: neznatno raspadnute (WS)

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Blok 5
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stanje diskontinuiteta :
Ulazni podaci

Bodovi

>20 m

0

0.1 – 1.0 mm

4

8 - 10

3

Pukotinska ispuna

bez

6

Trošnost

WS

5

Karakteristike
diskontinuiteta
Duljina

Razmak stijenki
Hrapavost JRC

18 bodova
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Blok 5
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stijenu je:
Karakteristike stijene

Ulazni podaci

Bodovi

Jednoosna čvrstoća

50 - 100 MPa

7

RQD
Razmak
diskontinuiteta

75 - 90 %
20 - 200 cm

17
13

Stanje
diskontinuiteta

ukupno

18

Podzemna voda

suho

15
70 bodova

modul deformabilnosti je Em = 18,369 MPa

KRITERIJ ČVRSTOĆE

KRITERIJ
ČVRSTOĆE

KRITERIJ ČVRSTOĆE
Stvarni izazov u mehanici stijena predstavlja problem

predviđanja i usvajanja parametara čvrstoće
stijenske mase pri rješavanju inženjerskih problema.

• Ponašanje stijenske mase opisano je
kriterijima čvrstoće i deformabilnosti koji se
zasnivaju na empirijskim saznanjima o
ponašanju stijenske mase.
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KRITERIJI ČVRSTOĆE STIJENSKE MASE
• Hoek–Brownov kriterij čvrstoće stijenske mase je
empirijski kriterij zasnovan na podacima triaksijalnog
ispitivanja stijenske mase.
• Izvorni Hoek–Brownov kriterij čvrstoće stijenske mase
predložen je 1980. godine (Hoek and Brown, 1980a, 1980b) kao

1  3 

m  3 c  s  c

2

m, s -konstante ovisne o karakteristikama stijenske mase,
σc -jednoosna tlačna čvrstoća intaktne stijene.
σ1 -veće glavno naprezanje pri slomu i
σ3 -manje glavno naprezanje pri slomu.
Vrijednost mi može se izračunati iz triaksijalnog pokusa na
uzorcima stijene pri različitim naprezanjima
Za intaktnu stijenu vrijedi da je
Za raspucalu stijensku masu vrijedi da je
s = 1, m = mi
0 ≤ s < 1, m < mi

KRITERIJI ČVRSTOĆE STIJENSKE MASE
• Hoek i Brown stoga su predložili korištenje klasifikacija stijenske mase
za određivanje vrijednosti parametara m i s
Unaprijeđeni Hoek–Brownov kriterij čvrstoće
NEPOREMEĆENA STIJENSKA
MASA

POREMEĆENA STIJENSKA
MASA

RMR 100

m  mi  e

28

RMR 100

m  mi  e

RMR 100

RMR 100

se

9

14

se

6

Aproksimativne vrijednosti kvalitete stijenske mase i parametara stijenske mase za
unaprijeđeni Hoek – Brownov kriterij čvrstoće (Hoek and Brown, 1988)

KRITERIJI ČVRSTOĆE STIJENSKE MASE
• Modificirani Hoek-Brownov kriterij čvrstoće


σ' 3
σ' 1  σ' 3  σ c  m b 
σc







a

mb-vrijednost konstante m za raspucalu stijensku
masu,
a -konstanta ovisna o karakteristikama raspucale
stijenske mase,
σc-jednoosna tlačna čvrstoća intaktne stijenske mase,
σ’1-veće glavno naprezanje pri slomu i
σ’3-manje glavno naprezanje pri slomu
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Procjena vrijednosti mb/mi na osnovi strukture stijenske mase i uvjeta površine
stijenki diskontinuiteta (Hoek et al., 1992)

KRITERIJI ČVRSTOĆE STIJENSKE MASE
• Opći oblik Hoek-Brownovog kriterija čvrstoće (Hoek,
1994; Hoek et al., 1995; Hoek et al., 2002):



σ' 3
σ' 1  σ' 3  σ c  m b 
 s 
σc



a

s- konstanta ovisna o karakteristikama stijenske mase
Za intaktnu stijensku masu, vrijedi da je s = 1 i a = 0.5
Za vrlo slabu kvalitetu stijenske mase, prihvatljiviji je modificirani Hoek–Brownov kriterij
s=0

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Geološki indeks čvrstoće (Geological
Strength Index–GSI

• Procijenjena vrijednosti na osnovi strukture
stijenske mase, značajki intaktne stijene,
uvjeta površine stijenki diskontinuiteta, kao
i uvjeta koji proizlaze iz geometrije
intaktnih dijelova stijene i njihovog
ponašanja pod djelovanjem promjene uvjeta
stanja naprezanja u stijenskoj masi

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Hoek et al., 1998

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Geološki indeks čvrstoće (Geological
Strength Index–GSI
Neporemećena stijenska masa,
GSI > 25
Poremećena stijenska masa,
GSI  100
GSI < 25

mb  mi  e

28

GSI 100

se
a  0 .5

s0

9

a  0 . 65 

GSI
200

Za vrijednost parametara mb, s i a Hoek, Kaiser i Bawden (Hoek et al., 1995) predlažu
izraze u zavisnosti od vrijednosti geološkog indeksa čvrstoće (Geological Strength Index–
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI
GSI).

KRITERIJI ČVRSTOĆE STIJENSKE MASE
• U većini sada dostupnih metoda proračuna za analize
stabilnosti stijenske mase, kao što su metode analize
granične ravnoteže i numeričke metode modeliranja,
čvrstoća stijenske mase izražava se parametrima
Mohr-Coulombovog linearnog kriterija čvrstoće:

τf = c + σ tg
Postoji mogućnost uspostave matematičke veze između
Hoek–Brownovog i Mohr-Coulombovog kriterija čvrstoće
stijenske mase
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Rocscience- RocLab

Ulazni parametri
za proračun

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI


Slide 27

OJAČANJE TLA I STIJENA, DIPLOMSKI STUDIJ,
GRAĐEVINSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U RIJECI

OJAČANJE STIJENSKE MASE (1)

KOLEGIJ: Ojačanje tla i stijena
DIPLOMSKI STUDIJ

SEMINARKSI RADOVI
1.Čavlano tlo
2.Zidovi od mehanički stabiliziranog tla
(MSE zidovi)
3.Primjena vegetacije u sanaciji klizišta

OJAČANJE STIJENSKE MASE

OPĆENITO

POBOLJŠANJE SVOJSTAVA
STIJENSKE MASE
„Povoljne
lokacije” za
izgradnju
iskorištene

Potreba za
korištenjem
„nepovoljnih
lokacija „

RAZVOJ METODA POBOLJŠANJA
(OJAČANJA) SVOJSTAVA TLA I STIJENA

Ojačanjem tla i stijena nastoji se povećati
njihovu čvrstoću, tj. smanjiti deformabilnost.
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

POBOLJŠANJE SVOJSTAVA
STIJENSKE MASE
• Projektiranje zasjeka u stijenskoj masi svodi se na

odabir stabilne geometrije i/ili potrebnih
odgovarajućih mjera podgrađivanja.

• Kriteriji deformabilnosti stijenske mase zasniva se na

geomehaničkoj (RMR) klasifikaciji stijenske
mase, jednoosnoj tlačnoj čvrstoći stijene i
geološkom indeksu čvrstoće (GSI) stijenske
mase.

• Na osnovi usvojenih kriterija čvrstoće i deformabilnosti
stijenske mase provode se analize stanja naprezanja i
deformacija i analize stabilnosti za potrebe projektiranja
osiguranja podzemnih otvora i zasjeka u stijenskoj masi.
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

DEFINIRANJE KARAKTERISTIKA
STIJENSKE MASE
Stijenska masa - diskontinuirana,

heterogena,
anizotropna i nalaze se u nekom naponskom stanju

Utvrđivanje vrsta i položaja različitih
materijala, kao i njihovih svojstava - geološki
profil i geotehnički model.

• Poboljšanje stijenske mase (Rock Improvement)
podrazumijeva termin koji obuhvaća sve postupke u

cilju poboljšanja mehaničkih značajki i drugih
karakteristika stijenske mase.
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

KLASIFIKACIJE
STIJENSKE
MASE

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE
pregled klasifikacija stijenske mase, kao postupaka za
opisivanje stijenske mase, koje služe kao podloge za
utvrđivanje značajki stijenske mase te projektiranje zahvata
u stijenskoj masi

• Klasifikacija stijenske mase nije zamjena za
projektiranje zahvata u stijenskoj masi!!
• Osim poznavanja značajki stijenske mase,
projektiranje zahtijeva detaljno poznavanje in situ
stanja naprezanja, uvjeta podzemne vode te
redoslijed izvedbe planiranih iskopa
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE
• Terzaghijeva klasifikacija (Terzaghi, 1946);
• Laufferova klasifikacija (Lauffer, 1958);
• Rock Quality Designation klasifikacija (RQD) (Deere et al.,
1967);
• Rock Structure Rating klasifikacija (RSR) (Wickham et al.,
1972);

• Geomehanička klasifikacija (RMR)
(Bieniawski, 1973);
• Q klasifikacija (Rock Tunneling Quality Index) (Barton et
al., 1974);
• Rock Mass Index klasifikacija (RMi) (Palmstrom, 1995)
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• Terzaghijeva klasifikacija (Terzaghi,
1946)- previše generalizira objektivno
stanje kvalitete stijenske mase

• Značaj Laufferove klasifikacije
(Lauffer, 1958) (koncepta vremena
nepodgrađenog iskopa) je u zahtjevima na
skraćenje vremena potrebnog za ugradnju
podgrade.
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• Rock Quality Designation (RQD)
Index, (Deere et al., 1967) informacija o kvaliteti stijenske mase
proizlazi jedino iz opisa danog od strane
geologa i postotka dobivene jezgre.

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• RSR sustav (Wickham et al., 1972) usvaja
dvije glavne kategorije faktora koji utječu na
ponašanje stijenske mase u tunelima:
– geološki parametri (tip stijenske mase,
prosječan razmak pukotina, orijentacija pukotina,
tip diskontinuiteta, glavni smjer rasjeda, smicanja i
preklapanja, značajke stijenske mase, trošenje ili
alteracija ) i

– parametri podgradne konstrukcije (raspon
tunela, smjer napredovanja tunela, metoda iskopa)
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• Geomehanička klasifikacija ili RMR
klasifikacijski sustav (Rock Mass
Rating System), razvio je Bieniawski
tijekom 1972. i 1973 (Bieniawski, 1976,
1989).
• Dvije inačice RMR1976 i RMR1989.

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• Q klasifikacija je zasnovana na
numeričkoj procjeni kvalitete stijenske
mase koja se opisuje sa šest parametara i
to:
• 1. RQD –indeks kvalitete jezgre
• 2. Jn – broj skupova pukotina,
• 3. Jr – indeks hrapavosti pukotina,
• 4. Ja – indeks alteracije pukotina,
• 5. Jw – faktor pukotinske vode i
• 6. SRF – faktor redukcije naprezanja
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• Rock Mass index (RMi)
klasifikacija zasnovana je na selektivnim
dobro utvrđenim geološkim parametrima
stijenske mase dobivenim iz detaljiziranih
terenskih opisa građe stijenske mase

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

GEOMEHANIČKA
ILI RMR
KLASIFIKACIJE
STIJENSKE MASE

RMR KLASIFIKACIJA
Klasifikacijska procedura zasniva se na
određivanju slijedećih šest parametara:
1.Jednoosna čvrstoća stijenskog materijala (ISRM, 1979)
2.RQD indeks (Rock Quality Designation)
3.Razmak pukotina (diskontinuiteta)
4.Stanje pukotina (diskontinuiteta)
5.Uvjeti podzemne vode
6.Orjentacija pukotina (diskontinuiteta).
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
PODJELA STIJENSKE MASE U POJEDINAČNE
STRUKTURNE REGIJE KOJE SE ODVOJENO
KLASIFICIRAJU
GRANICE REGIJA- RASJEDI/ ZDROBLJENE
ZONE/PROMJENA TIPA STIJENSKE MASE

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
-ČVRSTOĆA• Definiranje parametara čvrstoće intaktne
stijene moguće je provesti laboratorijskim
ispitivanjima (PLT) i procjenom.
• Schmidt-ov čekić koristi se za jednostavno i brzo
određivanje približnih vrijednosti jednoosne
tlačne čvrstoće stijene ili određivanje čvrstoće
stijenki diskontinuiteta (korelacijskih odnos visine
odskoka (R) i jednoosne tlačne čvrstoće (sc)

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Terenska procjena
jednoosne
čvrstoće
(Brown,
1981)
DIPLOMSKI
STUDIJ,tlačne
GRAĐEVINSKI
FAKULTET
U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
-RAZMAK DISKONTINUITETA-

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

ZIJEV

RMR KLASIFIKACIJA
-STANJE DISKONTINUITETA -

• Zijev diskontinuiteta se često spominje i
prikuplja kao jedan od parametara
• Diskontinuiteti se s porastom dubine vrlo
brzo potpuno ispunjavaju, uglavnom glinom
ili glinovitim materijalom i kršjem (zijev
nestaje, dok istovremeno širina
diskontinuiteta može ostati vrlo velika)
PRIMJER ŠIROKIH ALI ZATVORENI DISKONTINUITETA
Definicije
zijeva, širine i debljine ispune diskontinuiteta,
Pollak, 2007
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
-STANJE DISKONTINUITETA Shematska
usporedba
prosječne
veličine bloka i
širine
diskontinuiteta

ISPUNA

Pollak, 2007

• Ovisno
o debljini
ispune,dodatni
spriječen
je kontakt
neravnina
Ispunom
se
u inženjerskoj
geologiji
smatra
materijal
koji
Na
svojstva
ispune
utječu
iliobično
opetovani
procesi
trošenja
stijenki diskontinuitet,
diskontinuiteta,
ispunjava
a različit
od osnovne
stijene, bez
ili
dijageneze
koji mogu utjecati
naje
kvalitetu
ispune•obzira
Svojstva
ispune: posmična
čvrstoća,
permeabilnost i
na podrijetlo.
PROCJENJUJEMO
TROŠNOST
ISPUNE
deformabilnost
utječu na
čvrstoću diskontinuiteta
Debljina
ispune utvrđuje
se posmičnu
izravnim mjerenjima
ili procjenama
za(Bieniawski,
svaki sustav 1989).
diskontinuiteta posebno, a bitno je ustanoviti
STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI
njenu min., maks.DIPLOMSKI
i najučestaliju
vrijednost

ISPUNA

RMR KLASIFIKACIJA
-STANJE DISKONTINUITETA -

PRIMJER DISKONTINUITETA BEZ ISPUNE
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Indeks
KLASIFIKACIJA
hrapavosti

RMR
-STANJE DISKONTINUITETA -

HRAPAVOST
• Glatki diskontinuiteti su, uglavnom, vezani za posebne uvjete
sedimentacije ili jače tektonizirane zone u kojima je kretanje
duž diskontinuiteta zagladilo plohe čitavog sustava. Vrlo
hrapavi diskontinuiteti uglavnom su vezani na zone otvorenih
i jako okršenih diskontinuiteta.
• Prema podjeli koju preporučuje ISRM (1978a), hrapavost se
razmatra u metarskom ali i centimetarskom mjerilu
istovremeno.
Karakteristični profili i koeficijenti
hrapavosti (JRC) u 10 cm veličinskom
Tipični profili hrapavosti u metarskom
DIPLOMSKI
FAKULTET
U RIJECI
području
(Barton
& Choubey, 1977)
veličinskom području (ISRM,
1978a)STUDIJ, GRAĐEVINSKI

RMR KLASIFIKACIJA
HRAPAVOST -STANJE DISKONTINUITETA • mjerenjem kutova nagiba na kružnoj ploči različitih
promjera (ISRM, 1978a);
• mjerenjem amplitude hrapavosti na iscrtanom profilu
hrapavosti (Barton & Bandis, 1990);
• mjerenjem amplitude hrapavosti pomoću štapa duljine
90 cm (Piteau, 1970);
• fotogrametrijskim mjerenjima (ISRM, 1978a);
• indirektno, računanjem kutova hrapavosti (i) iz
iscrtanog profila hrapavosti (Turk & Dearman, 1985);
• indirektno, smicanjem duž diskontinuiteta u laboratoriju
ili na terenu i metodom procjene maksimalnog otpora na
smicanje iz profila hrapavosti (ISRM, 1978a).
• Procjenom…
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
- stanje diskontinuiteta-

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA

STANJE PODZEMNE VODE






Suho
Vlažno
Mokro
Kapanje
Tečenje

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Bodovi
ukupno

RMR KLASIFIKACIJA

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

GEOMEHANIČKA ILI RMR
KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

PRIMJER
STADION KANTRIDA

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDALitološki opis: vapnenac, kristalast, -Litološki opis: vapnenac, kristalast,
izražene slojevitosti, sive boje,
izražene slojevitosti, sive boje, raspucan
raspucan i okršen
i okršen
Geološki indeks čvrstoće GSI = 40 - -Geološki indeks čvrstoće GSI = 40 - 50
50 (VB/F)
(VB/F)
Veličina monolita: 0.1 x 0.1 x 0.1 m do-Veličina monolita: 0.1 x 0.1 do 2 x 2 m
2x2x4m
-Pojave nestabilnosti: ispadanje
Pojave nestabilnosti: otvaranje
olabavljenih blokova manjih dimenzija s
subvertikalnih pukotina
vrha kosine
Izmjereni diskontinuiteti: 30/250
-Izmjereni diskontinuiteti: 195/240 (ss);
(ss); 300/760; 5/800;
105/850; 5/680; 215/860

1

2

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDAINŽENJERSKO GEOLOŠKE ZNAČAJKE
• Blok 1
• ulazi podaci za geomehaničku RMR89 klasifikaciju za set
diskontinuiteta 105/850 :
• - jednoosna tlačna čvrstoća: 50 - 100 MPa (procjena)
• - Rock Quality Designation RQD = 50 - 75 %
• - razmak između pukotina: 60 - 200 cm
• - duljina pukotina: 3 - 10 m
• - oblik pukotina: stepeničast (hrapav) I
• - hrapavost stijenki pukotina: JRC= 16 - 18
• - zijev (razmak između stijenki pukotina): 10-100 mm
• - ispuna između stijenki pukotina: djelomična kalcitna prevlaka
• - raspadnutost stijenki pukotina: neznatno raspadnute (WS)

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Blok 1
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stanje diskontinuiteta :
Ulazni podaci

Bodovi

Duljina

3 - 10 m

2

Razmak stijenki

>5 mm

0

Hrapavost JRC

16 - 18

6

tvrda <5 mm ili bez

5

WS

5

Karakteristike
diskontinuiteta

Pukotinska ispuna
Trošnost

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

18 bodova

Blok 1
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stijenu je:
Karakteristike
Ulazni podaci
stijene
Jednoosna čvrstoća 50 - 100 MPa

ISTIRQD
POSTUPAK ZA50
BLOK
- 75 %2

Bodovi
7

Razmak
diskontinuiteta

60 - 200 cm

13
15

Stanje
diskontinuiteta

ukupno

18

Podzemna voda

suho

15

modul deformabilnosti je Em = 13,774 MPa

68 bodova

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDALitološki opis: vapnenac, kristalast,
izražene slojevitosti, u gornjoj zoni Litološki opis: vapnenac, kristalast,
masivan, sive boje, raspucan,
izražene slojevitosti, sive boje, raspucan
mjestimično kavernozan
i okršen
Geološki indeks čvrstoće GSI = 40 - 50Geološki indeks čvrstoće GSI = 40 - 50
(VB/F)
(VB/F)
Veličina monolita: 0.5 x 0.5 x 0.5 m do Veličina
2
monolita: 0.2 x 0.2 x 0.2 m do 2
x2x1m
x2x2m
Pojave nestabilnosti: mogućnost
Pojave nestabilnosti: mogućnost
ispadanja olabavljenih blokova
ispadanja olabavljenih blokova
Izmjereni diskontinuiteti: 190/100 (ss);
Izmjereni diskontinuiteti: 50/720 (ss);
280/820; 345/800;
155/830; 340/670;

3

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

4

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDAINŽENJERSKO GEOLOŠKE ZNAČAJKE
• Blok 3
• ulazi podaci za geomehaničku RMR89 klasifikaciju za set
diskontinuiteta 155/830:
• - jednoosna tlačna čvrstoća: 50-100 MPa (procjena)
• - Rock Quality Designation RQD = 75 - 90 %
• - razmak između pukotina: 60 - 200 cm
• - duljina pukotina: 10 - 20 m
• - oblik pukotina: stepeničast (hrapavo) I
• - hrapavost stijenki pukotina: JRC= 16 - 18
• - zijev (razmak između stijenki pukotina): 10 – 50 mm
• - ispuna između stijenki pukotina: kalcitna prevlaka > 5 mm
• - raspadnutost stijenki pukotina: umjereno raspadnute (WM)

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Blok 3
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stanje diskontinuiteta :
Ulazni podaci

Bodovi

10 - 20 m

1

Razmak stijenki

>5 mm

0

Hrapavost JRC

16 - 18

6

tvrda >5 mm

2

WM

3

Karakteristike
diskontinuiteta
Duljina

Pukotinska ispuna
Trošnost

12 bodova
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Blok 3
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stijenu je:
Karakteristike stijene

Ulazni podaci

Bodovi

Jednoosna čvrstoća

50 - 100 MPa

7

75 - 90 %

17

60 - 200 cm

15

ukupno

12

suho

15

RQD

ISTI POSTUPAK ZA BLOK 4
Razmak
diskontinuiteta

Stanje diskontinuiteta
Podzemna voda

66 bodova
modul deformabilnosti je Em = 14,591 MPa

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDALitološki opis: vapnenac,
kristalast, izražene slojevitosti,
u gornjoj zoni masivan, sive
boje, raspucan, mjestimično
kavernozan
Geološki indeks čvrstoće GSI =
40 - 50 (VB/F)
Veličina monolita: 0.2 x 0.2 x 0.2
m do 2 x 2 x 1 m
Pojave nestabilnosti: mogućnost
ispadanja olabavljenih blokova
Izmjereni diskontinuiteti:
190/110 (ss); 280/800;
345/740;

5

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDAINŽENJERSKO GEOLOŠKE ZNAČAJKE
• Blok 5
• ulazi podaci za geomehaničku RMR89 klasifikaciju (set
190/110):
• - jednoosna tlačna čvrstoća: 50 - 100 MPa (procjena)
• - Rock Quality Designation RQD = 75 - 90 %
• - razmak između pukotina: 20 – 200 cm
• - duljina pukotina: >20 m
• - oblik pukotina: valovit (zaglađen) VI
• - hrapavost stijenki pukotina: JRC= 8-10
• - zijev (razmak između stijenki pukotina): 0.25 – 0.5 mm
• - ispuna između stijenki pukotina: bez ispune
• - raspadnutost stijenki pukotina: neznatno raspadnute (WS)

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Blok 5
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stanje diskontinuiteta :
Ulazni podaci

Bodovi

>20 m

0

0.1 – 1.0 mm

4

8 - 10

3

Pukotinska ispuna

bez

6

Trošnost

WS

5

Karakteristike
diskontinuiteta
Duljina

Razmak stijenki
Hrapavost JRC

18 bodova
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Blok 5
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stijenu je:
Karakteristike stijene

Ulazni podaci

Bodovi

Jednoosna čvrstoća

50 - 100 MPa

7

RQD
Razmak
diskontinuiteta

75 - 90 %
20 - 200 cm

17
13

Stanje
diskontinuiteta

ukupno

18

Podzemna voda

suho

15
70 bodova

modul deformabilnosti je Em = 18,369 MPa

KRITERIJ ČVRSTOĆE

KRITERIJ
ČVRSTOĆE

KRITERIJ ČVRSTOĆE
Stvarni izazov u mehanici stijena predstavlja problem

predviđanja i usvajanja parametara čvrstoće
stijenske mase pri rješavanju inženjerskih problema.

• Ponašanje stijenske mase opisano je
kriterijima čvrstoće i deformabilnosti koji se
zasnivaju na empirijskim saznanjima o
ponašanju stijenske mase.
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KRITERIJI ČVRSTOĆE STIJENSKE MASE
• Hoek–Brownov kriterij čvrstoće stijenske mase je
empirijski kriterij zasnovan na podacima triaksijalnog
ispitivanja stijenske mase.
• Izvorni Hoek–Brownov kriterij čvrstoće stijenske mase
predložen je 1980. godine (Hoek and Brown, 1980a, 1980b) kao

1  3 

m  3 c  s  c

2

m, s -konstante ovisne o karakteristikama stijenske mase,
σc -jednoosna tlačna čvrstoća intaktne stijene.
σ1 -veće glavno naprezanje pri slomu i
σ3 -manje glavno naprezanje pri slomu.
Vrijednost mi može se izračunati iz triaksijalnog pokusa na
uzorcima stijene pri različitim naprezanjima
Za intaktnu stijenu vrijedi da je
Za raspucalu stijensku masu vrijedi da je
s = 1, m = mi
0 ≤ s < 1, m < mi

KRITERIJI ČVRSTOĆE STIJENSKE MASE
• Hoek i Brown stoga su predložili korištenje klasifikacija stijenske mase
za određivanje vrijednosti parametara m i s
Unaprijeđeni Hoek–Brownov kriterij čvrstoće
NEPOREMEĆENA STIJENSKA
MASA

POREMEĆENA STIJENSKA
MASA

RMR 100

m  mi  e

28

RMR 100

m  mi  e

RMR 100

RMR 100

se

9

14

se

6

Aproksimativne vrijednosti kvalitete stijenske mase i parametara stijenske mase za
unaprijeđeni Hoek – Brownov kriterij čvrstoće (Hoek and Brown, 1988)

KRITERIJI ČVRSTOĆE STIJENSKE MASE
• Modificirani Hoek-Brownov kriterij čvrstoće


σ' 3
σ' 1  σ' 3  σ c  m b 
σc







a

mb-vrijednost konstante m za raspucalu stijensku
masu,
a -konstanta ovisna o karakteristikama raspucale
stijenske mase,
σc-jednoosna tlačna čvrstoća intaktne stijenske mase,
σ’1-veće glavno naprezanje pri slomu i
σ’3-manje glavno naprezanje pri slomu
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Procjena vrijednosti mb/mi na osnovi strukture stijenske mase i uvjeta površine
stijenki diskontinuiteta (Hoek et al., 1992)

KRITERIJI ČVRSTOĆE STIJENSKE MASE
• Opći oblik Hoek-Brownovog kriterija čvrstoće (Hoek,
1994; Hoek et al., 1995; Hoek et al., 2002):



σ' 3
σ' 1  σ' 3  σ c  m b 
 s 
σc



a

s- konstanta ovisna o karakteristikama stijenske mase
Za intaktnu stijensku masu, vrijedi da je s = 1 i a = 0.5
Za vrlo slabu kvalitetu stijenske mase, prihvatljiviji je modificirani Hoek–Brownov kriterij
s=0

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Geološki indeks čvrstoće (Geological
Strength Index–GSI

• Procijenjena vrijednosti na osnovi strukture
stijenske mase, značajki intaktne stijene,
uvjeta površine stijenki diskontinuiteta, kao
i uvjeta koji proizlaze iz geometrije
intaktnih dijelova stijene i njihovog
ponašanja pod djelovanjem promjene uvjeta
stanja naprezanja u stijenskoj masi

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Hoek et al., 1998

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Geološki indeks čvrstoće (Geological
Strength Index–GSI
Neporemećena stijenska masa,
GSI > 25
Poremećena stijenska masa,
GSI  100
GSI < 25

mb  mi  e

28

GSI 100

se
a  0 .5

s0

9

a  0 . 65 

GSI
200

Za vrijednost parametara mb, s i a Hoek, Kaiser i Bawden (Hoek et al., 1995) predlažu
izraze u zavisnosti od vrijednosti geološkog indeksa čvrstoće (Geological Strength Index–
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI
GSI).

KRITERIJI ČVRSTOĆE STIJENSKE MASE
• U većini sada dostupnih metoda proračuna za analize
stabilnosti stijenske mase, kao što su metode analize
granične ravnoteže i numeričke metode modeliranja,
čvrstoća stijenske mase izražava se parametrima
Mohr-Coulombovog linearnog kriterija čvrstoće:

τf = c + σ tg
Postoji mogućnost uspostave matematičke veze između
Hoek–Brownovog i Mohr-Coulombovog kriterija čvrstoće
stijenske mase
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Rocscience- RocLab

Ulazni parametri
za proračun

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI


Slide 28

OJAČANJE TLA I STIJENA, DIPLOMSKI STUDIJ,
GRAĐEVINSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U RIJECI

OJAČANJE STIJENSKE MASE (1)

KOLEGIJ: Ojačanje tla i stijena
DIPLOMSKI STUDIJ

SEMINARKSI RADOVI
1.Čavlano tlo
2.Zidovi od mehanički stabiliziranog tla
(MSE zidovi)
3.Primjena vegetacije u sanaciji klizišta

OJAČANJE STIJENSKE MASE

OPĆENITO

POBOLJŠANJE SVOJSTAVA
STIJENSKE MASE
„Povoljne
lokacije” za
izgradnju
iskorištene

Potreba za
korištenjem
„nepovoljnih
lokacija „

RAZVOJ METODA POBOLJŠANJA
(OJAČANJA) SVOJSTAVA TLA I STIJENA

Ojačanjem tla i stijena nastoji se povećati
njihovu čvrstoću, tj. smanjiti deformabilnost.
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

POBOLJŠANJE SVOJSTAVA
STIJENSKE MASE
• Projektiranje zasjeka u stijenskoj masi svodi se na

odabir stabilne geometrije i/ili potrebnih
odgovarajućih mjera podgrađivanja.

• Kriteriji deformabilnosti stijenske mase zasniva se na

geomehaničkoj (RMR) klasifikaciji stijenske
mase, jednoosnoj tlačnoj čvrstoći stijene i
geološkom indeksu čvrstoće (GSI) stijenske
mase.

• Na osnovi usvojenih kriterija čvrstoće i deformabilnosti
stijenske mase provode se analize stanja naprezanja i
deformacija i analize stabilnosti za potrebe projektiranja
osiguranja podzemnih otvora i zasjeka u stijenskoj masi.
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

DEFINIRANJE KARAKTERISTIKA
STIJENSKE MASE
Stijenska masa - diskontinuirana,

heterogena,
anizotropna i nalaze se u nekom naponskom stanju

Utvrđivanje vrsta i položaja različitih
materijala, kao i njihovih svojstava - geološki
profil i geotehnički model.

• Poboljšanje stijenske mase (Rock Improvement)
podrazumijeva termin koji obuhvaća sve postupke u

cilju poboljšanja mehaničkih značajki i drugih
karakteristika stijenske mase.
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

KLASIFIKACIJE
STIJENSKE
MASE

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE
pregled klasifikacija stijenske mase, kao postupaka za
opisivanje stijenske mase, koje služe kao podloge za
utvrđivanje značajki stijenske mase te projektiranje zahvata
u stijenskoj masi

• Klasifikacija stijenske mase nije zamjena za
projektiranje zahvata u stijenskoj masi!!
• Osim poznavanja značajki stijenske mase,
projektiranje zahtijeva detaljno poznavanje in situ
stanja naprezanja, uvjeta podzemne vode te
redoslijed izvedbe planiranih iskopa
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE
• Terzaghijeva klasifikacija (Terzaghi, 1946);
• Laufferova klasifikacija (Lauffer, 1958);
• Rock Quality Designation klasifikacija (RQD) (Deere et al.,
1967);
• Rock Structure Rating klasifikacija (RSR) (Wickham et al.,
1972);

• Geomehanička klasifikacija (RMR)
(Bieniawski, 1973);
• Q klasifikacija (Rock Tunneling Quality Index) (Barton et
al., 1974);
• Rock Mass Index klasifikacija (RMi) (Palmstrom, 1995)
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• Terzaghijeva klasifikacija (Terzaghi,
1946)- previše generalizira objektivno
stanje kvalitete stijenske mase

• Značaj Laufferove klasifikacije
(Lauffer, 1958) (koncepta vremena
nepodgrađenog iskopa) je u zahtjevima na
skraćenje vremena potrebnog za ugradnju
podgrade.
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• Rock Quality Designation (RQD)
Index, (Deere et al., 1967) informacija o kvaliteti stijenske mase
proizlazi jedino iz opisa danog od strane
geologa i postotka dobivene jezgre.

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• RSR sustav (Wickham et al., 1972) usvaja
dvije glavne kategorije faktora koji utječu na
ponašanje stijenske mase u tunelima:
– geološki parametri (tip stijenske mase,
prosječan razmak pukotina, orijentacija pukotina,
tip diskontinuiteta, glavni smjer rasjeda, smicanja i
preklapanja, značajke stijenske mase, trošenje ili
alteracija ) i

– parametri podgradne konstrukcije (raspon
tunela, smjer napredovanja tunela, metoda iskopa)
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• Geomehanička klasifikacija ili RMR
klasifikacijski sustav (Rock Mass
Rating System), razvio je Bieniawski
tijekom 1972. i 1973 (Bieniawski, 1976,
1989).
• Dvije inačice RMR1976 i RMR1989.

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• Q klasifikacija je zasnovana na
numeričkoj procjeni kvalitete stijenske
mase koja se opisuje sa šest parametara i
to:
• 1. RQD –indeks kvalitete jezgre
• 2. Jn – broj skupova pukotina,
• 3. Jr – indeks hrapavosti pukotina,
• 4. Ja – indeks alteracije pukotina,
• 5. Jw – faktor pukotinske vode i
• 6. SRF – faktor redukcije naprezanja
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• Rock Mass index (RMi)
klasifikacija zasnovana je na selektivnim
dobro utvrđenim geološkim parametrima
stijenske mase dobivenim iz detaljiziranih
terenskih opisa građe stijenske mase

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

GEOMEHANIČKA
ILI RMR
KLASIFIKACIJE
STIJENSKE MASE

RMR KLASIFIKACIJA
Klasifikacijska procedura zasniva se na
određivanju slijedećih šest parametara:
1.Jednoosna čvrstoća stijenskog materijala (ISRM, 1979)
2.RQD indeks (Rock Quality Designation)
3.Razmak pukotina (diskontinuiteta)
4.Stanje pukotina (diskontinuiteta)
5.Uvjeti podzemne vode
6.Orjentacija pukotina (diskontinuiteta).
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
PODJELA STIJENSKE MASE U POJEDINAČNE
STRUKTURNE REGIJE KOJE SE ODVOJENO
KLASIFICIRAJU
GRANICE REGIJA- RASJEDI/ ZDROBLJENE
ZONE/PROMJENA TIPA STIJENSKE MASE

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
-ČVRSTOĆA• Definiranje parametara čvrstoće intaktne
stijene moguće je provesti laboratorijskim
ispitivanjima (PLT) i procjenom.
• Schmidt-ov čekić koristi se za jednostavno i brzo
određivanje približnih vrijednosti jednoosne
tlačne čvrstoće stijene ili određivanje čvrstoće
stijenki diskontinuiteta (korelacijskih odnos visine
odskoka (R) i jednoosne tlačne čvrstoće (sc)

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Terenska procjena
jednoosne
čvrstoće
(Brown,
1981)
DIPLOMSKI
STUDIJ,tlačne
GRAĐEVINSKI
FAKULTET
U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
-RAZMAK DISKONTINUITETA-

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

ZIJEV

RMR KLASIFIKACIJA
-STANJE DISKONTINUITETA -

• Zijev diskontinuiteta se često spominje i
prikuplja kao jedan od parametara
• Diskontinuiteti se s porastom dubine vrlo
brzo potpuno ispunjavaju, uglavnom glinom
ili glinovitim materijalom i kršjem (zijev
nestaje, dok istovremeno širina
diskontinuiteta može ostati vrlo velika)
PRIMJER ŠIROKIH ALI ZATVORENI DISKONTINUITETA
Definicije
zijeva, širine i debljine ispune diskontinuiteta,
Pollak, 2007
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
-STANJE DISKONTINUITETA Shematska
usporedba
prosječne
veličine bloka i
širine
diskontinuiteta

ISPUNA

Pollak, 2007

• Ovisno
o debljini
ispune,dodatni
spriječen
je kontakt
neravnina
Ispunom
se
u inženjerskoj
geologiji
smatra
materijal
koji
Na
svojstva
ispune
utječu
iliobično
opetovani
procesi
trošenja
stijenki diskontinuitet,
diskontinuiteta,
ispunjava
a različit
od osnovne
stijene, bez
ili
dijageneze
koji mogu utjecati
naje
kvalitetu
ispune•obzira
Svojstva
ispune: posmična
čvrstoća,
permeabilnost i
na podrijetlo.
PROCJENJUJEMO
TROŠNOST
ISPUNE
deformabilnost
utječu na
čvrstoću diskontinuiteta
Debljina
ispune utvrđuje
se posmičnu
izravnim mjerenjima
ili procjenama
za(Bieniawski,
svaki sustav 1989).
diskontinuiteta posebno, a bitno je ustanoviti
STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI
njenu min., maks.DIPLOMSKI
i najučestaliju
vrijednost

ISPUNA

RMR KLASIFIKACIJA
-STANJE DISKONTINUITETA -

PRIMJER DISKONTINUITETA BEZ ISPUNE
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Indeks
KLASIFIKACIJA
hrapavosti

RMR
-STANJE DISKONTINUITETA -

HRAPAVOST
• Glatki diskontinuiteti su, uglavnom, vezani za posebne uvjete
sedimentacije ili jače tektonizirane zone u kojima je kretanje
duž diskontinuiteta zagladilo plohe čitavog sustava. Vrlo
hrapavi diskontinuiteti uglavnom su vezani na zone otvorenih
i jako okršenih diskontinuiteta.
• Prema podjeli koju preporučuje ISRM (1978a), hrapavost se
razmatra u metarskom ali i centimetarskom mjerilu
istovremeno.
Karakteristični profili i koeficijenti
hrapavosti (JRC) u 10 cm veličinskom
Tipični profili hrapavosti u metarskom
DIPLOMSKI
FAKULTET
U RIJECI
području
(Barton
& Choubey, 1977)
veličinskom području (ISRM,
1978a)STUDIJ, GRAĐEVINSKI

RMR KLASIFIKACIJA
HRAPAVOST -STANJE DISKONTINUITETA • mjerenjem kutova nagiba na kružnoj ploči različitih
promjera (ISRM, 1978a);
• mjerenjem amplitude hrapavosti na iscrtanom profilu
hrapavosti (Barton & Bandis, 1990);
• mjerenjem amplitude hrapavosti pomoću štapa duljine
90 cm (Piteau, 1970);
• fotogrametrijskim mjerenjima (ISRM, 1978a);
• indirektno, računanjem kutova hrapavosti (i) iz
iscrtanog profila hrapavosti (Turk & Dearman, 1985);
• indirektno, smicanjem duž diskontinuiteta u laboratoriju
ili na terenu i metodom procjene maksimalnog otpora na
smicanje iz profila hrapavosti (ISRM, 1978a).
• Procjenom…
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
- stanje diskontinuiteta-

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA

STANJE PODZEMNE VODE






Suho
Vlažno
Mokro
Kapanje
Tečenje

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Bodovi
ukupno

RMR KLASIFIKACIJA

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

GEOMEHANIČKA ILI RMR
KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

PRIMJER
STADION KANTRIDA

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDALitološki opis: vapnenac, kristalast, -Litološki opis: vapnenac, kristalast,
izražene slojevitosti, sive boje,
izražene slojevitosti, sive boje, raspucan
raspucan i okršen
i okršen
Geološki indeks čvrstoće GSI = 40 - -Geološki indeks čvrstoće GSI = 40 - 50
50 (VB/F)
(VB/F)
Veličina monolita: 0.1 x 0.1 x 0.1 m do-Veličina monolita: 0.1 x 0.1 do 2 x 2 m
2x2x4m
-Pojave nestabilnosti: ispadanje
Pojave nestabilnosti: otvaranje
olabavljenih blokova manjih dimenzija s
subvertikalnih pukotina
vrha kosine
Izmjereni diskontinuiteti: 30/250
-Izmjereni diskontinuiteti: 195/240 (ss);
(ss); 300/760; 5/800;
105/850; 5/680; 215/860

1

2

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDAINŽENJERSKO GEOLOŠKE ZNAČAJKE
• Blok 1
• ulazi podaci za geomehaničku RMR89 klasifikaciju za set
diskontinuiteta 105/850 :
• - jednoosna tlačna čvrstoća: 50 - 100 MPa (procjena)
• - Rock Quality Designation RQD = 50 - 75 %
• - razmak između pukotina: 60 - 200 cm
• - duljina pukotina: 3 - 10 m
• - oblik pukotina: stepeničast (hrapav) I
• - hrapavost stijenki pukotina: JRC= 16 - 18
• - zijev (razmak između stijenki pukotina): 10-100 mm
• - ispuna između stijenki pukotina: djelomična kalcitna prevlaka
• - raspadnutost stijenki pukotina: neznatno raspadnute (WS)

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Blok 1
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stanje diskontinuiteta :
Ulazni podaci

Bodovi

Duljina

3 - 10 m

2

Razmak stijenki

>5 mm

0

Hrapavost JRC

16 - 18

6

tvrda <5 mm ili bez

5

WS

5

Karakteristike
diskontinuiteta

Pukotinska ispuna
Trošnost

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

18 bodova

Blok 1
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stijenu je:
Karakteristike
Ulazni podaci
stijene
Jednoosna čvrstoća 50 - 100 MPa

ISTIRQD
POSTUPAK ZA50
BLOK
- 75 %2

Bodovi
7

Razmak
diskontinuiteta

60 - 200 cm

13
15

Stanje
diskontinuiteta

ukupno

18

Podzemna voda

suho

15

modul deformabilnosti je Em = 13,774 MPa

68 bodova

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDALitološki opis: vapnenac, kristalast,
izražene slojevitosti, u gornjoj zoni Litološki opis: vapnenac, kristalast,
masivan, sive boje, raspucan,
izražene slojevitosti, sive boje, raspucan
mjestimično kavernozan
i okršen
Geološki indeks čvrstoće GSI = 40 - 50Geološki indeks čvrstoće GSI = 40 - 50
(VB/F)
(VB/F)
Veličina monolita: 0.5 x 0.5 x 0.5 m do Veličina
2
monolita: 0.2 x 0.2 x 0.2 m do 2
x2x1m
x2x2m
Pojave nestabilnosti: mogućnost
Pojave nestabilnosti: mogućnost
ispadanja olabavljenih blokova
ispadanja olabavljenih blokova
Izmjereni diskontinuiteti: 190/100 (ss);
Izmjereni diskontinuiteti: 50/720 (ss);
280/820; 345/800;
155/830; 340/670;

3

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

4

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDAINŽENJERSKO GEOLOŠKE ZNAČAJKE
• Blok 3
• ulazi podaci za geomehaničku RMR89 klasifikaciju za set
diskontinuiteta 155/830:
• - jednoosna tlačna čvrstoća: 50-100 MPa (procjena)
• - Rock Quality Designation RQD = 75 - 90 %
• - razmak između pukotina: 60 - 200 cm
• - duljina pukotina: 10 - 20 m
• - oblik pukotina: stepeničast (hrapavo) I
• - hrapavost stijenki pukotina: JRC= 16 - 18
• - zijev (razmak između stijenki pukotina): 10 – 50 mm
• - ispuna između stijenki pukotina: kalcitna prevlaka > 5 mm
• - raspadnutost stijenki pukotina: umjereno raspadnute (WM)

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Blok 3
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stanje diskontinuiteta :
Ulazni podaci

Bodovi

10 - 20 m

1

Razmak stijenki

>5 mm

0

Hrapavost JRC

16 - 18

6

tvrda >5 mm

2

WM

3

Karakteristike
diskontinuiteta
Duljina

Pukotinska ispuna
Trošnost

12 bodova
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Blok 3
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stijenu je:
Karakteristike stijene

Ulazni podaci

Bodovi

Jednoosna čvrstoća

50 - 100 MPa

7

75 - 90 %

17

60 - 200 cm

15

ukupno

12

suho

15

RQD

ISTI POSTUPAK ZA BLOK 4
Razmak
diskontinuiteta

Stanje diskontinuiteta
Podzemna voda

66 bodova
modul deformabilnosti je Em = 14,591 MPa

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDALitološki opis: vapnenac,
kristalast, izražene slojevitosti,
u gornjoj zoni masivan, sive
boje, raspucan, mjestimično
kavernozan
Geološki indeks čvrstoće GSI =
40 - 50 (VB/F)
Veličina monolita: 0.2 x 0.2 x 0.2
m do 2 x 2 x 1 m
Pojave nestabilnosti: mogućnost
ispadanja olabavljenih blokova
Izmjereni diskontinuiteti:
190/110 (ss); 280/800;
345/740;

5

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDAINŽENJERSKO GEOLOŠKE ZNAČAJKE
• Blok 5
• ulazi podaci za geomehaničku RMR89 klasifikaciju (set
190/110):
• - jednoosna tlačna čvrstoća: 50 - 100 MPa (procjena)
• - Rock Quality Designation RQD = 75 - 90 %
• - razmak između pukotina: 20 – 200 cm
• - duljina pukotina: >20 m
• - oblik pukotina: valovit (zaglađen) VI
• - hrapavost stijenki pukotina: JRC= 8-10
• - zijev (razmak između stijenki pukotina): 0.25 – 0.5 mm
• - ispuna između stijenki pukotina: bez ispune
• - raspadnutost stijenki pukotina: neznatno raspadnute (WS)

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Blok 5
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stanje diskontinuiteta :
Ulazni podaci

Bodovi

>20 m

0

0.1 – 1.0 mm

4

8 - 10

3

Pukotinska ispuna

bez

6

Trošnost

WS

5

Karakteristike
diskontinuiteta
Duljina

Razmak stijenki
Hrapavost JRC

18 bodova
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Blok 5
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stijenu je:
Karakteristike stijene

Ulazni podaci

Bodovi

Jednoosna čvrstoća

50 - 100 MPa

7

RQD
Razmak
diskontinuiteta

75 - 90 %
20 - 200 cm

17
13

Stanje
diskontinuiteta

ukupno

18

Podzemna voda

suho

15
70 bodova

modul deformabilnosti je Em = 18,369 MPa

KRITERIJ ČVRSTOĆE

KRITERIJ
ČVRSTOĆE

KRITERIJ ČVRSTOĆE
Stvarni izazov u mehanici stijena predstavlja problem

predviđanja i usvajanja parametara čvrstoće
stijenske mase pri rješavanju inženjerskih problema.

• Ponašanje stijenske mase opisano je
kriterijima čvrstoće i deformabilnosti koji se
zasnivaju na empirijskim saznanjima o
ponašanju stijenske mase.
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KRITERIJI ČVRSTOĆE STIJENSKE MASE
• Hoek–Brownov kriterij čvrstoće stijenske mase je
empirijski kriterij zasnovan na podacima triaksijalnog
ispitivanja stijenske mase.
• Izvorni Hoek–Brownov kriterij čvrstoće stijenske mase
predložen je 1980. godine (Hoek and Brown, 1980a, 1980b) kao

1  3 

m  3 c  s  c

2

m, s -konstante ovisne o karakteristikama stijenske mase,
σc -jednoosna tlačna čvrstoća intaktne stijene.
σ1 -veće glavno naprezanje pri slomu i
σ3 -manje glavno naprezanje pri slomu.
Vrijednost mi može se izračunati iz triaksijalnog pokusa na
uzorcima stijene pri različitim naprezanjima
Za intaktnu stijenu vrijedi da je
Za raspucalu stijensku masu vrijedi da je
s = 1, m = mi
0 ≤ s < 1, m < mi

KRITERIJI ČVRSTOĆE STIJENSKE MASE
• Hoek i Brown stoga su predložili korištenje klasifikacija stijenske mase
za određivanje vrijednosti parametara m i s
Unaprijeđeni Hoek–Brownov kriterij čvrstoće
NEPOREMEĆENA STIJENSKA
MASA

POREMEĆENA STIJENSKA
MASA

RMR 100

m  mi  e

28

RMR 100

m  mi  e

RMR 100

RMR 100

se

9

14

se

6

Aproksimativne vrijednosti kvalitete stijenske mase i parametara stijenske mase za
unaprijeđeni Hoek – Brownov kriterij čvrstoće (Hoek and Brown, 1988)

KRITERIJI ČVRSTOĆE STIJENSKE MASE
• Modificirani Hoek-Brownov kriterij čvrstoće


σ' 3
σ' 1  σ' 3  σ c  m b 
σc







a

mb-vrijednost konstante m za raspucalu stijensku
masu,
a -konstanta ovisna o karakteristikama raspucale
stijenske mase,
σc-jednoosna tlačna čvrstoća intaktne stijenske mase,
σ’1-veće glavno naprezanje pri slomu i
σ’3-manje glavno naprezanje pri slomu
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Procjena vrijednosti mb/mi na osnovi strukture stijenske mase i uvjeta površine
stijenki diskontinuiteta (Hoek et al., 1992)

KRITERIJI ČVRSTOĆE STIJENSKE MASE
• Opći oblik Hoek-Brownovog kriterija čvrstoće (Hoek,
1994; Hoek et al., 1995; Hoek et al., 2002):



σ' 3
σ' 1  σ' 3  σ c  m b 
 s 
σc



a

s- konstanta ovisna o karakteristikama stijenske mase
Za intaktnu stijensku masu, vrijedi da je s = 1 i a = 0.5
Za vrlo slabu kvalitetu stijenske mase, prihvatljiviji je modificirani Hoek–Brownov kriterij
s=0

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Geološki indeks čvrstoće (Geological
Strength Index–GSI

• Procijenjena vrijednosti na osnovi strukture
stijenske mase, značajki intaktne stijene,
uvjeta površine stijenki diskontinuiteta, kao
i uvjeta koji proizlaze iz geometrije
intaktnih dijelova stijene i njihovog
ponašanja pod djelovanjem promjene uvjeta
stanja naprezanja u stijenskoj masi

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Hoek et al., 1998

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Geološki indeks čvrstoće (Geological
Strength Index–GSI
Neporemećena stijenska masa,
GSI > 25
Poremećena stijenska masa,
GSI  100
GSI < 25

mb  mi  e

28

GSI 100

se
a  0 .5

s0

9

a  0 . 65 

GSI
200

Za vrijednost parametara mb, s i a Hoek, Kaiser i Bawden (Hoek et al., 1995) predlažu
izraze u zavisnosti od vrijednosti geološkog indeksa čvrstoće (Geological Strength Index–
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI
GSI).

KRITERIJI ČVRSTOĆE STIJENSKE MASE
• U većini sada dostupnih metoda proračuna za analize
stabilnosti stijenske mase, kao što su metode analize
granične ravnoteže i numeričke metode modeliranja,
čvrstoća stijenske mase izražava se parametrima
Mohr-Coulombovog linearnog kriterija čvrstoće:

τf = c + σ tg
Postoji mogućnost uspostave matematičke veze između
Hoek–Brownovog i Mohr-Coulombovog kriterija čvrstoće
stijenske mase
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Rocscience- RocLab

Ulazni parametri
za proračun

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI


Slide 29

OJAČANJE TLA I STIJENA, DIPLOMSKI STUDIJ,
GRAĐEVINSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U RIJECI

OJAČANJE STIJENSKE MASE (1)

KOLEGIJ: Ojačanje tla i stijena
DIPLOMSKI STUDIJ

SEMINARKSI RADOVI
1.Čavlano tlo
2.Zidovi od mehanički stabiliziranog tla
(MSE zidovi)
3.Primjena vegetacije u sanaciji klizišta

OJAČANJE STIJENSKE MASE

OPĆENITO

POBOLJŠANJE SVOJSTAVA
STIJENSKE MASE
„Povoljne
lokacije” za
izgradnju
iskorištene

Potreba za
korištenjem
„nepovoljnih
lokacija „

RAZVOJ METODA POBOLJŠANJA
(OJAČANJA) SVOJSTAVA TLA I STIJENA

Ojačanjem tla i stijena nastoji se povećati
njihovu čvrstoću, tj. smanjiti deformabilnost.
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

POBOLJŠANJE SVOJSTAVA
STIJENSKE MASE
• Projektiranje zasjeka u stijenskoj masi svodi se na

odabir stabilne geometrije i/ili potrebnih
odgovarajućih mjera podgrađivanja.

• Kriteriji deformabilnosti stijenske mase zasniva se na

geomehaničkoj (RMR) klasifikaciji stijenske
mase, jednoosnoj tlačnoj čvrstoći stijene i
geološkom indeksu čvrstoće (GSI) stijenske
mase.

• Na osnovi usvojenih kriterija čvrstoće i deformabilnosti
stijenske mase provode se analize stanja naprezanja i
deformacija i analize stabilnosti za potrebe projektiranja
osiguranja podzemnih otvora i zasjeka u stijenskoj masi.
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

DEFINIRANJE KARAKTERISTIKA
STIJENSKE MASE
Stijenska masa - diskontinuirana,

heterogena,
anizotropna i nalaze se u nekom naponskom stanju

Utvrđivanje vrsta i položaja različitih
materijala, kao i njihovih svojstava - geološki
profil i geotehnički model.

• Poboljšanje stijenske mase (Rock Improvement)
podrazumijeva termin koji obuhvaća sve postupke u

cilju poboljšanja mehaničkih značajki i drugih
karakteristika stijenske mase.
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

KLASIFIKACIJE
STIJENSKE
MASE

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE
pregled klasifikacija stijenske mase, kao postupaka za
opisivanje stijenske mase, koje služe kao podloge za
utvrđivanje značajki stijenske mase te projektiranje zahvata
u stijenskoj masi

• Klasifikacija stijenske mase nije zamjena za
projektiranje zahvata u stijenskoj masi!!
• Osim poznavanja značajki stijenske mase,
projektiranje zahtijeva detaljno poznavanje in situ
stanja naprezanja, uvjeta podzemne vode te
redoslijed izvedbe planiranih iskopa
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE
• Terzaghijeva klasifikacija (Terzaghi, 1946);
• Laufferova klasifikacija (Lauffer, 1958);
• Rock Quality Designation klasifikacija (RQD) (Deere et al.,
1967);
• Rock Structure Rating klasifikacija (RSR) (Wickham et al.,
1972);

• Geomehanička klasifikacija (RMR)
(Bieniawski, 1973);
• Q klasifikacija (Rock Tunneling Quality Index) (Barton et
al., 1974);
• Rock Mass Index klasifikacija (RMi) (Palmstrom, 1995)
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• Terzaghijeva klasifikacija (Terzaghi,
1946)- previše generalizira objektivno
stanje kvalitete stijenske mase

• Značaj Laufferove klasifikacije
(Lauffer, 1958) (koncepta vremena
nepodgrađenog iskopa) je u zahtjevima na
skraćenje vremena potrebnog za ugradnju
podgrade.
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• Rock Quality Designation (RQD)
Index, (Deere et al., 1967) informacija o kvaliteti stijenske mase
proizlazi jedino iz opisa danog od strane
geologa i postotka dobivene jezgre.

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• RSR sustav (Wickham et al., 1972) usvaja
dvije glavne kategorije faktora koji utječu na
ponašanje stijenske mase u tunelima:
– geološki parametri (tip stijenske mase,
prosječan razmak pukotina, orijentacija pukotina,
tip diskontinuiteta, glavni smjer rasjeda, smicanja i
preklapanja, značajke stijenske mase, trošenje ili
alteracija ) i

– parametri podgradne konstrukcije (raspon
tunela, smjer napredovanja tunela, metoda iskopa)
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• Geomehanička klasifikacija ili RMR
klasifikacijski sustav (Rock Mass
Rating System), razvio je Bieniawski
tijekom 1972. i 1973 (Bieniawski, 1976,
1989).
• Dvije inačice RMR1976 i RMR1989.

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• Q klasifikacija je zasnovana na
numeričkoj procjeni kvalitete stijenske
mase koja se opisuje sa šest parametara i
to:
• 1. RQD –indeks kvalitete jezgre
• 2. Jn – broj skupova pukotina,
• 3. Jr – indeks hrapavosti pukotina,
• 4. Ja – indeks alteracije pukotina,
• 5. Jw – faktor pukotinske vode i
• 6. SRF – faktor redukcije naprezanja
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• Rock Mass index (RMi)
klasifikacija zasnovana je na selektivnim
dobro utvrđenim geološkim parametrima
stijenske mase dobivenim iz detaljiziranih
terenskih opisa građe stijenske mase

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

GEOMEHANIČKA
ILI RMR
KLASIFIKACIJE
STIJENSKE MASE

RMR KLASIFIKACIJA
Klasifikacijska procedura zasniva se na
određivanju slijedećih šest parametara:
1.Jednoosna čvrstoća stijenskog materijala (ISRM, 1979)
2.RQD indeks (Rock Quality Designation)
3.Razmak pukotina (diskontinuiteta)
4.Stanje pukotina (diskontinuiteta)
5.Uvjeti podzemne vode
6.Orjentacija pukotina (diskontinuiteta).
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
PODJELA STIJENSKE MASE U POJEDINAČNE
STRUKTURNE REGIJE KOJE SE ODVOJENO
KLASIFICIRAJU
GRANICE REGIJA- RASJEDI/ ZDROBLJENE
ZONE/PROMJENA TIPA STIJENSKE MASE

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
-ČVRSTOĆA• Definiranje parametara čvrstoće intaktne
stijene moguće je provesti laboratorijskim
ispitivanjima (PLT) i procjenom.
• Schmidt-ov čekić koristi se za jednostavno i brzo
određivanje približnih vrijednosti jednoosne
tlačne čvrstoće stijene ili određivanje čvrstoće
stijenki diskontinuiteta (korelacijskih odnos visine
odskoka (R) i jednoosne tlačne čvrstoće (sc)

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Terenska procjena
jednoosne
čvrstoće
(Brown,
1981)
DIPLOMSKI
STUDIJ,tlačne
GRAĐEVINSKI
FAKULTET
U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
-RAZMAK DISKONTINUITETA-

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

ZIJEV

RMR KLASIFIKACIJA
-STANJE DISKONTINUITETA -

• Zijev diskontinuiteta se često spominje i
prikuplja kao jedan od parametara
• Diskontinuiteti se s porastom dubine vrlo
brzo potpuno ispunjavaju, uglavnom glinom
ili glinovitim materijalom i kršjem (zijev
nestaje, dok istovremeno širina
diskontinuiteta može ostati vrlo velika)
PRIMJER ŠIROKIH ALI ZATVORENI DISKONTINUITETA
Definicije
zijeva, širine i debljine ispune diskontinuiteta,
Pollak, 2007
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
-STANJE DISKONTINUITETA Shematska
usporedba
prosječne
veličine bloka i
širine
diskontinuiteta

ISPUNA

Pollak, 2007

• Ovisno
o debljini
ispune,dodatni
spriječen
je kontakt
neravnina
Ispunom
se
u inženjerskoj
geologiji
smatra
materijal
koji
Na
svojstva
ispune
utječu
iliobično
opetovani
procesi
trošenja
stijenki diskontinuitet,
diskontinuiteta,
ispunjava
a različit
od osnovne
stijene, bez
ili
dijageneze
koji mogu utjecati
naje
kvalitetu
ispune•obzira
Svojstva
ispune: posmična
čvrstoća,
permeabilnost i
na podrijetlo.
PROCJENJUJEMO
TROŠNOST
ISPUNE
deformabilnost
utječu na
čvrstoću diskontinuiteta
Debljina
ispune utvrđuje
se posmičnu
izravnim mjerenjima
ili procjenama
za(Bieniawski,
svaki sustav 1989).
diskontinuiteta posebno, a bitno je ustanoviti
STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI
njenu min., maks.DIPLOMSKI
i najučestaliju
vrijednost

ISPUNA

RMR KLASIFIKACIJA
-STANJE DISKONTINUITETA -

PRIMJER DISKONTINUITETA BEZ ISPUNE
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Indeks
KLASIFIKACIJA
hrapavosti

RMR
-STANJE DISKONTINUITETA -

HRAPAVOST
• Glatki diskontinuiteti su, uglavnom, vezani za posebne uvjete
sedimentacije ili jače tektonizirane zone u kojima je kretanje
duž diskontinuiteta zagladilo plohe čitavog sustava. Vrlo
hrapavi diskontinuiteti uglavnom su vezani na zone otvorenih
i jako okršenih diskontinuiteta.
• Prema podjeli koju preporučuje ISRM (1978a), hrapavost se
razmatra u metarskom ali i centimetarskom mjerilu
istovremeno.
Karakteristični profili i koeficijenti
hrapavosti (JRC) u 10 cm veličinskom
Tipični profili hrapavosti u metarskom
DIPLOMSKI
FAKULTET
U RIJECI
području
(Barton
& Choubey, 1977)
veličinskom području (ISRM,
1978a)STUDIJ, GRAĐEVINSKI

RMR KLASIFIKACIJA
HRAPAVOST -STANJE DISKONTINUITETA • mjerenjem kutova nagiba na kružnoj ploči različitih
promjera (ISRM, 1978a);
• mjerenjem amplitude hrapavosti na iscrtanom profilu
hrapavosti (Barton & Bandis, 1990);
• mjerenjem amplitude hrapavosti pomoću štapa duljine
90 cm (Piteau, 1970);
• fotogrametrijskim mjerenjima (ISRM, 1978a);
• indirektno, računanjem kutova hrapavosti (i) iz
iscrtanog profila hrapavosti (Turk & Dearman, 1985);
• indirektno, smicanjem duž diskontinuiteta u laboratoriju
ili na terenu i metodom procjene maksimalnog otpora na
smicanje iz profila hrapavosti (ISRM, 1978a).
• Procjenom…
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
- stanje diskontinuiteta-

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA

STANJE PODZEMNE VODE






Suho
Vlažno
Mokro
Kapanje
Tečenje

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Bodovi
ukupno

RMR KLASIFIKACIJA

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

GEOMEHANIČKA ILI RMR
KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

PRIMJER
STADION KANTRIDA

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDALitološki opis: vapnenac, kristalast, -Litološki opis: vapnenac, kristalast,
izražene slojevitosti, sive boje,
izražene slojevitosti, sive boje, raspucan
raspucan i okršen
i okršen
Geološki indeks čvrstoće GSI = 40 - -Geološki indeks čvrstoće GSI = 40 - 50
50 (VB/F)
(VB/F)
Veličina monolita: 0.1 x 0.1 x 0.1 m do-Veličina monolita: 0.1 x 0.1 do 2 x 2 m
2x2x4m
-Pojave nestabilnosti: ispadanje
Pojave nestabilnosti: otvaranje
olabavljenih blokova manjih dimenzija s
subvertikalnih pukotina
vrha kosine
Izmjereni diskontinuiteti: 30/250
-Izmjereni diskontinuiteti: 195/240 (ss);
(ss); 300/760; 5/800;
105/850; 5/680; 215/860

1

2

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDAINŽENJERSKO GEOLOŠKE ZNAČAJKE
• Blok 1
• ulazi podaci za geomehaničku RMR89 klasifikaciju za set
diskontinuiteta 105/850 :
• - jednoosna tlačna čvrstoća: 50 - 100 MPa (procjena)
• - Rock Quality Designation RQD = 50 - 75 %
• - razmak između pukotina: 60 - 200 cm
• - duljina pukotina: 3 - 10 m
• - oblik pukotina: stepeničast (hrapav) I
• - hrapavost stijenki pukotina: JRC= 16 - 18
• - zijev (razmak između stijenki pukotina): 10-100 mm
• - ispuna između stijenki pukotina: djelomična kalcitna prevlaka
• - raspadnutost stijenki pukotina: neznatno raspadnute (WS)

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Blok 1
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stanje diskontinuiteta :
Ulazni podaci

Bodovi

Duljina

3 - 10 m

2

Razmak stijenki

>5 mm

0

Hrapavost JRC

16 - 18

6

tvrda <5 mm ili bez

5

WS

5

Karakteristike
diskontinuiteta

Pukotinska ispuna
Trošnost

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

18 bodova

Blok 1
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stijenu je:
Karakteristike
Ulazni podaci
stijene
Jednoosna čvrstoća 50 - 100 MPa

ISTIRQD
POSTUPAK ZA50
BLOK
- 75 %2

Bodovi
7

Razmak
diskontinuiteta

60 - 200 cm

13
15

Stanje
diskontinuiteta

ukupno

18

Podzemna voda

suho

15

modul deformabilnosti je Em = 13,774 MPa

68 bodova

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDALitološki opis: vapnenac, kristalast,
izražene slojevitosti, u gornjoj zoni Litološki opis: vapnenac, kristalast,
masivan, sive boje, raspucan,
izražene slojevitosti, sive boje, raspucan
mjestimično kavernozan
i okršen
Geološki indeks čvrstoće GSI = 40 - 50Geološki indeks čvrstoće GSI = 40 - 50
(VB/F)
(VB/F)
Veličina monolita: 0.5 x 0.5 x 0.5 m do Veličina
2
monolita: 0.2 x 0.2 x 0.2 m do 2
x2x1m
x2x2m
Pojave nestabilnosti: mogućnost
Pojave nestabilnosti: mogućnost
ispadanja olabavljenih blokova
ispadanja olabavljenih blokova
Izmjereni diskontinuiteti: 190/100 (ss);
Izmjereni diskontinuiteti: 50/720 (ss);
280/820; 345/800;
155/830; 340/670;

3

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

4

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDAINŽENJERSKO GEOLOŠKE ZNAČAJKE
• Blok 3
• ulazi podaci za geomehaničku RMR89 klasifikaciju za set
diskontinuiteta 155/830:
• - jednoosna tlačna čvrstoća: 50-100 MPa (procjena)
• - Rock Quality Designation RQD = 75 - 90 %
• - razmak između pukotina: 60 - 200 cm
• - duljina pukotina: 10 - 20 m
• - oblik pukotina: stepeničast (hrapavo) I
• - hrapavost stijenki pukotina: JRC= 16 - 18
• - zijev (razmak između stijenki pukotina): 10 – 50 mm
• - ispuna između stijenki pukotina: kalcitna prevlaka > 5 mm
• - raspadnutost stijenki pukotina: umjereno raspadnute (WM)

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Blok 3
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stanje diskontinuiteta :
Ulazni podaci

Bodovi

10 - 20 m

1

Razmak stijenki

>5 mm

0

Hrapavost JRC

16 - 18

6

tvrda >5 mm

2

WM

3

Karakteristike
diskontinuiteta
Duljina

Pukotinska ispuna
Trošnost

12 bodova
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Blok 3
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stijenu je:
Karakteristike stijene

Ulazni podaci

Bodovi

Jednoosna čvrstoća

50 - 100 MPa

7

75 - 90 %

17

60 - 200 cm

15

ukupno

12

suho

15

RQD

ISTI POSTUPAK ZA BLOK 4
Razmak
diskontinuiteta

Stanje diskontinuiteta
Podzemna voda

66 bodova
modul deformabilnosti je Em = 14,591 MPa

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDALitološki opis: vapnenac,
kristalast, izražene slojevitosti,
u gornjoj zoni masivan, sive
boje, raspucan, mjestimično
kavernozan
Geološki indeks čvrstoće GSI =
40 - 50 (VB/F)
Veličina monolita: 0.2 x 0.2 x 0.2
m do 2 x 2 x 1 m
Pojave nestabilnosti: mogućnost
ispadanja olabavljenih blokova
Izmjereni diskontinuiteti:
190/110 (ss); 280/800;
345/740;

5

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDAINŽENJERSKO GEOLOŠKE ZNAČAJKE
• Blok 5
• ulazi podaci za geomehaničku RMR89 klasifikaciju (set
190/110):
• - jednoosna tlačna čvrstoća: 50 - 100 MPa (procjena)
• - Rock Quality Designation RQD = 75 - 90 %
• - razmak između pukotina: 20 – 200 cm
• - duljina pukotina: >20 m
• - oblik pukotina: valovit (zaglađen) VI
• - hrapavost stijenki pukotina: JRC= 8-10
• - zijev (razmak između stijenki pukotina): 0.25 – 0.5 mm
• - ispuna između stijenki pukotina: bez ispune
• - raspadnutost stijenki pukotina: neznatno raspadnute (WS)

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Blok 5
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stanje diskontinuiteta :
Ulazni podaci

Bodovi

>20 m

0

0.1 – 1.0 mm

4

8 - 10

3

Pukotinska ispuna

bez

6

Trošnost

WS

5

Karakteristike
diskontinuiteta
Duljina

Razmak stijenki
Hrapavost JRC

18 bodova
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Blok 5
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stijenu je:
Karakteristike stijene

Ulazni podaci

Bodovi

Jednoosna čvrstoća

50 - 100 MPa

7

RQD
Razmak
diskontinuiteta

75 - 90 %
20 - 200 cm

17
13

Stanje
diskontinuiteta

ukupno

18

Podzemna voda

suho

15
70 bodova

modul deformabilnosti je Em = 18,369 MPa

KRITERIJ ČVRSTOĆE

KRITERIJ
ČVRSTOĆE

KRITERIJ ČVRSTOĆE
Stvarni izazov u mehanici stijena predstavlja problem

predviđanja i usvajanja parametara čvrstoće
stijenske mase pri rješavanju inženjerskih problema.

• Ponašanje stijenske mase opisano je
kriterijima čvrstoće i deformabilnosti koji se
zasnivaju na empirijskim saznanjima o
ponašanju stijenske mase.
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KRITERIJI ČVRSTOĆE STIJENSKE MASE
• Hoek–Brownov kriterij čvrstoće stijenske mase je
empirijski kriterij zasnovan na podacima triaksijalnog
ispitivanja stijenske mase.
• Izvorni Hoek–Brownov kriterij čvrstoće stijenske mase
predložen je 1980. godine (Hoek and Brown, 1980a, 1980b) kao

1  3 

m  3 c  s  c

2

m, s -konstante ovisne o karakteristikama stijenske mase,
σc -jednoosna tlačna čvrstoća intaktne stijene.
σ1 -veće glavno naprezanje pri slomu i
σ3 -manje glavno naprezanje pri slomu.
Vrijednost mi može se izračunati iz triaksijalnog pokusa na
uzorcima stijene pri različitim naprezanjima
Za intaktnu stijenu vrijedi da je
Za raspucalu stijensku masu vrijedi da je
s = 1, m = mi
0 ≤ s < 1, m < mi

KRITERIJI ČVRSTOĆE STIJENSKE MASE
• Hoek i Brown stoga su predložili korištenje klasifikacija stijenske mase
za određivanje vrijednosti parametara m i s
Unaprijeđeni Hoek–Brownov kriterij čvrstoće
NEPOREMEĆENA STIJENSKA
MASA

POREMEĆENA STIJENSKA
MASA

RMR 100

m  mi  e

28

RMR 100

m  mi  e

RMR 100

RMR 100

se

9

14

se

6

Aproksimativne vrijednosti kvalitete stijenske mase i parametara stijenske mase za
unaprijeđeni Hoek – Brownov kriterij čvrstoće (Hoek and Brown, 1988)

KRITERIJI ČVRSTOĆE STIJENSKE MASE
• Modificirani Hoek-Brownov kriterij čvrstoće


σ' 3
σ' 1  σ' 3  σ c  m b 
σc







a

mb-vrijednost konstante m za raspucalu stijensku
masu,
a -konstanta ovisna o karakteristikama raspucale
stijenske mase,
σc-jednoosna tlačna čvrstoća intaktne stijenske mase,
σ’1-veće glavno naprezanje pri slomu i
σ’3-manje glavno naprezanje pri slomu
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Procjena vrijednosti mb/mi na osnovi strukture stijenske mase i uvjeta površine
stijenki diskontinuiteta (Hoek et al., 1992)

KRITERIJI ČVRSTOĆE STIJENSKE MASE
• Opći oblik Hoek-Brownovog kriterija čvrstoće (Hoek,
1994; Hoek et al., 1995; Hoek et al., 2002):



σ' 3
σ' 1  σ' 3  σ c  m b 
 s 
σc



a

s- konstanta ovisna o karakteristikama stijenske mase
Za intaktnu stijensku masu, vrijedi da je s = 1 i a = 0.5
Za vrlo slabu kvalitetu stijenske mase, prihvatljiviji je modificirani Hoek–Brownov kriterij
s=0

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Geološki indeks čvrstoće (Geological
Strength Index–GSI

• Procijenjena vrijednosti na osnovi strukture
stijenske mase, značajki intaktne stijene,
uvjeta površine stijenki diskontinuiteta, kao
i uvjeta koji proizlaze iz geometrije
intaktnih dijelova stijene i njihovog
ponašanja pod djelovanjem promjene uvjeta
stanja naprezanja u stijenskoj masi

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Hoek et al., 1998

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Geološki indeks čvrstoće (Geological
Strength Index–GSI
Neporemećena stijenska masa,
GSI > 25
Poremećena stijenska masa,
GSI  100
GSI < 25

mb  mi  e

28

GSI 100

se
a  0 .5

s0

9

a  0 . 65 

GSI
200

Za vrijednost parametara mb, s i a Hoek, Kaiser i Bawden (Hoek et al., 1995) predlažu
izraze u zavisnosti od vrijednosti geološkog indeksa čvrstoće (Geological Strength Index–
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI
GSI).

KRITERIJI ČVRSTOĆE STIJENSKE MASE
• U većini sada dostupnih metoda proračuna za analize
stabilnosti stijenske mase, kao što su metode analize
granične ravnoteže i numeričke metode modeliranja,
čvrstoća stijenske mase izražava se parametrima
Mohr-Coulombovog linearnog kriterija čvrstoće:

τf = c + σ tg
Postoji mogućnost uspostave matematičke veze između
Hoek–Brownovog i Mohr-Coulombovog kriterija čvrstoće
stijenske mase
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Rocscience- RocLab

Ulazni parametri
za proračun

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI


Slide 30

OJAČANJE TLA I STIJENA, DIPLOMSKI STUDIJ,
GRAĐEVINSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U RIJECI

OJAČANJE STIJENSKE MASE (1)

KOLEGIJ: Ojačanje tla i stijena
DIPLOMSKI STUDIJ

SEMINARKSI RADOVI
1.Čavlano tlo
2.Zidovi od mehanički stabiliziranog tla
(MSE zidovi)
3.Primjena vegetacije u sanaciji klizišta

OJAČANJE STIJENSKE MASE

OPĆENITO

POBOLJŠANJE SVOJSTAVA
STIJENSKE MASE
„Povoljne
lokacije” za
izgradnju
iskorištene

Potreba za
korištenjem
„nepovoljnih
lokacija „

RAZVOJ METODA POBOLJŠANJA
(OJAČANJA) SVOJSTAVA TLA I STIJENA

Ojačanjem tla i stijena nastoji se povećati
njihovu čvrstoću, tj. smanjiti deformabilnost.
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

POBOLJŠANJE SVOJSTAVA
STIJENSKE MASE
• Projektiranje zasjeka u stijenskoj masi svodi se na

odabir stabilne geometrije i/ili potrebnih
odgovarajućih mjera podgrađivanja.

• Kriteriji deformabilnosti stijenske mase zasniva se na

geomehaničkoj (RMR) klasifikaciji stijenske
mase, jednoosnoj tlačnoj čvrstoći stijene i
geološkom indeksu čvrstoće (GSI) stijenske
mase.

• Na osnovi usvojenih kriterija čvrstoće i deformabilnosti
stijenske mase provode se analize stanja naprezanja i
deformacija i analize stabilnosti za potrebe projektiranja
osiguranja podzemnih otvora i zasjeka u stijenskoj masi.
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

DEFINIRANJE KARAKTERISTIKA
STIJENSKE MASE
Stijenska masa - diskontinuirana,

heterogena,
anizotropna i nalaze se u nekom naponskom stanju

Utvrđivanje vrsta i položaja različitih
materijala, kao i njihovih svojstava - geološki
profil i geotehnički model.

• Poboljšanje stijenske mase (Rock Improvement)
podrazumijeva termin koji obuhvaća sve postupke u

cilju poboljšanja mehaničkih značajki i drugih
karakteristika stijenske mase.
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

KLASIFIKACIJE
STIJENSKE
MASE

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE
pregled klasifikacija stijenske mase, kao postupaka za
opisivanje stijenske mase, koje služe kao podloge za
utvrđivanje značajki stijenske mase te projektiranje zahvata
u stijenskoj masi

• Klasifikacija stijenske mase nije zamjena za
projektiranje zahvata u stijenskoj masi!!
• Osim poznavanja značajki stijenske mase,
projektiranje zahtijeva detaljno poznavanje in situ
stanja naprezanja, uvjeta podzemne vode te
redoslijed izvedbe planiranih iskopa
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE
• Terzaghijeva klasifikacija (Terzaghi, 1946);
• Laufferova klasifikacija (Lauffer, 1958);
• Rock Quality Designation klasifikacija (RQD) (Deere et al.,
1967);
• Rock Structure Rating klasifikacija (RSR) (Wickham et al.,
1972);

• Geomehanička klasifikacija (RMR)
(Bieniawski, 1973);
• Q klasifikacija (Rock Tunneling Quality Index) (Barton et
al., 1974);
• Rock Mass Index klasifikacija (RMi) (Palmstrom, 1995)
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• Terzaghijeva klasifikacija (Terzaghi,
1946)- previše generalizira objektivno
stanje kvalitete stijenske mase

• Značaj Laufferove klasifikacije
(Lauffer, 1958) (koncepta vremena
nepodgrađenog iskopa) je u zahtjevima na
skraćenje vremena potrebnog za ugradnju
podgrade.
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• Rock Quality Designation (RQD)
Index, (Deere et al., 1967) informacija o kvaliteti stijenske mase
proizlazi jedino iz opisa danog od strane
geologa i postotka dobivene jezgre.

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• RSR sustav (Wickham et al., 1972) usvaja
dvije glavne kategorije faktora koji utječu na
ponašanje stijenske mase u tunelima:
– geološki parametri (tip stijenske mase,
prosječan razmak pukotina, orijentacija pukotina,
tip diskontinuiteta, glavni smjer rasjeda, smicanja i
preklapanja, značajke stijenske mase, trošenje ili
alteracija ) i

– parametri podgradne konstrukcije (raspon
tunela, smjer napredovanja tunela, metoda iskopa)
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• Geomehanička klasifikacija ili RMR
klasifikacijski sustav (Rock Mass
Rating System), razvio je Bieniawski
tijekom 1972. i 1973 (Bieniawski, 1976,
1989).
• Dvije inačice RMR1976 i RMR1989.

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• Q klasifikacija je zasnovana na
numeričkoj procjeni kvalitete stijenske
mase koja se opisuje sa šest parametara i
to:
• 1. RQD –indeks kvalitete jezgre
• 2. Jn – broj skupova pukotina,
• 3. Jr – indeks hrapavosti pukotina,
• 4. Ja – indeks alteracije pukotina,
• 5. Jw – faktor pukotinske vode i
• 6. SRF – faktor redukcije naprezanja
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• Rock Mass index (RMi)
klasifikacija zasnovana je na selektivnim
dobro utvrđenim geološkim parametrima
stijenske mase dobivenim iz detaljiziranih
terenskih opisa građe stijenske mase

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

GEOMEHANIČKA
ILI RMR
KLASIFIKACIJE
STIJENSKE MASE

RMR KLASIFIKACIJA
Klasifikacijska procedura zasniva se na
određivanju slijedećih šest parametara:
1.Jednoosna čvrstoća stijenskog materijala (ISRM, 1979)
2.RQD indeks (Rock Quality Designation)
3.Razmak pukotina (diskontinuiteta)
4.Stanje pukotina (diskontinuiteta)
5.Uvjeti podzemne vode
6.Orjentacija pukotina (diskontinuiteta).
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
PODJELA STIJENSKE MASE U POJEDINAČNE
STRUKTURNE REGIJE KOJE SE ODVOJENO
KLASIFICIRAJU
GRANICE REGIJA- RASJEDI/ ZDROBLJENE
ZONE/PROMJENA TIPA STIJENSKE MASE

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
-ČVRSTOĆA• Definiranje parametara čvrstoće intaktne
stijene moguće je provesti laboratorijskim
ispitivanjima (PLT) i procjenom.
• Schmidt-ov čekić koristi se za jednostavno i brzo
određivanje približnih vrijednosti jednoosne
tlačne čvrstoće stijene ili određivanje čvrstoće
stijenki diskontinuiteta (korelacijskih odnos visine
odskoka (R) i jednoosne tlačne čvrstoće (sc)

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Terenska procjena
jednoosne
čvrstoće
(Brown,
1981)
DIPLOMSKI
STUDIJ,tlačne
GRAĐEVINSKI
FAKULTET
U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
-RAZMAK DISKONTINUITETA-

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

ZIJEV

RMR KLASIFIKACIJA
-STANJE DISKONTINUITETA -

• Zijev diskontinuiteta se često spominje i
prikuplja kao jedan od parametara
• Diskontinuiteti se s porastom dubine vrlo
brzo potpuno ispunjavaju, uglavnom glinom
ili glinovitim materijalom i kršjem (zijev
nestaje, dok istovremeno širina
diskontinuiteta može ostati vrlo velika)
PRIMJER ŠIROKIH ALI ZATVORENI DISKONTINUITETA
Definicije
zijeva, širine i debljine ispune diskontinuiteta,
Pollak, 2007
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
-STANJE DISKONTINUITETA Shematska
usporedba
prosječne
veličine bloka i
širine
diskontinuiteta

ISPUNA

Pollak, 2007

• Ovisno
o debljini
ispune,dodatni
spriječen
je kontakt
neravnina
Ispunom
se
u inženjerskoj
geologiji
smatra
materijal
koji
Na
svojstva
ispune
utječu
iliobično
opetovani
procesi
trošenja
stijenki diskontinuitet,
diskontinuiteta,
ispunjava
a različit
od osnovne
stijene, bez
ili
dijageneze
koji mogu utjecati
naje
kvalitetu
ispune•obzira
Svojstva
ispune: posmična
čvrstoća,
permeabilnost i
na podrijetlo.
PROCJENJUJEMO
TROŠNOST
ISPUNE
deformabilnost
utječu na
čvrstoću diskontinuiteta
Debljina
ispune utvrđuje
se posmičnu
izravnim mjerenjima
ili procjenama
za(Bieniawski,
svaki sustav 1989).
diskontinuiteta posebno, a bitno je ustanoviti
STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI
njenu min., maks.DIPLOMSKI
i najučestaliju
vrijednost

ISPUNA

RMR KLASIFIKACIJA
-STANJE DISKONTINUITETA -

PRIMJER DISKONTINUITETA BEZ ISPUNE
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Indeks
KLASIFIKACIJA
hrapavosti

RMR
-STANJE DISKONTINUITETA -

HRAPAVOST
• Glatki diskontinuiteti su, uglavnom, vezani za posebne uvjete
sedimentacije ili jače tektonizirane zone u kojima je kretanje
duž diskontinuiteta zagladilo plohe čitavog sustava. Vrlo
hrapavi diskontinuiteti uglavnom su vezani na zone otvorenih
i jako okršenih diskontinuiteta.
• Prema podjeli koju preporučuje ISRM (1978a), hrapavost se
razmatra u metarskom ali i centimetarskom mjerilu
istovremeno.
Karakteristični profili i koeficijenti
hrapavosti (JRC) u 10 cm veličinskom
Tipični profili hrapavosti u metarskom
DIPLOMSKI
FAKULTET
U RIJECI
području
(Barton
& Choubey, 1977)
veličinskom području (ISRM,
1978a)STUDIJ, GRAĐEVINSKI

RMR KLASIFIKACIJA
HRAPAVOST -STANJE DISKONTINUITETA • mjerenjem kutova nagiba na kružnoj ploči različitih
promjera (ISRM, 1978a);
• mjerenjem amplitude hrapavosti na iscrtanom profilu
hrapavosti (Barton & Bandis, 1990);
• mjerenjem amplitude hrapavosti pomoću štapa duljine
90 cm (Piteau, 1970);
• fotogrametrijskim mjerenjima (ISRM, 1978a);
• indirektno, računanjem kutova hrapavosti (i) iz
iscrtanog profila hrapavosti (Turk & Dearman, 1985);
• indirektno, smicanjem duž diskontinuiteta u laboratoriju
ili na terenu i metodom procjene maksimalnog otpora na
smicanje iz profila hrapavosti (ISRM, 1978a).
• Procjenom…
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
- stanje diskontinuiteta-

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA

STANJE PODZEMNE VODE






Suho
Vlažno
Mokro
Kapanje
Tečenje

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Bodovi
ukupno

RMR KLASIFIKACIJA

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

GEOMEHANIČKA ILI RMR
KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

PRIMJER
STADION KANTRIDA

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDALitološki opis: vapnenac, kristalast, -Litološki opis: vapnenac, kristalast,
izražene slojevitosti, sive boje,
izražene slojevitosti, sive boje, raspucan
raspucan i okršen
i okršen
Geološki indeks čvrstoće GSI = 40 - -Geološki indeks čvrstoće GSI = 40 - 50
50 (VB/F)
(VB/F)
Veličina monolita: 0.1 x 0.1 x 0.1 m do-Veličina monolita: 0.1 x 0.1 do 2 x 2 m
2x2x4m
-Pojave nestabilnosti: ispadanje
Pojave nestabilnosti: otvaranje
olabavljenih blokova manjih dimenzija s
subvertikalnih pukotina
vrha kosine
Izmjereni diskontinuiteti: 30/250
-Izmjereni diskontinuiteti: 195/240 (ss);
(ss); 300/760; 5/800;
105/850; 5/680; 215/860

1

2

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDAINŽENJERSKO GEOLOŠKE ZNAČAJKE
• Blok 1
• ulazi podaci za geomehaničku RMR89 klasifikaciju za set
diskontinuiteta 105/850 :
• - jednoosna tlačna čvrstoća: 50 - 100 MPa (procjena)
• - Rock Quality Designation RQD = 50 - 75 %
• - razmak između pukotina: 60 - 200 cm
• - duljina pukotina: 3 - 10 m
• - oblik pukotina: stepeničast (hrapav) I
• - hrapavost stijenki pukotina: JRC= 16 - 18
• - zijev (razmak između stijenki pukotina): 10-100 mm
• - ispuna između stijenki pukotina: djelomična kalcitna prevlaka
• - raspadnutost stijenki pukotina: neznatno raspadnute (WS)

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Blok 1
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stanje diskontinuiteta :
Ulazni podaci

Bodovi

Duljina

3 - 10 m

2

Razmak stijenki

>5 mm

0

Hrapavost JRC

16 - 18

6

tvrda <5 mm ili bez

5

WS

5

Karakteristike
diskontinuiteta

Pukotinska ispuna
Trošnost

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

18 bodova

Blok 1
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stijenu je:
Karakteristike
Ulazni podaci
stijene
Jednoosna čvrstoća 50 - 100 MPa

ISTIRQD
POSTUPAK ZA50
BLOK
- 75 %2

Bodovi
7

Razmak
diskontinuiteta

60 - 200 cm

13
15

Stanje
diskontinuiteta

ukupno

18

Podzemna voda

suho

15

modul deformabilnosti je Em = 13,774 MPa

68 bodova

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDALitološki opis: vapnenac, kristalast,
izražene slojevitosti, u gornjoj zoni Litološki opis: vapnenac, kristalast,
masivan, sive boje, raspucan,
izražene slojevitosti, sive boje, raspucan
mjestimično kavernozan
i okršen
Geološki indeks čvrstoće GSI = 40 - 50Geološki indeks čvrstoće GSI = 40 - 50
(VB/F)
(VB/F)
Veličina monolita: 0.5 x 0.5 x 0.5 m do Veličina
2
monolita: 0.2 x 0.2 x 0.2 m do 2
x2x1m
x2x2m
Pojave nestabilnosti: mogućnost
Pojave nestabilnosti: mogućnost
ispadanja olabavljenih blokova
ispadanja olabavljenih blokova
Izmjereni diskontinuiteti: 190/100 (ss);
Izmjereni diskontinuiteti: 50/720 (ss);
280/820; 345/800;
155/830; 340/670;

3

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

4

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDAINŽENJERSKO GEOLOŠKE ZNAČAJKE
• Blok 3
• ulazi podaci za geomehaničku RMR89 klasifikaciju za set
diskontinuiteta 155/830:
• - jednoosna tlačna čvrstoća: 50-100 MPa (procjena)
• - Rock Quality Designation RQD = 75 - 90 %
• - razmak između pukotina: 60 - 200 cm
• - duljina pukotina: 10 - 20 m
• - oblik pukotina: stepeničast (hrapavo) I
• - hrapavost stijenki pukotina: JRC= 16 - 18
• - zijev (razmak između stijenki pukotina): 10 – 50 mm
• - ispuna između stijenki pukotina: kalcitna prevlaka > 5 mm
• - raspadnutost stijenki pukotina: umjereno raspadnute (WM)

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Blok 3
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stanje diskontinuiteta :
Ulazni podaci

Bodovi

10 - 20 m

1

Razmak stijenki

>5 mm

0

Hrapavost JRC

16 - 18

6

tvrda >5 mm

2

WM

3

Karakteristike
diskontinuiteta
Duljina

Pukotinska ispuna
Trošnost

12 bodova
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Blok 3
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stijenu je:
Karakteristike stijene

Ulazni podaci

Bodovi

Jednoosna čvrstoća

50 - 100 MPa

7

75 - 90 %

17

60 - 200 cm

15

ukupno

12

suho

15

RQD

ISTI POSTUPAK ZA BLOK 4
Razmak
diskontinuiteta

Stanje diskontinuiteta
Podzemna voda

66 bodova
modul deformabilnosti je Em = 14,591 MPa

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDALitološki opis: vapnenac,
kristalast, izražene slojevitosti,
u gornjoj zoni masivan, sive
boje, raspucan, mjestimično
kavernozan
Geološki indeks čvrstoće GSI =
40 - 50 (VB/F)
Veličina monolita: 0.2 x 0.2 x 0.2
m do 2 x 2 x 1 m
Pojave nestabilnosti: mogućnost
ispadanja olabavljenih blokova
Izmjereni diskontinuiteti:
190/110 (ss); 280/800;
345/740;

5

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDAINŽENJERSKO GEOLOŠKE ZNAČAJKE
• Blok 5
• ulazi podaci za geomehaničku RMR89 klasifikaciju (set
190/110):
• - jednoosna tlačna čvrstoća: 50 - 100 MPa (procjena)
• - Rock Quality Designation RQD = 75 - 90 %
• - razmak između pukotina: 20 – 200 cm
• - duljina pukotina: >20 m
• - oblik pukotina: valovit (zaglađen) VI
• - hrapavost stijenki pukotina: JRC= 8-10
• - zijev (razmak između stijenki pukotina): 0.25 – 0.5 mm
• - ispuna između stijenki pukotina: bez ispune
• - raspadnutost stijenki pukotina: neznatno raspadnute (WS)

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Blok 5
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stanje diskontinuiteta :
Ulazni podaci

Bodovi

>20 m

0

0.1 – 1.0 mm

4

8 - 10

3

Pukotinska ispuna

bez

6

Trošnost

WS

5

Karakteristike
diskontinuiteta
Duljina

Razmak stijenki
Hrapavost JRC

18 bodova
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Blok 5
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stijenu je:
Karakteristike stijene

Ulazni podaci

Bodovi

Jednoosna čvrstoća

50 - 100 MPa

7

RQD
Razmak
diskontinuiteta

75 - 90 %
20 - 200 cm

17
13

Stanje
diskontinuiteta

ukupno

18

Podzemna voda

suho

15
70 bodova

modul deformabilnosti je Em = 18,369 MPa

KRITERIJ ČVRSTOĆE

KRITERIJ
ČVRSTOĆE

KRITERIJ ČVRSTOĆE
Stvarni izazov u mehanici stijena predstavlja problem

predviđanja i usvajanja parametara čvrstoće
stijenske mase pri rješavanju inženjerskih problema.

• Ponašanje stijenske mase opisano je
kriterijima čvrstoće i deformabilnosti koji se
zasnivaju na empirijskim saznanjima o
ponašanju stijenske mase.
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KRITERIJI ČVRSTOĆE STIJENSKE MASE
• Hoek–Brownov kriterij čvrstoće stijenske mase je
empirijski kriterij zasnovan na podacima triaksijalnog
ispitivanja stijenske mase.
• Izvorni Hoek–Brownov kriterij čvrstoće stijenske mase
predložen je 1980. godine (Hoek and Brown, 1980a, 1980b) kao

1  3 

m  3 c  s  c

2

m, s -konstante ovisne o karakteristikama stijenske mase,
σc -jednoosna tlačna čvrstoća intaktne stijene.
σ1 -veće glavno naprezanje pri slomu i
σ3 -manje glavno naprezanje pri slomu.
Vrijednost mi može se izračunati iz triaksijalnog pokusa na
uzorcima stijene pri različitim naprezanjima
Za intaktnu stijenu vrijedi da je
Za raspucalu stijensku masu vrijedi da je
s = 1, m = mi
0 ≤ s < 1, m < mi

KRITERIJI ČVRSTOĆE STIJENSKE MASE
• Hoek i Brown stoga su predložili korištenje klasifikacija stijenske mase
za određivanje vrijednosti parametara m i s
Unaprijeđeni Hoek–Brownov kriterij čvrstoće
NEPOREMEĆENA STIJENSKA
MASA

POREMEĆENA STIJENSKA
MASA

RMR 100

m  mi  e

28

RMR 100

m  mi  e

RMR 100

RMR 100

se

9

14

se

6

Aproksimativne vrijednosti kvalitete stijenske mase i parametara stijenske mase za
unaprijeđeni Hoek – Brownov kriterij čvrstoće (Hoek and Brown, 1988)

KRITERIJI ČVRSTOĆE STIJENSKE MASE
• Modificirani Hoek-Brownov kriterij čvrstoće


σ' 3
σ' 1  σ' 3  σ c  m b 
σc







a

mb-vrijednost konstante m za raspucalu stijensku
masu,
a -konstanta ovisna o karakteristikama raspucale
stijenske mase,
σc-jednoosna tlačna čvrstoća intaktne stijenske mase,
σ’1-veće glavno naprezanje pri slomu i
σ’3-manje glavno naprezanje pri slomu
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Procjena vrijednosti mb/mi na osnovi strukture stijenske mase i uvjeta površine
stijenki diskontinuiteta (Hoek et al., 1992)

KRITERIJI ČVRSTOĆE STIJENSKE MASE
• Opći oblik Hoek-Brownovog kriterija čvrstoće (Hoek,
1994; Hoek et al., 1995; Hoek et al., 2002):



σ' 3
σ' 1  σ' 3  σ c  m b 
 s 
σc



a

s- konstanta ovisna o karakteristikama stijenske mase
Za intaktnu stijensku masu, vrijedi da je s = 1 i a = 0.5
Za vrlo slabu kvalitetu stijenske mase, prihvatljiviji je modificirani Hoek–Brownov kriterij
s=0

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Geološki indeks čvrstoće (Geological
Strength Index–GSI

• Procijenjena vrijednosti na osnovi strukture
stijenske mase, značajki intaktne stijene,
uvjeta površine stijenki diskontinuiteta, kao
i uvjeta koji proizlaze iz geometrije
intaktnih dijelova stijene i njihovog
ponašanja pod djelovanjem promjene uvjeta
stanja naprezanja u stijenskoj masi

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Hoek et al., 1998

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Geološki indeks čvrstoće (Geological
Strength Index–GSI
Neporemećena stijenska masa,
GSI > 25
Poremećena stijenska masa,
GSI  100
GSI < 25

mb  mi  e

28

GSI 100

se
a  0 .5

s0

9

a  0 . 65 

GSI
200

Za vrijednost parametara mb, s i a Hoek, Kaiser i Bawden (Hoek et al., 1995) predlažu
izraze u zavisnosti od vrijednosti geološkog indeksa čvrstoće (Geological Strength Index–
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI
GSI).

KRITERIJI ČVRSTOĆE STIJENSKE MASE
• U većini sada dostupnih metoda proračuna za analize
stabilnosti stijenske mase, kao što su metode analize
granične ravnoteže i numeričke metode modeliranja,
čvrstoća stijenske mase izražava se parametrima
Mohr-Coulombovog linearnog kriterija čvrstoće:

τf = c + σ tg
Postoji mogućnost uspostave matematičke veze između
Hoek–Brownovog i Mohr-Coulombovog kriterija čvrstoće
stijenske mase
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Rocscience- RocLab

Ulazni parametri
za proračun

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI


Slide 31

OJAČANJE TLA I STIJENA, DIPLOMSKI STUDIJ,
GRAĐEVINSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U RIJECI

OJAČANJE STIJENSKE MASE (1)

KOLEGIJ: Ojačanje tla i stijena
DIPLOMSKI STUDIJ

SEMINARKSI RADOVI
1.Čavlano tlo
2.Zidovi od mehanički stabiliziranog tla
(MSE zidovi)
3.Primjena vegetacije u sanaciji klizišta

OJAČANJE STIJENSKE MASE

OPĆENITO

POBOLJŠANJE SVOJSTAVA
STIJENSKE MASE
„Povoljne
lokacije” za
izgradnju
iskorištene

Potreba za
korištenjem
„nepovoljnih
lokacija „

RAZVOJ METODA POBOLJŠANJA
(OJAČANJA) SVOJSTAVA TLA I STIJENA

Ojačanjem tla i stijena nastoji se povećati
njihovu čvrstoću, tj. smanjiti deformabilnost.
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

POBOLJŠANJE SVOJSTAVA
STIJENSKE MASE
• Projektiranje zasjeka u stijenskoj masi svodi se na

odabir stabilne geometrije i/ili potrebnih
odgovarajućih mjera podgrađivanja.

• Kriteriji deformabilnosti stijenske mase zasniva se na

geomehaničkoj (RMR) klasifikaciji stijenske
mase, jednoosnoj tlačnoj čvrstoći stijene i
geološkom indeksu čvrstoće (GSI) stijenske
mase.

• Na osnovi usvojenih kriterija čvrstoće i deformabilnosti
stijenske mase provode se analize stanja naprezanja i
deformacija i analize stabilnosti za potrebe projektiranja
osiguranja podzemnih otvora i zasjeka u stijenskoj masi.
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

DEFINIRANJE KARAKTERISTIKA
STIJENSKE MASE
Stijenska masa - diskontinuirana,

heterogena,
anizotropna i nalaze se u nekom naponskom stanju

Utvrđivanje vrsta i položaja različitih
materijala, kao i njihovih svojstava - geološki
profil i geotehnički model.

• Poboljšanje stijenske mase (Rock Improvement)
podrazumijeva termin koji obuhvaća sve postupke u

cilju poboljšanja mehaničkih značajki i drugih
karakteristika stijenske mase.
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

KLASIFIKACIJE
STIJENSKE
MASE

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE
pregled klasifikacija stijenske mase, kao postupaka za
opisivanje stijenske mase, koje služe kao podloge za
utvrđivanje značajki stijenske mase te projektiranje zahvata
u stijenskoj masi

• Klasifikacija stijenske mase nije zamjena za
projektiranje zahvata u stijenskoj masi!!
• Osim poznavanja značajki stijenske mase,
projektiranje zahtijeva detaljno poznavanje in situ
stanja naprezanja, uvjeta podzemne vode te
redoslijed izvedbe planiranih iskopa
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE
• Terzaghijeva klasifikacija (Terzaghi, 1946);
• Laufferova klasifikacija (Lauffer, 1958);
• Rock Quality Designation klasifikacija (RQD) (Deere et al.,
1967);
• Rock Structure Rating klasifikacija (RSR) (Wickham et al.,
1972);

• Geomehanička klasifikacija (RMR)
(Bieniawski, 1973);
• Q klasifikacija (Rock Tunneling Quality Index) (Barton et
al., 1974);
• Rock Mass Index klasifikacija (RMi) (Palmstrom, 1995)
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• Terzaghijeva klasifikacija (Terzaghi,
1946)- previše generalizira objektivno
stanje kvalitete stijenske mase

• Značaj Laufferove klasifikacije
(Lauffer, 1958) (koncepta vremena
nepodgrađenog iskopa) je u zahtjevima na
skraćenje vremena potrebnog za ugradnju
podgrade.
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• Rock Quality Designation (RQD)
Index, (Deere et al., 1967) informacija o kvaliteti stijenske mase
proizlazi jedino iz opisa danog od strane
geologa i postotka dobivene jezgre.

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• RSR sustav (Wickham et al., 1972) usvaja
dvije glavne kategorije faktora koji utječu na
ponašanje stijenske mase u tunelima:
– geološki parametri (tip stijenske mase,
prosječan razmak pukotina, orijentacija pukotina,
tip diskontinuiteta, glavni smjer rasjeda, smicanja i
preklapanja, značajke stijenske mase, trošenje ili
alteracija ) i

– parametri podgradne konstrukcije (raspon
tunela, smjer napredovanja tunela, metoda iskopa)
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• Geomehanička klasifikacija ili RMR
klasifikacijski sustav (Rock Mass
Rating System), razvio je Bieniawski
tijekom 1972. i 1973 (Bieniawski, 1976,
1989).
• Dvije inačice RMR1976 i RMR1989.

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• Q klasifikacija je zasnovana na
numeričkoj procjeni kvalitete stijenske
mase koja se opisuje sa šest parametara i
to:
• 1. RQD –indeks kvalitete jezgre
• 2. Jn – broj skupova pukotina,
• 3. Jr – indeks hrapavosti pukotina,
• 4. Ja – indeks alteracije pukotina,
• 5. Jw – faktor pukotinske vode i
• 6. SRF – faktor redukcije naprezanja
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• Rock Mass index (RMi)
klasifikacija zasnovana je na selektivnim
dobro utvrđenim geološkim parametrima
stijenske mase dobivenim iz detaljiziranih
terenskih opisa građe stijenske mase

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

GEOMEHANIČKA
ILI RMR
KLASIFIKACIJE
STIJENSKE MASE

RMR KLASIFIKACIJA
Klasifikacijska procedura zasniva se na
određivanju slijedećih šest parametara:
1.Jednoosna čvrstoća stijenskog materijala (ISRM, 1979)
2.RQD indeks (Rock Quality Designation)
3.Razmak pukotina (diskontinuiteta)
4.Stanje pukotina (diskontinuiteta)
5.Uvjeti podzemne vode
6.Orjentacija pukotina (diskontinuiteta).
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
PODJELA STIJENSKE MASE U POJEDINAČNE
STRUKTURNE REGIJE KOJE SE ODVOJENO
KLASIFICIRAJU
GRANICE REGIJA- RASJEDI/ ZDROBLJENE
ZONE/PROMJENA TIPA STIJENSKE MASE

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
-ČVRSTOĆA• Definiranje parametara čvrstoće intaktne
stijene moguće je provesti laboratorijskim
ispitivanjima (PLT) i procjenom.
• Schmidt-ov čekić koristi se za jednostavno i brzo
određivanje približnih vrijednosti jednoosne
tlačne čvrstoće stijene ili određivanje čvrstoće
stijenki diskontinuiteta (korelacijskih odnos visine
odskoka (R) i jednoosne tlačne čvrstoće (sc)

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Terenska procjena
jednoosne
čvrstoće
(Brown,
1981)
DIPLOMSKI
STUDIJ,tlačne
GRAĐEVINSKI
FAKULTET
U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
-RAZMAK DISKONTINUITETA-

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

ZIJEV

RMR KLASIFIKACIJA
-STANJE DISKONTINUITETA -

• Zijev diskontinuiteta se često spominje i
prikuplja kao jedan od parametara
• Diskontinuiteti se s porastom dubine vrlo
brzo potpuno ispunjavaju, uglavnom glinom
ili glinovitim materijalom i kršjem (zijev
nestaje, dok istovremeno širina
diskontinuiteta može ostati vrlo velika)
PRIMJER ŠIROKIH ALI ZATVORENI DISKONTINUITETA
Definicije
zijeva, širine i debljine ispune diskontinuiteta,
Pollak, 2007
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
-STANJE DISKONTINUITETA Shematska
usporedba
prosječne
veličine bloka i
širine
diskontinuiteta

ISPUNA

Pollak, 2007

• Ovisno
o debljini
ispune,dodatni
spriječen
je kontakt
neravnina
Ispunom
se
u inženjerskoj
geologiji
smatra
materijal
koji
Na
svojstva
ispune
utječu
iliobično
opetovani
procesi
trošenja
stijenki diskontinuitet,
diskontinuiteta,
ispunjava
a različit
od osnovne
stijene, bez
ili
dijageneze
koji mogu utjecati
naje
kvalitetu
ispune•obzira
Svojstva
ispune: posmična
čvrstoća,
permeabilnost i
na podrijetlo.
PROCJENJUJEMO
TROŠNOST
ISPUNE
deformabilnost
utječu na
čvrstoću diskontinuiteta
Debljina
ispune utvrđuje
se posmičnu
izravnim mjerenjima
ili procjenama
za(Bieniawski,
svaki sustav 1989).
diskontinuiteta posebno, a bitno je ustanoviti
STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI
njenu min., maks.DIPLOMSKI
i najučestaliju
vrijednost

ISPUNA

RMR KLASIFIKACIJA
-STANJE DISKONTINUITETA -

PRIMJER DISKONTINUITETA BEZ ISPUNE
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Indeks
KLASIFIKACIJA
hrapavosti

RMR
-STANJE DISKONTINUITETA -

HRAPAVOST
• Glatki diskontinuiteti su, uglavnom, vezani za posebne uvjete
sedimentacije ili jače tektonizirane zone u kojima je kretanje
duž diskontinuiteta zagladilo plohe čitavog sustava. Vrlo
hrapavi diskontinuiteti uglavnom su vezani na zone otvorenih
i jako okršenih diskontinuiteta.
• Prema podjeli koju preporučuje ISRM (1978a), hrapavost se
razmatra u metarskom ali i centimetarskom mjerilu
istovremeno.
Karakteristični profili i koeficijenti
hrapavosti (JRC) u 10 cm veličinskom
Tipični profili hrapavosti u metarskom
DIPLOMSKI
FAKULTET
U RIJECI
području
(Barton
& Choubey, 1977)
veličinskom području (ISRM,
1978a)STUDIJ, GRAĐEVINSKI

RMR KLASIFIKACIJA
HRAPAVOST -STANJE DISKONTINUITETA • mjerenjem kutova nagiba na kružnoj ploči različitih
promjera (ISRM, 1978a);
• mjerenjem amplitude hrapavosti na iscrtanom profilu
hrapavosti (Barton & Bandis, 1990);
• mjerenjem amplitude hrapavosti pomoću štapa duljine
90 cm (Piteau, 1970);
• fotogrametrijskim mjerenjima (ISRM, 1978a);
• indirektno, računanjem kutova hrapavosti (i) iz
iscrtanog profila hrapavosti (Turk & Dearman, 1985);
• indirektno, smicanjem duž diskontinuiteta u laboratoriju
ili na terenu i metodom procjene maksimalnog otpora na
smicanje iz profila hrapavosti (ISRM, 1978a).
• Procjenom…
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
- stanje diskontinuiteta-

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA

STANJE PODZEMNE VODE






Suho
Vlažno
Mokro
Kapanje
Tečenje

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Bodovi
ukupno

RMR KLASIFIKACIJA

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

GEOMEHANIČKA ILI RMR
KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

PRIMJER
STADION KANTRIDA

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDALitološki opis: vapnenac, kristalast, -Litološki opis: vapnenac, kristalast,
izražene slojevitosti, sive boje,
izražene slojevitosti, sive boje, raspucan
raspucan i okršen
i okršen
Geološki indeks čvrstoće GSI = 40 - -Geološki indeks čvrstoće GSI = 40 - 50
50 (VB/F)
(VB/F)
Veličina monolita: 0.1 x 0.1 x 0.1 m do-Veličina monolita: 0.1 x 0.1 do 2 x 2 m
2x2x4m
-Pojave nestabilnosti: ispadanje
Pojave nestabilnosti: otvaranje
olabavljenih blokova manjih dimenzija s
subvertikalnih pukotina
vrha kosine
Izmjereni diskontinuiteti: 30/250
-Izmjereni diskontinuiteti: 195/240 (ss);
(ss); 300/760; 5/800;
105/850; 5/680; 215/860

1

2

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDAINŽENJERSKO GEOLOŠKE ZNAČAJKE
• Blok 1
• ulazi podaci za geomehaničku RMR89 klasifikaciju za set
diskontinuiteta 105/850 :
• - jednoosna tlačna čvrstoća: 50 - 100 MPa (procjena)
• - Rock Quality Designation RQD = 50 - 75 %
• - razmak između pukotina: 60 - 200 cm
• - duljina pukotina: 3 - 10 m
• - oblik pukotina: stepeničast (hrapav) I
• - hrapavost stijenki pukotina: JRC= 16 - 18
• - zijev (razmak između stijenki pukotina): 10-100 mm
• - ispuna između stijenki pukotina: djelomična kalcitna prevlaka
• - raspadnutost stijenki pukotina: neznatno raspadnute (WS)

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Blok 1
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stanje diskontinuiteta :
Ulazni podaci

Bodovi

Duljina

3 - 10 m

2

Razmak stijenki

>5 mm

0

Hrapavost JRC

16 - 18

6

tvrda <5 mm ili bez

5

WS

5

Karakteristike
diskontinuiteta

Pukotinska ispuna
Trošnost

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

18 bodova

Blok 1
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stijenu je:
Karakteristike
Ulazni podaci
stijene
Jednoosna čvrstoća 50 - 100 MPa

ISTIRQD
POSTUPAK ZA50
BLOK
- 75 %2

Bodovi
7

Razmak
diskontinuiteta

60 - 200 cm

13
15

Stanje
diskontinuiteta

ukupno

18

Podzemna voda

suho

15

modul deformabilnosti je Em = 13,774 MPa

68 bodova

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDALitološki opis: vapnenac, kristalast,
izražene slojevitosti, u gornjoj zoni Litološki opis: vapnenac, kristalast,
masivan, sive boje, raspucan,
izražene slojevitosti, sive boje, raspucan
mjestimično kavernozan
i okršen
Geološki indeks čvrstoće GSI = 40 - 50Geološki indeks čvrstoće GSI = 40 - 50
(VB/F)
(VB/F)
Veličina monolita: 0.5 x 0.5 x 0.5 m do Veličina
2
monolita: 0.2 x 0.2 x 0.2 m do 2
x2x1m
x2x2m
Pojave nestabilnosti: mogućnost
Pojave nestabilnosti: mogućnost
ispadanja olabavljenih blokova
ispadanja olabavljenih blokova
Izmjereni diskontinuiteti: 190/100 (ss);
Izmjereni diskontinuiteti: 50/720 (ss);
280/820; 345/800;
155/830; 340/670;

3

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

4

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDAINŽENJERSKO GEOLOŠKE ZNAČAJKE
• Blok 3
• ulazi podaci za geomehaničku RMR89 klasifikaciju za set
diskontinuiteta 155/830:
• - jednoosna tlačna čvrstoća: 50-100 MPa (procjena)
• - Rock Quality Designation RQD = 75 - 90 %
• - razmak između pukotina: 60 - 200 cm
• - duljina pukotina: 10 - 20 m
• - oblik pukotina: stepeničast (hrapavo) I
• - hrapavost stijenki pukotina: JRC= 16 - 18
• - zijev (razmak između stijenki pukotina): 10 – 50 mm
• - ispuna između stijenki pukotina: kalcitna prevlaka > 5 mm
• - raspadnutost stijenki pukotina: umjereno raspadnute (WM)

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Blok 3
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stanje diskontinuiteta :
Ulazni podaci

Bodovi

10 - 20 m

1

Razmak stijenki

>5 mm

0

Hrapavost JRC

16 - 18

6

tvrda >5 mm

2

WM

3

Karakteristike
diskontinuiteta
Duljina

Pukotinska ispuna
Trošnost

12 bodova
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Blok 3
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stijenu je:
Karakteristike stijene

Ulazni podaci

Bodovi

Jednoosna čvrstoća

50 - 100 MPa

7

75 - 90 %

17

60 - 200 cm

15

ukupno

12

suho

15

RQD

ISTI POSTUPAK ZA BLOK 4
Razmak
diskontinuiteta

Stanje diskontinuiteta
Podzemna voda

66 bodova
modul deformabilnosti je Em = 14,591 MPa

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDALitološki opis: vapnenac,
kristalast, izražene slojevitosti,
u gornjoj zoni masivan, sive
boje, raspucan, mjestimično
kavernozan
Geološki indeks čvrstoće GSI =
40 - 50 (VB/F)
Veličina monolita: 0.2 x 0.2 x 0.2
m do 2 x 2 x 1 m
Pojave nestabilnosti: mogućnost
ispadanja olabavljenih blokova
Izmjereni diskontinuiteti:
190/110 (ss); 280/800;
345/740;

5

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDAINŽENJERSKO GEOLOŠKE ZNAČAJKE
• Blok 5
• ulazi podaci za geomehaničku RMR89 klasifikaciju (set
190/110):
• - jednoosna tlačna čvrstoća: 50 - 100 MPa (procjena)
• - Rock Quality Designation RQD = 75 - 90 %
• - razmak između pukotina: 20 – 200 cm
• - duljina pukotina: >20 m
• - oblik pukotina: valovit (zaglađen) VI
• - hrapavost stijenki pukotina: JRC= 8-10
• - zijev (razmak između stijenki pukotina): 0.25 – 0.5 mm
• - ispuna između stijenki pukotina: bez ispune
• - raspadnutost stijenki pukotina: neznatno raspadnute (WS)

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Blok 5
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stanje diskontinuiteta :
Ulazni podaci

Bodovi

>20 m

0

0.1 – 1.0 mm

4

8 - 10

3

Pukotinska ispuna

bez

6

Trošnost

WS

5

Karakteristike
diskontinuiteta
Duljina

Razmak stijenki
Hrapavost JRC

18 bodova
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Blok 5
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stijenu je:
Karakteristike stijene

Ulazni podaci

Bodovi

Jednoosna čvrstoća

50 - 100 MPa

7

RQD
Razmak
diskontinuiteta

75 - 90 %
20 - 200 cm

17
13

Stanje
diskontinuiteta

ukupno

18

Podzemna voda

suho

15
70 bodova

modul deformabilnosti je Em = 18,369 MPa

KRITERIJ ČVRSTOĆE

KRITERIJ
ČVRSTOĆE

KRITERIJ ČVRSTOĆE
Stvarni izazov u mehanici stijena predstavlja problem

predviđanja i usvajanja parametara čvrstoće
stijenske mase pri rješavanju inženjerskih problema.

• Ponašanje stijenske mase opisano je
kriterijima čvrstoće i deformabilnosti koji se
zasnivaju na empirijskim saznanjima o
ponašanju stijenske mase.
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KRITERIJI ČVRSTOĆE STIJENSKE MASE
• Hoek–Brownov kriterij čvrstoće stijenske mase je
empirijski kriterij zasnovan na podacima triaksijalnog
ispitivanja stijenske mase.
• Izvorni Hoek–Brownov kriterij čvrstoće stijenske mase
predložen je 1980. godine (Hoek and Brown, 1980a, 1980b) kao

1  3 

m  3 c  s  c

2

m, s -konstante ovisne o karakteristikama stijenske mase,
σc -jednoosna tlačna čvrstoća intaktne stijene.
σ1 -veće glavno naprezanje pri slomu i
σ3 -manje glavno naprezanje pri slomu.
Vrijednost mi može se izračunati iz triaksijalnog pokusa na
uzorcima stijene pri različitim naprezanjima
Za intaktnu stijenu vrijedi da je
Za raspucalu stijensku masu vrijedi da je
s = 1, m = mi
0 ≤ s < 1, m < mi

KRITERIJI ČVRSTOĆE STIJENSKE MASE
• Hoek i Brown stoga su predložili korištenje klasifikacija stijenske mase
za određivanje vrijednosti parametara m i s
Unaprijeđeni Hoek–Brownov kriterij čvrstoće
NEPOREMEĆENA STIJENSKA
MASA

POREMEĆENA STIJENSKA
MASA

RMR 100

m  mi  e

28

RMR 100

m  mi  e

RMR 100

RMR 100

se

9

14

se

6

Aproksimativne vrijednosti kvalitete stijenske mase i parametara stijenske mase za
unaprijeđeni Hoek – Brownov kriterij čvrstoće (Hoek and Brown, 1988)

KRITERIJI ČVRSTOĆE STIJENSKE MASE
• Modificirani Hoek-Brownov kriterij čvrstoće


σ' 3
σ' 1  σ' 3  σ c  m b 
σc







a

mb-vrijednost konstante m za raspucalu stijensku
masu,
a -konstanta ovisna o karakteristikama raspucale
stijenske mase,
σc-jednoosna tlačna čvrstoća intaktne stijenske mase,
σ’1-veće glavno naprezanje pri slomu i
σ’3-manje glavno naprezanje pri slomu
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Procjena vrijednosti mb/mi na osnovi strukture stijenske mase i uvjeta površine
stijenki diskontinuiteta (Hoek et al., 1992)

KRITERIJI ČVRSTOĆE STIJENSKE MASE
• Opći oblik Hoek-Brownovog kriterija čvrstoće (Hoek,
1994; Hoek et al., 1995; Hoek et al., 2002):



σ' 3
σ' 1  σ' 3  σ c  m b 
 s 
σc



a

s- konstanta ovisna o karakteristikama stijenske mase
Za intaktnu stijensku masu, vrijedi da je s = 1 i a = 0.5
Za vrlo slabu kvalitetu stijenske mase, prihvatljiviji je modificirani Hoek–Brownov kriterij
s=0

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Geološki indeks čvrstoće (Geological
Strength Index–GSI

• Procijenjena vrijednosti na osnovi strukture
stijenske mase, značajki intaktne stijene,
uvjeta površine stijenki diskontinuiteta, kao
i uvjeta koji proizlaze iz geometrije
intaktnih dijelova stijene i njihovog
ponašanja pod djelovanjem promjene uvjeta
stanja naprezanja u stijenskoj masi

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Hoek et al., 1998

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Geološki indeks čvrstoće (Geological
Strength Index–GSI
Neporemećena stijenska masa,
GSI > 25
Poremećena stijenska masa,
GSI  100
GSI < 25

mb  mi  e

28

GSI 100

se
a  0 .5

s0

9

a  0 . 65 

GSI
200

Za vrijednost parametara mb, s i a Hoek, Kaiser i Bawden (Hoek et al., 1995) predlažu
izraze u zavisnosti od vrijednosti geološkog indeksa čvrstoće (Geological Strength Index–
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI
GSI).

KRITERIJI ČVRSTOĆE STIJENSKE MASE
• U većini sada dostupnih metoda proračuna za analize
stabilnosti stijenske mase, kao što su metode analize
granične ravnoteže i numeričke metode modeliranja,
čvrstoća stijenske mase izražava se parametrima
Mohr-Coulombovog linearnog kriterija čvrstoće:

τf = c + σ tg
Postoji mogućnost uspostave matematičke veze između
Hoek–Brownovog i Mohr-Coulombovog kriterija čvrstoće
stijenske mase
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Rocscience- RocLab

Ulazni parametri
za proračun

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI


Slide 32

OJAČANJE TLA I STIJENA, DIPLOMSKI STUDIJ,
GRAĐEVINSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U RIJECI

OJAČANJE STIJENSKE MASE (1)

KOLEGIJ: Ojačanje tla i stijena
DIPLOMSKI STUDIJ

SEMINARKSI RADOVI
1.Čavlano tlo
2.Zidovi od mehanički stabiliziranog tla
(MSE zidovi)
3.Primjena vegetacije u sanaciji klizišta

OJAČANJE STIJENSKE MASE

OPĆENITO

POBOLJŠANJE SVOJSTAVA
STIJENSKE MASE
„Povoljne
lokacije” za
izgradnju
iskorištene

Potreba za
korištenjem
„nepovoljnih
lokacija „

RAZVOJ METODA POBOLJŠANJA
(OJAČANJA) SVOJSTAVA TLA I STIJENA

Ojačanjem tla i stijena nastoji se povećati
njihovu čvrstoću, tj. smanjiti deformabilnost.
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

POBOLJŠANJE SVOJSTAVA
STIJENSKE MASE
• Projektiranje zasjeka u stijenskoj masi svodi se na

odabir stabilne geometrije i/ili potrebnih
odgovarajućih mjera podgrađivanja.

• Kriteriji deformabilnosti stijenske mase zasniva se na

geomehaničkoj (RMR) klasifikaciji stijenske
mase, jednoosnoj tlačnoj čvrstoći stijene i
geološkom indeksu čvrstoće (GSI) stijenske
mase.

• Na osnovi usvojenih kriterija čvrstoće i deformabilnosti
stijenske mase provode se analize stanja naprezanja i
deformacija i analize stabilnosti za potrebe projektiranja
osiguranja podzemnih otvora i zasjeka u stijenskoj masi.
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

DEFINIRANJE KARAKTERISTIKA
STIJENSKE MASE
Stijenska masa - diskontinuirana,

heterogena,
anizotropna i nalaze se u nekom naponskom stanju

Utvrđivanje vrsta i položaja različitih
materijala, kao i njihovih svojstava - geološki
profil i geotehnički model.

• Poboljšanje stijenske mase (Rock Improvement)
podrazumijeva termin koji obuhvaća sve postupke u

cilju poboljšanja mehaničkih značajki i drugih
karakteristika stijenske mase.
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

KLASIFIKACIJE
STIJENSKE
MASE

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE
pregled klasifikacija stijenske mase, kao postupaka za
opisivanje stijenske mase, koje služe kao podloge za
utvrđivanje značajki stijenske mase te projektiranje zahvata
u stijenskoj masi

• Klasifikacija stijenske mase nije zamjena za
projektiranje zahvata u stijenskoj masi!!
• Osim poznavanja značajki stijenske mase,
projektiranje zahtijeva detaljno poznavanje in situ
stanja naprezanja, uvjeta podzemne vode te
redoslijed izvedbe planiranih iskopa
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE
• Terzaghijeva klasifikacija (Terzaghi, 1946);
• Laufferova klasifikacija (Lauffer, 1958);
• Rock Quality Designation klasifikacija (RQD) (Deere et al.,
1967);
• Rock Structure Rating klasifikacija (RSR) (Wickham et al.,
1972);

• Geomehanička klasifikacija (RMR)
(Bieniawski, 1973);
• Q klasifikacija (Rock Tunneling Quality Index) (Barton et
al., 1974);
• Rock Mass Index klasifikacija (RMi) (Palmstrom, 1995)
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• Terzaghijeva klasifikacija (Terzaghi,
1946)- previše generalizira objektivno
stanje kvalitete stijenske mase

• Značaj Laufferove klasifikacije
(Lauffer, 1958) (koncepta vremena
nepodgrađenog iskopa) je u zahtjevima na
skraćenje vremena potrebnog za ugradnju
podgrade.
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• Rock Quality Designation (RQD)
Index, (Deere et al., 1967) informacija o kvaliteti stijenske mase
proizlazi jedino iz opisa danog od strane
geologa i postotka dobivene jezgre.

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• RSR sustav (Wickham et al., 1972) usvaja
dvije glavne kategorije faktora koji utječu na
ponašanje stijenske mase u tunelima:
– geološki parametri (tip stijenske mase,
prosječan razmak pukotina, orijentacija pukotina,
tip diskontinuiteta, glavni smjer rasjeda, smicanja i
preklapanja, značajke stijenske mase, trošenje ili
alteracija ) i

– parametri podgradne konstrukcije (raspon
tunela, smjer napredovanja tunela, metoda iskopa)
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• Geomehanička klasifikacija ili RMR
klasifikacijski sustav (Rock Mass
Rating System), razvio je Bieniawski
tijekom 1972. i 1973 (Bieniawski, 1976,
1989).
• Dvije inačice RMR1976 i RMR1989.

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• Q klasifikacija je zasnovana na
numeričkoj procjeni kvalitete stijenske
mase koja se opisuje sa šest parametara i
to:
• 1. RQD –indeks kvalitete jezgre
• 2. Jn – broj skupova pukotina,
• 3. Jr – indeks hrapavosti pukotina,
• 4. Ja – indeks alteracije pukotina,
• 5. Jw – faktor pukotinske vode i
• 6. SRF – faktor redukcije naprezanja
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• Rock Mass index (RMi)
klasifikacija zasnovana je na selektivnim
dobro utvrđenim geološkim parametrima
stijenske mase dobivenim iz detaljiziranih
terenskih opisa građe stijenske mase

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

GEOMEHANIČKA
ILI RMR
KLASIFIKACIJE
STIJENSKE MASE

RMR KLASIFIKACIJA
Klasifikacijska procedura zasniva se na
određivanju slijedećih šest parametara:
1.Jednoosna čvrstoća stijenskog materijala (ISRM, 1979)
2.RQD indeks (Rock Quality Designation)
3.Razmak pukotina (diskontinuiteta)
4.Stanje pukotina (diskontinuiteta)
5.Uvjeti podzemne vode
6.Orjentacija pukotina (diskontinuiteta).
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
PODJELA STIJENSKE MASE U POJEDINAČNE
STRUKTURNE REGIJE KOJE SE ODVOJENO
KLASIFICIRAJU
GRANICE REGIJA- RASJEDI/ ZDROBLJENE
ZONE/PROMJENA TIPA STIJENSKE MASE

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
-ČVRSTOĆA• Definiranje parametara čvrstoće intaktne
stijene moguće je provesti laboratorijskim
ispitivanjima (PLT) i procjenom.
• Schmidt-ov čekić koristi se za jednostavno i brzo
određivanje približnih vrijednosti jednoosne
tlačne čvrstoće stijene ili određivanje čvrstoće
stijenki diskontinuiteta (korelacijskih odnos visine
odskoka (R) i jednoosne tlačne čvrstoće (sc)

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Terenska procjena
jednoosne
čvrstoće
(Brown,
1981)
DIPLOMSKI
STUDIJ,tlačne
GRAĐEVINSKI
FAKULTET
U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
-RAZMAK DISKONTINUITETA-

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

ZIJEV

RMR KLASIFIKACIJA
-STANJE DISKONTINUITETA -

• Zijev diskontinuiteta se često spominje i
prikuplja kao jedan od parametara
• Diskontinuiteti se s porastom dubine vrlo
brzo potpuno ispunjavaju, uglavnom glinom
ili glinovitim materijalom i kršjem (zijev
nestaje, dok istovremeno širina
diskontinuiteta može ostati vrlo velika)
PRIMJER ŠIROKIH ALI ZATVORENI DISKONTINUITETA
Definicije
zijeva, širine i debljine ispune diskontinuiteta,
Pollak, 2007
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
-STANJE DISKONTINUITETA Shematska
usporedba
prosječne
veličine bloka i
širine
diskontinuiteta

ISPUNA

Pollak, 2007

• Ovisno
o debljini
ispune,dodatni
spriječen
je kontakt
neravnina
Ispunom
se
u inženjerskoj
geologiji
smatra
materijal
koji
Na
svojstva
ispune
utječu
iliobično
opetovani
procesi
trošenja
stijenki diskontinuitet,
diskontinuiteta,
ispunjava
a različit
od osnovne
stijene, bez
ili
dijageneze
koji mogu utjecati
naje
kvalitetu
ispune•obzira
Svojstva
ispune: posmična
čvrstoća,
permeabilnost i
na podrijetlo.
PROCJENJUJEMO
TROŠNOST
ISPUNE
deformabilnost
utječu na
čvrstoću diskontinuiteta
Debljina
ispune utvrđuje
se posmičnu
izravnim mjerenjima
ili procjenama
za(Bieniawski,
svaki sustav 1989).
diskontinuiteta posebno, a bitno je ustanoviti
STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI
njenu min., maks.DIPLOMSKI
i najučestaliju
vrijednost

ISPUNA

RMR KLASIFIKACIJA
-STANJE DISKONTINUITETA -

PRIMJER DISKONTINUITETA BEZ ISPUNE
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Indeks
KLASIFIKACIJA
hrapavosti

RMR
-STANJE DISKONTINUITETA -

HRAPAVOST
• Glatki diskontinuiteti su, uglavnom, vezani za posebne uvjete
sedimentacije ili jače tektonizirane zone u kojima je kretanje
duž diskontinuiteta zagladilo plohe čitavog sustava. Vrlo
hrapavi diskontinuiteti uglavnom su vezani na zone otvorenih
i jako okršenih diskontinuiteta.
• Prema podjeli koju preporučuje ISRM (1978a), hrapavost se
razmatra u metarskom ali i centimetarskom mjerilu
istovremeno.
Karakteristični profili i koeficijenti
hrapavosti (JRC) u 10 cm veličinskom
Tipični profili hrapavosti u metarskom
DIPLOMSKI
FAKULTET
U RIJECI
području
(Barton
& Choubey, 1977)
veličinskom području (ISRM,
1978a)STUDIJ, GRAĐEVINSKI

RMR KLASIFIKACIJA
HRAPAVOST -STANJE DISKONTINUITETA • mjerenjem kutova nagiba na kružnoj ploči različitih
promjera (ISRM, 1978a);
• mjerenjem amplitude hrapavosti na iscrtanom profilu
hrapavosti (Barton & Bandis, 1990);
• mjerenjem amplitude hrapavosti pomoću štapa duljine
90 cm (Piteau, 1970);
• fotogrametrijskim mjerenjima (ISRM, 1978a);
• indirektno, računanjem kutova hrapavosti (i) iz
iscrtanog profila hrapavosti (Turk & Dearman, 1985);
• indirektno, smicanjem duž diskontinuiteta u laboratoriju
ili na terenu i metodom procjene maksimalnog otpora na
smicanje iz profila hrapavosti (ISRM, 1978a).
• Procjenom…
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
- stanje diskontinuiteta-

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA

STANJE PODZEMNE VODE






Suho
Vlažno
Mokro
Kapanje
Tečenje

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Bodovi
ukupno

RMR KLASIFIKACIJA

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

GEOMEHANIČKA ILI RMR
KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

PRIMJER
STADION KANTRIDA

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDALitološki opis: vapnenac, kristalast, -Litološki opis: vapnenac, kristalast,
izražene slojevitosti, sive boje,
izražene slojevitosti, sive boje, raspucan
raspucan i okršen
i okršen
Geološki indeks čvrstoće GSI = 40 - -Geološki indeks čvrstoće GSI = 40 - 50
50 (VB/F)
(VB/F)
Veličina monolita: 0.1 x 0.1 x 0.1 m do-Veličina monolita: 0.1 x 0.1 do 2 x 2 m
2x2x4m
-Pojave nestabilnosti: ispadanje
Pojave nestabilnosti: otvaranje
olabavljenih blokova manjih dimenzija s
subvertikalnih pukotina
vrha kosine
Izmjereni diskontinuiteti: 30/250
-Izmjereni diskontinuiteti: 195/240 (ss);
(ss); 300/760; 5/800;
105/850; 5/680; 215/860

1

2

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDAINŽENJERSKO GEOLOŠKE ZNAČAJKE
• Blok 1
• ulazi podaci za geomehaničku RMR89 klasifikaciju za set
diskontinuiteta 105/850 :
• - jednoosna tlačna čvrstoća: 50 - 100 MPa (procjena)
• - Rock Quality Designation RQD = 50 - 75 %
• - razmak između pukotina: 60 - 200 cm
• - duljina pukotina: 3 - 10 m
• - oblik pukotina: stepeničast (hrapav) I
• - hrapavost stijenki pukotina: JRC= 16 - 18
• - zijev (razmak između stijenki pukotina): 10-100 mm
• - ispuna između stijenki pukotina: djelomična kalcitna prevlaka
• - raspadnutost stijenki pukotina: neznatno raspadnute (WS)

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Blok 1
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stanje diskontinuiteta :
Ulazni podaci

Bodovi

Duljina

3 - 10 m

2

Razmak stijenki

>5 mm

0

Hrapavost JRC

16 - 18

6

tvrda <5 mm ili bez

5

WS

5

Karakteristike
diskontinuiteta

Pukotinska ispuna
Trošnost

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

18 bodova

Blok 1
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stijenu je:
Karakteristike
Ulazni podaci
stijene
Jednoosna čvrstoća 50 - 100 MPa

ISTIRQD
POSTUPAK ZA50
BLOK
- 75 %2

Bodovi
7

Razmak
diskontinuiteta

60 - 200 cm

13
15

Stanje
diskontinuiteta

ukupno

18

Podzemna voda

suho

15

modul deformabilnosti je Em = 13,774 MPa

68 bodova

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDALitološki opis: vapnenac, kristalast,
izražene slojevitosti, u gornjoj zoni Litološki opis: vapnenac, kristalast,
masivan, sive boje, raspucan,
izražene slojevitosti, sive boje, raspucan
mjestimično kavernozan
i okršen
Geološki indeks čvrstoće GSI = 40 - 50Geološki indeks čvrstoće GSI = 40 - 50
(VB/F)
(VB/F)
Veličina monolita: 0.5 x 0.5 x 0.5 m do Veličina
2
monolita: 0.2 x 0.2 x 0.2 m do 2
x2x1m
x2x2m
Pojave nestabilnosti: mogućnost
Pojave nestabilnosti: mogućnost
ispadanja olabavljenih blokova
ispadanja olabavljenih blokova
Izmjereni diskontinuiteti: 190/100 (ss);
Izmjereni diskontinuiteti: 50/720 (ss);
280/820; 345/800;
155/830; 340/670;

3

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

4

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDAINŽENJERSKO GEOLOŠKE ZNAČAJKE
• Blok 3
• ulazi podaci za geomehaničku RMR89 klasifikaciju za set
diskontinuiteta 155/830:
• - jednoosna tlačna čvrstoća: 50-100 MPa (procjena)
• - Rock Quality Designation RQD = 75 - 90 %
• - razmak između pukotina: 60 - 200 cm
• - duljina pukotina: 10 - 20 m
• - oblik pukotina: stepeničast (hrapavo) I
• - hrapavost stijenki pukotina: JRC= 16 - 18
• - zijev (razmak između stijenki pukotina): 10 – 50 mm
• - ispuna između stijenki pukotina: kalcitna prevlaka > 5 mm
• - raspadnutost stijenki pukotina: umjereno raspadnute (WM)

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Blok 3
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stanje diskontinuiteta :
Ulazni podaci

Bodovi

10 - 20 m

1

Razmak stijenki

>5 mm

0

Hrapavost JRC

16 - 18

6

tvrda >5 mm

2

WM

3

Karakteristike
diskontinuiteta
Duljina

Pukotinska ispuna
Trošnost

12 bodova
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Blok 3
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stijenu je:
Karakteristike stijene

Ulazni podaci

Bodovi

Jednoosna čvrstoća

50 - 100 MPa

7

75 - 90 %

17

60 - 200 cm

15

ukupno

12

suho

15

RQD

ISTI POSTUPAK ZA BLOK 4
Razmak
diskontinuiteta

Stanje diskontinuiteta
Podzemna voda

66 bodova
modul deformabilnosti je Em = 14,591 MPa

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDALitološki opis: vapnenac,
kristalast, izražene slojevitosti,
u gornjoj zoni masivan, sive
boje, raspucan, mjestimično
kavernozan
Geološki indeks čvrstoće GSI =
40 - 50 (VB/F)
Veličina monolita: 0.2 x 0.2 x 0.2
m do 2 x 2 x 1 m
Pojave nestabilnosti: mogućnost
ispadanja olabavljenih blokova
Izmjereni diskontinuiteti:
190/110 (ss); 280/800;
345/740;

5

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDAINŽENJERSKO GEOLOŠKE ZNAČAJKE
• Blok 5
• ulazi podaci za geomehaničku RMR89 klasifikaciju (set
190/110):
• - jednoosna tlačna čvrstoća: 50 - 100 MPa (procjena)
• - Rock Quality Designation RQD = 75 - 90 %
• - razmak između pukotina: 20 – 200 cm
• - duljina pukotina: >20 m
• - oblik pukotina: valovit (zaglađen) VI
• - hrapavost stijenki pukotina: JRC= 8-10
• - zijev (razmak između stijenki pukotina): 0.25 – 0.5 mm
• - ispuna između stijenki pukotina: bez ispune
• - raspadnutost stijenki pukotina: neznatno raspadnute (WS)

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Blok 5
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stanje diskontinuiteta :
Ulazni podaci

Bodovi

>20 m

0

0.1 – 1.0 mm

4

8 - 10

3

Pukotinska ispuna

bez

6

Trošnost

WS

5

Karakteristike
diskontinuiteta
Duljina

Razmak stijenki
Hrapavost JRC

18 bodova
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Blok 5
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stijenu je:
Karakteristike stijene

Ulazni podaci

Bodovi

Jednoosna čvrstoća

50 - 100 MPa

7

RQD
Razmak
diskontinuiteta

75 - 90 %
20 - 200 cm

17
13

Stanje
diskontinuiteta

ukupno

18

Podzemna voda

suho

15
70 bodova

modul deformabilnosti je Em = 18,369 MPa

KRITERIJ ČVRSTOĆE

KRITERIJ
ČVRSTOĆE

KRITERIJ ČVRSTOĆE
Stvarni izazov u mehanici stijena predstavlja problem

predviđanja i usvajanja parametara čvrstoće
stijenske mase pri rješavanju inženjerskih problema.

• Ponašanje stijenske mase opisano je
kriterijima čvrstoće i deformabilnosti koji se
zasnivaju na empirijskim saznanjima o
ponašanju stijenske mase.
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KRITERIJI ČVRSTOĆE STIJENSKE MASE
• Hoek–Brownov kriterij čvrstoće stijenske mase je
empirijski kriterij zasnovan na podacima triaksijalnog
ispitivanja stijenske mase.
• Izvorni Hoek–Brownov kriterij čvrstoće stijenske mase
predložen je 1980. godine (Hoek and Brown, 1980a, 1980b) kao

1  3 

m  3 c  s  c

2

m, s -konstante ovisne o karakteristikama stijenske mase,
σc -jednoosna tlačna čvrstoća intaktne stijene.
σ1 -veće glavno naprezanje pri slomu i
σ3 -manje glavno naprezanje pri slomu.
Vrijednost mi može se izračunati iz triaksijalnog pokusa na
uzorcima stijene pri različitim naprezanjima
Za intaktnu stijenu vrijedi da je
Za raspucalu stijensku masu vrijedi da je
s = 1, m = mi
0 ≤ s < 1, m < mi

KRITERIJI ČVRSTOĆE STIJENSKE MASE
• Hoek i Brown stoga su predložili korištenje klasifikacija stijenske mase
za određivanje vrijednosti parametara m i s
Unaprijeđeni Hoek–Brownov kriterij čvrstoće
NEPOREMEĆENA STIJENSKA
MASA

POREMEĆENA STIJENSKA
MASA

RMR 100

m  mi  e

28

RMR 100

m  mi  e

RMR 100

RMR 100

se

9

14

se

6

Aproksimativne vrijednosti kvalitete stijenske mase i parametara stijenske mase za
unaprijeđeni Hoek – Brownov kriterij čvrstoće (Hoek and Brown, 1988)

KRITERIJI ČVRSTOĆE STIJENSKE MASE
• Modificirani Hoek-Brownov kriterij čvrstoće


σ' 3
σ' 1  σ' 3  σ c  m b 
σc







a

mb-vrijednost konstante m za raspucalu stijensku
masu,
a -konstanta ovisna o karakteristikama raspucale
stijenske mase,
σc-jednoosna tlačna čvrstoća intaktne stijenske mase,
σ’1-veće glavno naprezanje pri slomu i
σ’3-manje glavno naprezanje pri slomu
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Procjena vrijednosti mb/mi na osnovi strukture stijenske mase i uvjeta površine
stijenki diskontinuiteta (Hoek et al., 1992)

KRITERIJI ČVRSTOĆE STIJENSKE MASE
• Opći oblik Hoek-Brownovog kriterija čvrstoće (Hoek,
1994; Hoek et al., 1995; Hoek et al., 2002):



σ' 3
σ' 1  σ' 3  σ c  m b 
 s 
σc



a

s- konstanta ovisna o karakteristikama stijenske mase
Za intaktnu stijensku masu, vrijedi da je s = 1 i a = 0.5
Za vrlo slabu kvalitetu stijenske mase, prihvatljiviji je modificirani Hoek–Brownov kriterij
s=0

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Geološki indeks čvrstoće (Geological
Strength Index–GSI

• Procijenjena vrijednosti na osnovi strukture
stijenske mase, značajki intaktne stijene,
uvjeta površine stijenki diskontinuiteta, kao
i uvjeta koji proizlaze iz geometrije
intaktnih dijelova stijene i njihovog
ponašanja pod djelovanjem promjene uvjeta
stanja naprezanja u stijenskoj masi

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Hoek et al., 1998

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Geološki indeks čvrstoće (Geological
Strength Index–GSI
Neporemećena stijenska masa,
GSI > 25
Poremećena stijenska masa,
GSI  100
GSI < 25

mb  mi  e

28

GSI 100

se
a  0 .5

s0

9

a  0 . 65 

GSI
200

Za vrijednost parametara mb, s i a Hoek, Kaiser i Bawden (Hoek et al., 1995) predlažu
izraze u zavisnosti od vrijednosti geološkog indeksa čvrstoće (Geological Strength Index–
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI
GSI).

KRITERIJI ČVRSTOĆE STIJENSKE MASE
• U većini sada dostupnih metoda proračuna za analize
stabilnosti stijenske mase, kao što su metode analize
granične ravnoteže i numeričke metode modeliranja,
čvrstoća stijenske mase izražava se parametrima
Mohr-Coulombovog linearnog kriterija čvrstoće:

τf = c + σ tg
Postoji mogućnost uspostave matematičke veze između
Hoek–Brownovog i Mohr-Coulombovog kriterija čvrstoće
stijenske mase
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Rocscience- RocLab

Ulazni parametri
za proračun

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI


Slide 33

OJAČANJE TLA I STIJENA, DIPLOMSKI STUDIJ,
GRAĐEVINSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U RIJECI

OJAČANJE STIJENSKE MASE (1)

KOLEGIJ: Ojačanje tla i stijena
DIPLOMSKI STUDIJ

SEMINARKSI RADOVI
1.Čavlano tlo
2.Zidovi od mehanički stabiliziranog tla
(MSE zidovi)
3.Primjena vegetacije u sanaciji klizišta

OJAČANJE STIJENSKE MASE

OPĆENITO

POBOLJŠANJE SVOJSTAVA
STIJENSKE MASE
„Povoljne
lokacije” za
izgradnju
iskorištene

Potreba za
korištenjem
„nepovoljnih
lokacija „

RAZVOJ METODA POBOLJŠANJA
(OJAČANJA) SVOJSTAVA TLA I STIJENA

Ojačanjem tla i stijena nastoji se povećati
njihovu čvrstoću, tj. smanjiti deformabilnost.
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

POBOLJŠANJE SVOJSTAVA
STIJENSKE MASE
• Projektiranje zasjeka u stijenskoj masi svodi se na

odabir stabilne geometrije i/ili potrebnih
odgovarajućih mjera podgrađivanja.

• Kriteriji deformabilnosti stijenske mase zasniva se na

geomehaničkoj (RMR) klasifikaciji stijenske
mase, jednoosnoj tlačnoj čvrstoći stijene i
geološkom indeksu čvrstoće (GSI) stijenske
mase.

• Na osnovi usvojenih kriterija čvrstoće i deformabilnosti
stijenske mase provode se analize stanja naprezanja i
deformacija i analize stabilnosti za potrebe projektiranja
osiguranja podzemnih otvora i zasjeka u stijenskoj masi.
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

DEFINIRANJE KARAKTERISTIKA
STIJENSKE MASE
Stijenska masa - diskontinuirana,

heterogena,
anizotropna i nalaze se u nekom naponskom stanju

Utvrđivanje vrsta i položaja različitih
materijala, kao i njihovih svojstava - geološki
profil i geotehnički model.

• Poboljšanje stijenske mase (Rock Improvement)
podrazumijeva termin koji obuhvaća sve postupke u

cilju poboljšanja mehaničkih značajki i drugih
karakteristika stijenske mase.
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

KLASIFIKACIJE
STIJENSKE
MASE

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE
pregled klasifikacija stijenske mase, kao postupaka za
opisivanje stijenske mase, koje služe kao podloge za
utvrđivanje značajki stijenske mase te projektiranje zahvata
u stijenskoj masi

• Klasifikacija stijenske mase nije zamjena za
projektiranje zahvata u stijenskoj masi!!
• Osim poznavanja značajki stijenske mase,
projektiranje zahtijeva detaljno poznavanje in situ
stanja naprezanja, uvjeta podzemne vode te
redoslijed izvedbe planiranih iskopa
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE
• Terzaghijeva klasifikacija (Terzaghi, 1946);
• Laufferova klasifikacija (Lauffer, 1958);
• Rock Quality Designation klasifikacija (RQD) (Deere et al.,
1967);
• Rock Structure Rating klasifikacija (RSR) (Wickham et al.,
1972);

• Geomehanička klasifikacija (RMR)
(Bieniawski, 1973);
• Q klasifikacija (Rock Tunneling Quality Index) (Barton et
al., 1974);
• Rock Mass Index klasifikacija (RMi) (Palmstrom, 1995)
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• Terzaghijeva klasifikacija (Terzaghi,
1946)- previše generalizira objektivno
stanje kvalitete stijenske mase

• Značaj Laufferove klasifikacije
(Lauffer, 1958) (koncepta vremena
nepodgrađenog iskopa) je u zahtjevima na
skraćenje vremena potrebnog za ugradnju
podgrade.
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• Rock Quality Designation (RQD)
Index, (Deere et al., 1967) informacija o kvaliteti stijenske mase
proizlazi jedino iz opisa danog od strane
geologa i postotka dobivene jezgre.

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• RSR sustav (Wickham et al., 1972) usvaja
dvije glavne kategorije faktora koji utječu na
ponašanje stijenske mase u tunelima:
– geološki parametri (tip stijenske mase,
prosječan razmak pukotina, orijentacija pukotina,
tip diskontinuiteta, glavni smjer rasjeda, smicanja i
preklapanja, značajke stijenske mase, trošenje ili
alteracija ) i

– parametri podgradne konstrukcije (raspon
tunela, smjer napredovanja tunela, metoda iskopa)
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• Geomehanička klasifikacija ili RMR
klasifikacijski sustav (Rock Mass
Rating System), razvio je Bieniawski
tijekom 1972. i 1973 (Bieniawski, 1976,
1989).
• Dvije inačice RMR1976 i RMR1989.

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• Q klasifikacija je zasnovana na
numeričkoj procjeni kvalitete stijenske
mase koja se opisuje sa šest parametara i
to:
• 1. RQD –indeks kvalitete jezgre
• 2. Jn – broj skupova pukotina,
• 3. Jr – indeks hrapavosti pukotina,
• 4. Ja – indeks alteracije pukotina,
• 5. Jw – faktor pukotinske vode i
• 6. SRF – faktor redukcije naprezanja
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• Rock Mass index (RMi)
klasifikacija zasnovana je na selektivnim
dobro utvrđenim geološkim parametrima
stijenske mase dobivenim iz detaljiziranih
terenskih opisa građe stijenske mase

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

GEOMEHANIČKA
ILI RMR
KLASIFIKACIJE
STIJENSKE MASE

RMR KLASIFIKACIJA
Klasifikacijska procedura zasniva se na
određivanju slijedećih šest parametara:
1.Jednoosna čvrstoća stijenskog materijala (ISRM, 1979)
2.RQD indeks (Rock Quality Designation)
3.Razmak pukotina (diskontinuiteta)
4.Stanje pukotina (diskontinuiteta)
5.Uvjeti podzemne vode
6.Orjentacija pukotina (diskontinuiteta).
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
PODJELA STIJENSKE MASE U POJEDINAČNE
STRUKTURNE REGIJE KOJE SE ODVOJENO
KLASIFICIRAJU
GRANICE REGIJA- RASJEDI/ ZDROBLJENE
ZONE/PROMJENA TIPA STIJENSKE MASE

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
-ČVRSTOĆA• Definiranje parametara čvrstoće intaktne
stijene moguće je provesti laboratorijskim
ispitivanjima (PLT) i procjenom.
• Schmidt-ov čekić koristi se za jednostavno i brzo
određivanje približnih vrijednosti jednoosne
tlačne čvrstoće stijene ili određivanje čvrstoće
stijenki diskontinuiteta (korelacijskih odnos visine
odskoka (R) i jednoosne tlačne čvrstoće (sc)

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Terenska procjena
jednoosne
čvrstoće
(Brown,
1981)
DIPLOMSKI
STUDIJ,tlačne
GRAĐEVINSKI
FAKULTET
U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
-RAZMAK DISKONTINUITETA-

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

ZIJEV

RMR KLASIFIKACIJA
-STANJE DISKONTINUITETA -

• Zijev diskontinuiteta se često spominje i
prikuplja kao jedan od parametara
• Diskontinuiteti se s porastom dubine vrlo
brzo potpuno ispunjavaju, uglavnom glinom
ili glinovitim materijalom i kršjem (zijev
nestaje, dok istovremeno širina
diskontinuiteta može ostati vrlo velika)
PRIMJER ŠIROKIH ALI ZATVORENI DISKONTINUITETA
Definicije
zijeva, širine i debljine ispune diskontinuiteta,
Pollak, 2007
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
-STANJE DISKONTINUITETA Shematska
usporedba
prosječne
veličine bloka i
širine
diskontinuiteta

ISPUNA

Pollak, 2007

• Ovisno
o debljini
ispune,dodatni
spriječen
je kontakt
neravnina
Ispunom
se
u inženjerskoj
geologiji
smatra
materijal
koji
Na
svojstva
ispune
utječu
iliobično
opetovani
procesi
trošenja
stijenki diskontinuitet,
diskontinuiteta,
ispunjava
a različit
od osnovne
stijene, bez
ili
dijageneze
koji mogu utjecati
naje
kvalitetu
ispune•obzira
Svojstva
ispune: posmična
čvrstoća,
permeabilnost i
na podrijetlo.
PROCJENJUJEMO
TROŠNOST
ISPUNE
deformabilnost
utječu na
čvrstoću diskontinuiteta
Debljina
ispune utvrđuje
se posmičnu
izravnim mjerenjima
ili procjenama
za(Bieniawski,
svaki sustav 1989).
diskontinuiteta posebno, a bitno je ustanoviti
STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI
njenu min., maks.DIPLOMSKI
i najučestaliju
vrijednost

ISPUNA

RMR KLASIFIKACIJA
-STANJE DISKONTINUITETA -

PRIMJER DISKONTINUITETA BEZ ISPUNE
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Indeks
KLASIFIKACIJA
hrapavosti

RMR
-STANJE DISKONTINUITETA -

HRAPAVOST
• Glatki diskontinuiteti su, uglavnom, vezani za posebne uvjete
sedimentacije ili jače tektonizirane zone u kojima je kretanje
duž diskontinuiteta zagladilo plohe čitavog sustava. Vrlo
hrapavi diskontinuiteti uglavnom su vezani na zone otvorenih
i jako okršenih diskontinuiteta.
• Prema podjeli koju preporučuje ISRM (1978a), hrapavost se
razmatra u metarskom ali i centimetarskom mjerilu
istovremeno.
Karakteristični profili i koeficijenti
hrapavosti (JRC) u 10 cm veličinskom
Tipični profili hrapavosti u metarskom
DIPLOMSKI
FAKULTET
U RIJECI
području
(Barton
& Choubey, 1977)
veličinskom području (ISRM,
1978a)STUDIJ, GRAĐEVINSKI

RMR KLASIFIKACIJA
HRAPAVOST -STANJE DISKONTINUITETA • mjerenjem kutova nagiba na kružnoj ploči različitih
promjera (ISRM, 1978a);
• mjerenjem amplitude hrapavosti na iscrtanom profilu
hrapavosti (Barton & Bandis, 1990);
• mjerenjem amplitude hrapavosti pomoću štapa duljine
90 cm (Piteau, 1970);
• fotogrametrijskim mjerenjima (ISRM, 1978a);
• indirektno, računanjem kutova hrapavosti (i) iz
iscrtanog profila hrapavosti (Turk & Dearman, 1985);
• indirektno, smicanjem duž diskontinuiteta u laboratoriju
ili na terenu i metodom procjene maksimalnog otpora na
smicanje iz profila hrapavosti (ISRM, 1978a).
• Procjenom…
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
- stanje diskontinuiteta-

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA

STANJE PODZEMNE VODE






Suho
Vlažno
Mokro
Kapanje
Tečenje

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Bodovi
ukupno

RMR KLASIFIKACIJA

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

GEOMEHANIČKA ILI RMR
KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

PRIMJER
STADION KANTRIDA

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDALitološki opis: vapnenac, kristalast, -Litološki opis: vapnenac, kristalast,
izražene slojevitosti, sive boje,
izražene slojevitosti, sive boje, raspucan
raspucan i okršen
i okršen
Geološki indeks čvrstoće GSI = 40 - -Geološki indeks čvrstoće GSI = 40 - 50
50 (VB/F)
(VB/F)
Veličina monolita: 0.1 x 0.1 x 0.1 m do-Veličina monolita: 0.1 x 0.1 do 2 x 2 m
2x2x4m
-Pojave nestabilnosti: ispadanje
Pojave nestabilnosti: otvaranje
olabavljenih blokova manjih dimenzija s
subvertikalnih pukotina
vrha kosine
Izmjereni diskontinuiteti: 30/250
-Izmjereni diskontinuiteti: 195/240 (ss);
(ss); 300/760; 5/800;
105/850; 5/680; 215/860

1

2

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDAINŽENJERSKO GEOLOŠKE ZNAČAJKE
• Blok 1
• ulazi podaci za geomehaničku RMR89 klasifikaciju za set
diskontinuiteta 105/850 :
• - jednoosna tlačna čvrstoća: 50 - 100 MPa (procjena)
• - Rock Quality Designation RQD = 50 - 75 %
• - razmak između pukotina: 60 - 200 cm
• - duljina pukotina: 3 - 10 m
• - oblik pukotina: stepeničast (hrapav) I
• - hrapavost stijenki pukotina: JRC= 16 - 18
• - zijev (razmak između stijenki pukotina): 10-100 mm
• - ispuna između stijenki pukotina: djelomična kalcitna prevlaka
• - raspadnutost stijenki pukotina: neznatno raspadnute (WS)

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Blok 1
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stanje diskontinuiteta :
Ulazni podaci

Bodovi

Duljina

3 - 10 m

2

Razmak stijenki

>5 mm

0

Hrapavost JRC

16 - 18

6

tvrda <5 mm ili bez

5

WS

5

Karakteristike
diskontinuiteta

Pukotinska ispuna
Trošnost

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

18 bodova

Blok 1
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stijenu je:
Karakteristike
Ulazni podaci
stijene
Jednoosna čvrstoća 50 - 100 MPa

ISTIRQD
POSTUPAK ZA50
BLOK
- 75 %2

Bodovi
7

Razmak
diskontinuiteta

60 - 200 cm

13
15

Stanje
diskontinuiteta

ukupno

18

Podzemna voda

suho

15

modul deformabilnosti je Em = 13,774 MPa

68 bodova

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDALitološki opis: vapnenac, kristalast,
izražene slojevitosti, u gornjoj zoni Litološki opis: vapnenac, kristalast,
masivan, sive boje, raspucan,
izražene slojevitosti, sive boje, raspucan
mjestimično kavernozan
i okršen
Geološki indeks čvrstoće GSI = 40 - 50Geološki indeks čvrstoće GSI = 40 - 50
(VB/F)
(VB/F)
Veličina monolita: 0.5 x 0.5 x 0.5 m do Veličina
2
monolita: 0.2 x 0.2 x 0.2 m do 2
x2x1m
x2x2m
Pojave nestabilnosti: mogućnost
Pojave nestabilnosti: mogućnost
ispadanja olabavljenih blokova
ispadanja olabavljenih blokova
Izmjereni diskontinuiteti: 190/100 (ss);
Izmjereni diskontinuiteti: 50/720 (ss);
280/820; 345/800;
155/830; 340/670;

3

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

4

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDAINŽENJERSKO GEOLOŠKE ZNAČAJKE
• Blok 3
• ulazi podaci za geomehaničku RMR89 klasifikaciju za set
diskontinuiteta 155/830:
• - jednoosna tlačna čvrstoća: 50-100 MPa (procjena)
• - Rock Quality Designation RQD = 75 - 90 %
• - razmak između pukotina: 60 - 200 cm
• - duljina pukotina: 10 - 20 m
• - oblik pukotina: stepeničast (hrapavo) I
• - hrapavost stijenki pukotina: JRC= 16 - 18
• - zijev (razmak između stijenki pukotina): 10 – 50 mm
• - ispuna između stijenki pukotina: kalcitna prevlaka > 5 mm
• - raspadnutost stijenki pukotina: umjereno raspadnute (WM)

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Blok 3
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stanje diskontinuiteta :
Ulazni podaci

Bodovi

10 - 20 m

1

Razmak stijenki

>5 mm

0

Hrapavost JRC

16 - 18

6

tvrda >5 mm

2

WM

3

Karakteristike
diskontinuiteta
Duljina

Pukotinska ispuna
Trošnost

12 bodova
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Blok 3
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stijenu je:
Karakteristike stijene

Ulazni podaci

Bodovi

Jednoosna čvrstoća

50 - 100 MPa

7

75 - 90 %

17

60 - 200 cm

15

ukupno

12

suho

15

RQD

ISTI POSTUPAK ZA BLOK 4
Razmak
diskontinuiteta

Stanje diskontinuiteta
Podzemna voda

66 bodova
modul deformabilnosti je Em = 14,591 MPa

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDALitološki opis: vapnenac,
kristalast, izražene slojevitosti,
u gornjoj zoni masivan, sive
boje, raspucan, mjestimično
kavernozan
Geološki indeks čvrstoće GSI =
40 - 50 (VB/F)
Veličina monolita: 0.2 x 0.2 x 0.2
m do 2 x 2 x 1 m
Pojave nestabilnosti: mogućnost
ispadanja olabavljenih blokova
Izmjereni diskontinuiteti:
190/110 (ss); 280/800;
345/740;

5

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDAINŽENJERSKO GEOLOŠKE ZNAČAJKE
• Blok 5
• ulazi podaci za geomehaničku RMR89 klasifikaciju (set
190/110):
• - jednoosna tlačna čvrstoća: 50 - 100 MPa (procjena)
• - Rock Quality Designation RQD = 75 - 90 %
• - razmak između pukotina: 20 – 200 cm
• - duljina pukotina: >20 m
• - oblik pukotina: valovit (zaglađen) VI
• - hrapavost stijenki pukotina: JRC= 8-10
• - zijev (razmak između stijenki pukotina): 0.25 – 0.5 mm
• - ispuna između stijenki pukotina: bez ispune
• - raspadnutost stijenki pukotina: neznatno raspadnute (WS)

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Blok 5
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stanje diskontinuiteta :
Ulazni podaci

Bodovi

>20 m

0

0.1 – 1.0 mm

4

8 - 10

3

Pukotinska ispuna

bez

6

Trošnost

WS

5

Karakteristike
diskontinuiteta
Duljina

Razmak stijenki
Hrapavost JRC

18 bodova
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Blok 5
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stijenu je:
Karakteristike stijene

Ulazni podaci

Bodovi

Jednoosna čvrstoća

50 - 100 MPa

7

RQD
Razmak
diskontinuiteta

75 - 90 %
20 - 200 cm

17
13

Stanje
diskontinuiteta

ukupno

18

Podzemna voda

suho

15
70 bodova

modul deformabilnosti je Em = 18,369 MPa

KRITERIJ ČVRSTOĆE

KRITERIJ
ČVRSTOĆE

KRITERIJ ČVRSTOĆE
Stvarni izazov u mehanici stijena predstavlja problem

predviđanja i usvajanja parametara čvrstoće
stijenske mase pri rješavanju inženjerskih problema.

• Ponašanje stijenske mase opisano je
kriterijima čvrstoće i deformabilnosti koji se
zasnivaju na empirijskim saznanjima o
ponašanju stijenske mase.
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KRITERIJI ČVRSTOĆE STIJENSKE MASE
• Hoek–Brownov kriterij čvrstoće stijenske mase je
empirijski kriterij zasnovan na podacima triaksijalnog
ispitivanja stijenske mase.
• Izvorni Hoek–Brownov kriterij čvrstoće stijenske mase
predložen je 1980. godine (Hoek and Brown, 1980a, 1980b) kao

1  3 

m  3 c  s  c

2

m, s -konstante ovisne o karakteristikama stijenske mase,
σc -jednoosna tlačna čvrstoća intaktne stijene.
σ1 -veće glavno naprezanje pri slomu i
σ3 -manje glavno naprezanje pri slomu.
Vrijednost mi može se izračunati iz triaksijalnog pokusa na
uzorcima stijene pri različitim naprezanjima
Za intaktnu stijenu vrijedi da je
Za raspucalu stijensku masu vrijedi da je
s = 1, m = mi
0 ≤ s < 1, m < mi

KRITERIJI ČVRSTOĆE STIJENSKE MASE
• Hoek i Brown stoga su predložili korištenje klasifikacija stijenske mase
za određivanje vrijednosti parametara m i s
Unaprijeđeni Hoek–Brownov kriterij čvrstoće
NEPOREMEĆENA STIJENSKA
MASA

POREMEĆENA STIJENSKA
MASA

RMR 100

m  mi  e

28

RMR 100

m  mi  e

RMR 100

RMR 100

se

9

14

se

6

Aproksimativne vrijednosti kvalitete stijenske mase i parametara stijenske mase za
unaprijeđeni Hoek – Brownov kriterij čvrstoće (Hoek and Brown, 1988)

KRITERIJI ČVRSTOĆE STIJENSKE MASE
• Modificirani Hoek-Brownov kriterij čvrstoće


σ' 3
σ' 1  σ' 3  σ c  m b 
σc







a

mb-vrijednost konstante m za raspucalu stijensku
masu,
a -konstanta ovisna o karakteristikama raspucale
stijenske mase,
σc-jednoosna tlačna čvrstoća intaktne stijenske mase,
σ’1-veće glavno naprezanje pri slomu i
σ’3-manje glavno naprezanje pri slomu
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Procjena vrijednosti mb/mi na osnovi strukture stijenske mase i uvjeta površine
stijenki diskontinuiteta (Hoek et al., 1992)

KRITERIJI ČVRSTOĆE STIJENSKE MASE
• Opći oblik Hoek-Brownovog kriterija čvrstoće (Hoek,
1994; Hoek et al., 1995; Hoek et al., 2002):



σ' 3
σ' 1  σ' 3  σ c  m b 
 s 
σc



a

s- konstanta ovisna o karakteristikama stijenske mase
Za intaktnu stijensku masu, vrijedi da je s = 1 i a = 0.5
Za vrlo slabu kvalitetu stijenske mase, prihvatljiviji je modificirani Hoek–Brownov kriterij
s=0

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Geološki indeks čvrstoće (Geological
Strength Index–GSI

• Procijenjena vrijednosti na osnovi strukture
stijenske mase, značajki intaktne stijene,
uvjeta površine stijenki diskontinuiteta, kao
i uvjeta koji proizlaze iz geometrije
intaktnih dijelova stijene i njihovog
ponašanja pod djelovanjem promjene uvjeta
stanja naprezanja u stijenskoj masi

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Hoek et al., 1998

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Geološki indeks čvrstoće (Geological
Strength Index–GSI
Neporemećena stijenska masa,
GSI > 25
Poremećena stijenska masa,
GSI  100
GSI < 25

mb  mi  e

28

GSI 100

se
a  0 .5

s0

9

a  0 . 65 

GSI
200

Za vrijednost parametara mb, s i a Hoek, Kaiser i Bawden (Hoek et al., 1995) predlažu
izraze u zavisnosti od vrijednosti geološkog indeksa čvrstoće (Geological Strength Index–
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI
GSI).

KRITERIJI ČVRSTOĆE STIJENSKE MASE
• U većini sada dostupnih metoda proračuna za analize
stabilnosti stijenske mase, kao što su metode analize
granične ravnoteže i numeričke metode modeliranja,
čvrstoća stijenske mase izražava se parametrima
Mohr-Coulombovog linearnog kriterija čvrstoće:

τf = c + σ tg
Postoji mogućnost uspostave matematičke veze između
Hoek–Brownovog i Mohr-Coulombovog kriterija čvrstoće
stijenske mase
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Rocscience- RocLab

Ulazni parametri
za proračun

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI


Slide 34

OJAČANJE TLA I STIJENA, DIPLOMSKI STUDIJ,
GRAĐEVINSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U RIJECI

OJAČANJE STIJENSKE MASE (1)

KOLEGIJ: Ojačanje tla i stijena
DIPLOMSKI STUDIJ

SEMINARKSI RADOVI
1.Čavlano tlo
2.Zidovi od mehanički stabiliziranog tla
(MSE zidovi)
3.Primjena vegetacije u sanaciji klizišta

OJAČANJE STIJENSKE MASE

OPĆENITO

POBOLJŠANJE SVOJSTAVA
STIJENSKE MASE
„Povoljne
lokacije” za
izgradnju
iskorištene

Potreba za
korištenjem
„nepovoljnih
lokacija „

RAZVOJ METODA POBOLJŠANJA
(OJAČANJA) SVOJSTAVA TLA I STIJENA

Ojačanjem tla i stijena nastoji se povećati
njihovu čvrstoću, tj. smanjiti deformabilnost.
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

POBOLJŠANJE SVOJSTAVA
STIJENSKE MASE
• Projektiranje zasjeka u stijenskoj masi svodi se na

odabir stabilne geometrije i/ili potrebnih
odgovarajućih mjera podgrađivanja.

• Kriteriji deformabilnosti stijenske mase zasniva se na

geomehaničkoj (RMR) klasifikaciji stijenske
mase, jednoosnoj tlačnoj čvrstoći stijene i
geološkom indeksu čvrstoće (GSI) stijenske
mase.

• Na osnovi usvojenih kriterija čvrstoće i deformabilnosti
stijenske mase provode se analize stanja naprezanja i
deformacija i analize stabilnosti za potrebe projektiranja
osiguranja podzemnih otvora i zasjeka u stijenskoj masi.
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

DEFINIRANJE KARAKTERISTIKA
STIJENSKE MASE
Stijenska masa - diskontinuirana,

heterogena,
anizotropna i nalaze se u nekom naponskom stanju

Utvrđivanje vrsta i položaja različitih
materijala, kao i njihovih svojstava - geološki
profil i geotehnički model.

• Poboljšanje stijenske mase (Rock Improvement)
podrazumijeva termin koji obuhvaća sve postupke u

cilju poboljšanja mehaničkih značajki i drugih
karakteristika stijenske mase.
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

KLASIFIKACIJE
STIJENSKE
MASE

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE
pregled klasifikacija stijenske mase, kao postupaka za
opisivanje stijenske mase, koje služe kao podloge za
utvrđivanje značajki stijenske mase te projektiranje zahvata
u stijenskoj masi

• Klasifikacija stijenske mase nije zamjena za
projektiranje zahvata u stijenskoj masi!!
• Osim poznavanja značajki stijenske mase,
projektiranje zahtijeva detaljno poznavanje in situ
stanja naprezanja, uvjeta podzemne vode te
redoslijed izvedbe planiranih iskopa
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE
• Terzaghijeva klasifikacija (Terzaghi, 1946);
• Laufferova klasifikacija (Lauffer, 1958);
• Rock Quality Designation klasifikacija (RQD) (Deere et al.,
1967);
• Rock Structure Rating klasifikacija (RSR) (Wickham et al.,
1972);

• Geomehanička klasifikacija (RMR)
(Bieniawski, 1973);
• Q klasifikacija (Rock Tunneling Quality Index) (Barton et
al., 1974);
• Rock Mass Index klasifikacija (RMi) (Palmstrom, 1995)
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• Terzaghijeva klasifikacija (Terzaghi,
1946)- previše generalizira objektivno
stanje kvalitete stijenske mase

• Značaj Laufferove klasifikacije
(Lauffer, 1958) (koncepta vremena
nepodgrađenog iskopa) je u zahtjevima na
skraćenje vremena potrebnog za ugradnju
podgrade.
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• Rock Quality Designation (RQD)
Index, (Deere et al., 1967) informacija o kvaliteti stijenske mase
proizlazi jedino iz opisa danog od strane
geologa i postotka dobivene jezgre.

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• RSR sustav (Wickham et al., 1972) usvaja
dvije glavne kategorije faktora koji utječu na
ponašanje stijenske mase u tunelima:
– geološki parametri (tip stijenske mase,
prosječan razmak pukotina, orijentacija pukotina,
tip diskontinuiteta, glavni smjer rasjeda, smicanja i
preklapanja, značajke stijenske mase, trošenje ili
alteracija ) i

– parametri podgradne konstrukcije (raspon
tunela, smjer napredovanja tunela, metoda iskopa)
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• Geomehanička klasifikacija ili RMR
klasifikacijski sustav (Rock Mass
Rating System), razvio je Bieniawski
tijekom 1972. i 1973 (Bieniawski, 1976,
1989).
• Dvije inačice RMR1976 i RMR1989.

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• Q klasifikacija je zasnovana na
numeričkoj procjeni kvalitete stijenske
mase koja se opisuje sa šest parametara i
to:
• 1. RQD –indeks kvalitete jezgre
• 2. Jn – broj skupova pukotina,
• 3. Jr – indeks hrapavosti pukotina,
• 4. Ja – indeks alteracije pukotina,
• 5. Jw – faktor pukotinske vode i
• 6. SRF – faktor redukcije naprezanja
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• Rock Mass index (RMi)
klasifikacija zasnovana je na selektivnim
dobro utvrđenim geološkim parametrima
stijenske mase dobivenim iz detaljiziranih
terenskih opisa građe stijenske mase

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

GEOMEHANIČKA
ILI RMR
KLASIFIKACIJE
STIJENSKE MASE

RMR KLASIFIKACIJA
Klasifikacijska procedura zasniva se na
određivanju slijedećih šest parametara:
1.Jednoosna čvrstoća stijenskog materijala (ISRM, 1979)
2.RQD indeks (Rock Quality Designation)
3.Razmak pukotina (diskontinuiteta)
4.Stanje pukotina (diskontinuiteta)
5.Uvjeti podzemne vode
6.Orjentacija pukotina (diskontinuiteta).
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
PODJELA STIJENSKE MASE U POJEDINAČNE
STRUKTURNE REGIJE KOJE SE ODVOJENO
KLASIFICIRAJU
GRANICE REGIJA- RASJEDI/ ZDROBLJENE
ZONE/PROMJENA TIPA STIJENSKE MASE

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
-ČVRSTOĆA• Definiranje parametara čvrstoće intaktne
stijene moguće je provesti laboratorijskim
ispitivanjima (PLT) i procjenom.
• Schmidt-ov čekić koristi se za jednostavno i brzo
određivanje približnih vrijednosti jednoosne
tlačne čvrstoće stijene ili određivanje čvrstoće
stijenki diskontinuiteta (korelacijskih odnos visine
odskoka (R) i jednoosne tlačne čvrstoće (sc)

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Terenska procjena
jednoosne
čvrstoće
(Brown,
1981)
DIPLOMSKI
STUDIJ,tlačne
GRAĐEVINSKI
FAKULTET
U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
-RAZMAK DISKONTINUITETA-

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

ZIJEV

RMR KLASIFIKACIJA
-STANJE DISKONTINUITETA -

• Zijev diskontinuiteta se često spominje i
prikuplja kao jedan od parametara
• Diskontinuiteti se s porastom dubine vrlo
brzo potpuno ispunjavaju, uglavnom glinom
ili glinovitim materijalom i kršjem (zijev
nestaje, dok istovremeno širina
diskontinuiteta može ostati vrlo velika)
PRIMJER ŠIROKIH ALI ZATVORENI DISKONTINUITETA
Definicije
zijeva, širine i debljine ispune diskontinuiteta,
Pollak, 2007
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
-STANJE DISKONTINUITETA Shematska
usporedba
prosječne
veličine bloka i
širine
diskontinuiteta

ISPUNA

Pollak, 2007

• Ovisno
o debljini
ispune,dodatni
spriječen
je kontakt
neravnina
Ispunom
se
u inženjerskoj
geologiji
smatra
materijal
koji
Na
svojstva
ispune
utječu
iliobično
opetovani
procesi
trošenja
stijenki diskontinuitet,
diskontinuiteta,
ispunjava
a različit
od osnovne
stijene, bez
ili
dijageneze
koji mogu utjecati
naje
kvalitetu
ispune•obzira
Svojstva
ispune: posmična
čvrstoća,
permeabilnost i
na podrijetlo.
PROCJENJUJEMO
TROŠNOST
ISPUNE
deformabilnost
utječu na
čvrstoću diskontinuiteta
Debljina
ispune utvrđuje
se posmičnu
izravnim mjerenjima
ili procjenama
za(Bieniawski,
svaki sustav 1989).
diskontinuiteta posebno, a bitno je ustanoviti
STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI
njenu min., maks.DIPLOMSKI
i najučestaliju
vrijednost

ISPUNA

RMR KLASIFIKACIJA
-STANJE DISKONTINUITETA -

PRIMJER DISKONTINUITETA BEZ ISPUNE
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Indeks
KLASIFIKACIJA
hrapavosti

RMR
-STANJE DISKONTINUITETA -

HRAPAVOST
• Glatki diskontinuiteti su, uglavnom, vezani za posebne uvjete
sedimentacije ili jače tektonizirane zone u kojima je kretanje
duž diskontinuiteta zagladilo plohe čitavog sustava. Vrlo
hrapavi diskontinuiteti uglavnom su vezani na zone otvorenih
i jako okršenih diskontinuiteta.
• Prema podjeli koju preporučuje ISRM (1978a), hrapavost se
razmatra u metarskom ali i centimetarskom mjerilu
istovremeno.
Karakteristični profili i koeficijenti
hrapavosti (JRC) u 10 cm veličinskom
Tipični profili hrapavosti u metarskom
DIPLOMSKI
FAKULTET
U RIJECI
području
(Barton
& Choubey, 1977)
veličinskom području (ISRM,
1978a)STUDIJ, GRAĐEVINSKI

RMR KLASIFIKACIJA
HRAPAVOST -STANJE DISKONTINUITETA • mjerenjem kutova nagiba na kružnoj ploči različitih
promjera (ISRM, 1978a);
• mjerenjem amplitude hrapavosti na iscrtanom profilu
hrapavosti (Barton & Bandis, 1990);
• mjerenjem amplitude hrapavosti pomoću štapa duljine
90 cm (Piteau, 1970);
• fotogrametrijskim mjerenjima (ISRM, 1978a);
• indirektno, računanjem kutova hrapavosti (i) iz
iscrtanog profila hrapavosti (Turk & Dearman, 1985);
• indirektno, smicanjem duž diskontinuiteta u laboratoriju
ili na terenu i metodom procjene maksimalnog otpora na
smicanje iz profila hrapavosti (ISRM, 1978a).
• Procjenom…
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
- stanje diskontinuiteta-

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA

STANJE PODZEMNE VODE






Suho
Vlažno
Mokro
Kapanje
Tečenje

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Bodovi
ukupno

RMR KLASIFIKACIJA

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

GEOMEHANIČKA ILI RMR
KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

PRIMJER
STADION KANTRIDA

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDALitološki opis: vapnenac, kristalast, -Litološki opis: vapnenac, kristalast,
izražene slojevitosti, sive boje,
izražene slojevitosti, sive boje, raspucan
raspucan i okršen
i okršen
Geološki indeks čvrstoće GSI = 40 - -Geološki indeks čvrstoće GSI = 40 - 50
50 (VB/F)
(VB/F)
Veličina monolita: 0.1 x 0.1 x 0.1 m do-Veličina monolita: 0.1 x 0.1 do 2 x 2 m
2x2x4m
-Pojave nestabilnosti: ispadanje
Pojave nestabilnosti: otvaranje
olabavljenih blokova manjih dimenzija s
subvertikalnih pukotina
vrha kosine
Izmjereni diskontinuiteti: 30/250
-Izmjereni diskontinuiteti: 195/240 (ss);
(ss); 300/760; 5/800;
105/850; 5/680; 215/860

1

2

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDAINŽENJERSKO GEOLOŠKE ZNAČAJKE
• Blok 1
• ulazi podaci za geomehaničku RMR89 klasifikaciju za set
diskontinuiteta 105/850 :
• - jednoosna tlačna čvrstoća: 50 - 100 MPa (procjena)
• - Rock Quality Designation RQD = 50 - 75 %
• - razmak između pukotina: 60 - 200 cm
• - duljina pukotina: 3 - 10 m
• - oblik pukotina: stepeničast (hrapav) I
• - hrapavost stijenki pukotina: JRC= 16 - 18
• - zijev (razmak između stijenki pukotina): 10-100 mm
• - ispuna između stijenki pukotina: djelomična kalcitna prevlaka
• - raspadnutost stijenki pukotina: neznatno raspadnute (WS)

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Blok 1
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stanje diskontinuiteta :
Ulazni podaci

Bodovi

Duljina

3 - 10 m

2

Razmak stijenki

>5 mm

0

Hrapavost JRC

16 - 18

6

tvrda <5 mm ili bez

5

WS

5

Karakteristike
diskontinuiteta

Pukotinska ispuna
Trošnost

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

18 bodova

Blok 1
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stijenu je:
Karakteristike
Ulazni podaci
stijene
Jednoosna čvrstoća 50 - 100 MPa

ISTIRQD
POSTUPAK ZA50
BLOK
- 75 %2

Bodovi
7

Razmak
diskontinuiteta

60 - 200 cm

13
15

Stanje
diskontinuiteta

ukupno

18

Podzemna voda

suho

15

modul deformabilnosti je Em = 13,774 MPa

68 bodova

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDALitološki opis: vapnenac, kristalast,
izražene slojevitosti, u gornjoj zoni Litološki opis: vapnenac, kristalast,
masivan, sive boje, raspucan,
izražene slojevitosti, sive boje, raspucan
mjestimično kavernozan
i okršen
Geološki indeks čvrstoće GSI = 40 - 50Geološki indeks čvrstoće GSI = 40 - 50
(VB/F)
(VB/F)
Veličina monolita: 0.5 x 0.5 x 0.5 m do Veličina
2
monolita: 0.2 x 0.2 x 0.2 m do 2
x2x1m
x2x2m
Pojave nestabilnosti: mogućnost
Pojave nestabilnosti: mogućnost
ispadanja olabavljenih blokova
ispadanja olabavljenih blokova
Izmjereni diskontinuiteti: 190/100 (ss);
Izmjereni diskontinuiteti: 50/720 (ss);
280/820; 345/800;
155/830; 340/670;

3

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

4

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDAINŽENJERSKO GEOLOŠKE ZNAČAJKE
• Blok 3
• ulazi podaci za geomehaničku RMR89 klasifikaciju za set
diskontinuiteta 155/830:
• - jednoosna tlačna čvrstoća: 50-100 MPa (procjena)
• - Rock Quality Designation RQD = 75 - 90 %
• - razmak između pukotina: 60 - 200 cm
• - duljina pukotina: 10 - 20 m
• - oblik pukotina: stepeničast (hrapavo) I
• - hrapavost stijenki pukotina: JRC= 16 - 18
• - zijev (razmak između stijenki pukotina): 10 – 50 mm
• - ispuna između stijenki pukotina: kalcitna prevlaka > 5 mm
• - raspadnutost stijenki pukotina: umjereno raspadnute (WM)

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Blok 3
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stanje diskontinuiteta :
Ulazni podaci

Bodovi

10 - 20 m

1

Razmak stijenki

>5 mm

0

Hrapavost JRC

16 - 18

6

tvrda >5 mm

2

WM

3

Karakteristike
diskontinuiteta
Duljina

Pukotinska ispuna
Trošnost

12 bodova
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Blok 3
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stijenu je:
Karakteristike stijene

Ulazni podaci

Bodovi

Jednoosna čvrstoća

50 - 100 MPa

7

75 - 90 %

17

60 - 200 cm

15

ukupno

12

suho

15

RQD

ISTI POSTUPAK ZA BLOK 4
Razmak
diskontinuiteta

Stanje diskontinuiteta
Podzemna voda

66 bodova
modul deformabilnosti je Em = 14,591 MPa

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDALitološki opis: vapnenac,
kristalast, izražene slojevitosti,
u gornjoj zoni masivan, sive
boje, raspucan, mjestimično
kavernozan
Geološki indeks čvrstoće GSI =
40 - 50 (VB/F)
Veličina monolita: 0.2 x 0.2 x 0.2
m do 2 x 2 x 1 m
Pojave nestabilnosti: mogućnost
ispadanja olabavljenih blokova
Izmjereni diskontinuiteti:
190/110 (ss); 280/800;
345/740;

5

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDAINŽENJERSKO GEOLOŠKE ZNAČAJKE
• Blok 5
• ulazi podaci za geomehaničku RMR89 klasifikaciju (set
190/110):
• - jednoosna tlačna čvrstoća: 50 - 100 MPa (procjena)
• - Rock Quality Designation RQD = 75 - 90 %
• - razmak između pukotina: 20 – 200 cm
• - duljina pukotina: >20 m
• - oblik pukotina: valovit (zaglađen) VI
• - hrapavost stijenki pukotina: JRC= 8-10
• - zijev (razmak između stijenki pukotina): 0.25 – 0.5 mm
• - ispuna između stijenki pukotina: bez ispune
• - raspadnutost stijenki pukotina: neznatno raspadnute (WS)

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Blok 5
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stanje diskontinuiteta :
Ulazni podaci

Bodovi

>20 m

0

0.1 – 1.0 mm

4

8 - 10

3

Pukotinska ispuna

bez

6

Trošnost

WS

5

Karakteristike
diskontinuiteta
Duljina

Razmak stijenki
Hrapavost JRC

18 bodova
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Blok 5
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stijenu je:
Karakteristike stijene

Ulazni podaci

Bodovi

Jednoosna čvrstoća

50 - 100 MPa

7

RQD
Razmak
diskontinuiteta

75 - 90 %
20 - 200 cm

17
13

Stanje
diskontinuiteta

ukupno

18

Podzemna voda

suho

15
70 bodova

modul deformabilnosti je Em = 18,369 MPa

KRITERIJ ČVRSTOĆE

KRITERIJ
ČVRSTOĆE

KRITERIJ ČVRSTOĆE
Stvarni izazov u mehanici stijena predstavlja problem

predviđanja i usvajanja parametara čvrstoće
stijenske mase pri rješavanju inženjerskih problema.

• Ponašanje stijenske mase opisano je
kriterijima čvrstoće i deformabilnosti koji se
zasnivaju na empirijskim saznanjima o
ponašanju stijenske mase.
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KRITERIJI ČVRSTOĆE STIJENSKE MASE
• Hoek–Brownov kriterij čvrstoće stijenske mase je
empirijski kriterij zasnovan na podacima triaksijalnog
ispitivanja stijenske mase.
• Izvorni Hoek–Brownov kriterij čvrstoće stijenske mase
predložen je 1980. godine (Hoek and Brown, 1980a, 1980b) kao

1  3 

m  3 c  s  c

2

m, s -konstante ovisne o karakteristikama stijenske mase,
σc -jednoosna tlačna čvrstoća intaktne stijene.
σ1 -veće glavno naprezanje pri slomu i
σ3 -manje glavno naprezanje pri slomu.
Vrijednost mi može se izračunati iz triaksijalnog pokusa na
uzorcima stijene pri različitim naprezanjima
Za intaktnu stijenu vrijedi da je
Za raspucalu stijensku masu vrijedi da je
s = 1, m = mi
0 ≤ s < 1, m < mi

KRITERIJI ČVRSTOĆE STIJENSKE MASE
• Hoek i Brown stoga su predložili korištenje klasifikacija stijenske mase
za određivanje vrijednosti parametara m i s
Unaprijeđeni Hoek–Brownov kriterij čvrstoće
NEPOREMEĆENA STIJENSKA
MASA

POREMEĆENA STIJENSKA
MASA

RMR 100

m  mi  e

28

RMR 100

m  mi  e

RMR 100

RMR 100

se

9

14

se

6

Aproksimativne vrijednosti kvalitete stijenske mase i parametara stijenske mase za
unaprijeđeni Hoek – Brownov kriterij čvrstoće (Hoek and Brown, 1988)

KRITERIJI ČVRSTOĆE STIJENSKE MASE
• Modificirani Hoek-Brownov kriterij čvrstoće


σ' 3
σ' 1  σ' 3  σ c  m b 
σc







a

mb-vrijednost konstante m za raspucalu stijensku
masu,
a -konstanta ovisna o karakteristikama raspucale
stijenske mase,
σc-jednoosna tlačna čvrstoća intaktne stijenske mase,
σ’1-veće glavno naprezanje pri slomu i
σ’3-manje glavno naprezanje pri slomu
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Procjena vrijednosti mb/mi na osnovi strukture stijenske mase i uvjeta površine
stijenki diskontinuiteta (Hoek et al., 1992)

KRITERIJI ČVRSTOĆE STIJENSKE MASE
• Opći oblik Hoek-Brownovog kriterija čvrstoće (Hoek,
1994; Hoek et al., 1995; Hoek et al., 2002):



σ' 3
σ' 1  σ' 3  σ c  m b 
 s 
σc



a

s- konstanta ovisna o karakteristikama stijenske mase
Za intaktnu stijensku masu, vrijedi da je s = 1 i a = 0.5
Za vrlo slabu kvalitetu stijenske mase, prihvatljiviji je modificirani Hoek–Brownov kriterij
s=0

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Geološki indeks čvrstoće (Geological
Strength Index–GSI

• Procijenjena vrijednosti na osnovi strukture
stijenske mase, značajki intaktne stijene,
uvjeta površine stijenki diskontinuiteta, kao
i uvjeta koji proizlaze iz geometrije
intaktnih dijelova stijene i njihovog
ponašanja pod djelovanjem promjene uvjeta
stanja naprezanja u stijenskoj masi

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Hoek et al., 1998

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Geološki indeks čvrstoće (Geological
Strength Index–GSI
Neporemećena stijenska masa,
GSI > 25
Poremećena stijenska masa,
GSI  100
GSI < 25

mb  mi  e

28

GSI 100

se
a  0 .5

s0

9

a  0 . 65 

GSI
200

Za vrijednost parametara mb, s i a Hoek, Kaiser i Bawden (Hoek et al., 1995) predlažu
izraze u zavisnosti od vrijednosti geološkog indeksa čvrstoće (Geological Strength Index–
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI
GSI).

KRITERIJI ČVRSTOĆE STIJENSKE MASE
• U većini sada dostupnih metoda proračuna za analize
stabilnosti stijenske mase, kao što su metode analize
granične ravnoteže i numeričke metode modeliranja,
čvrstoća stijenske mase izražava se parametrima
Mohr-Coulombovog linearnog kriterija čvrstoće:

τf = c + σ tg
Postoji mogućnost uspostave matematičke veze između
Hoek–Brownovog i Mohr-Coulombovog kriterija čvrstoće
stijenske mase
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Rocscience- RocLab

Ulazni parametri
za proračun

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI


Slide 35

OJAČANJE TLA I STIJENA, DIPLOMSKI STUDIJ,
GRAĐEVINSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U RIJECI

OJAČANJE STIJENSKE MASE (1)

KOLEGIJ: Ojačanje tla i stijena
DIPLOMSKI STUDIJ

SEMINARKSI RADOVI
1.Čavlano tlo
2.Zidovi od mehanički stabiliziranog tla
(MSE zidovi)
3.Primjena vegetacije u sanaciji klizišta

OJAČANJE STIJENSKE MASE

OPĆENITO

POBOLJŠANJE SVOJSTAVA
STIJENSKE MASE
„Povoljne
lokacije” za
izgradnju
iskorištene

Potreba za
korištenjem
„nepovoljnih
lokacija „

RAZVOJ METODA POBOLJŠANJA
(OJAČANJA) SVOJSTAVA TLA I STIJENA

Ojačanjem tla i stijena nastoji se povećati
njihovu čvrstoću, tj. smanjiti deformabilnost.
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

POBOLJŠANJE SVOJSTAVA
STIJENSKE MASE
• Projektiranje zasjeka u stijenskoj masi svodi se na

odabir stabilne geometrije i/ili potrebnih
odgovarajućih mjera podgrađivanja.

• Kriteriji deformabilnosti stijenske mase zasniva se na

geomehaničkoj (RMR) klasifikaciji stijenske
mase, jednoosnoj tlačnoj čvrstoći stijene i
geološkom indeksu čvrstoće (GSI) stijenske
mase.

• Na osnovi usvojenih kriterija čvrstoće i deformabilnosti
stijenske mase provode se analize stanja naprezanja i
deformacija i analize stabilnosti za potrebe projektiranja
osiguranja podzemnih otvora i zasjeka u stijenskoj masi.
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

DEFINIRANJE KARAKTERISTIKA
STIJENSKE MASE
Stijenska masa - diskontinuirana,

heterogena,
anizotropna i nalaze se u nekom naponskom stanju

Utvrđivanje vrsta i položaja različitih
materijala, kao i njihovih svojstava - geološki
profil i geotehnički model.

• Poboljšanje stijenske mase (Rock Improvement)
podrazumijeva termin koji obuhvaća sve postupke u

cilju poboljšanja mehaničkih značajki i drugih
karakteristika stijenske mase.
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

KLASIFIKACIJE
STIJENSKE
MASE

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE
pregled klasifikacija stijenske mase, kao postupaka za
opisivanje stijenske mase, koje služe kao podloge za
utvrđivanje značajki stijenske mase te projektiranje zahvata
u stijenskoj masi

• Klasifikacija stijenske mase nije zamjena za
projektiranje zahvata u stijenskoj masi!!
• Osim poznavanja značajki stijenske mase,
projektiranje zahtijeva detaljno poznavanje in situ
stanja naprezanja, uvjeta podzemne vode te
redoslijed izvedbe planiranih iskopa
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE
• Terzaghijeva klasifikacija (Terzaghi, 1946);
• Laufferova klasifikacija (Lauffer, 1958);
• Rock Quality Designation klasifikacija (RQD) (Deere et al.,
1967);
• Rock Structure Rating klasifikacija (RSR) (Wickham et al.,
1972);

• Geomehanička klasifikacija (RMR)
(Bieniawski, 1973);
• Q klasifikacija (Rock Tunneling Quality Index) (Barton et
al., 1974);
• Rock Mass Index klasifikacija (RMi) (Palmstrom, 1995)
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• Terzaghijeva klasifikacija (Terzaghi,
1946)- previše generalizira objektivno
stanje kvalitete stijenske mase

• Značaj Laufferove klasifikacije
(Lauffer, 1958) (koncepta vremena
nepodgrađenog iskopa) je u zahtjevima na
skraćenje vremena potrebnog za ugradnju
podgrade.
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• Rock Quality Designation (RQD)
Index, (Deere et al., 1967) informacija o kvaliteti stijenske mase
proizlazi jedino iz opisa danog od strane
geologa i postotka dobivene jezgre.

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• RSR sustav (Wickham et al., 1972) usvaja
dvije glavne kategorije faktora koji utječu na
ponašanje stijenske mase u tunelima:
– geološki parametri (tip stijenske mase,
prosječan razmak pukotina, orijentacija pukotina,
tip diskontinuiteta, glavni smjer rasjeda, smicanja i
preklapanja, značajke stijenske mase, trošenje ili
alteracija ) i

– parametri podgradne konstrukcije (raspon
tunela, smjer napredovanja tunela, metoda iskopa)
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• Geomehanička klasifikacija ili RMR
klasifikacijski sustav (Rock Mass
Rating System), razvio je Bieniawski
tijekom 1972. i 1973 (Bieniawski, 1976,
1989).
• Dvije inačice RMR1976 i RMR1989.

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• Q klasifikacija je zasnovana na
numeričkoj procjeni kvalitete stijenske
mase koja se opisuje sa šest parametara i
to:
• 1. RQD –indeks kvalitete jezgre
• 2. Jn – broj skupova pukotina,
• 3. Jr – indeks hrapavosti pukotina,
• 4. Ja – indeks alteracije pukotina,
• 5. Jw – faktor pukotinske vode i
• 6. SRF – faktor redukcije naprezanja
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• Rock Mass index (RMi)
klasifikacija zasnovana je na selektivnim
dobro utvrđenim geološkim parametrima
stijenske mase dobivenim iz detaljiziranih
terenskih opisa građe stijenske mase

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

GEOMEHANIČKA
ILI RMR
KLASIFIKACIJE
STIJENSKE MASE

RMR KLASIFIKACIJA
Klasifikacijska procedura zasniva se na
određivanju slijedećih šest parametara:
1.Jednoosna čvrstoća stijenskog materijala (ISRM, 1979)
2.RQD indeks (Rock Quality Designation)
3.Razmak pukotina (diskontinuiteta)
4.Stanje pukotina (diskontinuiteta)
5.Uvjeti podzemne vode
6.Orjentacija pukotina (diskontinuiteta).
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
PODJELA STIJENSKE MASE U POJEDINAČNE
STRUKTURNE REGIJE KOJE SE ODVOJENO
KLASIFICIRAJU
GRANICE REGIJA- RASJEDI/ ZDROBLJENE
ZONE/PROMJENA TIPA STIJENSKE MASE

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
-ČVRSTOĆA• Definiranje parametara čvrstoće intaktne
stijene moguće je provesti laboratorijskim
ispitivanjima (PLT) i procjenom.
• Schmidt-ov čekić koristi se za jednostavno i brzo
određivanje približnih vrijednosti jednoosne
tlačne čvrstoće stijene ili određivanje čvrstoće
stijenki diskontinuiteta (korelacijskih odnos visine
odskoka (R) i jednoosne tlačne čvrstoće (sc)

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Terenska procjena
jednoosne
čvrstoće
(Brown,
1981)
DIPLOMSKI
STUDIJ,tlačne
GRAĐEVINSKI
FAKULTET
U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
-RAZMAK DISKONTINUITETA-

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

ZIJEV

RMR KLASIFIKACIJA
-STANJE DISKONTINUITETA -

• Zijev diskontinuiteta se često spominje i
prikuplja kao jedan od parametara
• Diskontinuiteti se s porastom dubine vrlo
brzo potpuno ispunjavaju, uglavnom glinom
ili glinovitim materijalom i kršjem (zijev
nestaje, dok istovremeno širina
diskontinuiteta može ostati vrlo velika)
PRIMJER ŠIROKIH ALI ZATVORENI DISKONTINUITETA
Definicije
zijeva, širine i debljine ispune diskontinuiteta,
Pollak, 2007
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
-STANJE DISKONTINUITETA Shematska
usporedba
prosječne
veličine bloka i
širine
diskontinuiteta

ISPUNA

Pollak, 2007

• Ovisno
o debljini
ispune,dodatni
spriječen
je kontakt
neravnina
Ispunom
se
u inženjerskoj
geologiji
smatra
materijal
koji
Na
svojstva
ispune
utječu
iliobično
opetovani
procesi
trošenja
stijenki diskontinuitet,
diskontinuiteta,
ispunjava
a različit
od osnovne
stijene, bez
ili
dijageneze
koji mogu utjecati
naje
kvalitetu
ispune•obzira
Svojstva
ispune: posmična
čvrstoća,
permeabilnost i
na podrijetlo.
PROCJENJUJEMO
TROŠNOST
ISPUNE
deformabilnost
utječu na
čvrstoću diskontinuiteta
Debljina
ispune utvrđuje
se posmičnu
izravnim mjerenjima
ili procjenama
za(Bieniawski,
svaki sustav 1989).
diskontinuiteta posebno, a bitno je ustanoviti
STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI
njenu min., maks.DIPLOMSKI
i najučestaliju
vrijednost

ISPUNA

RMR KLASIFIKACIJA
-STANJE DISKONTINUITETA -

PRIMJER DISKONTINUITETA BEZ ISPUNE
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Indeks
KLASIFIKACIJA
hrapavosti

RMR
-STANJE DISKONTINUITETA -

HRAPAVOST
• Glatki diskontinuiteti su, uglavnom, vezani za posebne uvjete
sedimentacije ili jače tektonizirane zone u kojima je kretanje
duž diskontinuiteta zagladilo plohe čitavog sustava. Vrlo
hrapavi diskontinuiteti uglavnom su vezani na zone otvorenih
i jako okršenih diskontinuiteta.
• Prema podjeli koju preporučuje ISRM (1978a), hrapavost se
razmatra u metarskom ali i centimetarskom mjerilu
istovremeno.
Karakteristični profili i koeficijenti
hrapavosti (JRC) u 10 cm veličinskom
Tipični profili hrapavosti u metarskom
DIPLOMSKI
FAKULTET
U RIJECI
području
(Barton
& Choubey, 1977)
veličinskom području (ISRM,
1978a)STUDIJ, GRAĐEVINSKI

RMR KLASIFIKACIJA
HRAPAVOST -STANJE DISKONTINUITETA • mjerenjem kutova nagiba na kružnoj ploči različitih
promjera (ISRM, 1978a);
• mjerenjem amplitude hrapavosti na iscrtanom profilu
hrapavosti (Barton & Bandis, 1990);
• mjerenjem amplitude hrapavosti pomoću štapa duljine
90 cm (Piteau, 1970);
• fotogrametrijskim mjerenjima (ISRM, 1978a);
• indirektno, računanjem kutova hrapavosti (i) iz
iscrtanog profila hrapavosti (Turk & Dearman, 1985);
• indirektno, smicanjem duž diskontinuiteta u laboratoriju
ili na terenu i metodom procjene maksimalnog otpora na
smicanje iz profila hrapavosti (ISRM, 1978a).
• Procjenom…
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
- stanje diskontinuiteta-

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA

STANJE PODZEMNE VODE






Suho
Vlažno
Mokro
Kapanje
Tečenje

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Bodovi
ukupno

RMR KLASIFIKACIJA

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

GEOMEHANIČKA ILI RMR
KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

PRIMJER
STADION KANTRIDA

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDALitološki opis: vapnenac, kristalast, -Litološki opis: vapnenac, kristalast,
izražene slojevitosti, sive boje,
izražene slojevitosti, sive boje, raspucan
raspucan i okršen
i okršen
Geološki indeks čvrstoće GSI = 40 - -Geološki indeks čvrstoće GSI = 40 - 50
50 (VB/F)
(VB/F)
Veličina monolita: 0.1 x 0.1 x 0.1 m do-Veličina monolita: 0.1 x 0.1 do 2 x 2 m
2x2x4m
-Pojave nestabilnosti: ispadanje
Pojave nestabilnosti: otvaranje
olabavljenih blokova manjih dimenzija s
subvertikalnih pukotina
vrha kosine
Izmjereni diskontinuiteti: 30/250
-Izmjereni diskontinuiteti: 195/240 (ss);
(ss); 300/760; 5/800;
105/850; 5/680; 215/860

1

2

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDAINŽENJERSKO GEOLOŠKE ZNAČAJKE
• Blok 1
• ulazi podaci za geomehaničku RMR89 klasifikaciju za set
diskontinuiteta 105/850 :
• - jednoosna tlačna čvrstoća: 50 - 100 MPa (procjena)
• - Rock Quality Designation RQD = 50 - 75 %
• - razmak između pukotina: 60 - 200 cm
• - duljina pukotina: 3 - 10 m
• - oblik pukotina: stepeničast (hrapav) I
• - hrapavost stijenki pukotina: JRC= 16 - 18
• - zijev (razmak između stijenki pukotina): 10-100 mm
• - ispuna između stijenki pukotina: djelomična kalcitna prevlaka
• - raspadnutost stijenki pukotina: neznatno raspadnute (WS)

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Blok 1
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stanje diskontinuiteta :
Ulazni podaci

Bodovi

Duljina

3 - 10 m

2

Razmak stijenki

>5 mm

0

Hrapavost JRC

16 - 18

6

tvrda <5 mm ili bez

5

WS

5

Karakteristike
diskontinuiteta

Pukotinska ispuna
Trošnost

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

18 bodova

Blok 1
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stijenu je:
Karakteristike
Ulazni podaci
stijene
Jednoosna čvrstoća 50 - 100 MPa

ISTIRQD
POSTUPAK ZA50
BLOK
- 75 %2

Bodovi
7

Razmak
diskontinuiteta

60 - 200 cm

13
15

Stanje
diskontinuiteta

ukupno

18

Podzemna voda

suho

15

modul deformabilnosti je Em = 13,774 MPa

68 bodova

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDALitološki opis: vapnenac, kristalast,
izražene slojevitosti, u gornjoj zoni Litološki opis: vapnenac, kristalast,
masivan, sive boje, raspucan,
izražene slojevitosti, sive boje, raspucan
mjestimično kavernozan
i okršen
Geološki indeks čvrstoće GSI = 40 - 50Geološki indeks čvrstoće GSI = 40 - 50
(VB/F)
(VB/F)
Veličina monolita: 0.5 x 0.5 x 0.5 m do Veličina
2
monolita: 0.2 x 0.2 x 0.2 m do 2
x2x1m
x2x2m
Pojave nestabilnosti: mogućnost
Pojave nestabilnosti: mogućnost
ispadanja olabavljenih blokova
ispadanja olabavljenih blokova
Izmjereni diskontinuiteti: 190/100 (ss);
Izmjereni diskontinuiteti: 50/720 (ss);
280/820; 345/800;
155/830; 340/670;

3

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

4

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDAINŽENJERSKO GEOLOŠKE ZNAČAJKE
• Blok 3
• ulazi podaci za geomehaničku RMR89 klasifikaciju za set
diskontinuiteta 155/830:
• - jednoosna tlačna čvrstoća: 50-100 MPa (procjena)
• - Rock Quality Designation RQD = 75 - 90 %
• - razmak između pukotina: 60 - 200 cm
• - duljina pukotina: 10 - 20 m
• - oblik pukotina: stepeničast (hrapavo) I
• - hrapavost stijenki pukotina: JRC= 16 - 18
• - zijev (razmak između stijenki pukotina): 10 – 50 mm
• - ispuna između stijenki pukotina: kalcitna prevlaka > 5 mm
• - raspadnutost stijenki pukotina: umjereno raspadnute (WM)

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Blok 3
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stanje diskontinuiteta :
Ulazni podaci

Bodovi

10 - 20 m

1

Razmak stijenki

>5 mm

0

Hrapavost JRC

16 - 18

6

tvrda >5 mm

2

WM

3

Karakteristike
diskontinuiteta
Duljina

Pukotinska ispuna
Trošnost

12 bodova
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Blok 3
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stijenu je:
Karakteristike stijene

Ulazni podaci

Bodovi

Jednoosna čvrstoća

50 - 100 MPa

7

75 - 90 %

17

60 - 200 cm

15

ukupno

12

suho

15

RQD

ISTI POSTUPAK ZA BLOK 4
Razmak
diskontinuiteta

Stanje diskontinuiteta
Podzemna voda

66 bodova
modul deformabilnosti je Em = 14,591 MPa

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDALitološki opis: vapnenac,
kristalast, izražene slojevitosti,
u gornjoj zoni masivan, sive
boje, raspucan, mjestimično
kavernozan
Geološki indeks čvrstoće GSI =
40 - 50 (VB/F)
Veličina monolita: 0.2 x 0.2 x 0.2
m do 2 x 2 x 1 m
Pojave nestabilnosti: mogućnost
ispadanja olabavljenih blokova
Izmjereni diskontinuiteti:
190/110 (ss); 280/800;
345/740;

5

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDAINŽENJERSKO GEOLOŠKE ZNAČAJKE
• Blok 5
• ulazi podaci za geomehaničku RMR89 klasifikaciju (set
190/110):
• - jednoosna tlačna čvrstoća: 50 - 100 MPa (procjena)
• - Rock Quality Designation RQD = 75 - 90 %
• - razmak između pukotina: 20 – 200 cm
• - duljina pukotina: >20 m
• - oblik pukotina: valovit (zaglađen) VI
• - hrapavost stijenki pukotina: JRC= 8-10
• - zijev (razmak između stijenki pukotina): 0.25 – 0.5 mm
• - ispuna između stijenki pukotina: bez ispune
• - raspadnutost stijenki pukotina: neznatno raspadnute (WS)

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Blok 5
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stanje diskontinuiteta :
Ulazni podaci

Bodovi

>20 m

0

0.1 – 1.0 mm

4

8 - 10

3

Pukotinska ispuna

bez

6

Trošnost

WS

5

Karakteristike
diskontinuiteta
Duljina

Razmak stijenki
Hrapavost JRC

18 bodova
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Blok 5
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stijenu je:
Karakteristike stijene

Ulazni podaci

Bodovi

Jednoosna čvrstoća

50 - 100 MPa

7

RQD
Razmak
diskontinuiteta

75 - 90 %
20 - 200 cm

17
13

Stanje
diskontinuiteta

ukupno

18

Podzemna voda

suho

15
70 bodova

modul deformabilnosti je Em = 18,369 MPa

KRITERIJ ČVRSTOĆE

KRITERIJ
ČVRSTOĆE

KRITERIJ ČVRSTOĆE
Stvarni izazov u mehanici stijena predstavlja problem

predviđanja i usvajanja parametara čvrstoće
stijenske mase pri rješavanju inženjerskih problema.

• Ponašanje stijenske mase opisano je
kriterijima čvrstoće i deformabilnosti koji se
zasnivaju na empirijskim saznanjima o
ponašanju stijenske mase.
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KRITERIJI ČVRSTOĆE STIJENSKE MASE
• Hoek–Brownov kriterij čvrstoće stijenske mase je
empirijski kriterij zasnovan na podacima triaksijalnog
ispitivanja stijenske mase.
• Izvorni Hoek–Brownov kriterij čvrstoće stijenske mase
predložen je 1980. godine (Hoek and Brown, 1980a, 1980b) kao

1  3 

m  3 c  s  c

2

m, s -konstante ovisne o karakteristikama stijenske mase,
σc -jednoosna tlačna čvrstoća intaktne stijene.
σ1 -veće glavno naprezanje pri slomu i
σ3 -manje glavno naprezanje pri slomu.
Vrijednost mi može se izračunati iz triaksijalnog pokusa na
uzorcima stijene pri različitim naprezanjima
Za intaktnu stijenu vrijedi da je
Za raspucalu stijensku masu vrijedi da je
s = 1, m = mi
0 ≤ s < 1, m < mi

KRITERIJI ČVRSTOĆE STIJENSKE MASE
• Hoek i Brown stoga su predložili korištenje klasifikacija stijenske mase
za određivanje vrijednosti parametara m i s
Unaprijeđeni Hoek–Brownov kriterij čvrstoće
NEPOREMEĆENA STIJENSKA
MASA

POREMEĆENA STIJENSKA
MASA

RMR 100

m  mi  e

28

RMR 100

m  mi  e

RMR 100

RMR 100

se

9

14

se

6

Aproksimativne vrijednosti kvalitete stijenske mase i parametara stijenske mase za
unaprijeđeni Hoek – Brownov kriterij čvrstoće (Hoek and Brown, 1988)

KRITERIJI ČVRSTOĆE STIJENSKE MASE
• Modificirani Hoek-Brownov kriterij čvrstoće


σ' 3
σ' 1  σ' 3  σ c  m b 
σc







a

mb-vrijednost konstante m za raspucalu stijensku
masu,
a -konstanta ovisna o karakteristikama raspucale
stijenske mase,
σc-jednoosna tlačna čvrstoća intaktne stijenske mase,
σ’1-veće glavno naprezanje pri slomu i
σ’3-manje glavno naprezanje pri slomu
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Procjena vrijednosti mb/mi na osnovi strukture stijenske mase i uvjeta površine
stijenki diskontinuiteta (Hoek et al., 1992)

KRITERIJI ČVRSTOĆE STIJENSKE MASE
• Opći oblik Hoek-Brownovog kriterija čvrstoće (Hoek,
1994; Hoek et al., 1995; Hoek et al., 2002):



σ' 3
σ' 1  σ' 3  σ c  m b 
 s 
σc



a

s- konstanta ovisna o karakteristikama stijenske mase
Za intaktnu stijensku masu, vrijedi da je s = 1 i a = 0.5
Za vrlo slabu kvalitetu stijenske mase, prihvatljiviji je modificirani Hoek–Brownov kriterij
s=0

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Geološki indeks čvrstoće (Geological
Strength Index–GSI

• Procijenjena vrijednosti na osnovi strukture
stijenske mase, značajki intaktne stijene,
uvjeta površine stijenki diskontinuiteta, kao
i uvjeta koji proizlaze iz geometrije
intaktnih dijelova stijene i njihovog
ponašanja pod djelovanjem promjene uvjeta
stanja naprezanja u stijenskoj masi

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Hoek et al., 1998

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Geološki indeks čvrstoće (Geological
Strength Index–GSI
Neporemećena stijenska masa,
GSI > 25
Poremećena stijenska masa,
GSI  100
GSI < 25

mb  mi  e

28

GSI 100

se
a  0 .5

s0

9

a  0 . 65 

GSI
200

Za vrijednost parametara mb, s i a Hoek, Kaiser i Bawden (Hoek et al., 1995) predlažu
izraze u zavisnosti od vrijednosti geološkog indeksa čvrstoće (Geological Strength Index–
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI
GSI).

KRITERIJI ČVRSTOĆE STIJENSKE MASE
• U većini sada dostupnih metoda proračuna za analize
stabilnosti stijenske mase, kao što su metode analize
granične ravnoteže i numeričke metode modeliranja,
čvrstoća stijenske mase izražava se parametrima
Mohr-Coulombovog linearnog kriterija čvrstoće:

τf = c + σ tg
Postoji mogućnost uspostave matematičke veze između
Hoek–Brownovog i Mohr-Coulombovog kriterija čvrstoće
stijenske mase
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Rocscience- RocLab

Ulazni parametri
za proračun

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI


Slide 36

OJAČANJE TLA I STIJENA, DIPLOMSKI STUDIJ,
GRAĐEVINSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U RIJECI

OJAČANJE STIJENSKE MASE (1)

KOLEGIJ: Ojačanje tla i stijena
DIPLOMSKI STUDIJ

SEMINARKSI RADOVI
1.Čavlano tlo
2.Zidovi od mehanički stabiliziranog tla
(MSE zidovi)
3.Primjena vegetacije u sanaciji klizišta

OJAČANJE STIJENSKE MASE

OPĆENITO

POBOLJŠANJE SVOJSTAVA
STIJENSKE MASE
„Povoljne
lokacije” za
izgradnju
iskorištene

Potreba za
korištenjem
„nepovoljnih
lokacija „

RAZVOJ METODA POBOLJŠANJA
(OJAČANJA) SVOJSTAVA TLA I STIJENA

Ojačanjem tla i stijena nastoji se povećati
njihovu čvrstoću, tj. smanjiti deformabilnost.
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

POBOLJŠANJE SVOJSTAVA
STIJENSKE MASE
• Projektiranje zasjeka u stijenskoj masi svodi se na

odabir stabilne geometrije i/ili potrebnih
odgovarajućih mjera podgrađivanja.

• Kriteriji deformabilnosti stijenske mase zasniva se na

geomehaničkoj (RMR) klasifikaciji stijenske
mase, jednoosnoj tlačnoj čvrstoći stijene i
geološkom indeksu čvrstoće (GSI) stijenske
mase.

• Na osnovi usvojenih kriterija čvrstoće i deformabilnosti
stijenske mase provode se analize stanja naprezanja i
deformacija i analize stabilnosti za potrebe projektiranja
osiguranja podzemnih otvora i zasjeka u stijenskoj masi.
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

DEFINIRANJE KARAKTERISTIKA
STIJENSKE MASE
Stijenska masa - diskontinuirana,

heterogena,
anizotropna i nalaze se u nekom naponskom stanju

Utvrđivanje vrsta i položaja različitih
materijala, kao i njihovih svojstava - geološki
profil i geotehnički model.

• Poboljšanje stijenske mase (Rock Improvement)
podrazumijeva termin koji obuhvaća sve postupke u

cilju poboljšanja mehaničkih značajki i drugih
karakteristika stijenske mase.
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

KLASIFIKACIJE
STIJENSKE
MASE

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE
pregled klasifikacija stijenske mase, kao postupaka za
opisivanje stijenske mase, koje služe kao podloge za
utvrđivanje značajki stijenske mase te projektiranje zahvata
u stijenskoj masi

• Klasifikacija stijenske mase nije zamjena za
projektiranje zahvata u stijenskoj masi!!
• Osim poznavanja značajki stijenske mase,
projektiranje zahtijeva detaljno poznavanje in situ
stanja naprezanja, uvjeta podzemne vode te
redoslijed izvedbe planiranih iskopa
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE
• Terzaghijeva klasifikacija (Terzaghi, 1946);
• Laufferova klasifikacija (Lauffer, 1958);
• Rock Quality Designation klasifikacija (RQD) (Deere et al.,
1967);
• Rock Structure Rating klasifikacija (RSR) (Wickham et al.,
1972);

• Geomehanička klasifikacija (RMR)
(Bieniawski, 1973);
• Q klasifikacija (Rock Tunneling Quality Index) (Barton et
al., 1974);
• Rock Mass Index klasifikacija (RMi) (Palmstrom, 1995)
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• Terzaghijeva klasifikacija (Terzaghi,
1946)- previše generalizira objektivno
stanje kvalitete stijenske mase

• Značaj Laufferove klasifikacije
(Lauffer, 1958) (koncepta vremena
nepodgrađenog iskopa) je u zahtjevima na
skraćenje vremena potrebnog za ugradnju
podgrade.
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• Rock Quality Designation (RQD)
Index, (Deere et al., 1967) informacija o kvaliteti stijenske mase
proizlazi jedino iz opisa danog od strane
geologa i postotka dobivene jezgre.

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• RSR sustav (Wickham et al., 1972) usvaja
dvije glavne kategorije faktora koji utječu na
ponašanje stijenske mase u tunelima:
– geološki parametri (tip stijenske mase,
prosječan razmak pukotina, orijentacija pukotina,
tip diskontinuiteta, glavni smjer rasjeda, smicanja i
preklapanja, značajke stijenske mase, trošenje ili
alteracija ) i

– parametri podgradne konstrukcije (raspon
tunela, smjer napredovanja tunela, metoda iskopa)
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• Geomehanička klasifikacija ili RMR
klasifikacijski sustav (Rock Mass
Rating System), razvio je Bieniawski
tijekom 1972. i 1973 (Bieniawski, 1976,
1989).
• Dvije inačice RMR1976 i RMR1989.

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• Q klasifikacija je zasnovana na
numeričkoj procjeni kvalitete stijenske
mase koja se opisuje sa šest parametara i
to:
• 1. RQD –indeks kvalitete jezgre
• 2. Jn – broj skupova pukotina,
• 3. Jr – indeks hrapavosti pukotina,
• 4. Ja – indeks alteracije pukotina,
• 5. Jw – faktor pukotinske vode i
• 6. SRF – faktor redukcije naprezanja
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• Rock Mass index (RMi)
klasifikacija zasnovana je na selektivnim
dobro utvrđenim geološkim parametrima
stijenske mase dobivenim iz detaljiziranih
terenskih opisa građe stijenske mase

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

GEOMEHANIČKA
ILI RMR
KLASIFIKACIJE
STIJENSKE MASE

RMR KLASIFIKACIJA
Klasifikacijska procedura zasniva se na
određivanju slijedećih šest parametara:
1.Jednoosna čvrstoća stijenskog materijala (ISRM, 1979)
2.RQD indeks (Rock Quality Designation)
3.Razmak pukotina (diskontinuiteta)
4.Stanje pukotina (diskontinuiteta)
5.Uvjeti podzemne vode
6.Orjentacija pukotina (diskontinuiteta).
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
PODJELA STIJENSKE MASE U POJEDINAČNE
STRUKTURNE REGIJE KOJE SE ODVOJENO
KLASIFICIRAJU
GRANICE REGIJA- RASJEDI/ ZDROBLJENE
ZONE/PROMJENA TIPA STIJENSKE MASE

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
-ČVRSTOĆA• Definiranje parametara čvrstoće intaktne
stijene moguće je provesti laboratorijskim
ispitivanjima (PLT) i procjenom.
• Schmidt-ov čekić koristi se za jednostavno i brzo
određivanje približnih vrijednosti jednoosne
tlačne čvrstoće stijene ili određivanje čvrstoće
stijenki diskontinuiteta (korelacijskih odnos visine
odskoka (R) i jednoosne tlačne čvrstoće (sc)

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Terenska procjena
jednoosne
čvrstoće
(Brown,
1981)
DIPLOMSKI
STUDIJ,tlačne
GRAĐEVINSKI
FAKULTET
U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
-RAZMAK DISKONTINUITETA-

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

ZIJEV

RMR KLASIFIKACIJA
-STANJE DISKONTINUITETA -

• Zijev diskontinuiteta se često spominje i
prikuplja kao jedan od parametara
• Diskontinuiteti se s porastom dubine vrlo
brzo potpuno ispunjavaju, uglavnom glinom
ili glinovitim materijalom i kršjem (zijev
nestaje, dok istovremeno širina
diskontinuiteta može ostati vrlo velika)
PRIMJER ŠIROKIH ALI ZATVORENI DISKONTINUITETA
Definicije
zijeva, širine i debljine ispune diskontinuiteta,
Pollak, 2007
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
-STANJE DISKONTINUITETA Shematska
usporedba
prosječne
veličine bloka i
širine
diskontinuiteta

ISPUNA

Pollak, 2007

• Ovisno
o debljini
ispune,dodatni
spriječen
je kontakt
neravnina
Ispunom
se
u inženjerskoj
geologiji
smatra
materijal
koji
Na
svojstva
ispune
utječu
iliobično
opetovani
procesi
trošenja
stijenki diskontinuitet,
diskontinuiteta,
ispunjava
a različit
od osnovne
stijene, bez
ili
dijageneze
koji mogu utjecati
naje
kvalitetu
ispune•obzira
Svojstva
ispune: posmična
čvrstoća,
permeabilnost i
na podrijetlo.
PROCJENJUJEMO
TROŠNOST
ISPUNE
deformabilnost
utječu na
čvrstoću diskontinuiteta
Debljina
ispune utvrđuje
se posmičnu
izravnim mjerenjima
ili procjenama
za(Bieniawski,
svaki sustav 1989).
diskontinuiteta posebno, a bitno je ustanoviti
STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI
njenu min., maks.DIPLOMSKI
i najučestaliju
vrijednost

ISPUNA

RMR KLASIFIKACIJA
-STANJE DISKONTINUITETA -

PRIMJER DISKONTINUITETA BEZ ISPUNE
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Indeks
KLASIFIKACIJA
hrapavosti

RMR
-STANJE DISKONTINUITETA -

HRAPAVOST
• Glatki diskontinuiteti su, uglavnom, vezani za posebne uvjete
sedimentacije ili jače tektonizirane zone u kojima je kretanje
duž diskontinuiteta zagladilo plohe čitavog sustava. Vrlo
hrapavi diskontinuiteti uglavnom su vezani na zone otvorenih
i jako okršenih diskontinuiteta.
• Prema podjeli koju preporučuje ISRM (1978a), hrapavost se
razmatra u metarskom ali i centimetarskom mjerilu
istovremeno.
Karakteristični profili i koeficijenti
hrapavosti (JRC) u 10 cm veličinskom
Tipični profili hrapavosti u metarskom
DIPLOMSKI
FAKULTET
U RIJECI
području
(Barton
& Choubey, 1977)
veličinskom području (ISRM,
1978a)STUDIJ, GRAĐEVINSKI

RMR KLASIFIKACIJA
HRAPAVOST -STANJE DISKONTINUITETA • mjerenjem kutova nagiba na kružnoj ploči različitih
promjera (ISRM, 1978a);
• mjerenjem amplitude hrapavosti na iscrtanom profilu
hrapavosti (Barton & Bandis, 1990);
• mjerenjem amplitude hrapavosti pomoću štapa duljine
90 cm (Piteau, 1970);
• fotogrametrijskim mjerenjima (ISRM, 1978a);
• indirektno, računanjem kutova hrapavosti (i) iz
iscrtanog profila hrapavosti (Turk & Dearman, 1985);
• indirektno, smicanjem duž diskontinuiteta u laboratoriju
ili na terenu i metodom procjene maksimalnog otpora na
smicanje iz profila hrapavosti (ISRM, 1978a).
• Procjenom…
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
- stanje diskontinuiteta-

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA

STANJE PODZEMNE VODE






Suho
Vlažno
Mokro
Kapanje
Tečenje

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Bodovi
ukupno

RMR KLASIFIKACIJA

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

GEOMEHANIČKA ILI RMR
KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

PRIMJER
STADION KANTRIDA

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDALitološki opis: vapnenac, kristalast, -Litološki opis: vapnenac, kristalast,
izražene slojevitosti, sive boje,
izražene slojevitosti, sive boje, raspucan
raspucan i okršen
i okršen
Geološki indeks čvrstoće GSI = 40 - -Geološki indeks čvrstoće GSI = 40 - 50
50 (VB/F)
(VB/F)
Veličina monolita: 0.1 x 0.1 x 0.1 m do-Veličina monolita: 0.1 x 0.1 do 2 x 2 m
2x2x4m
-Pojave nestabilnosti: ispadanje
Pojave nestabilnosti: otvaranje
olabavljenih blokova manjih dimenzija s
subvertikalnih pukotina
vrha kosine
Izmjereni diskontinuiteti: 30/250
-Izmjereni diskontinuiteti: 195/240 (ss);
(ss); 300/760; 5/800;
105/850; 5/680; 215/860

1

2

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDAINŽENJERSKO GEOLOŠKE ZNAČAJKE
• Blok 1
• ulazi podaci za geomehaničku RMR89 klasifikaciju za set
diskontinuiteta 105/850 :
• - jednoosna tlačna čvrstoća: 50 - 100 MPa (procjena)
• - Rock Quality Designation RQD = 50 - 75 %
• - razmak između pukotina: 60 - 200 cm
• - duljina pukotina: 3 - 10 m
• - oblik pukotina: stepeničast (hrapav) I
• - hrapavost stijenki pukotina: JRC= 16 - 18
• - zijev (razmak između stijenki pukotina): 10-100 mm
• - ispuna između stijenki pukotina: djelomična kalcitna prevlaka
• - raspadnutost stijenki pukotina: neznatno raspadnute (WS)

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Blok 1
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stanje diskontinuiteta :
Ulazni podaci

Bodovi

Duljina

3 - 10 m

2

Razmak stijenki

>5 mm

0

Hrapavost JRC

16 - 18

6

tvrda <5 mm ili bez

5

WS

5

Karakteristike
diskontinuiteta

Pukotinska ispuna
Trošnost

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

18 bodova

Blok 1
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stijenu je:
Karakteristike
Ulazni podaci
stijene
Jednoosna čvrstoća 50 - 100 MPa

ISTIRQD
POSTUPAK ZA50
BLOK
- 75 %2

Bodovi
7

Razmak
diskontinuiteta

60 - 200 cm

13
15

Stanje
diskontinuiteta

ukupno

18

Podzemna voda

suho

15

modul deformabilnosti je Em = 13,774 MPa

68 bodova

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDALitološki opis: vapnenac, kristalast,
izražene slojevitosti, u gornjoj zoni Litološki opis: vapnenac, kristalast,
masivan, sive boje, raspucan,
izražene slojevitosti, sive boje, raspucan
mjestimično kavernozan
i okršen
Geološki indeks čvrstoće GSI = 40 - 50Geološki indeks čvrstoće GSI = 40 - 50
(VB/F)
(VB/F)
Veličina monolita: 0.5 x 0.5 x 0.5 m do Veličina
2
monolita: 0.2 x 0.2 x 0.2 m do 2
x2x1m
x2x2m
Pojave nestabilnosti: mogućnost
Pojave nestabilnosti: mogućnost
ispadanja olabavljenih blokova
ispadanja olabavljenih blokova
Izmjereni diskontinuiteti: 190/100 (ss);
Izmjereni diskontinuiteti: 50/720 (ss);
280/820; 345/800;
155/830; 340/670;

3

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

4

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDAINŽENJERSKO GEOLOŠKE ZNAČAJKE
• Blok 3
• ulazi podaci za geomehaničku RMR89 klasifikaciju za set
diskontinuiteta 155/830:
• - jednoosna tlačna čvrstoća: 50-100 MPa (procjena)
• - Rock Quality Designation RQD = 75 - 90 %
• - razmak između pukotina: 60 - 200 cm
• - duljina pukotina: 10 - 20 m
• - oblik pukotina: stepeničast (hrapavo) I
• - hrapavost stijenki pukotina: JRC= 16 - 18
• - zijev (razmak između stijenki pukotina): 10 – 50 mm
• - ispuna između stijenki pukotina: kalcitna prevlaka > 5 mm
• - raspadnutost stijenki pukotina: umjereno raspadnute (WM)

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Blok 3
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stanje diskontinuiteta :
Ulazni podaci

Bodovi

10 - 20 m

1

Razmak stijenki

>5 mm

0

Hrapavost JRC

16 - 18

6

tvrda >5 mm

2

WM

3

Karakteristike
diskontinuiteta
Duljina

Pukotinska ispuna
Trošnost

12 bodova
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Blok 3
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stijenu je:
Karakteristike stijene

Ulazni podaci

Bodovi

Jednoosna čvrstoća

50 - 100 MPa

7

75 - 90 %

17

60 - 200 cm

15

ukupno

12

suho

15

RQD

ISTI POSTUPAK ZA BLOK 4
Razmak
diskontinuiteta

Stanje diskontinuiteta
Podzemna voda

66 bodova
modul deformabilnosti je Em = 14,591 MPa

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDALitološki opis: vapnenac,
kristalast, izražene slojevitosti,
u gornjoj zoni masivan, sive
boje, raspucan, mjestimično
kavernozan
Geološki indeks čvrstoće GSI =
40 - 50 (VB/F)
Veličina monolita: 0.2 x 0.2 x 0.2
m do 2 x 2 x 1 m
Pojave nestabilnosti: mogućnost
ispadanja olabavljenih blokova
Izmjereni diskontinuiteti:
190/110 (ss); 280/800;
345/740;

5

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDAINŽENJERSKO GEOLOŠKE ZNAČAJKE
• Blok 5
• ulazi podaci za geomehaničku RMR89 klasifikaciju (set
190/110):
• - jednoosna tlačna čvrstoća: 50 - 100 MPa (procjena)
• - Rock Quality Designation RQD = 75 - 90 %
• - razmak između pukotina: 20 – 200 cm
• - duljina pukotina: >20 m
• - oblik pukotina: valovit (zaglađen) VI
• - hrapavost stijenki pukotina: JRC= 8-10
• - zijev (razmak između stijenki pukotina): 0.25 – 0.5 mm
• - ispuna između stijenki pukotina: bez ispune
• - raspadnutost stijenki pukotina: neznatno raspadnute (WS)

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Blok 5
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stanje diskontinuiteta :
Ulazni podaci

Bodovi

>20 m

0

0.1 – 1.0 mm

4

8 - 10

3

Pukotinska ispuna

bez

6

Trošnost

WS

5

Karakteristike
diskontinuiteta
Duljina

Razmak stijenki
Hrapavost JRC

18 bodova
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Blok 5
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stijenu je:
Karakteristike stijene

Ulazni podaci

Bodovi

Jednoosna čvrstoća

50 - 100 MPa

7

RQD
Razmak
diskontinuiteta

75 - 90 %
20 - 200 cm

17
13

Stanje
diskontinuiteta

ukupno

18

Podzemna voda

suho

15
70 bodova

modul deformabilnosti je Em = 18,369 MPa

KRITERIJ ČVRSTOĆE

KRITERIJ
ČVRSTOĆE

KRITERIJ ČVRSTOĆE
Stvarni izazov u mehanici stijena predstavlja problem

predviđanja i usvajanja parametara čvrstoće
stijenske mase pri rješavanju inženjerskih problema.

• Ponašanje stijenske mase opisano je
kriterijima čvrstoće i deformabilnosti koji se
zasnivaju na empirijskim saznanjima o
ponašanju stijenske mase.
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KRITERIJI ČVRSTOĆE STIJENSKE MASE
• Hoek–Brownov kriterij čvrstoće stijenske mase je
empirijski kriterij zasnovan na podacima triaksijalnog
ispitivanja stijenske mase.
• Izvorni Hoek–Brownov kriterij čvrstoće stijenske mase
predložen je 1980. godine (Hoek and Brown, 1980a, 1980b) kao

1  3 

m  3 c  s  c

2

m, s -konstante ovisne o karakteristikama stijenske mase,
σc -jednoosna tlačna čvrstoća intaktne stijene.
σ1 -veće glavno naprezanje pri slomu i
σ3 -manje glavno naprezanje pri slomu.
Vrijednost mi može se izračunati iz triaksijalnog pokusa na
uzorcima stijene pri različitim naprezanjima
Za intaktnu stijenu vrijedi da je
Za raspucalu stijensku masu vrijedi da je
s = 1, m = mi
0 ≤ s < 1, m < mi

KRITERIJI ČVRSTOĆE STIJENSKE MASE
• Hoek i Brown stoga su predložili korištenje klasifikacija stijenske mase
za određivanje vrijednosti parametara m i s
Unaprijeđeni Hoek–Brownov kriterij čvrstoće
NEPOREMEĆENA STIJENSKA
MASA

POREMEĆENA STIJENSKA
MASA

RMR 100

m  mi  e

28

RMR 100

m  mi  e

RMR 100

RMR 100

se

9

14

se

6

Aproksimativne vrijednosti kvalitete stijenske mase i parametara stijenske mase za
unaprijeđeni Hoek – Brownov kriterij čvrstoće (Hoek and Brown, 1988)

KRITERIJI ČVRSTOĆE STIJENSKE MASE
• Modificirani Hoek-Brownov kriterij čvrstoće


σ' 3
σ' 1  σ' 3  σ c  m b 
σc







a

mb-vrijednost konstante m za raspucalu stijensku
masu,
a -konstanta ovisna o karakteristikama raspucale
stijenske mase,
σc-jednoosna tlačna čvrstoća intaktne stijenske mase,
σ’1-veće glavno naprezanje pri slomu i
σ’3-manje glavno naprezanje pri slomu
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Procjena vrijednosti mb/mi na osnovi strukture stijenske mase i uvjeta površine
stijenki diskontinuiteta (Hoek et al., 1992)

KRITERIJI ČVRSTOĆE STIJENSKE MASE
• Opći oblik Hoek-Brownovog kriterija čvrstoće (Hoek,
1994; Hoek et al., 1995; Hoek et al., 2002):



σ' 3
σ' 1  σ' 3  σ c  m b 
 s 
σc



a

s- konstanta ovisna o karakteristikama stijenske mase
Za intaktnu stijensku masu, vrijedi da je s = 1 i a = 0.5
Za vrlo slabu kvalitetu stijenske mase, prihvatljiviji je modificirani Hoek–Brownov kriterij
s=0

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Geološki indeks čvrstoće (Geological
Strength Index–GSI

• Procijenjena vrijednosti na osnovi strukture
stijenske mase, značajki intaktne stijene,
uvjeta površine stijenki diskontinuiteta, kao
i uvjeta koji proizlaze iz geometrije
intaktnih dijelova stijene i njihovog
ponašanja pod djelovanjem promjene uvjeta
stanja naprezanja u stijenskoj masi

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Hoek et al., 1998

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Geološki indeks čvrstoće (Geological
Strength Index–GSI
Neporemećena stijenska masa,
GSI > 25
Poremećena stijenska masa,
GSI  100
GSI < 25

mb  mi  e

28

GSI 100

se
a  0 .5

s0

9

a  0 . 65 

GSI
200

Za vrijednost parametara mb, s i a Hoek, Kaiser i Bawden (Hoek et al., 1995) predlažu
izraze u zavisnosti od vrijednosti geološkog indeksa čvrstoće (Geological Strength Index–
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI
GSI).

KRITERIJI ČVRSTOĆE STIJENSKE MASE
• U većini sada dostupnih metoda proračuna za analize
stabilnosti stijenske mase, kao što su metode analize
granične ravnoteže i numeričke metode modeliranja,
čvrstoća stijenske mase izražava se parametrima
Mohr-Coulombovog linearnog kriterija čvrstoće:

τf = c + σ tg
Postoji mogućnost uspostave matematičke veze između
Hoek–Brownovog i Mohr-Coulombovog kriterija čvrstoće
stijenske mase
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Rocscience- RocLab

Ulazni parametri
za proračun

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI


Slide 37

OJAČANJE TLA I STIJENA, DIPLOMSKI STUDIJ,
GRAĐEVINSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U RIJECI

OJAČANJE STIJENSKE MASE (1)

KOLEGIJ: Ojačanje tla i stijena
DIPLOMSKI STUDIJ

SEMINARKSI RADOVI
1.Čavlano tlo
2.Zidovi od mehanički stabiliziranog tla
(MSE zidovi)
3.Primjena vegetacije u sanaciji klizišta

OJAČANJE STIJENSKE MASE

OPĆENITO

POBOLJŠANJE SVOJSTAVA
STIJENSKE MASE
„Povoljne
lokacije” za
izgradnju
iskorištene

Potreba za
korištenjem
„nepovoljnih
lokacija „

RAZVOJ METODA POBOLJŠANJA
(OJAČANJA) SVOJSTAVA TLA I STIJENA

Ojačanjem tla i stijena nastoji se povećati
njihovu čvrstoću, tj. smanjiti deformabilnost.
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

POBOLJŠANJE SVOJSTAVA
STIJENSKE MASE
• Projektiranje zasjeka u stijenskoj masi svodi se na

odabir stabilne geometrije i/ili potrebnih
odgovarajućih mjera podgrađivanja.

• Kriteriji deformabilnosti stijenske mase zasniva se na

geomehaničkoj (RMR) klasifikaciji stijenske
mase, jednoosnoj tlačnoj čvrstoći stijene i
geološkom indeksu čvrstoće (GSI) stijenske
mase.

• Na osnovi usvojenih kriterija čvrstoće i deformabilnosti
stijenske mase provode se analize stanja naprezanja i
deformacija i analize stabilnosti za potrebe projektiranja
osiguranja podzemnih otvora i zasjeka u stijenskoj masi.
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

DEFINIRANJE KARAKTERISTIKA
STIJENSKE MASE
Stijenska masa - diskontinuirana,

heterogena,
anizotropna i nalaze se u nekom naponskom stanju

Utvrđivanje vrsta i položaja različitih
materijala, kao i njihovih svojstava - geološki
profil i geotehnički model.

• Poboljšanje stijenske mase (Rock Improvement)
podrazumijeva termin koji obuhvaća sve postupke u

cilju poboljšanja mehaničkih značajki i drugih
karakteristika stijenske mase.
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

KLASIFIKACIJE
STIJENSKE
MASE

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE
pregled klasifikacija stijenske mase, kao postupaka za
opisivanje stijenske mase, koje služe kao podloge za
utvrđivanje značajki stijenske mase te projektiranje zahvata
u stijenskoj masi

• Klasifikacija stijenske mase nije zamjena za
projektiranje zahvata u stijenskoj masi!!
• Osim poznavanja značajki stijenske mase,
projektiranje zahtijeva detaljno poznavanje in situ
stanja naprezanja, uvjeta podzemne vode te
redoslijed izvedbe planiranih iskopa
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE
• Terzaghijeva klasifikacija (Terzaghi, 1946);
• Laufferova klasifikacija (Lauffer, 1958);
• Rock Quality Designation klasifikacija (RQD) (Deere et al.,
1967);
• Rock Structure Rating klasifikacija (RSR) (Wickham et al.,
1972);

• Geomehanička klasifikacija (RMR)
(Bieniawski, 1973);
• Q klasifikacija (Rock Tunneling Quality Index) (Barton et
al., 1974);
• Rock Mass Index klasifikacija (RMi) (Palmstrom, 1995)
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• Terzaghijeva klasifikacija (Terzaghi,
1946)- previše generalizira objektivno
stanje kvalitete stijenske mase

• Značaj Laufferove klasifikacije
(Lauffer, 1958) (koncepta vremena
nepodgrađenog iskopa) je u zahtjevima na
skraćenje vremena potrebnog za ugradnju
podgrade.
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• Rock Quality Designation (RQD)
Index, (Deere et al., 1967) informacija o kvaliteti stijenske mase
proizlazi jedino iz opisa danog od strane
geologa i postotka dobivene jezgre.

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• RSR sustav (Wickham et al., 1972) usvaja
dvije glavne kategorije faktora koji utječu na
ponašanje stijenske mase u tunelima:
– geološki parametri (tip stijenske mase,
prosječan razmak pukotina, orijentacija pukotina,
tip diskontinuiteta, glavni smjer rasjeda, smicanja i
preklapanja, značajke stijenske mase, trošenje ili
alteracija ) i

– parametri podgradne konstrukcije (raspon
tunela, smjer napredovanja tunela, metoda iskopa)
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• Geomehanička klasifikacija ili RMR
klasifikacijski sustav (Rock Mass
Rating System), razvio je Bieniawski
tijekom 1972. i 1973 (Bieniawski, 1976,
1989).
• Dvije inačice RMR1976 i RMR1989.

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• Q klasifikacija je zasnovana na
numeričkoj procjeni kvalitete stijenske
mase koja se opisuje sa šest parametara i
to:
• 1. RQD –indeks kvalitete jezgre
• 2. Jn – broj skupova pukotina,
• 3. Jr – indeks hrapavosti pukotina,
• 4. Ja – indeks alteracije pukotina,
• 5. Jw – faktor pukotinske vode i
• 6. SRF – faktor redukcije naprezanja
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• Rock Mass index (RMi)
klasifikacija zasnovana je na selektivnim
dobro utvrđenim geološkim parametrima
stijenske mase dobivenim iz detaljiziranih
terenskih opisa građe stijenske mase

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

GEOMEHANIČKA
ILI RMR
KLASIFIKACIJE
STIJENSKE MASE

RMR KLASIFIKACIJA
Klasifikacijska procedura zasniva se na
određivanju slijedećih šest parametara:
1.Jednoosna čvrstoća stijenskog materijala (ISRM, 1979)
2.RQD indeks (Rock Quality Designation)
3.Razmak pukotina (diskontinuiteta)
4.Stanje pukotina (diskontinuiteta)
5.Uvjeti podzemne vode
6.Orjentacija pukotina (diskontinuiteta).
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
PODJELA STIJENSKE MASE U POJEDINAČNE
STRUKTURNE REGIJE KOJE SE ODVOJENO
KLASIFICIRAJU
GRANICE REGIJA- RASJEDI/ ZDROBLJENE
ZONE/PROMJENA TIPA STIJENSKE MASE

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
-ČVRSTOĆA• Definiranje parametara čvrstoće intaktne
stijene moguće je provesti laboratorijskim
ispitivanjima (PLT) i procjenom.
• Schmidt-ov čekić koristi se za jednostavno i brzo
određivanje približnih vrijednosti jednoosne
tlačne čvrstoće stijene ili određivanje čvrstoće
stijenki diskontinuiteta (korelacijskih odnos visine
odskoka (R) i jednoosne tlačne čvrstoće (sc)

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Terenska procjena
jednoosne
čvrstoće
(Brown,
1981)
DIPLOMSKI
STUDIJ,tlačne
GRAĐEVINSKI
FAKULTET
U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
-RAZMAK DISKONTINUITETA-

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

ZIJEV

RMR KLASIFIKACIJA
-STANJE DISKONTINUITETA -

• Zijev diskontinuiteta se često spominje i
prikuplja kao jedan od parametara
• Diskontinuiteti se s porastom dubine vrlo
brzo potpuno ispunjavaju, uglavnom glinom
ili glinovitim materijalom i kršjem (zijev
nestaje, dok istovremeno širina
diskontinuiteta može ostati vrlo velika)
PRIMJER ŠIROKIH ALI ZATVORENI DISKONTINUITETA
Definicije
zijeva, širine i debljine ispune diskontinuiteta,
Pollak, 2007
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
-STANJE DISKONTINUITETA Shematska
usporedba
prosječne
veličine bloka i
širine
diskontinuiteta

ISPUNA

Pollak, 2007

• Ovisno
o debljini
ispune,dodatni
spriječen
je kontakt
neravnina
Ispunom
se
u inženjerskoj
geologiji
smatra
materijal
koji
Na
svojstva
ispune
utječu
iliobično
opetovani
procesi
trošenja
stijenki diskontinuitet,
diskontinuiteta,
ispunjava
a različit
od osnovne
stijene, bez
ili
dijageneze
koji mogu utjecati
naje
kvalitetu
ispune•obzira
Svojstva
ispune: posmična
čvrstoća,
permeabilnost i
na podrijetlo.
PROCJENJUJEMO
TROŠNOST
ISPUNE
deformabilnost
utječu na
čvrstoću diskontinuiteta
Debljina
ispune utvrđuje
se posmičnu
izravnim mjerenjima
ili procjenama
za(Bieniawski,
svaki sustav 1989).
diskontinuiteta posebno, a bitno je ustanoviti
STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI
njenu min., maks.DIPLOMSKI
i najučestaliju
vrijednost

ISPUNA

RMR KLASIFIKACIJA
-STANJE DISKONTINUITETA -

PRIMJER DISKONTINUITETA BEZ ISPUNE
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Indeks
KLASIFIKACIJA
hrapavosti

RMR
-STANJE DISKONTINUITETA -

HRAPAVOST
• Glatki diskontinuiteti su, uglavnom, vezani za posebne uvjete
sedimentacije ili jače tektonizirane zone u kojima je kretanje
duž diskontinuiteta zagladilo plohe čitavog sustava. Vrlo
hrapavi diskontinuiteti uglavnom su vezani na zone otvorenih
i jako okršenih diskontinuiteta.
• Prema podjeli koju preporučuje ISRM (1978a), hrapavost se
razmatra u metarskom ali i centimetarskom mjerilu
istovremeno.
Karakteristični profili i koeficijenti
hrapavosti (JRC) u 10 cm veličinskom
Tipični profili hrapavosti u metarskom
DIPLOMSKI
FAKULTET
U RIJECI
području
(Barton
& Choubey, 1977)
veličinskom području (ISRM,
1978a)STUDIJ, GRAĐEVINSKI

RMR KLASIFIKACIJA
HRAPAVOST -STANJE DISKONTINUITETA • mjerenjem kutova nagiba na kružnoj ploči različitih
promjera (ISRM, 1978a);
• mjerenjem amplitude hrapavosti na iscrtanom profilu
hrapavosti (Barton & Bandis, 1990);
• mjerenjem amplitude hrapavosti pomoću štapa duljine
90 cm (Piteau, 1970);
• fotogrametrijskim mjerenjima (ISRM, 1978a);
• indirektno, računanjem kutova hrapavosti (i) iz
iscrtanog profila hrapavosti (Turk & Dearman, 1985);
• indirektno, smicanjem duž diskontinuiteta u laboratoriju
ili na terenu i metodom procjene maksimalnog otpora na
smicanje iz profila hrapavosti (ISRM, 1978a).
• Procjenom…
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
- stanje diskontinuiteta-

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA

STANJE PODZEMNE VODE






Suho
Vlažno
Mokro
Kapanje
Tečenje

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Bodovi
ukupno

RMR KLASIFIKACIJA

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

GEOMEHANIČKA ILI RMR
KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

PRIMJER
STADION KANTRIDA

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDALitološki opis: vapnenac, kristalast, -Litološki opis: vapnenac, kristalast,
izražene slojevitosti, sive boje,
izražene slojevitosti, sive boje, raspucan
raspucan i okršen
i okršen
Geološki indeks čvrstoće GSI = 40 - -Geološki indeks čvrstoće GSI = 40 - 50
50 (VB/F)
(VB/F)
Veličina monolita: 0.1 x 0.1 x 0.1 m do-Veličina monolita: 0.1 x 0.1 do 2 x 2 m
2x2x4m
-Pojave nestabilnosti: ispadanje
Pojave nestabilnosti: otvaranje
olabavljenih blokova manjih dimenzija s
subvertikalnih pukotina
vrha kosine
Izmjereni diskontinuiteti: 30/250
-Izmjereni diskontinuiteti: 195/240 (ss);
(ss); 300/760; 5/800;
105/850; 5/680; 215/860

1

2

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDAINŽENJERSKO GEOLOŠKE ZNAČAJKE
• Blok 1
• ulazi podaci za geomehaničku RMR89 klasifikaciju za set
diskontinuiteta 105/850 :
• - jednoosna tlačna čvrstoća: 50 - 100 MPa (procjena)
• - Rock Quality Designation RQD = 50 - 75 %
• - razmak između pukotina: 60 - 200 cm
• - duljina pukotina: 3 - 10 m
• - oblik pukotina: stepeničast (hrapav) I
• - hrapavost stijenki pukotina: JRC= 16 - 18
• - zijev (razmak između stijenki pukotina): 10-100 mm
• - ispuna između stijenki pukotina: djelomična kalcitna prevlaka
• - raspadnutost stijenki pukotina: neznatno raspadnute (WS)

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Blok 1
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stanje diskontinuiteta :
Ulazni podaci

Bodovi

Duljina

3 - 10 m

2

Razmak stijenki

>5 mm

0

Hrapavost JRC

16 - 18

6

tvrda <5 mm ili bez

5

WS

5

Karakteristike
diskontinuiteta

Pukotinska ispuna
Trošnost

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

18 bodova

Blok 1
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stijenu je:
Karakteristike
Ulazni podaci
stijene
Jednoosna čvrstoća 50 - 100 MPa

ISTIRQD
POSTUPAK ZA50
BLOK
- 75 %2

Bodovi
7

Razmak
diskontinuiteta

60 - 200 cm

13
15

Stanje
diskontinuiteta

ukupno

18

Podzemna voda

suho

15

modul deformabilnosti je Em = 13,774 MPa

68 bodova

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDALitološki opis: vapnenac, kristalast,
izražene slojevitosti, u gornjoj zoni Litološki opis: vapnenac, kristalast,
masivan, sive boje, raspucan,
izražene slojevitosti, sive boje, raspucan
mjestimično kavernozan
i okršen
Geološki indeks čvrstoće GSI = 40 - 50Geološki indeks čvrstoće GSI = 40 - 50
(VB/F)
(VB/F)
Veličina monolita: 0.5 x 0.5 x 0.5 m do Veličina
2
monolita: 0.2 x 0.2 x 0.2 m do 2
x2x1m
x2x2m
Pojave nestabilnosti: mogućnost
Pojave nestabilnosti: mogućnost
ispadanja olabavljenih blokova
ispadanja olabavljenih blokova
Izmjereni diskontinuiteti: 190/100 (ss);
Izmjereni diskontinuiteti: 50/720 (ss);
280/820; 345/800;
155/830; 340/670;

3

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

4

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDAINŽENJERSKO GEOLOŠKE ZNAČAJKE
• Blok 3
• ulazi podaci za geomehaničku RMR89 klasifikaciju za set
diskontinuiteta 155/830:
• - jednoosna tlačna čvrstoća: 50-100 MPa (procjena)
• - Rock Quality Designation RQD = 75 - 90 %
• - razmak između pukotina: 60 - 200 cm
• - duljina pukotina: 10 - 20 m
• - oblik pukotina: stepeničast (hrapavo) I
• - hrapavost stijenki pukotina: JRC= 16 - 18
• - zijev (razmak između stijenki pukotina): 10 – 50 mm
• - ispuna između stijenki pukotina: kalcitna prevlaka > 5 mm
• - raspadnutost stijenki pukotina: umjereno raspadnute (WM)

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Blok 3
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stanje diskontinuiteta :
Ulazni podaci

Bodovi

10 - 20 m

1

Razmak stijenki

>5 mm

0

Hrapavost JRC

16 - 18

6

tvrda >5 mm

2

WM

3

Karakteristike
diskontinuiteta
Duljina

Pukotinska ispuna
Trošnost

12 bodova
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Blok 3
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stijenu je:
Karakteristike stijene

Ulazni podaci

Bodovi

Jednoosna čvrstoća

50 - 100 MPa

7

75 - 90 %

17

60 - 200 cm

15

ukupno

12

suho

15

RQD

ISTI POSTUPAK ZA BLOK 4
Razmak
diskontinuiteta

Stanje diskontinuiteta
Podzemna voda

66 bodova
modul deformabilnosti je Em = 14,591 MPa

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDALitološki opis: vapnenac,
kristalast, izražene slojevitosti,
u gornjoj zoni masivan, sive
boje, raspucan, mjestimično
kavernozan
Geološki indeks čvrstoće GSI =
40 - 50 (VB/F)
Veličina monolita: 0.2 x 0.2 x 0.2
m do 2 x 2 x 1 m
Pojave nestabilnosti: mogućnost
ispadanja olabavljenih blokova
Izmjereni diskontinuiteti:
190/110 (ss); 280/800;
345/740;

5

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDAINŽENJERSKO GEOLOŠKE ZNAČAJKE
• Blok 5
• ulazi podaci za geomehaničku RMR89 klasifikaciju (set
190/110):
• - jednoosna tlačna čvrstoća: 50 - 100 MPa (procjena)
• - Rock Quality Designation RQD = 75 - 90 %
• - razmak između pukotina: 20 – 200 cm
• - duljina pukotina: >20 m
• - oblik pukotina: valovit (zaglađen) VI
• - hrapavost stijenki pukotina: JRC= 8-10
• - zijev (razmak između stijenki pukotina): 0.25 – 0.5 mm
• - ispuna između stijenki pukotina: bez ispune
• - raspadnutost stijenki pukotina: neznatno raspadnute (WS)

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Blok 5
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stanje diskontinuiteta :
Ulazni podaci

Bodovi

>20 m

0

0.1 – 1.0 mm

4

8 - 10

3

Pukotinska ispuna

bez

6

Trošnost

WS

5

Karakteristike
diskontinuiteta
Duljina

Razmak stijenki
Hrapavost JRC

18 bodova
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Blok 5
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stijenu je:
Karakteristike stijene

Ulazni podaci

Bodovi

Jednoosna čvrstoća

50 - 100 MPa

7

RQD
Razmak
diskontinuiteta

75 - 90 %
20 - 200 cm

17
13

Stanje
diskontinuiteta

ukupno

18

Podzemna voda

suho

15
70 bodova

modul deformabilnosti je Em = 18,369 MPa

KRITERIJ ČVRSTOĆE

KRITERIJ
ČVRSTOĆE

KRITERIJ ČVRSTOĆE
Stvarni izazov u mehanici stijena predstavlja problem

predviđanja i usvajanja parametara čvrstoće
stijenske mase pri rješavanju inženjerskih problema.

• Ponašanje stijenske mase opisano je
kriterijima čvrstoće i deformabilnosti koji se
zasnivaju na empirijskim saznanjima o
ponašanju stijenske mase.
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KRITERIJI ČVRSTOĆE STIJENSKE MASE
• Hoek–Brownov kriterij čvrstoće stijenske mase je
empirijski kriterij zasnovan na podacima triaksijalnog
ispitivanja stijenske mase.
• Izvorni Hoek–Brownov kriterij čvrstoće stijenske mase
predložen je 1980. godine (Hoek and Brown, 1980a, 1980b) kao

1  3 

m  3 c  s  c

2

m, s -konstante ovisne o karakteristikama stijenske mase,
σc -jednoosna tlačna čvrstoća intaktne stijene.
σ1 -veće glavno naprezanje pri slomu i
σ3 -manje glavno naprezanje pri slomu.
Vrijednost mi može se izračunati iz triaksijalnog pokusa na
uzorcima stijene pri različitim naprezanjima
Za intaktnu stijenu vrijedi da je
Za raspucalu stijensku masu vrijedi da je
s = 1, m = mi
0 ≤ s < 1, m < mi

KRITERIJI ČVRSTOĆE STIJENSKE MASE
• Hoek i Brown stoga su predložili korištenje klasifikacija stijenske mase
za određivanje vrijednosti parametara m i s
Unaprijeđeni Hoek–Brownov kriterij čvrstoće
NEPOREMEĆENA STIJENSKA
MASA

POREMEĆENA STIJENSKA
MASA

RMR 100

m  mi  e

28

RMR 100

m  mi  e

RMR 100

RMR 100

se

9

14

se

6

Aproksimativne vrijednosti kvalitete stijenske mase i parametara stijenske mase za
unaprijeđeni Hoek – Brownov kriterij čvrstoće (Hoek and Brown, 1988)

KRITERIJI ČVRSTOĆE STIJENSKE MASE
• Modificirani Hoek-Brownov kriterij čvrstoće


σ' 3
σ' 1  σ' 3  σ c  m b 
σc







a

mb-vrijednost konstante m za raspucalu stijensku
masu,
a -konstanta ovisna o karakteristikama raspucale
stijenske mase,
σc-jednoosna tlačna čvrstoća intaktne stijenske mase,
σ’1-veće glavno naprezanje pri slomu i
σ’3-manje glavno naprezanje pri slomu
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Procjena vrijednosti mb/mi na osnovi strukture stijenske mase i uvjeta površine
stijenki diskontinuiteta (Hoek et al., 1992)

KRITERIJI ČVRSTOĆE STIJENSKE MASE
• Opći oblik Hoek-Brownovog kriterija čvrstoće (Hoek,
1994; Hoek et al., 1995; Hoek et al., 2002):



σ' 3
σ' 1  σ' 3  σ c  m b 
 s 
σc



a

s- konstanta ovisna o karakteristikama stijenske mase
Za intaktnu stijensku masu, vrijedi da je s = 1 i a = 0.5
Za vrlo slabu kvalitetu stijenske mase, prihvatljiviji je modificirani Hoek–Brownov kriterij
s=0

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Geološki indeks čvrstoće (Geological
Strength Index–GSI

• Procijenjena vrijednosti na osnovi strukture
stijenske mase, značajki intaktne stijene,
uvjeta površine stijenki diskontinuiteta, kao
i uvjeta koji proizlaze iz geometrije
intaktnih dijelova stijene i njihovog
ponašanja pod djelovanjem promjene uvjeta
stanja naprezanja u stijenskoj masi

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Hoek et al., 1998

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Geološki indeks čvrstoće (Geological
Strength Index–GSI
Neporemećena stijenska masa,
GSI > 25
Poremećena stijenska masa,
GSI  100
GSI < 25

mb  mi  e

28

GSI 100

se
a  0 .5

s0

9

a  0 . 65 

GSI
200

Za vrijednost parametara mb, s i a Hoek, Kaiser i Bawden (Hoek et al., 1995) predlažu
izraze u zavisnosti od vrijednosti geološkog indeksa čvrstoće (Geological Strength Index–
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI
GSI).

KRITERIJI ČVRSTOĆE STIJENSKE MASE
• U većini sada dostupnih metoda proračuna za analize
stabilnosti stijenske mase, kao što su metode analize
granične ravnoteže i numeričke metode modeliranja,
čvrstoća stijenske mase izražava se parametrima
Mohr-Coulombovog linearnog kriterija čvrstoće:

τf = c + σ tg
Postoji mogućnost uspostave matematičke veze između
Hoek–Brownovog i Mohr-Coulombovog kriterija čvrstoće
stijenske mase
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Rocscience- RocLab

Ulazni parametri
za proračun

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI


Slide 38

OJAČANJE TLA I STIJENA, DIPLOMSKI STUDIJ,
GRAĐEVINSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U RIJECI

OJAČANJE STIJENSKE MASE (1)

KOLEGIJ: Ojačanje tla i stijena
DIPLOMSKI STUDIJ

SEMINARKSI RADOVI
1.Čavlano tlo
2.Zidovi od mehanički stabiliziranog tla
(MSE zidovi)
3.Primjena vegetacije u sanaciji klizišta

OJAČANJE STIJENSKE MASE

OPĆENITO

POBOLJŠANJE SVOJSTAVA
STIJENSKE MASE
„Povoljne
lokacije” za
izgradnju
iskorištene

Potreba za
korištenjem
„nepovoljnih
lokacija „

RAZVOJ METODA POBOLJŠANJA
(OJAČANJA) SVOJSTAVA TLA I STIJENA

Ojačanjem tla i stijena nastoji se povećati
njihovu čvrstoću, tj. smanjiti deformabilnost.
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

POBOLJŠANJE SVOJSTAVA
STIJENSKE MASE
• Projektiranje zasjeka u stijenskoj masi svodi se na

odabir stabilne geometrije i/ili potrebnih
odgovarajućih mjera podgrađivanja.

• Kriteriji deformabilnosti stijenske mase zasniva se na

geomehaničkoj (RMR) klasifikaciji stijenske
mase, jednoosnoj tlačnoj čvrstoći stijene i
geološkom indeksu čvrstoće (GSI) stijenske
mase.

• Na osnovi usvojenih kriterija čvrstoće i deformabilnosti
stijenske mase provode se analize stanja naprezanja i
deformacija i analize stabilnosti za potrebe projektiranja
osiguranja podzemnih otvora i zasjeka u stijenskoj masi.
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

DEFINIRANJE KARAKTERISTIKA
STIJENSKE MASE
Stijenska masa - diskontinuirana,

heterogena,
anizotropna i nalaze se u nekom naponskom stanju

Utvrđivanje vrsta i položaja različitih
materijala, kao i njihovih svojstava - geološki
profil i geotehnički model.

• Poboljšanje stijenske mase (Rock Improvement)
podrazumijeva termin koji obuhvaća sve postupke u

cilju poboljšanja mehaničkih značajki i drugih
karakteristika stijenske mase.
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

KLASIFIKACIJE
STIJENSKE
MASE

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE
pregled klasifikacija stijenske mase, kao postupaka za
opisivanje stijenske mase, koje služe kao podloge za
utvrđivanje značajki stijenske mase te projektiranje zahvata
u stijenskoj masi

• Klasifikacija stijenske mase nije zamjena za
projektiranje zahvata u stijenskoj masi!!
• Osim poznavanja značajki stijenske mase,
projektiranje zahtijeva detaljno poznavanje in situ
stanja naprezanja, uvjeta podzemne vode te
redoslijed izvedbe planiranih iskopa
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE
• Terzaghijeva klasifikacija (Terzaghi, 1946);
• Laufferova klasifikacija (Lauffer, 1958);
• Rock Quality Designation klasifikacija (RQD) (Deere et al.,
1967);
• Rock Structure Rating klasifikacija (RSR) (Wickham et al.,
1972);

• Geomehanička klasifikacija (RMR)
(Bieniawski, 1973);
• Q klasifikacija (Rock Tunneling Quality Index) (Barton et
al., 1974);
• Rock Mass Index klasifikacija (RMi) (Palmstrom, 1995)
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• Terzaghijeva klasifikacija (Terzaghi,
1946)- previše generalizira objektivno
stanje kvalitete stijenske mase

• Značaj Laufferove klasifikacije
(Lauffer, 1958) (koncepta vremena
nepodgrađenog iskopa) je u zahtjevima na
skraćenje vremena potrebnog za ugradnju
podgrade.
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• Rock Quality Designation (RQD)
Index, (Deere et al., 1967) informacija o kvaliteti stijenske mase
proizlazi jedino iz opisa danog od strane
geologa i postotka dobivene jezgre.

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• RSR sustav (Wickham et al., 1972) usvaja
dvije glavne kategorije faktora koji utječu na
ponašanje stijenske mase u tunelima:
– geološki parametri (tip stijenske mase,
prosječan razmak pukotina, orijentacija pukotina,
tip diskontinuiteta, glavni smjer rasjeda, smicanja i
preklapanja, značajke stijenske mase, trošenje ili
alteracija ) i

– parametri podgradne konstrukcije (raspon
tunela, smjer napredovanja tunela, metoda iskopa)
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• Geomehanička klasifikacija ili RMR
klasifikacijski sustav (Rock Mass
Rating System), razvio je Bieniawski
tijekom 1972. i 1973 (Bieniawski, 1976,
1989).
• Dvije inačice RMR1976 i RMR1989.

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• Q klasifikacija je zasnovana na
numeričkoj procjeni kvalitete stijenske
mase koja se opisuje sa šest parametara i
to:
• 1. RQD –indeks kvalitete jezgre
• 2. Jn – broj skupova pukotina,
• 3. Jr – indeks hrapavosti pukotina,
• 4. Ja – indeks alteracije pukotina,
• 5. Jw – faktor pukotinske vode i
• 6. SRF – faktor redukcije naprezanja
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• Rock Mass index (RMi)
klasifikacija zasnovana je na selektivnim
dobro utvrđenim geološkim parametrima
stijenske mase dobivenim iz detaljiziranih
terenskih opisa građe stijenske mase

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

GEOMEHANIČKA
ILI RMR
KLASIFIKACIJE
STIJENSKE MASE

RMR KLASIFIKACIJA
Klasifikacijska procedura zasniva se na
određivanju slijedećih šest parametara:
1.Jednoosna čvrstoća stijenskog materijala (ISRM, 1979)
2.RQD indeks (Rock Quality Designation)
3.Razmak pukotina (diskontinuiteta)
4.Stanje pukotina (diskontinuiteta)
5.Uvjeti podzemne vode
6.Orjentacija pukotina (diskontinuiteta).
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
PODJELA STIJENSKE MASE U POJEDINAČNE
STRUKTURNE REGIJE KOJE SE ODVOJENO
KLASIFICIRAJU
GRANICE REGIJA- RASJEDI/ ZDROBLJENE
ZONE/PROMJENA TIPA STIJENSKE MASE

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
-ČVRSTOĆA• Definiranje parametara čvrstoće intaktne
stijene moguće je provesti laboratorijskim
ispitivanjima (PLT) i procjenom.
• Schmidt-ov čekić koristi se za jednostavno i brzo
određivanje približnih vrijednosti jednoosne
tlačne čvrstoće stijene ili određivanje čvrstoće
stijenki diskontinuiteta (korelacijskih odnos visine
odskoka (R) i jednoosne tlačne čvrstoće (sc)

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Terenska procjena
jednoosne
čvrstoće
(Brown,
1981)
DIPLOMSKI
STUDIJ,tlačne
GRAĐEVINSKI
FAKULTET
U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
-RAZMAK DISKONTINUITETA-

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

ZIJEV

RMR KLASIFIKACIJA
-STANJE DISKONTINUITETA -

• Zijev diskontinuiteta se često spominje i
prikuplja kao jedan od parametara
• Diskontinuiteti se s porastom dubine vrlo
brzo potpuno ispunjavaju, uglavnom glinom
ili glinovitim materijalom i kršjem (zijev
nestaje, dok istovremeno širina
diskontinuiteta može ostati vrlo velika)
PRIMJER ŠIROKIH ALI ZATVORENI DISKONTINUITETA
Definicije
zijeva, širine i debljine ispune diskontinuiteta,
Pollak, 2007
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
-STANJE DISKONTINUITETA Shematska
usporedba
prosječne
veličine bloka i
širine
diskontinuiteta

ISPUNA

Pollak, 2007

• Ovisno
o debljini
ispune,dodatni
spriječen
je kontakt
neravnina
Ispunom
se
u inženjerskoj
geologiji
smatra
materijal
koji
Na
svojstva
ispune
utječu
iliobično
opetovani
procesi
trošenja
stijenki diskontinuitet,
diskontinuiteta,
ispunjava
a različit
od osnovne
stijene, bez
ili
dijageneze
koji mogu utjecati
naje
kvalitetu
ispune•obzira
Svojstva
ispune: posmična
čvrstoća,
permeabilnost i
na podrijetlo.
PROCJENJUJEMO
TROŠNOST
ISPUNE
deformabilnost
utječu na
čvrstoću diskontinuiteta
Debljina
ispune utvrđuje
se posmičnu
izravnim mjerenjima
ili procjenama
za(Bieniawski,
svaki sustav 1989).
diskontinuiteta posebno, a bitno je ustanoviti
STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI
njenu min., maks.DIPLOMSKI
i najučestaliju
vrijednost

ISPUNA

RMR KLASIFIKACIJA
-STANJE DISKONTINUITETA -

PRIMJER DISKONTINUITETA BEZ ISPUNE
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Indeks
KLASIFIKACIJA
hrapavosti

RMR
-STANJE DISKONTINUITETA -

HRAPAVOST
• Glatki diskontinuiteti su, uglavnom, vezani za posebne uvjete
sedimentacije ili jače tektonizirane zone u kojima je kretanje
duž diskontinuiteta zagladilo plohe čitavog sustava. Vrlo
hrapavi diskontinuiteti uglavnom su vezani na zone otvorenih
i jako okršenih diskontinuiteta.
• Prema podjeli koju preporučuje ISRM (1978a), hrapavost se
razmatra u metarskom ali i centimetarskom mjerilu
istovremeno.
Karakteristični profili i koeficijenti
hrapavosti (JRC) u 10 cm veličinskom
Tipični profili hrapavosti u metarskom
DIPLOMSKI
FAKULTET
U RIJECI
području
(Barton
& Choubey, 1977)
veličinskom području (ISRM,
1978a)STUDIJ, GRAĐEVINSKI

RMR KLASIFIKACIJA
HRAPAVOST -STANJE DISKONTINUITETA • mjerenjem kutova nagiba na kružnoj ploči različitih
promjera (ISRM, 1978a);
• mjerenjem amplitude hrapavosti na iscrtanom profilu
hrapavosti (Barton & Bandis, 1990);
• mjerenjem amplitude hrapavosti pomoću štapa duljine
90 cm (Piteau, 1970);
• fotogrametrijskim mjerenjima (ISRM, 1978a);
• indirektno, računanjem kutova hrapavosti (i) iz
iscrtanog profila hrapavosti (Turk & Dearman, 1985);
• indirektno, smicanjem duž diskontinuiteta u laboratoriju
ili na terenu i metodom procjene maksimalnog otpora na
smicanje iz profila hrapavosti (ISRM, 1978a).
• Procjenom…
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
- stanje diskontinuiteta-

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA

STANJE PODZEMNE VODE






Suho
Vlažno
Mokro
Kapanje
Tečenje

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Bodovi
ukupno

RMR KLASIFIKACIJA

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

GEOMEHANIČKA ILI RMR
KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

PRIMJER
STADION KANTRIDA

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDALitološki opis: vapnenac, kristalast, -Litološki opis: vapnenac, kristalast,
izražene slojevitosti, sive boje,
izražene slojevitosti, sive boje, raspucan
raspucan i okršen
i okršen
Geološki indeks čvrstoće GSI = 40 - -Geološki indeks čvrstoće GSI = 40 - 50
50 (VB/F)
(VB/F)
Veličina monolita: 0.1 x 0.1 x 0.1 m do-Veličina monolita: 0.1 x 0.1 do 2 x 2 m
2x2x4m
-Pojave nestabilnosti: ispadanje
Pojave nestabilnosti: otvaranje
olabavljenih blokova manjih dimenzija s
subvertikalnih pukotina
vrha kosine
Izmjereni diskontinuiteti: 30/250
-Izmjereni diskontinuiteti: 195/240 (ss);
(ss); 300/760; 5/800;
105/850; 5/680; 215/860

1

2

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDAINŽENJERSKO GEOLOŠKE ZNAČAJKE
• Blok 1
• ulazi podaci za geomehaničku RMR89 klasifikaciju za set
diskontinuiteta 105/850 :
• - jednoosna tlačna čvrstoća: 50 - 100 MPa (procjena)
• - Rock Quality Designation RQD = 50 - 75 %
• - razmak između pukotina: 60 - 200 cm
• - duljina pukotina: 3 - 10 m
• - oblik pukotina: stepeničast (hrapav) I
• - hrapavost stijenki pukotina: JRC= 16 - 18
• - zijev (razmak između stijenki pukotina): 10-100 mm
• - ispuna između stijenki pukotina: djelomična kalcitna prevlaka
• - raspadnutost stijenki pukotina: neznatno raspadnute (WS)

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Blok 1
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stanje diskontinuiteta :
Ulazni podaci

Bodovi

Duljina

3 - 10 m

2

Razmak stijenki

>5 mm

0

Hrapavost JRC

16 - 18

6

tvrda <5 mm ili bez

5

WS

5

Karakteristike
diskontinuiteta

Pukotinska ispuna
Trošnost

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

18 bodova

Blok 1
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stijenu je:
Karakteristike
Ulazni podaci
stijene
Jednoosna čvrstoća 50 - 100 MPa

ISTIRQD
POSTUPAK ZA50
BLOK
- 75 %2

Bodovi
7

Razmak
diskontinuiteta

60 - 200 cm

13
15

Stanje
diskontinuiteta

ukupno

18

Podzemna voda

suho

15

modul deformabilnosti je Em = 13,774 MPa

68 bodova

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDALitološki opis: vapnenac, kristalast,
izražene slojevitosti, u gornjoj zoni Litološki opis: vapnenac, kristalast,
masivan, sive boje, raspucan,
izražene slojevitosti, sive boje, raspucan
mjestimično kavernozan
i okršen
Geološki indeks čvrstoće GSI = 40 - 50Geološki indeks čvrstoće GSI = 40 - 50
(VB/F)
(VB/F)
Veličina monolita: 0.5 x 0.5 x 0.5 m do Veličina
2
monolita: 0.2 x 0.2 x 0.2 m do 2
x2x1m
x2x2m
Pojave nestabilnosti: mogućnost
Pojave nestabilnosti: mogućnost
ispadanja olabavljenih blokova
ispadanja olabavljenih blokova
Izmjereni diskontinuiteti: 190/100 (ss);
Izmjereni diskontinuiteti: 50/720 (ss);
280/820; 345/800;
155/830; 340/670;

3

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

4

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDAINŽENJERSKO GEOLOŠKE ZNAČAJKE
• Blok 3
• ulazi podaci za geomehaničku RMR89 klasifikaciju za set
diskontinuiteta 155/830:
• - jednoosna tlačna čvrstoća: 50-100 MPa (procjena)
• - Rock Quality Designation RQD = 75 - 90 %
• - razmak između pukotina: 60 - 200 cm
• - duljina pukotina: 10 - 20 m
• - oblik pukotina: stepeničast (hrapavo) I
• - hrapavost stijenki pukotina: JRC= 16 - 18
• - zijev (razmak između stijenki pukotina): 10 – 50 mm
• - ispuna između stijenki pukotina: kalcitna prevlaka > 5 mm
• - raspadnutost stijenki pukotina: umjereno raspadnute (WM)

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Blok 3
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stanje diskontinuiteta :
Ulazni podaci

Bodovi

10 - 20 m

1

Razmak stijenki

>5 mm

0

Hrapavost JRC

16 - 18

6

tvrda >5 mm

2

WM

3

Karakteristike
diskontinuiteta
Duljina

Pukotinska ispuna
Trošnost

12 bodova
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Blok 3
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stijenu je:
Karakteristike stijene

Ulazni podaci

Bodovi

Jednoosna čvrstoća

50 - 100 MPa

7

75 - 90 %

17

60 - 200 cm

15

ukupno

12

suho

15

RQD

ISTI POSTUPAK ZA BLOK 4
Razmak
diskontinuiteta

Stanje diskontinuiteta
Podzemna voda

66 bodova
modul deformabilnosti je Em = 14,591 MPa

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDALitološki opis: vapnenac,
kristalast, izražene slojevitosti,
u gornjoj zoni masivan, sive
boje, raspucan, mjestimično
kavernozan
Geološki indeks čvrstoće GSI =
40 - 50 (VB/F)
Veličina monolita: 0.2 x 0.2 x 0.2
m do 2 x 2 x 1 m
Pojave nestabilnosti: mogućnost
ispadanja olabavljenih blokova
Izmjereni diskontinuiteti:
190/110 (ss); 280/800;
345/740;

5

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDAINŽENJERSKO GEOLOŠKE ZNAČAJKE
• Blok 5
• ulazi podaci za geomehaničku RMR89 klasifikaciju (set
190/110):
• - jednoosna tlačna čvrstoća: 50 - 100 MPa (procjena)
• - Rock Quality Designation RQD = 75 - 90 %
• - razmak između pukotina: 20 – 200 cm
• - duljina pukotina: >20 m
• - oblik pukotina: valovit (zaglađen) VI
• - hrapavost stijenki pukotina: JRC= 8-10
• - zijev (razmak između stijenki pukotina): 0.25 – 0.5 mm
• - ispuna između stijenki pukotina: bez ispune
• - raspadnutost stijenki pukotina: neznatno raspadnute (WS)

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Blok 5
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stanje diskontinuiteta :
Ulazni podaci

Bodovi

>20 m

0

0.1 – 1.0 mm

4

8 - 10

3

Pukotinska ispuna

bez

6

Trošnost

WS

5

Karakteristike
diskontinuiteta
Duljina

Razmak stijenki
Hrapavost JRC

18 bodova
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Blok 5
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stijenu je:
Karakteristike stijene

Ulazni podaci

Bodovi

Jednoosna čvrstoća

50 - 100 MPa

7

RQD
Razmak
diskontinuiteta

75 - 90 %
20 - 200 cm

17
13

Stanje
diskontinuiteta

ukupno

18

Podzemna voda

suho

15
70 bodova

modul deformabilnosti je Em = 18,369 MPa

KRITERIJ ČVRSTOĆE

KRITERIJ
ČVRSTOĆE

KRITERIJ ČVRSTOĆE
Stvarni izazov u mehanici stijena predstavlja problem

predviđanja i usvajanja parametara čvrstoće
stijenske mase pri rješavanju inženjerskih problema.

• Ponašanje stijenske mase opisano je
kriterijima čvrstoće i deformabilnosti koji se
zasnivaju na empirijskim saznanjima o
ponašanju stijenske mase.
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KRITERIJI ČVRSTOĆE STIJENSKE MASE
• Hoek–Brownov kriterij čvrstoće stijenske mase je
empirijski kriterij zasnovan na podacima triaksijalnog
ispitivanja stijenske mase.
• Izvorni Hoek–Brownov kriterij čvrstoće stijenske mase
predložen je 1980. godine (Hoek and Brown, 1980a, 1980b) kao

1  3 

m  3 c  s  c

2

m, s -konstante ovisne o karakteristikama stijenske mase,
σc -jednoosna tlačna čvrstoća intaktne stijene.
σ1 -veće glavno naprezanje pri slomu i
σ3 -manje glavno naprezanje pri slomu.
Vrijednost mi može se izračunati iz triaksijalnog pokusa na
uzorcima stijene pri različitim naprezanjima
Za intaktnu stijenu vrijedi da je
Za raspucalu stijensku masu vrijedi da je
s = 1, m = mi
0 ≤ s < 1, m < mi

KRITERIJI ČVRSTOĆE STIJENSKE MASE
• Hoek i Brown stoga su predložili korištenje klasifikacija stijenske mase
za određivanje vrijednosti parametara m i s
Unaprijeđeni Hoek–Brownov kriterij čvrstoće
NEPOREMEĆENA STIJENSKA
MASA

POREMEĆENA STIJENSKA
MASA

RMR 100

m  mi  e

28

RMR 100

m  mi  e

RMR 100

RMR 100

se

9

14

se

6

Aproksimativne vrijednosti kvalitete stijenske mase i parametara stijenske mase za
unaprijeđeni Hoek – Brownov kriterij čvrstoće (Hoek and Brown, 1988)

KRITERIJI ČVRSTOĆE STIJENSKE MASE
• Modificirani Hoek-Brownov kriterij čvrstoće


σ' 3
σ' 1  σ' 3  σ c  m b 
σc







a

mb-vrijednost konstante m za raspucalu stijensku
masu,
a -konstanta ovisna o karakteristikama raspucale
stijenske mase,
σc-jednoosna tlačna čvrstoća intaktne stijenske mase,
σ’1-veće glavno naprezanje pri slomu i
σ’3-manje glavno naprezanje pri slomu
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Procjena vrijednosti mb/mi na osnovi strukture stijenske mase i uvjeta površine
stijenki diskontinuiteta (Hoek et al., 1992)

KRITERIJI ČVRSTOĆE STIJENSKE MASE
• Opći oblik Hoek-Brownovog kriterija čvrstoće (Hoek,
1994; Hoek et al., 1995; Hoek et al., 2002):



σ' 3
σ' 1  σ' 3  σ c  m b 
 s 
σc



a

s- konstanta ovisna o karakteristikama stijenske mase
Za intaktnu stijensku masu, vrijedi da je s = 1 i a = 0.5
Za vrlo slabu kvalitetu stijenske mase, prihvatljiviji je modificirani Hoek–Brownov kriterij
s=0

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Geološki indeks čvrstoće (Geological
Strength Index–GSI

• Procijenjena vrijednosti na osnovi strukture
stijenske mase, značajki intaktne stijene,
uvjeta površine stijenki diskontinuiteta, kao
i uvjeta koji proizlaze iz geometrije
intaktnih dijelova stijene i njihovog
ponašanja pod djelovanjem promjene uvjeta
stanja naprezanja u stijenskoj masi

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Hoek et al., 1998

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Geološki indeks čvrstoće (Geological
Strength Index–GSI
Neporemećena stijenska masa,
GSI > 25
Poremećena stijenska masa,
GSI  100
GSI < 25

mb  mi  e

28

GSI 100

se
a  0 .5

s0

9

a  0 . 65 

GSI
200

Za vrijednost parametara mb, s i a Hoek, Kaiser i Bawden (Hoek et al., 1995) predlažu
izraze u zavisnosti od vrijednosti geološkog indeksa čvrstoće (Geological Strength Index–
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI
GSI).

KRITERIJI ČVRSTOĆE STIJENSKE MASE
• U većini sada dostupnih metoda proračuna za analize
stabilnosti stijenske mase, kao što su metode analize
granične ravnoteže i numeričke metode modeliranja,
čvrstoća stijenske mase izražava se parametrima
Mohr-Coulombovog linearnog kriterija čvrstoće:

τf = c + σ tg
Postoji mogućnost uspostave matematičke veze između
Hoek–Brownovog i Mohr-Coulombovog kriterija čvrstoće
stijenske mase
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Rocscience- RocLab

Ulazni parametri
za proračun

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI


Slide 39

OJAČANJE TLA I STIJENA, DIPLOMSKI STUDIJ,
GRAĐEVINSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U RIJECI

OJAČANJE STIJENSKE MASE (1)

KOLEGIJ: Ojačanje tla i stijena
DIPLOMSKI STUDIJ

SEMINARKSI RADOVI
1.Čavlano tlo
2.Zidovi od mehanički stabiliziranog tla
(MSE zidovi)
3.Primjena vegetacije u sanaciji klizišta

OJAČANJE STIJENSKE MASE

OPĆENITO

POBOLJŠANJE SVOJSTAVA
STIJENSKE MASE
„Povoljne
lokacije” za
izgradnju
iskorištene

Potreba za
korištenjem
„nepovoljnih
lokacija „

RAZVOJ METODA POBOLJŠANJA
(OJAČANJA) SVOJSTAVA TLA I STIJENA

Ojačanjem tla i stijena nastoji se povećati
njihovu čvrstoću, tj. smanjiti deformabilnost.
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

POBOLJŠANJE SVOJSTAVA
STIJENSKE MASE
• Projektiranje zasjeka u stijenskoj masi svodi se na

odabir stabilne geometrije i/ili potrebnih
odgovarajućih mjera podgrađivanja.

• Kriteriji deformabilnosti stijenske mase zasniva se na

geomehaničkoj (RMR) klasifikaciji stijenske
mase, jednoosnoj tlačnoj čvrstoći stijene i
geološkom indeksu čvrstoće (GSI) stijenske
mase.

• Na osnovi usvojenih kriterija čvrstoće i deformabilnosti
stijenske mase provode se analize stanja naprezanja i
deformacija i analize stabilnosti za potrebe projektiranja
osiguranja podzemnih otvora i zasjeka u stijenskoj masi.
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

DEFINIRANJE KARAKTERISTIKA
STIJENSKE MASE
Stijenska masa - diskontinuirana,

heterogena,
anizotropna i nalaze se u nekom naponskom stanju

Utvrđivanje vrsta i položaja različitih
materijala, kao i njihovih svojstava - geološki
profil i geotehnički model.

• Poboljšanje stijenske mase (Rock Improvement)
podrazumijeva termin koji obuhvaća sve postupke u

cilju poboljšanja mehaničkih značajki i drugih
karakteristika stijenske mase.
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

KLASIFIKACIJE
STIJENSKE
MASE

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE
pregled klasifikacija stijenske mase, kao postupaka za
opisivanje stijenske mase, koje služe kao podloge za
utvrđivanje značajki stijenske mase te projektiranje zahvata
u stijenskoj masi

• Klasifikacija stijenske mase nije zamjena za
projektiranje zahvata u stijenskoj masi!!
• Osim poznavanja značajki stijenske mase,
projektiranje zahtijeva detaljno poznavanje in situ
stanja naprezanja, uvjeta podzemne vode te
redoslijed izvedbe planiranih iskopa
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE
• Terzaghijeva klasifikacija (Terzaghi, 1946);
• Laufferova klasifikacija (Lauffer, 1958);
• Rock Quality Designation klasifikacija (RQD) (Deere et al.,
1967);
• Rock Structure Rating klasifikacija (RSR) (Wickham et al.,
1972);

• Geomehanička klasifikacija (RMR)
(Bieniawski, 1973);
• Q klasifikacija (Rock Tunneling Quality Index) (Barton et
al., 1974);
• Rock Mass Index klasifikacija (RMi) (Palmstrom, 1995)
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• Terzaghijeva klasifikacija (Terzaghi,
1946)- previše generalizira objektivno
stanje kvalitete stijenske mase

• Značaj Laufferove klasifikacije
(Lauffer, 1958) (koncepta vremena
nepodgrađenog iskopa) je u zahtjevima na
skraćenje vremena potrebnog za ugradnju
podgrade.
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• Rock Quality Designation (RQD)
Index, (Deere et al., 1967) informacija o kvaliteti stijenske mase
proizlazi jedino iz opisa danog od strane
geologa i postotka dobivene jezgre.

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• RSR sustav (Wickham et al., 1972) usvaja
dvije glavne kategorije faktora koji utječu na
ponašanje stijenske mase u tunelima:
– geološki parametri (tip stijenske mase,
prosječan razmak pukotina, orijentacija pukotina,
tip diskontinuiteta, glavni smjer rasjeda, smicanja i
preklapanja, značajke stijenske mase, trošenje ili
alteracija ) i

– parametri podgradne konstrukcije (raspon
tunela, smjer napredovanja tunela, metoda iskopa)
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• Geomehanička klasifikacija ili RMR
klasifikacijski sustav (Rock Mass
Rating System), razvio je Bieniawski
tijekom 1972. i 1973 (Bieniawski, 1976,
1989).
• Dvije inačice RMR1976 i RMR1989.

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• Q klasifikacija je zasnovana na
numeričkoj procjeni kvalitete stijenske
mase koja se opisuje sa šest parametara i
to:
• 1. RQD –indeks kvalitete jezgre
• 2. Jn – broj skupova pukotina,
• 3. Jr – indeks hrapavosti pukotina,
• 4. Ja – indeks alteracije pukotina,
• 5. Jw – faktor pukotinske vode i
• 6. SRF – faktor redukcije naprezanja
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• Rock Mass index (RMi)
klasifikacija zasnovana je na selektivnim
dobro utvrđenim geološkim parametrima
stijenske mase dobivenim iz detaljiziranih
terenskih opisa građe stijenske mase

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

GEOMEHANIČKA
ILI RMR
KLASIFIKACIJE
STIJENSKE MASE

RMR KLASIFIKACIJA
Klasifikacijska procedura zasniva se na
određivanju slijedećih šest parametara:
1.Jednoosna čvrstoća stijenskog materijala (ISRM, 1979)
2.RQD indeks (Rock Quality Designation)
3.Razmak pukotina (diskontinuiteta)
4.Stanje pukotina (diskontinuiteta)
5.Uvjeti podzemne vode
6.Orjentacija pukotina (diskontinuiteta).
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
PODJELA STIJENSKE MASE U POJEDINAČNE
STRUKTURNE REGIJE KOJE SE ODVOJENO
KLASIFICIRAJU
GRANICE REGIJA- RASJEDI/ ZDROBLJENE
ZONE/PROMJENA TIPA STIJENSKE MASE

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
-ČVRSTOĆA• Definiranje parametara čvrstoće intaktne
stijene moguće je provesti laboratorijskim
ispitivanjima (PLT) i procjenom.
• Schmidt-ov čekić koristi se za jednostavno i brzo
određivanje približnih vrijednosti jednoosne
tlačne čvrstoće stijene ili određivanje čvrstoće
stijenki diskontinuiteta (korelacijskih odnos visine
odskoka (R) i jednoosne tlačne čvrstoće (sc)

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Terenska procjena
jednoosne
čvrstoće
(Brown,
1981)
DIPLOMSKI
STUDIJ,tlačne
GRAĐEVINSKI
FAKULTET
U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
-RAZMAK DISKONTINUITETA-

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

ZIJEV

RMR KLASIFIKACIJA
-STANJE DISKONTINUITETA -

• Zijev diskontinuiteta se često spominje i
prikuplja kao jedan od parametara
• Diskontinuiteti se s porastom dubine vrlo
brzo potpuno ispunjavaju, uglavnom glinom
ili glinovitim materijalom i kršjem (zijev
nestaje, dok istovremeno širina
diskontinuiteta može ostati vrlo velika)
PRIMJER ŠIROKIH ALI ZATVORENI DISKONTINUITETA
Definicije
zijeva, širine i debljine ispune diskontinuiteta,
Pollak, 2007
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
-STANJE DISKONTINUITETA Shematska
usporedba
prosječne
veličine bloka i
širine
diskontinuiteta

ISPUNA

Pollak, 2007

• Ovisno
o debljini
ispune,dodatni
spriječen
je kontakt
neravnina
Ispunom
se
u inženjerskoj
geologiji
smatra
materijal
koji
Na
svojstva
ispune
utječu
iliobično
opetovani
procesi
trošenja
stijenki diskontinuitet,
diskontinuiteta,
ispunjava
a različit
od osnovne
stijene, bez
ili
dijageneze
koji mogu utjecati
naje
kvalitetu
ispune•obzira
Svojstva
ispune: posmična
čvrstoća,
permeabilnost i
na podrijetlo.
PROCJENJUJEMO
TROŠNOST
ISPUNE
deformabilnost
utječu na
čvrstoću diskontinuiteta
Debljina
ispune utvrđuje
se posmičnu
izravnim mjerenjima
ili procjenama
za(Bieniawski,
svaki sustav 1989).
diskontinuiteta posebno, a bitno je ustanoviti
STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI
njenu min., maks.DIPLOMSKI
i najučestaliju
vrijednost

ISPUNA

RMR KLASIFIKACIJA
-STANJE DISKONTINUITETA -

PRIMJER DISKONTINUITETA BEZ ISPUNE
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Indeks
KLASIFIKACIJA
hrapavosti

RMR
-STANJE DISKONTINUITETA -

HRAPAVOST
• Glatki diskontinuiteti su, uglavnom, vezani za posebne uvjete
sedimentacije ili jače tektonizirane zone u kojima je kretanje
duž diskontinuiteta zagladilo plohe čitavog sustava. Vrlo
hrapavi diskontinuiteti uglavnom su vezani na zone otvorenih
i jako okršenih diskontinuiteta.
• Prema podjeli koju preporučuje ISRM (1978a), hrapavost se
razmatra u metarskom ali i centimetarskom mjerilu
istovremeno.
Karakteristični profili i koeficijenti
hrapavosti (JRC) u 10 cm veličinskom
Tipični profili hrapavosti u metarskom
DIPLOMSKI
FAKULTET
U RIJECI
području
(Barton
& Choubey, 1977)
veličinskom području (ISRM,
1978a)STUDIJ, GRAĐEVINSKI

RMR KLASIFIKACIJA
HRAPAVOST -STANJE DISKONTINUITETA • mjerenjem kutova nagiba na kružnoj ploči različitih
promjera (ISRM, 1978a);
• mjerenjem amplitude hrapavosti na iscrtanom profilu
hrapavosti (Barton & Bandis, 1990);
• mjerenjem amplitude hrapavosti pomoću štapa duljine
90 cm (Piteau, 1970);
• fotogrametrijskim mjerenjima (ISRM, 1978a);
• indirektno, računanjem kutova hrapavosti (i) iz
iscrtanog profila hrapavosti (Turk & Dearman, 1985);
• indirektno, smicanjem duž diskontinuiteta u laboratoriju
ili na terenu i metodom procjene maksimalnog otpora na
smicanje iz profila hrapavosti (ISRM, 1978a).
• Procjenom…
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
- stanje diskontinuiteta-

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA

STANJE PODZEMNE VODE






Suho
Vlažno
Mokro
Kapanje
Tečenje

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Bodovi
ukupno

RMR KLASIFIKACIJA

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

GEOMEHANIČKA ILI RMR
KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

PRIMJER
STADION KANTRIDA

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDALitološki opis: vapnenac, kristalast, -Litološki opis: vapnenac, kristalast,
izražene slojevitosti, sive boje,
izražene slojevitosti, sive boje, raspucan
raspucan i okršen
i okršen
Geološki indeks čvrstoće GSI = 40 - -Geološki indeks čvrstoće GSI = 40 - 50
50 (VB/F)
(VB/F)
Veličina monolita: 0.1 x 0.1 x 0.1 m do-Veličina monolita: 0.1 x 0.1 do 2 x 2 m
2x2x4m
-Pojave nestabilnosti: ispadanje
Pojave nestabilnosti: otvaranje
olabavljenih blokova manjih dimenzija s
subvertikalnih pukotina
vrha kosine
Izmjereni diskontinuiteti: 30/250
-Izmjereni diskontinuiteti: 195/240 (ss);
(ss); 300/760; 5/800;
105/850; 5/680; 215/860

1

2

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDAINŽENJERSKO GEOLOŠKE ZNAČAJKE
• Blok 1
• ulazi podaci za geomehaničku RMR89 klasifikaciju za set
diskontinuiteta 105/850 :
• - jednoosna tlačna čvrstoća: 50 - 100 MPa (procjena)
• - Rock Quality Designation RQD = 50 - 75 %
• - razmak između pukotina: 60 - 200 cm
• - duljina pukotina: 3 - 10 m
• - oblik pukotina: stepeničast (hrapav) I
• - hrapavost stijenki pukotina: JRC= 16 - 18
• - zijev (razmak između stijenki pukotina): 10-100 mm
• - ispuna između stijenki pukotina: djelomična kalcitna prevlaka
• - raspadnutost stijenki pukotina: neznatno raspadnute (WS)

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Blok 1
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stanje diskontinuiteta :
Ulazni podaci

Bodovi

Duljina

3 - 10 m

2

Razmak stijenki

>5 mm

0

Hrapavost JRC

16 - 18

6

tvrda <5 mm ili bez

5

WS

5

Karakteristike
diskontinuiteta

Pukotinska ispuna
Trošnost

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

18 bodova

Blok 1
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stijenu je:
Karakteristike
Ulazni podaci
stijene
Jednoosna čvrstoća 50 - 100 MPa

ISTIRQD
POSTUPAK ZA50
BLOK
- 75 %2

Bodovi
7

Razmak
diskontinuiteta

60 - 200 cm

13
15

Stanje
diskontinuiteta

ukupno

18

Podzemna voda

suho

15

modul deformabilnosti je Em = 13,774 MPa

68 bodova

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDALitološki opis: vapnenac, kristalast,
izražene slojevitosti, u gornjoj zoni Litološki opis: vapnenac, kristalast,
masivan, sive boje, raspucan,
izražene slojevitosti, sive boje, raspucan
mjestimično kavernozan
i okršen
Geološki indeks čvrstoće GSI = 40 - 50Geološki indeks čvrstoće GSI = 40 - 50
(VB/F)
(VB/F)
Veličina monolita: 0.5 x 0.5 x 0.5 m do Veličina
2
monolita: 0.2 x 0.2 x 0.2 m do 2
x2x1m
x2x2m
Pojave nestabilnosti: mogućnost
Pojave nestabilnosti: mogućnost
ispadanja olabavljenih blokova
ispadanja olabavljenih blokova
Izmjereni diskontinuiteti: 190/100 (ss);
Izmjereni diskontinuiteti: 50/720 (ss);
280/820; 345/800;
155/830; 340/670;

3

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

4

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDAINŽENJERSKO GEOLOŠKE ZNAČAJKE
• Blok 3
• ulazi podaci za geomehaničku RMR89 klasifikaciju za set
diskontinuiteta 155/830:
• - jednoosna tlačna čvrstoća: 50-100 MPa (procjena)
• - Rock Quality Designation RQD = 75 - 90 %
• - razmak između pukotina: 60 - 200 cm
• - duljina pukotina: 10 - 20 m
• - oblik pukotina: stepeničast (hrapavo) I
• - hrapavost stijenki pukotina: JRC= 16 - 18
• - zijev (razmak između stijenki pukotina): 10 – 50 mm
• - ispuna između stijenki pukotina: kalcitna prevlaka > 5 mm
• - raspadnutost stijenki pukotina: umjereno raspadnute (WM)

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Blok 3
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stanje diskontinuiteta :
Ulazni podaci

Bodovi

10 - 20 m

1

Razmak stijenki

>5 mm

0

Hrapavost JRC

16 - 18

6

tvrda >5 mm

2

WM

3

Karakteristike
diskontinuiteta
Duljina

Pukotinska ispuna
Trošnost

12 bodova
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Blok 3
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stijenu je:
Karakteristike stijene

Ulazni podaci

Bodovi

Jednoosna čvrstoća

50 - 100 MPa

7

75 - 90 %

17

60 - 200 cm

15

ukupno

12

suho

15

RQD

ISTI POSTUPAK ZA BLOK 4
Razmak
diskontinuiteta

Stanje diskontinuiteta
Podzemna voda

66 bodova
modul deformabilnosti je Em = 14,591 MPa

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDALitološki opis: vapnenac,
kristalast, izražene slojevitosti,
u gornjoj zoni masivan, sive
boje, raspucan, mjestimično
kavernozan
Geološki indeks čvrstoće GSI =
40 - 50 (VB/F)
Veličina monolita: 0.2 x 0.2 x 0.2
m do 2 x 2 x 1 m
Pojave nestabilnosti: mogućnost
ispadanja olabavljenih blokova
Izmjereni diskontinuiteti:
190/110 (ss); 280/800;
345/740;

5

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDAINŽENJERSKO GEOLOŠKE ZNAČAJKE
• Blok 5
• ulazi podaci za geomehaničku RMR89 klasifikaciju (set
190/110):
• - jednoosna tlačna čvrstoća: 50 - 100 MPa (procjena)
• - Rock Quality Designation RQD = 75 - 90 %
• - razmak između pukotina: 20 – 200 cm
• - duljina pukotina: >20 m
• - oblik pukotina: valovit (zaglađen) VI
• - hrapavost stijenki pukotina: JRC= 8-10
• - zijev (razmak između stijenki pukotina): 0.25 – 0.5 mm
• - ispuna između stijenki pukotina: bez ispune
• - raspadnutost stijenki pukotina: neznatno raspadnute (WS)

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Blok 5
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stanje diskontinuiteta :
Ulazni podaci

Bodovi

>20 m

0

0.1 – 1.0 mm

4

8 - 10

3

Pukotinska ispuna

bez

6

Trošnost

WS

5

Karakteristike
diskontinuiteta
Duljina

Razmak stijenki
Hrapavost JRC

18 bodova
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Blok 5
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stijenu je:
Karakteristike stijene

Ulazni podaci

Bodovi

Jednoosna čvrstoća

50 - 100 MPa

7

RQD
Razmak
diskontinuiteta

75 - 90 %
20 - 200 cm

17
13

Stanje
diskontinuiteta

ukupno

18

Podzemna voda

suho

15
70 bodova

modul deformabilnosti je Em = 18,369 MPa

KRITERIJ ČVRSTOĆE

KRITERIJ
ČVRSTOĆE

KRITERIJ ČVRSTOĆE
Stvarni izazov u mehanici stijena predstavlja problem

predviđanja i usvajanja parametara čvrstoće
stijenske mase pri rješavanju inženjerskih problema.

• Ponašanje stijenske mase opisano je
kriterijima čvrstoće i deformabilnosti koji se
zasnivaju na empirijskim saznanjima o
ponašanju stijenske mase.
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KRITERIJI ČVRSTOĆE STIJENSKE MASE
• Hoek–Brownov kriterij čvrstoće stijenske mase je
empirijski kriterij zasnovan na podacima triaksijalnog
ispitivanja stijenske mase.
• Izvorni Hoek–Brownov kriterij čvrstoće stijenske mase
predložen je 1980. godine (Hoek and Brown, 1980a, 1980b) kao

1  3 

m  3 c  s  c

2

m, s -konstante ovisne o karakteristikama stijenske mase,
σc -jednoosna tlačna čvrstoća intaktne stijene.
σ1 -veće glavno naprezanje pri slomu i
σ3 -manje glavno naprezanje pri slomu.
Vrijednost mi može se izračunati iz triaksijalnog pokusa na
uzorcima stijene pri različitim naprezanjima
Za intaktnu stijenu vrijedi da je
Za raspucalu stijensku masu vrijedi da je
s = 1, m = mi
0 ≤ s < 1, m < mi

KRITERIJI ČVRSTOĆE STIJENSKE MASE
• Hoek i Brown stoga su predložili korištenje klasifikacija stijenske mase
za određivanje vrijednosti parametara m i s
Unaprijeđeni Hoek–Brownov kriterij čvrstoće
NEPOREMEĆENA STIJENSKA
MASA

POREMEĆENA STIJENSKA
MASA

RMR 100

m  mi  e

28

RMR 100

m  mi  e

RMR 100

RMR 100

se

9

14

se

6

Aproksimativne vrijednosti kvalitete stijenske mase i parametara stijenske mase za
unaprijeđeni Hoek – Brownov kriterij čvrstoće (Hoek and Brown, 1988)

KRITERIJI ČVRSTOĆE STIJENSKE MASE
• Modificirani Hoek-Brownov kriterij čvrstoće


σ' 3
σ' 1  σ' 3  σ c  m b 
σc







a

mb-vrijednost konstante m za raspucalu stijensku
masu,
a -konstanta ovisna o karakteristikama raspucale
stijenske mase,
σc-jednoosna tlačna čvrstoća intaktne stijenske mase,
σ’1-veće glavno naprezanje pri slomu i
σ’3-manje glavno naprezanje pri slomu
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Procjena vrijednosti mb/mi na osnovi strukture stijenske mase i uvjeta površine
stijenki diskontinuiteta (Hoek et al., 1992)

KRITERIJI ČVRSTOĆE STIJENSKE MASE
• Opći oblik Hoek-Brownovog kriterija čvrstoće (Hoek,
1994; Hoek et al., 1995; Hoek et al., 2002):



σ' 3
σ' 1  σ' 3  σ c  m b 
 s 
σc



a

s- konstanta ovisna o karakteristikama stijenske mase
Za intaktnu stijensku masu, vrijedi da je s = 1 i a = 0.5
Za vrlo slabu kvalitetu stijenske mase, prihvatljiviji je modificirani Hoek–Brownov kriterij
s=0

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Geološki indeks čvrstoće (Geological
Strength Index–GSI

• Procijenjena vrijednosti na osnovi strukture
stijenske mase, značajki intaktne stijene,
uvjeta površine stijenki diskontinuiteta, kao
i uvjeta koji proizlaze iz geometrije
intaktnih dijelova stijene i njihovog
ponašanja pod djelovanjem promjene uvjeta
stanja naprezanja u stijenskoj masi

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Hoek et al., 1998

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Geološki indeks čvrstoće (Geological
Strength Index–GSI
Neporemećena stijenska masa,
GSI > 25
Poremećena stijenska masa,
GSI  100
GSI < 25

mb  mi  e

28

GSI 100

se
a  0 .5

s0

9

a  0 . 65 

GSI
200

Za vrijednost parametara mb, s i a Hoek, Kaiser i Bawden (Hoek et al., 1995) predlažu
izraze u zavisnosti od vrijednosti geološkog indeksa čvrstoće (Geological Strength Index–
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI
GSI).

KRITERIJI ČVRSTOĆE STIJENSKE MASE
• U većini sada dostupnih metoda proračuna za analize
stabilnosti stijenske mase, kao što su metode analize
granične ravnoteže i numeričke metode modeliranja,
čvrstoća stijenske mase izražava se parametrima
Mohr-Coulombovog linearnog kriterija čvrstoće:

τf = c + σ tg
Postoji mogućnost uspostave matematičke veze između
Hoek–Brownovog i Mohr-Coulombovog kriterija čvrstoće
stijenske mase
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Rocscience- RocLab

Ulazni parametri
za proračun

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI


Slide 40

OJAČANJE TLA I STIJENA, DIPLOMSKI STUDIJ,
GRAĐEVINSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U RIJECI

OJAČANJE STIJENSKE MASE (1)

KOLEGIJ: Ojačanje tla i stijena
DIPLOMSKI STUDIJ

SEMINARKSI RADOVI
1.Čavlano tlo
2.Zidovi od mehanički stabiliziranog tla
(MSE zidovi)
3.Primjena vegetacije u sanaciji klizišta

OJAČANJE STIJENSKE MASE

OPĆENITO

POBOLJŠANJE SVOJSTAVA
STIJENSKE MASE
„Povoljne
lokacije” za
izgradnju
iskorištene

Potreba za
korištenjem
„nepovoljnih
lokacija „

RAZVOJ METODA POBOLJŠANJA
(OJAČANJA) SVOJSTAVA TLA I STIJENA

Ojačanjem tla i stijena nastoji se povećati
njihovu čvrstoću, tj. smanjiti deformabilnost.
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

POBOLJŠANJE SVOJSTAVA
STIJENSKE MASE
• Projektiranje zasjeka u stijenskoj masi svodi se na

odabir stabilne geometrije i/ili potrebnih
odgovarajućih mjera podgrađivanja.

• Kriteriji deformabilnosti stijenske mase zasniva se na

geomehaničkoj (RMR) klasifikaciji stijenske
mase, jednoosnoj tlačnoj čvrstoći stijene i
geološkom indeksu čvrstoće (GSI) stijenske
mase.

• Na osnovi usvojenih kriterija čvrstoće i deformabilnosti
stijenske mase provode se analize stanja naprezanja i
deformacija i analize stabilnosti za potrebe projektiranja
osiguranja podzemnih otvora i zasjeka u stijenskoj masi.
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

DEFINIRANJE KARAKTERISTIKA
STIJENSKE MASE
Stijenska masa - diskontinuirana,

heterogena,
anizotropna i nalaze se u nekom naponskom stanju

Utvrđivanje vrsta i položaja različitih
materijala, kao i njihovih svojstava - geološki
profil i geotehnički model.

• Poboljšanje stijenske mase (Rock Improvement)
podrazumijeva termin koji obuhvaća sve postupke u

cilju poboljšanja mehaničkih značajki i drugih
karakteristika stijenske mase.
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

KLASIFIKACIJE
STIJENSKE
MASE

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE
pregled klasifikacija stijenske mase, kao postupaka za
opisivanje stijenske mase, koje služe kao podloge za
utvrđivanje značajki stijenske mase te projektiranje zahvata
u stijenskoj masi

• Klasifikacija stijenske mase nije zamjena za
projektiranje zahvata u stijenskoj masi!!
• Osim poznavanja značajki stijenske mase,
projektiranje zahtijeva detaljno poznavanje in situ
stanja naprezanja, uvjeta podzemne vode te
redoslijed izvedbe planiranih iskopa
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE
• Terzaghijeva klasifikacija (Terzaghi, 1946);
• Laufferova klasifikacija (Lauffer, 1958);
• Rock Quality Designation klasifikacija (RQD) (Deere et al.,
1967);
• Rock Structure Rating klasifikacija (RSR) (Wickham et al.,
1972);

• Geomehanička klasifikacija (RMR)
(Bieniawski, 1973);
• Q klasifikacija (Rock Tunneling Quality Index) (Barton et
al., 1974);
• Rock Mass Index klasifikacija (RMi) (Palmstrom, 1995)
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• Terzaghijeva klasifikacija (Terzaghi,
1946)- previše generalizira objektivno
stanje kvalitete stijenske mase

• Značaj Laufferove klasifikacije
(Lauffer, 1958) (koncepta vremena
nepodgrađenog iskopa) je u zahtjevima na
skraćenje vremena potrebnog za ugradnju
podgrade.
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• Rock Quality Designation (RQD)
Index, (Deere et al., 1967) informacija o kvaliteti stijenske mase
proizlazi jedino iz opisa danog od strane
geologa i postotka dobivene jezgre.

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• RSR sustav (Wickham et al., 1972) usvaja
dvije glavne kategorije faktora koji utječu na
ponašanje stijenske mase u tunelima:
– geološki parametri (tip stijenske mase,
prosječan razmak pukotina, orijentacija pukotina,
tip diskontinuiteta, glavni smjer rasjeda, smicanja i
preklapanja, značajke stijenske mase, trošenje ili
alteracija ) i

– parametri podgradne konstrukcije (raspon
tunela, smjer napredovanja tunela, metoda iskopa)
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• Geomehanička klasifikacija ili RMR
klasifikacijski sustav (Rock Mass
Rating System), razvio je Bieniawski
tijekom 1972. i 1973 (Bieniawski, 1976,
1989).
• Dvije inačice RMR1976 i RMR1989.

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• Q klasifikacija je zasnovana na
numeričkoj procjeni kvalitete stijenske
mase koja se opisuje sa šest parametara i
to:
• 1. RQD –indeks kvalitete jezgre
• 2. Jn – broj skupova pukotina,
• 3. Jr – indeks hrapavosti pukotina,
• 4. Ja – indeks alteracije pukotina,
• 5. Jw – faktor pukotinske vode i
• 6. SRF – faktor redukcije naprezanja
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• Rock Mass index (RMi)
klasifikacija zasnovana je na selektivnim
dobro utvrđenim geološkim parametrima
stijenske mase dobivenim iz detaljiziranih
terenskih opisa građe stijenske mase

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

GEOMEHANIČKA
ILI RMR
KLASIFIKACIJE
STIJENSKE MASE

RMR KLASIFIKACIJA
Klasifikacijska procedura zasniva se na
određivanju slijedećih šest parametara:
1.Jednoosna čvrstoća stijenskog materijala (ISRM, 1979)
2.RQD indeks (Rock Quality Designation)
3.Razmak pukotina (diskontinuiteta)
4.Stanje pukotina (diskontinuiteta)
5.Uvjeti podzemne vode
6.Orjentacija pukotina (diskontinuiteta).
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
PODJELA STIJENSKE MASE U POJEDINAČNE
STRUKTURNE REGIJE KOJE SE ODVOJENO
KLASIFICIRAJU
GRANICE REGIJA- RASJEDI/ ZDROBLJENE
ZONE/PROMJENA TIPA STIJENSKE MASE

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
-ČVRSTOĆA• Definiranje parametara čvrstoće intaktne
stijene moguće je provesti laboratorijskim
ispitivanjima (PLT) i procjenom.
• Schmidt-ov čekić koristi se za jednostavno i brzo
određivanje približnih vrijednosti jednoosne
tlačne čvrstoće stijene ili određivanje čvrstoće
stijenki diskontinuiteta (korelacijskih odnos visine
odskoka (R) i jednoosne tlačne čvrstoće (sc)

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Terenska procjena
jednoosne
čvrstoće
(Brown,
1981)
DIPLOMSKI
STUDIJ,tlačne
GRAĐEVINSKI
FAKULTET
U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
-RAZMAK DISKONTINUITETA-

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

ZIJEV

RMR KLASIFIKACIJA
-STANJE DISKONTINUITETA -

• Zijev diskontinuiteta se često spominje i
prikuplja kao jedan od parametara
• Diskontinuiteti se s porastom dubine vrlo
brzo potpuno ispunjavaju, uglavnom glinom
ili glinovitim materijalom i kršjem (zijev
nestaje, dok istovremeno širina
diskontinuiteta može ostati vrlo velika)
PRIMJER ŠIROKIH ALI ZATVORENI DISKONTINUITETA
Definicije
zijeva, širine i debljine ispune diskontinuiteta,
Pollak, 2007
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
-STANJE DISKONTINUITETA Shematska
usporedba
prosječne
veličine bloka i
širine
diskontinuiteta

ISPUNA

Pollak, 2007

• Ovisno
o debljini
ispune,dodatni
spriječen
je kontakt
neravnina
Ispunom
se
u inženjerskoj
geologiji
smatra
materijal
koji
Na
svojstva
ispune
utječu
iliobično
opetovani
procesi
trošenja
stijenki diskontinuitet,
diskontinuiteta,
ispunjava
a različit
od osnovne
stijene, bez
ili
dijageneze
koji mogu utjecati
naje
kvalitetu
ispune•obzira
Svojstva
ispune: posmična
čvrstoća,
permeabilnost i
na podrijetlo.
PROCJENJUJEMO
TROŠNOST
ISPUNE
deformabilnost
utječu na
čvrstoću diskontinuiteta
Debljina
ispune utvrđuje
se posmičnu
izravnim mjerenjima
ili procjenama
za(Bieniawski,
svaki sustav 1989).
diskontinuiteta posebno, a bitno je ustanoviti
STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI
njenu min., maks.DIPLOMSKI
i najučestaliju
vrijednost

ISPUNA

RMR KLASIFIKACIJA
-STANJE DISKONTINUITETA -

PRIMJER DISKONTINUITETA BEZ ISPUNE
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Indeks
KLASIFIKACIJA
hrapavosti

RMR
-STANJE DISKONTINUITETA -

HRAPAVOST
• Glatki diskontinuiteti su, uglavnom, vezani za posebne uvjete
sedimentacije ili jače tektonizirane zone u kojima je kretanje
duž diskontinuiteta zagladilo plohe čitavog sustava. Vrlo
hrapavi diskontinuiteti uglavnom su vezani na zone otvorenih
i jako okršenih diskontinuiteta.
• Prema podjeli koju preporučuje ISRM (1978a), hrapavost se
razmatra u metarskom ali i centimetarskom mjerilu
istovremeno.
Karakteristični profili i koeficijenti
hrapavosti (JRC) u 10 cm veličinskom
Tipični profili hrapavosti u metarskom
DIPLOMSKI
FAKULTET
U RIJECI
području
(Barton
& Choubey, 1977)
veličinskom području (ISRM,
1978a)STUDIJ, GRAĐEVINSKI

RMR KLASIFIKACIJA
HRAPAVOST -STANJE DISKONTINUITETA • mjerenjem kutova nagiba na kružnoj ploči različitih
promjera (ISRM, 1978a);
• mjerenjem amplitude hrapavosti na iscrtanom profilu
hrapavosti (Barton & Bandis, 1990);
• mjerenjem amplitude hrapavosti pomoću štapa duljine
90 cm (Piteau, 1970);
• fotogrametrijskim mjerenjima (ISRM, 1978a);
• indirektno, računanjem kutova hrapavosti (i) iz
iscrtanog profila hrapavosti (Turk & Dearman, 1985);
• indirektno, smicanjem duž diskontinuiteta u laboratoriju
ili na terenu i metodom procjene maksimalnog otpora na
smicanje iz profila hrapavosti (ISRM, 1978a).
• Procjenom…
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
- stanje diskontinuiteta-

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA

STANJE PODZEMNE VODE






Suho
Vlažno
Mokro
Kapanje
Tečenje

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Bodovi
ukupno

RMR KLASIFIKACIJA

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

GEOMEHANIČKA ILI RMR
KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

PRIMJER
STADION KANTRIDA

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDALitološki opis: vapnenac, kristalast, -Litološki opis: vapnenac, kristalast,
izražene slojevitosti, sive boje,
izražene slojevitosti, sive boje, raspucan
raspucan i okršen
i okršen
Geološki indeks čvrstoće GSI = 40 - -Geološki indeks čvrstoće GSI = 40 - 50
50 (VB/F)
(VB/F)
Veličina monolita: 0.1 x 0.1 x 0.1 m do-Veličina monolita: 0.1 x 0.1 do 2 x 2 m
2x2x4m
-Pojave nestabilnosti: ispadanje
Pojave nestabilnosti: otvaranje
olabavljenih blokova manjih dimenzija s
subvertikalnih pukotina
vrha kosine
Izmjereni diskontinuiteti: 30/250
-Izmjereni diskontinuiteti: 195/240 (ss);
(ss); 300/760; 5/800;
105/850; 5/680; 215/860

1

2

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDAINŽENJERSKO GEOLOŠKE ZNAČAJKE
• Blok 1
• ulazi podaci za geomehaničku RMR89 klasifikaciju za set
diskontinuiteta 105/850 :
• - jednoosna tlačna čvrstoća: 50 - 100 MPa (procjena)
• - Rock Quality Designation RQD = 50 - 75 %
• - razmak između pukotina: 60 - 200 cm
• - duljina pukotina: 3 - 10 m
• - oblik pukotina: stepeničast (hrapav) I
• - hrapavost stijenki pukotina: JRC= 16 - 18
• - zijev (razmak između stijenki pukotina): 10-100 mm
• - ispuna između stijenki pukotina: djelomična kalcitna prevlaka
• - raspadnutost stijenki pukotina: neznatno raspadnute (WS)

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Blok 1
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stanje diskontinuiteta :
Ulazni podaci

Bodovi

Duljina

3 - 10 m

2

Razmak stijenki

>5 mm

0

Hrapavost JRC

16 - 18

6

tvrda <5 mm ili bez

5

WS

5

Karakteristike
diskontinuiteta

Pukotinska ispuna
Trošnost

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

18 bodova

Blok 1
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stijenu je:
Karakteristike
Ulazni podaci
stijene
Jednoosna čvrstoća 50 - 100 MPa

ISTIRQD
POSTUPAK ZA50
BLOK
- 75 %2

Bodovi
7

Razmak
diskontinuiteta

60 - 200 cm

13
15

Stanje
diskontinuiteta

ukupno

18

Podzemna voda

suho

15

modul deformabilnosti je Em = 13,774 MPa

68 bodova

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDALitološki opis: vapnenac, kristalast,
izražene slojevitosti, u gornjoj zoni Litološki opis: vapnenac, kristalast,
masivan, sive boje, raspucan,
izražene slojevitosti, sive boje, raspucan
mjestimično kavernozan
i okršen
Geološki indeks čvrstoće GSI = 40 - 50Geološki indeks čvrstoće GSI = 40 - 50
(VB/F)
(VB/F)
Veličina monolita: 0.5 x 0.5 x 0.5 m do Veličina
2
monolita: 0.2 x 0.2 x 0.2 m do 2
x2x1m
x2x2m
Pojave nestabilnosti: mogućnost
Pojave nestabilnosti: mogućnost
ispadanja olabavljenih blokova
ispadanja olabavljenih blokova
Izmjereni diskontinuiteti: 190/100 (ss);
Izmjereni diskontinuiteti: 50/720 (ss);
280/820; 345/800;
155/830; 340/670;

3

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

4

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDAINŽENJERSKO GEOLOŠKE ZNAČAJKE
• Blok 3
• ulazi podaci za geomehaničku RMR89 klasifikaciju za set
diskontinuiteta 155/830:
• - jednoosna tlačna čvrstoća: 50-100 MPa (procjena)
• - Rock Quality Designation RQD = 75 - 90 %
• - razmak između pukotina: 60 - 200 cm
• - duljina pukotina: 10 - 20 m
• - oblik pukotina: stepeničast (hrapavo) I
• - hrapavost stijenki pukotina: JRC= 16 - 18
• - zijev (razmak između stijenki pukotina): 10 – 50 mm
• - ispuna između stijenki pukotina: kalcitna prevlaka > 5 mm
• - raspadnutost stijenki pukotina: umjereno raspadnute (WM)

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Blok 3
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stanje diskontinuiteta :
Ulazni podaci

Bodovi

10 - 20 m

1

Razmak stijenki

>5 mm

0

Hrapavost JRC

16 - 18

6

tvrda >5 mm

2

WM

3

Karakteristike
diskontinuiteta
Duljina

Pukotinska ispuna
Trošnost

12 bodova
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Blok 3
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stijenu je:
Karakteristike stijene

Ulazni podaci

Bodovi

Jednoosna čvrstoća

50 - 100 MPa

7

75 - 90 %

17

60 - 200 cm

15

ukupno

12

suho

15

RQD

ISTI POSTUPAK ZA BLOK 4
Razmak
diskontinuiteta

Stanje diskontinuiteta
Podzemna voda

66 bodova
modul deformabilnosti je Em = 14,591 MPa

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDALitološki opis: vapnenac,
kristalast, izražene slojevitosti,
u gornjoj zoni masivan, sive
boje, raspucan, mjestimično
kavernozan
Geološki indeks čvrstoće GSI =
40 - 50 (VB/F)
Veličina monolita: 0.2 x 0.2 x 0.2
m do 2 x 2 x 1 m
Pojave nestabilnosti: mogućnost
ispadanja olabavljenih blokova
Izmjereni diskontinuiteti:
190/110 (ss); 280/800;
345/740;

5

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDAINŽENJERSKO GEOLOŠKE ZNAČAJKE
• Blok 5
• ulazi podaci za geomehaničku RMR89 klasifikaciju (set
190/110):
• - jednoosna tlačna čvrstoća: 50 - 100 MPa (procjena)
• - Rock Quality Designation RQD = 75 - 90 %
• - razmak između pukotina: 20 – 200 cm
• - duljina pukotina: >20 m
• - oblik pukotina: valovit (zaglađen) VI
• - hrapavost stijenki pukotina: JRC= 8-10
• - zijev (razmak između stijenki pukotina): 0.25 – 0.5 mm
• - ispuna između stijenki pukotina: bez ispune
• - raspadnutost stijenki pukotina: neznatno raspadnute (WS)

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Blok 5
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stanje diskontinuiteta :
Ulazni podaci

Bodovi

>20 m

0

0.1 – 1.0 mm

4

8 - 10

3

Pukotinska ispuna

bez

6

Trošnost

WS

5

Karakteristike
diskontinuiteta
Duljina

Razmak stijenki
Hrapavost JRC

18 bodova
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Blok 5
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stijenu je:
Karakteristike stijene

Ulazni podaci

Bodovi

Jednoosna čvrstoća

50 - 100 MPa

7

RQD
Razmak
diskontinuiteta

75 - 90 %
20 - 200 cm

17
13

Stanje
diskontinuiteta

ukupno

18

Podzemna voda

suho

15
70 bodova

modul deformabilnosti je Em = 18,369 MPa

KRITERIJ ČVRSTOĆE

KRITERIJ
ČVRSTOĆE

KRITERIJ ČVRSTOĆE
Stvarni izazov u mehanici stijena predstavlja problem

predviđanja i usvajanja parametara čvrstoće
stijenske mase pri rješavanju inženjerskih problema.

• Ponašanje stijenske mase opisano je
kriterijima čvrstoće i deformabilnosti koji se
zasnivaju na empirijskim saznanjima o
ponašanju stijenske mase.
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KRITERIJI ČVRSTOĆE STIJENSKE MASE
• Hoek–Brownov kriterij čvrstoće stijenske mase je
empirijski kriterij zasnovan na podacima triaksijalnog
ispitivanja stijenske mase.
• Izvorni Hoek–Brownov kriterij čvrstoće stijenske mase
predložen je 1980. godine (Hoek and Brown, 1980a, 1980b) kao

1  3 

m  3 c  s  c

2

m, s -konstante ovisne o karakteristikama stijenske mase,
σc -jednoosna tlačna čvrstoća intaktne stijene.
σ1 -veće glavno naprezanje pri slomu i
σ3 -manje glavno naprezanje pri slomu.
Vrijednost mi može se izračunati iz triaksijalnog pokusa na
uzorcima stijene pri različitim naprezanjima
Za intaktnu stijenu vrijedi da je
Za raspucalu stijensku masu vrijedi da je
s = 1, m = mi
0 ≤ s < 1, m < mi

KRITERIJI ČVRSTOĆE STIJENSKE MASE
• Hoek i Brown stoga su predložili korištenje klasifikacija stijenske mase
za određivanje vrijednosti parametara m i s
Unaprijeđeni Hoek–Brownov kriterij čvrstoće
NEPOREMEĆENA STIJENSKA
MASA

POREMEĆENA STIJENSKA
MASA

RMR 100

m  mi  e

28

RMR 100

m  mi  e

RMR 100

RMR 100

se

9

14

se

6

Aproksimativne vrijednosti kvalitete stijenske mase i parametara stijenske mase za
unaprijeđeni Hoek – Brownov kriterij čvrstoće (Hoek and Brown, 1988)

KRITERIJI ČVRSTOĆE STIJENSKE MASE
• Modificirani Hoek-Brownov kriterij čvrstoće


σ' 3
σ' 1  σ' 3  σ c  m b 
σc







a

mb-vrijednost konstante m za raspucalu stijensku
masu,
a -konstanta ovisna o karakteristikama raspucale
stijenske mase,
σc-jednoosna tlačna čvrstoća intaktne stijenske mase,
σ’1-veće glavno naprezanje pri slomu i
σ’3-manje glavno naprezanje pri slomu
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Procjena vrijednosti mb/mi na osnovi strukture stijenske mase i uvjeta površine
stijenki diskontinuiteta (Hoek et al., 1992)

KRITERIJI ČVRSTOĆE STIJENSKE MASE
• Opći oblik Hoek-Brownovog kriterija čvrstoće (Hoek,
1994; Hoek et al., 1995; Hoek et al., 2002):



σ' 3
σ' 1  σ' 3  σ c  m b 
 s 
σc



a

s- konstanta ovisna o karakteristikama stijenske mase
Za intaktnu stijensku masu, vrijedi da je s = 1 i a = 0.5
Za vrlo slabu kvalitetu stijenske mase, prihvatljiviji je modificirani Hoek–Brownov kriterij
s=0

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Geološki indeks čvrstoće (Geological
Strength Index–GSI

• Procijenjena vrijednosti na osnovi strukture
stijenske mase, značajki intaktne stijene,
uvjeta površine stijenki diskontinuiteta, kao
i uvjeta koji proizlaze iz geometrije
intaktnih dijelova stijene i njihovog
ponašanja pod djelovanjem promjene uvjeta
stanja naprezanja u stijenskoj masi

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Hoek et al., 1998

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Geološki indeks čvrstoće (Geological
Strength Index–GSI
Neporemećena stijenska masa,
GSI > 25
Poremećena stijenska masa,
GSI  100
GSI < 25

mb  mi  e

28

GSI 100

se
a  0 .5

s0

9

a  0 . 65 

GSI
200

Za vrijednost parametara mb, s i a Hoek, Kaiser i Bawden (Hoek et al., 1995) predlažu
izraze u zavisnosti od vrijednosti geološkog indeksa čvrstoće (Geological Strength Index–
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI
GSI).

KRITERIJI ČVRSTOĆE STIJENSKE MASE
• U većini sada dostupnih metoda proračuna za analize
stabilnosti stijenske mase, kao što su metode analize
granične ravnoteže i numeričke metode modeliranja,
čvrstoća stijenske mase izražava se parametrima
Mohr-Coulombovog linearnog kriterija čvrstoće:

τf = c + σ tg
Postoji mogućnost uspostave matematičke veze između
Hoek–Brownovog i Mohr-Coulombovog kriterija čvrstoće
stijenske mase
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Rocscience- RocLab

Ulazni parametri
za proračun

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI


Slide 41

OJAČANJE TLA I STIJENA, DIPLOMSKI STUDIJ,
GRAĐEVINSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U RIJECI

OJAČANJE STIJENSKE MASE (1)

KOLEGIJ: Ojačanje tla i stijena
DIPLOMSKI STUDIJ

SEMINARKSI RADOVI
1.Čavlano tlo
2.Zidovi od mehanički stabiliziranog tla
(MSE zidovi)
3.Primjena vegetacije u sanaciji klizišta

OJAČANJE STIJENSKE MASE

OPĆENITO

POBOLJŠANJE SVOJSTAVA
STIJENSKE MASE
„Povoljne
lokacije” za
izgradnju
iskorištene

Potreba za
korištenjem
„nepovoljnih
lokacija „

RAZVOJ METODA POBOLJŠANJA
(OJAČANJA) SVOJSTAVA TLA I STIJENA

Ojačanjem tla i stijena nastoji se povećati
njihovu čvrstoću, tj. smanjiti deformabilnost.
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

POBOLJŠANJE SVOJSTAVA
STIJENSKE MASE
• Projektiranje zasjeka u stijenskoj masi svodi se na

odabir stabilne geometrije i/ili potrebnih
odgovarajućih mjera podgrađivanja.

• Kriteriji deformabilnosti stijenske mase zasniva se na

geomehaničkoj (RMR) klasifikaciji stijenske
mase, jednoosnoj tlačnoj čvrstoći stijene i
geološkom indeksu čvrstoće (GSI) stijenske
mase.

• Na osnovi usvojenih kriterija čvrstoće i deformabilnosti
stijenske mase provode se analize stanja naprezanja i
deformacija i analize stabilnosti za potrebe projektiranja
osiguranja podzemnih otvora i zasjeka u stijenskoj masi.
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

DEFINIRANJE KARAKTERISTIKA
STIJENSKE MASE
Stijenska masa - diskontinuirana,

heterogena,
anizotropna i nalaze se u nekom naponskom stanju

Utvrđivanje vrsta i položaja različitih
materijala, kao i njihovih svojstava - geološki
profil i geotehnički model.

• Poboljšanje stijenske mase (Rock Improvement)
podrazumijeva termin koji obuhvaća sve postupke u

cilju poboljšanja mehaničkih značajki i drugih
karakteristika stijenske mase.
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

KLASIFIKACIJE
STIJENSKE
MASE

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE
pregled klasifikacija stijenske mase, kao postupaka za
opisivanje stijenske mase, koje služe kao podloge za
utvrđivanje značajki stijenske mase te projektiranje zahvata
u stijenskoj masi

• Klasifikacija stijenske mase nije zamjena za
projektiranje zahvata u stijenskoj masi!!
• Osim poznavanja značajki stijenske mase,
projektiranje zahtijeva detaljno poznavanje in situ
stanja naprezanja, uvjeta podzemne vode te
redoslijed izvedbe planiranih iskopa
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE
• Terzaghijeva klasifikacija (Terzaghi, 1946);
• Laufferova klasifikacija (Lauffer, 1958);
• Rock Quality Designation klasifikacija (RQD) (Deere et al.,
1967);
• Rock Structure Rating klasifikacija (RSR) (Wickham et al.,
1972);

• Geomehanička klasifikacija (RMR)
(Bieniawski, 1973);
• Q klasifikacija (Rock Tunneling Quality Index) (Barton et
al., 1974);
• Rock Mass Index klasifikacija (RMi) (Palmstrom, 1995)
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• Terzaghijeva klasifikacija (Terzaghi,
1946)- previše generalizira objektivno
stanje kvalitete stijenske mase

• Značaj Laufferove klasifikacije
(Lauffer, 1958) (koncepta vremena
nepodgrađenog iskopa) je u zahtjevima na
skraćenje vremena potrebnog za ugradnju
podgrade.
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• Rock Quality Designation (RQD)
Index, (Deere et al., 1967) informacija o kvaliteti stijenske mase
proizlazi jedino iz opisa danog od strane
geologa i postotka dobivene jezgre.

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• RSR sustav (Wickham et al., 1972) usvaja
dvije glavne kategorije faktora koji utječu na
ponašanje stijenske mase u tunelima:
– geološki parametri (tip stijenske mase,
prosječan razmak pukotina, orijentacija pukotina,
tip diskontinuiteta, glavni smjer rasjeda, smicanja i
preklapanja, značajke stijenske mase, trošenje ili
alteracija ) i

– parametri podgradne konstrukcije (raspon
tunela, smjer napredovanja tunela, metoda iskopa)
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• Geomehanička klasifikacija ili RMR
klasifikacijski sustav (Rock Mass
Rating System), razvio je Bieniawski
tijekom 1972. i 1973 (Bieniawski, 1976,
1989).
• Dvije inačice RMR1976 i RMR1989.

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• Q klasifikacija je zasnovana na
numeričkoj procjeni kvalitete stijenske
mase koja se opisuje sa šest parametara i
to:
• 1. RQD –indeks kvalitete jezgre
• 2. Jn – broj skupova pukotina,
• 3. Jr – indeks hrapavosti pukotina,
• 4. Ja – indeks alteracije pukotina,
• 5. Jw – faktor pukotinske vode i
• 6. SRF – faktor redukcije naprezanja
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• Rock Mass index (RMi)
klasifikacija zasnovana je na selektivnim
dobro utvrđenim geološkim parametrima
stijenske mase dobivenim iz detaljiziranih
terenskih opisa građe stijenske mase

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

GEOMEHANIČKA
ILI RMR
KLASIFIKACIJE
STIJENSKE MASE

RMR KLASIFIKACIJA
Klasifikacijska procedura zasniva se na
određivanju slijedećih šest parametara:
1.Jednoosna čvrstoća stijenskog materijala (ISRM, 1979)
2.RQD indeks (Rock Quality Designation)
3.Razmak pukotina (diskontinuiteta)
4.Stanje pukotina (diskontinuiteta)
5.Uvjeti podzemne vode
6.Orjentacija pukotina (diskontinuiteta).
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
PODJELA STIJENSKE MASE U POJEDINAČNE
STRUKTURNE REGIJE KOJE SE ODVOJENO
KLASIFICIRAJU
GRANICE REGIJA- RASJEDI/ ZDROBLJENE
ZONE/PROMJENA TIPA STIJENSKE MASE

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
-ČVRSTOĆA• Definiranje parametara čvrstoće intaktne
stijene moguće je provesti laboratorijskim
ispitivanjima (PLT) i procjenom.
• Schmidt-ov čekić koristi se za jednostavno i brzo
određivanje približnih vrijednosti jednoosne
tlačne čvrstoće stijene ili određivanje čvrstoće
stijenki diskontinuiteta (korelacijskih odnos visine
odskoka (R) i jednoosne tlačne čvrstoće (sc)

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Terenska procjena
jednoosne
čvrstoće
(Brown,
1981)
DIPLOMSKI
STUDIJ,tlačne
GRAĐEVINSKI
FAKULTET
U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
-RAZMAK DISKONTINUITETA-

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

ZIJEV

RMR KLASIFIKACIJA
-STANJE DISKONTINUITETA -

• Zijev diskontinuiteta se često spominje i
prikuplja kao jedan od parametara
• Diskontinuiteti se s porastom dubine vrlo
brzo potpuno ispunjavaju, uglavnom glinom
ili glinovitim materijalom i kršjem (zijev
nestaje, dok istovremeno širina
diskontinuiteta može ostati vrlo velika)
PRIMJER ŠIROKIH ALI ZATVORENI DISKONTINUITETA
Definicije
zijeva, širine i debljine ispune diskontinuiteta,
Pollak, 2007
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
-STANJE DISKONTINUITETA Shematska
usporedba
prosječne
veličine bloka i
širine
diskontinuiteta

ISPUNA

Pollak, 2007

• Ovisno
o debljini
ispune,dodatni
spriječen
je kontakt
neravnina
Ispunom
se
u inženjerskoj
geologiji
smatra
materijal
koji
Na
svojstva
ispune
utječu
iliobično
opetovani
procesi
trošenja
stijenki diskontinuitet,
diskontinuiteta,
ispunjava
a različit
od osnovne
stijene, bez
ili
dijageneze
koji mogu utjecati
naje
kvalitetu
ispune•obzira
Svojstva
ispune: posmična
čvrstoća,
permeabilnost i
na podrijetlo.
PROCJENJUJEMO
TROŠNOST
ISPUNE
deformabilnost
utječu na
čvrstoću diskontinuiteta
Debljina
ispune utvrđuje
se posmičnu
izravnim mjerenjima
ili procjenama
za(Bieniawski,
svaki sustav 1989).
diskontinuiteta posebno, a bitno je ustanoviti
STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI
njenu min., maks.DIPLOMSKI
i najučestaliju
vrijednost

ISPUNA

RMR KLASIFIKACIJA
-STANJE DISKONTINUITETA -

PRIMJER DISKONTINUITETA BEZ ISPUNE
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Indeks
KLASIFIKACIJA
hrapavosti

RMR
-STANJE DISKONTINUITETA -

HRAPAVOST
• Glatki diskontinuiteti su, uglavnom, vezani za posebne uvjete
sedimentacije ili jače tektonizirane zone u kojima je kretanje
duž diskontinuiteta zagladilo plohe čitavog sustava. Vrlo
hrapavi diskontinuiteti uglavnom su vezani na zone otvorenih
i jako okršenih diskontinuiteta.
• Prema podjeli koju preporučuje ISRM (1978a), hrapavost se
razmatra u metarskom ali i centimetarskom mjerilu
istovremeno.
Karakteristični profili i koeficijenti
hrapavosti (JRC) u 10 cm veličinskom
Tipični profili hrapavosti u metarskom
DIPLOMSKI
FAKULTET
U RIJECI
području
(Barton
& Choubey, 1977)
veličinskom području (ISRM,
1978a)STUDIJ, GRAĐEVINSKI

RMR KLASIFIKACIJA
HRAPAVOST -STANJE DISKONTINUITETA • mjerenjem kutova nagiba na kružnoj ploči različitih
promjera (ISRM, 1978a);
• mjerenjem amplitude hrapavosti na iscrtanom profilu
hrapavosti (Barton & Bandis, 1990);
• mjerenjem amplitude hrapavosti pomoću štapa duljine
90 cm (Piteau, 1970);
• fotogrametrijskim mjerenjima (ISRM, 1978a);
• indirektno, računanjem kutova hrapavosti (i) iz
iscrtanog profila hrapavosti (Turk & Dearman, 1985);
• indirektno, smicanjem duž diskontinuiteta u laboratoriju
ili na terenu i metodom procjene maksimalnog otpora na
smicanje iz profila hrapavosti (ISRM, 1978a).
• Procjenom…
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
- stanje diskontinuiteta-

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA

STANJE PODZEMNE VODE






Suho
Vlažno
Mokro
Kapanje
Tečenje

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Bodovi
ukupno

RMR KLASIFIKACIJA

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

GEOMEHANIČKA ILI RMR
KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

PRIMJER
STADION KANTRIDA

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDALitološki opis: vapnenac, kristalast, -Litološki opis: vapnenac, kristalast,
izražene slojevitosti, sive boje,
izražene slojevitosti, sive boje, raspucan
raspucan i okršen
i okršen
Geološki indeks čvrstoće GSI = 40 - -Geološki indeks čvrstoće GSI = 40 - 50
50 (VB/F)
(VB/F)
Veličina monolita: 0.1 x 0.1 x 0.1 m do-Veličina monolita: 0.1 x 0.1 do 2 x 2 m
2x2x4m
-Pojave nestabilnosti: ispadanje
Pojave nestabilnosti: otvaranje
olabavljenih blokova manjih dimenzija s
subvertikalnih pukotina
vrha kosine
Izmjereni diskontinuiteti: 30/250
-Izmjereni diskontinuiteti: 195/240 (ss);
(ss); 300/760; 5/800;
105/850; 5/680; 215/860

1

2

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDAINŽENJERSKO GEOLOŠKE ZNAČAJKE
• Blok 1
• ulazi podaci za geomehaničku RMR89 klasifikaciju za set
diskontinuiteta 105/850 :
• - jednoosna tlačna čvrstoća: 50 - 100 MPa (procjena)
• - Rock Quality Designation RQD = 50 - 75 %
• - razmak između pukotina: 60 - 200 cm
• - duljina pukotina: 3 - 10 m
• - oblik pukotina: stepeničast (hrapav) I
• - hrapavost stijenki pukotina: JRC= 16 - 18
• - zijev (razmak između stijenki pukotina): 10-100 mm
• - ispuna između stijenki pukotina: djelomična kalcitna prevlaka
• - raspadnutost stijenki pukotina: neznatno raspadnute (WS)

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Blok 1
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stanje diskontinuiteta :
Ulazni podaci

Bodovi

Duljina

3 - 10 m

2

Razmak stijenki

>5 mm

0

Hrapavost JRC

16 - 18

6

tvrda <5 mm ili bez

5

WS

5

Karakteristike
diskontinuiteta

Pukotinska ispuna
Trošnost

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

18 bodova

Blok 1
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stijenu je:
Karakteristike
Ulazni podaci
stijene
Jednoosna čvrstoća 50 - 100 MPa

ISTIRQD
POSTUPAK ZA50
BLOK
- 75 %2

Bodovi
7

Razmak
diskontinuiteta

60 - 200 cm

13
15

Stanje
diskontinuiteta

ukupno

18

Podzemna voda

suho

15

modul deformabilnosti je Em = 13,774 MPa

68 bodova

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDALitološki opis: vapnenac, kristalast,
izražene slojevitosti, u gornjoj zoni Litološki opis: vapnenac, kristalast,
masivan, sive boje, raspucan,
izražene slojevitosti, sive boje, raspucan
mjestimično kavernozan
i okršen
Geološki indeks čvrstoće GSI = 40 - 50Geološki indeks čvrstoće GSI = 40 - 50
(VB/F)
(VB/F)
Veličina monolita: 0.5 x 0.5 x 0.5 m do Veličina
2
monolita: 0.2 x 0.2 x 0.2 m do 2
x2x1m
x2x2m
Pojave nestabilnosti: mogućnost
Pojave nestabilnosti: mogućnost
ispadanja olabavljenih blokova
ispadanja olabavljenih blokova
Izmjereni diskontinuiteti: 190/100 (ss);
Izmjereni diskontinuiteti: 50/720 (ss);
280/820; 345/800;
155/830; 340/670;

3

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

4

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDAINŽENJERSKO GEOLOŠKE ZNAČAJKE
• Blok 3
• ulazi podaci za geomehaničku RMR89 klasifikaciju za set
diskontinuiteta 155/830:
• - jednoosna tlačna čvrstoća: 50-100 MPa (procjena)
• - Rock Quality Designation RQD = 75 - 90 %
• - razmak između pukotina: 60 - 200 cm
• - duljina pukotina: 10 - 20 m
• - oblik pukotina: stepeničast (hrapavo) I
• - hrapavost stijenki pukotina: JRC= 16 - 18
• - zijev (razmak između stijenki pukotina): 10 – 50 mm
• - ispuna između stijenki pukotina: kalcitna prevlaka > 5 mm
• - raspadnutost stijenki pukotina: umjereno raspadnute (WM)

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Blok 3
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stanje diskontinuiteta :
Ulazni podaci

Bodovi

10 - 20 m

1

Razmak stijenki

>5 mm

0

Hrapavost JRC

16 - 18

6

tvrda >5 mm

2

WM

3

Karakteristike
diskontinuiteta
Duljina

Pukotinska ispuna
Trošnost

12 bodova
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Blok 3
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stijenu je:
Karakteristike stijene

Ulazni podaci

Bodovi

Jednoosna čvrstoća

50 - 100 MPa

7

75 - 90 %

17

60 - 200 cm

15

ukupno

12

suho

15

RQD

ISTI POSTUPAK ZA BLOK 4
Razmak
diskontinuiteta

Stanje diskontinuiteta
Podzemna voda

66 bodova
modul deformabilnosti je Em = 14,591 MPa

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDALitološki opis: vapnenac,
kristalast, izražene slojevitosti,
u gornjoj zoni masivan, sive
boje, raspucan, mjestimično
kavernozan
Geološki indeks čvrstoće GSI =
40 - 50 (VB/F)
Veličina monolita: 0.2 x 0.2 x 0.2
m do 2 x 2 x 1 m
Pojave nestabilnosti: mogućnost
ispadanja olabavljenih blokova
Izmjereni diskontinuiteti:
190/110 (ss); 280/800;
345/740;

5

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDAINŽENJERSKO GEOLOŠKE ZNAČAJKE
• Blok 5
• ulazi podaci za geomehaničku RMR89 klasifikaciju (set
190/110):
• - jednoosna tlačna čvrstoća: 50 - 100 MPa (procjena)
• - Rock Quality Designation RQD = 75 - 90 %
• - razmak između pukotina: 20 – 200 cm
• - duljina pukotina: >20 m
• - oblik pukotina: valovit (zaglađen) VI
• - hrapavost stijenki pukotina: JRC= 8-10
• - zijev (razmak između stijenki pukotina): 0.25 – 0.5 mm
• - ispuna između stijenki pukotina: bez ispune
• - raspadnutost stijenki pukotina: neznatno raspadnute (WS)

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Blok 5
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stanje diskontinuiteta :
Ulazni podaci

Bodovi

>20 m

0

0.1 – 1.0 mm

4

8 - 10

3

Pukotinska ispuna

bez

6

Trošnost

WS

5

Karakteristike
diskontinuiteta
Duljina

Razmak stijenki
Hrapavost JRC

18 bodova
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Blok 5
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stijenu je:
Karakteristike stijene

Ulazni podaci

Bodovi

Jednoosna čvrstoća

50 - 100 MPa

7

RQD
Razmak
diskontinuiteta

75 - 90 %
20 - 200 cm

17
13

Stanje
diskontinuiteta

ukupno

18

Podzemna voda

suho

15
70 bodova

modul deformabilnosti je Em = 18,369 MPa

KRITERIJ ČVRSTOĆE

KRITERIJ
ČVRSTOĆE

KRITERIJ ČVRSTOĆE
Stvarni izazov u mehanici stijena predstavlja problem

predviđanja i usvajanja parametara čvrstoće
stijenske mase pri rješavanju inženjerskih problema.

• Ponašanje stijenske mase opisano je
kriterijima čvrstoće i deformabilnosti koji se
zasnivaju na empirijskim saznanjima o
ponašanju stijenske mase.
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KRITERIJI ČVRSTOĆE STIJENSKE MASE
• Hoek–Brownov kriterij čvrstoće stijenske mase je
empirijski kriterij zasnovan na podacima triaksijalnog
ispitivanja stijenske mase.
• Izvorni Hoek–Brownov kriterij čvrstoće stijenske mase
predložen je 1980. godine (Hoek and Brown, 1980a, 1980b) kao

1  3 

m  3 c  s  c

2

m, s -konstante ovisne o karakteristikama stijenske mase,
σc -jednoosna tlačna čvrstoća intaktne stijene.
σ1 -veće glavno naprezanje pri slomu i
σ3 -manje glavno naprezanje pri slomu.
Vrijednost mi može se izračunati iz triaksijalnog pokusa na
uzorcima stijene pri različitim naprezanjima
Za intaktnu stijenu vrijedi da je
Za raspucalu stijensku masu vrijedi da je
s = 1, m = mi
0 ≤ s < 1, m < mi

KRITERIJI ČVRSTOĆE STIJENSKE MASE
• Hoek i Brown stoga su predložili korištenje klasifikacija stijenske mase
za određivanje vrijednosti parametara m i s
Unaprijeđeni Hoek–Brownov kriterij čvrstoće
NEPOREMEĆENA STIJENSKA
MASA

POREMEĆENA STIJENSKA
MASA

RMR 100

m  mi  e

28

RMR 100

m  mi  e

RMR 100

RMR 100

se

9

14

se

6

Aproksimativne vrijednosti kvalitete stijenske mase i parametara stijenske mase za
unaprijeđeni Hoek – Brownov kriterij čvrstoće (Hoek and Brown, 1988)

KRITERIJI ČVRSTOĆE STIJENSKE MASE
• Modificirani Hoek-Brownov kriterij čvrstoće


σ' 3
σ' 1  σ' 3  σ c  m b 
σc







a

mb-vrijednost konstante m za raspucalu stijensku
masu,
a -konstanta ovisna o karakteristikama raspucale
stijenske mase,
σc-jednoosna tlačna čvrstoća intaktne stijenske mase,
σ’1-veće glavno naprezanje pri slomu i
σ’3-manje glavno naprezanje pri slomu
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Procjena vrijednosti mb/mi na osnovi strukture stijenske mase i uvjeta površine
stijenki diskontinuiteta (Hoek et al., 1992)

KRITERIJI ČVRSTOĆE STIJENSKE MASE
• Opći oblik Hoek-Brownovog kriterija čvrstoće (Hoek,
1994; Hoek et al., 1995; Hoek et al., 2002):



σ' 3
σ' 1  σ' 3  σ c  m b 
 s 
σc



a

s- konstanta ovisna o karakteristikama stijenske mase
Za intaktnu stijensku masu, vrijedi da je s = 1 i a = 0.5
Za vrlo slabu kvalitetu stijenske mase, prihvatljiviji je modificirani Hoek–Brownov kriterij
s=0

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Geološki indeks čvrstoće (Geological
Strength Index–GSI

• Procijenjena vrijednosti na osnovi strukture
stijenske mase, značajki intaktne stijene,
uvjeta površine stijenki diskontinuiteta, kao
i uvjeta koji proizlaze iz geometrije
intaktnih dijelova stijene i njihovog
ponašanja pod djelovanjem promjene uvjeta
stanja naprezanja u stijenskoj masi

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Hoek et al., 1998

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Geološki indeks čvrstoće (Geological
Strength Index–GSI
Neporemećena stijenska masa,
GSI > 25
Poremećena stijenska masa,
GSI  100
GSI < 25

mb  mi  e

28

GSI 100

se
a  0 .5

s0

9

a  0 . 65 

GSI
200

Za vrijednost parametara mb, s i a Hoek, Kaiser i Bawden (Hoek et al., 1995) predlažu
izraze u zavisnosti od vrijednosti geološkog indeksa čvrstoće (Geological Strength Index–
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI
GSI).

KRITERIJI ČVRSTOĆE STIJENSKE MASE
• U većini sada dostupnih metoda proračuna za analize
stabilnosti stijenske mase, kao što su metode analize
granične ravnoteže i numeričke metode modeliranja,
čvrstoća stijenske mase izražava se parametrima
Mohr-Coulombovog linearnog kriterija čvrstoće:

τf = c + σ tg
Postoji mogućnost uspostave matematičke veze između
Hoek–Brownovog i Mohr-Coulombovog kriterija čvrstoće
stijenske mase
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Rocscience- RocLab

Ulazni parametri
za proračun

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI


Slide 42

OJAČANJE TLA I STIJENA, DIPLOMSKI STUDIJ,
GRAĐEVINSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U RIJECI

OJAČANJE STIJENSKE MASE (1)

KOLEGIJ: Ojačanje tla i stijena
DIPLOMSKI STUDIJ

SEMINARKSI RADOVI
1.Čavlano tlo
2.Zidovi od mehanički stabiliziranog tla
(MSE zidovi)
3.Primjena vegetacije u sanaciji klizišta

OJAČANJE STIJENSKE MASE

OPĆENITO

POBOLJŠANJE SVOJSTAVA
STIJENSKE MASE
„Povoljne
lokacije” za
izgradnju
iskorištene

Potreba za
korištenjem
„nepovoljnih
lokacija „

RAZVOJ METODA POBOLJŠANJA
(OJAČANJA) SVOJSTAVA TLA I STIJENA

Ojačanjem tla i stijena nastoji se povećati
njihovu čvrstoću, tj. smanjiti deformabilnost.
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

POBOLJŠANJE SVOJSTAVA
STIJENSKE MASE
• Projektiranje zasjeka u stijenskoj masi svodi se na

odabir stabilne geometrije i/ili potrebnih
odgovarajućih mjera podgrađivanja.

• Kriteriji deformabilnosti stijenske mase zasniva se na

geomehaničkoj (RMR) klasifikaciji stijenske
mase, jednoosnoj tlačnoj čvrstoći stijene i
geološkom indeksu čvrstoće (GSI) stijenske
mase.

• Na osnovi usvojenih kriterija čvrstoće i deformabilnosti
stijenske mase provode se analize stanja naprezanja i
deformacija i analize stabilnosti za potrebe projektiranja
osiguranja podzemnih otvora i zasjeka u stijenskoj masi.
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

DEFINIRANJE KARAKTERISTIKA
STIJENSKE MASE
Stijenska masa - diskontinuirana,

heterogena,
anizotropna i nalaze se u nekom naponskom stanju

Utvrđivanje vrsta i položaja različitih
materijala, kao i njihovih svojstava - geološki
profil i geotehnički model.

• Poboljšanje stijenske mase (Rock Improvement)
podrazumijeva termin koji obuhvaća sve postupke u

cilju poboljšanja mehaničkih značajki i drugih
karakteristika stijenske mase.
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

KLASIFIKACIJE
STIJENSKE
MASE

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE
pregled klasifikacija stijenske mase, kao postupaka za
opisivanje stijenske mase, koje služe kao podloge za
utvrđivanje značajki stijenske mase te projektiranje zahvata
u stijenskoj masi

• Klasifikacija stijenske mase nije zamjena za
projektiranje zahvata u stijenskoj masi!!
• Osim poznavanja značajki stijenske mase,
projektiranje zahtijeva detaljno poznavanje in situ
stanja naprezanja, uvjeta podzemne vode te
redoslijed izvedbe planiranih iskopa
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE
• Terzaghijeva klasifikacija (Terzaghi, 1946);
• Laufferova klasifikacija (Lauffer, 1958);
• Rock Quality Designation klasifikacija (RQD) (Deere et al.,
1967);
• Rock Structure Rating klasifikacija (RSR) (Wickham et al.,
1972);

• Geomehanička klasifikacija (RMR)
(Bieniawski, 1973);
• Q klasifikacija (Rock Tunneling Quality Index) (Barton et
al., 1974);
• Rock Mass Index klasifikacija (RMi) (Palmstrom, 1995)
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• Terzaghijeva klasifikacija (Terzaghi,
1946)- previše generalizira objektivno
stanje kvalitete stijenske mase

• Značaj Laufferove klasifikacije
(Lauffer, 1958) (koncepta vremena
nepodgrađenog iskopa) je u zahtjevima na
skraćenje vremena potrebnog za ugradnju
podgrade.
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• Rock Quality Designation (RQD)
Index, (Deere et al., 1967) informacija o kvaliteti stijenske mase
proizlazi jedino iz opisa danog od strane
geologa i postotka dobivene jezgre.

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• RSR sustav (Wickham et al., 1972) usvaja
dvije glavne kategorije faktora koji utječu na
ponašanje stijenske mase u tunelima:
– geološki parametri (tip stijenske mase,
prosječan razmak pukotina, orijentacija pukotina,
tip diskontinuiteta, glavni smjer rasjeda, smicanja i
preklapanja, značajke stijenske mase, trošenje ili
alteracija ) i

– parametri podgradne konstrukcije (raspon
tunela, smjer napredovanja tunela, metoda iskopa)
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• Geomehanička klasifikacija ili RMR
klasifikacijski sustav (Rock Mass
Rating System), razvio je Bieniawski
tijekom 1972. i 1973 (Bieniawski, 1976,
1989).
• Dvije inačice RMR1976 i RMR1989.

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• Q klasifikacija je zasnovana na
numeričkoj procjeni kvalitete stijenske
mase koja se opisuje sa šest parametara i
to:
• 1. RQD –indeks kvalitete jezgre
• 2. Jn – broj skupova pukotina,
• 3. Jr – indeks hrapavosti pukotina,
• 4. Ja – indeks alteracije pukotina,
• 5. Jw – faktor pukotinske vode i
• 6. SRF – faktor redukcije naprezanja
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• Rock Mass index (RMi)
klasifikacija zasnovana je na selektivnim
dobro utvrđenim geološkim parametrima
stijenske mase dobivenim iz detaljiziranih
terenskih opisa građe stijenske mase

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

GEOMEHANIČKA
ILI RMR
KLASIFIKACIJE
STIJENSKE MASE

RMR KLASIFIKACIJA
Klasifikacijska procedura zasniva se na
određivanju slijedećih šest parametara:
1.Jednoosna čvrstoća stijenskog materijala (ISRM, 1979)
2.RQD indeks (Rock Quality Designation)
3.Razmak pukotina (diskontinuiteta)
4.Stanje pukotina (diskontinuiteta)
5.Uvjeti podzemne vode
6.Orjentacija pukotina (diskontinuiteta).
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
PODJELA STIJENSKE MASE U POJEDINAČNE
STRUKTURNE REGIJE KOJE SE ODVOJENO
KLASIFICIRAJU
GRANICE REGIJA- RASJEDI/ ZDROBLJENE
ZONE/PROMJENA TIPA STIJENSKE MASE

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
-ČVRSTOĆA• Definiranje parametara čvrstoće intaktne
stijene moguće je provesti laboratorijskim
ispitivanjima (PLT) i procjenom.
• Schmidt-ov čekić koristi se za jednostavno i brzo
određivanje približnih vrijednosti jednoosne
tlačne čvrstoće stijene ili određivanje čvrstoće
stijenki diskontinuiteta (korelacijskih odnos visine
odskoka (R) i jednoosne tlačne čvrstoće (sc)

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Terenska procjena
jednoosne
čvrstoće
(Brown,
1981)
DIPLOMSKI
STUDIJ,tlačne
GRAĐEVINSKI
FAKULTET
U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
-RAZMAK DISKONTINUITETA-

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

ZIJEV

RMR KLASIFIKACIJA
-STANJE DISKONTINUITETA -

• Zijev diskontinuiteta se često spominje i
prikuplja kao jedan od parametara
• Diskontinuiteti se s porastom dubine vrlo
brzo potpuno ispunjavaju, uglavnom glinom
ili glinovitim materijalom i kršjem (zijev
nestaje, dok istovremeno širina
diskontinuiteta može ostati vrlo velika)
PRIMJER ŠIROKIH ALI ZATVORENI DISKONTINUITETA
Definicije
zijeva, širine i debljine ispune diskontinuiteta,
Pollak, 2007
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
-STANJE DISKONTINUITETA Shematska
usporedba
prosječne
veličine bloka i
širine
diskontinuiteta

ISPUNA

Pollak, 2007

• Ovisno
o debljini
ispune,dodatni
spriječen
je kontakt
neravnina
Ispunom
se
u inženjerskoj
geologiji
smatra
materijal
koji
Na
svojstva
ispune
utječu
iliobično
opetovani
procesi
trošenja
stijenki diskontinuitet,
diskontinuiteta,
ispunjava
a različit
od osnovne
stijene, bez
ili
dijageneze
koji mogu utjecati
naje
kvalitetu
ispune•obzira
Svojstva
ispune: posmična
čvrstoća,
permeabilnost i
na podrijetlo.
PROCJENJUJEMO
TROŠNOST
ISPUNE
deformabilnost
utječu na
čvrstoću diskontinuiteta
Debljina
ispune utvrđuje
se posmičnu
izravnim mjerenjima
ili procjenama
za(Bieniawski,
svaki sustav 1989).
diskontinuiteta posebno, a bitno je ustanoviti
STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI
njenu min., maks.DIPLOMSKI
i najučestaliju
vrijednost

ISPUNA

RMR KLASIFIKACIJA
-STANJE DISKONTINUITETA -

PRIMJER DISKONTINUITETA BEZ ISPUNE
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Indeks
KLASIFIKACIJA
hrapavosti

RMR
-STANJE DISKONTINUITETA -

HRAPAVOST
• Glatki diskontinuiteti su, uglavnom, vezani za posebne uvjete
sedimentacije ili jače tektonizirane zone u kojima je kretanje
duž diskontinuiteta zagladilo plohe čitavog sustava. Vrlo
hrapavi diskontinuiteti uglavnom su vezani na zone otvorenih
i jako okršenih diskontinuiteta.
• Prema podjeli koju preporučuje ISRM (1978a), hrapavost se
razmatra u metarskom ali i centimetarskom mjerilu
istovremeno.
Karakteristični profili i koeficijenti
hrapavosti (JRC) u 10 cm veličinskom
Tipični profili hrapavosti u metarskom
DIPLOMSKI
FAKULTET
U RIJECI
području
(Barton
& Choubey, 1977)
veličinskom području (ISRM,
1978a)STUDIJ, GRAĐEVINSKI

RMR KLASIFIKACIJA
HRAPAVOST -STANJE DISKONTINUITETA • mjerenjem kutova nagiba na kružnoj ploči različitih
promjera (ISRM, 1978a);
• mjerenjem amplitude hrapavosti na iscrtanom profilu
hrapavosti (Barton & Bandis, 1990);
• mjerenjem amplitude hrapavosti pomoću štapa duljine
90 cm (Piteau, 1970);
• fotogrametrijskim mjerenjima (ISRM, 1978a);
• indirektno, računanjem kutova hrapavosti (i) iz
iscrtanog profila hrapavosti (Turk & Dearman, 1985);
• indirektno, smicanjem duž diskontinuiteta u laboratoriju
ili na terenu i metodom procjene maksimalnog otpora na
smicanje iz profila hrapavosti (ISRM, 1978a).
• Procjenom…
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
- stanje diskontinuiteta-

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA

STANJE PODZEMNE VODE






Suho
Vlažno
Mokro
Kapanje
Tečenje

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Bodovi
ukupno

RMR KLASIFIKACIJA

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

GEOMEHANIČKA ILI RMR
KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

PRIMJER
STADION KANTRIDA

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDALitološki opis: vapnenac, kristalast, -Litološki opis: vapnenac, kristalast,
izražene slojevitosti, sive boje,
izražene slojevitosti, sive boje, raspucan
raspucan i okršen
i okršen
Geološki indeks čvrstoće GSI = 40 - -Geološki indeks čvrstoće GSI = 40 - 50
50 (VB/F)
(VB/F)
Veličina monolita: 0.1 x 0.1 x 0.1 m do-Veličina monolita: 0.1 x 0.1 do 2 x 2 m
2x2x4m
-Pojave nestabilnosti: ispadanje
Pojave nestabilnosti: otvaranje
olabavljenih blokova manjih dimenzija s
subvertikalnih pukotina
vrha kosine
Izmjereni diskontinuiteti: 30/250
-Izmjereni diskontinuiteti: 195/240 (ss);
(ss); 300/760; 5/800;
105/850; 5/680; 215/860

1

2

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDAINŽENJERSKO GEOLOŠKE ZNAČAJKE
• Blok 1
• ulazi podaci za geomehaničku RMR89 klasifikaciju za set
diskontinuiteta 105/850 :
• - jednoosna tlačna čvrstoća: 50 - 100 MPa (procjena)
• - Rock Quality Designation RQD = 50 - 75 %
• - razmak između pukotina: 60 - 200 cm
• - duljina pukotina: 3 - 10 m
• - oblik pukotina: stepeničast (hrapav) I
• - hrapavost stijenki pukotina: JRC= 16 - 18
• - zijev (razmak između stijenki pukotina): 10-100 mm
• - ispuna između stijenki pukotina: djelomična kalcitna prevlaka
• - raspadnutost stijenki pukotina: neznatno raspadnute (WS)

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Blok 1
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stanje diskontinuiteta :
Ulazni podaci

Bodovi

Duljina

3 - 10 m

2

Razmak stijenki

>5 mm

0

Hrapavost JRC

16 - 18

6

tvrda <5 mm ili bez

5

WS

5

Karakteristike
diskontinuiteta

Pukotinska ispuna
Trošnost

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

18 bodova

Blok 1
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stijenu je:
Karakteristike
Ulazni podaci
stijene
Jednoosna čvrstoća 50 - 100 MPa

ISTIRQD
POSTUPAK ZA50
BLOK
- 75 %2

Bodovi
7

Razmak
diskontinuiteta

60 - 200 cm

13
15

Stanje
diskontinuiteta

ukupno

18

Podzemna voda

suho

15

modul deformabilnosti je Em = 13,774 MPa

68 bodova

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDALitološki opis: vapnenac, kristalast,
izražene slojevitosti, u gornjoj zoni Litološki opis: vapnenac, kristalast,
masivan, sive boje, raspucan,
izražene slojevitosti, sive boje, raspucan
mjestimično kavernozan
i okršen
Geološki indeks čvrstoće GSI = 40 - 50Geološki indeks čvrstoće GSI = 40 - 50
(VB/F)
(VB/F)
Veličina monolita: 0.5 x 0.5 x 0.5 m do Veličina
2
monolita: 0.2 x 0.2 x 0.2 m do 2
x2x1m
x2x2m
Pojave nestabilnosti: mogućnost
Pojave nestabilnosti: mogućnost
ispadanja olabavljenih blokova
ispadanja olabavljenih blokova
Izmjereni diskontinuiteti: 190/100 (ss);
Izmjereni diskontinuiteti: 50/720 (ss);
280/820; 345/800;
155/830; 340/670;

3

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

4

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDAINŽENJERSKO GEOLOŠKE ZNAČAJKE
• Blok 3
• ulazi podaci za geomehaničku RMR89 klasifikaciju za set
diskontinuiteta 155/830:
• - jednoosna tlačna čvrstoća: 50-100 MPa (procjena)
• - Rock Quality Designation RQD = 75 - 90 %
• - razmak između pukotina: 60 - 200 cm
• - duljina pukotina: 10 - 20 m
• - oblik pukotina: stepeničast (hrapavo) I
• - hrapavost stijenki pukotina: JRC= 16 - 18
• - zijev (razmak između stijenki pukotina): 10 – 50 mm
• - ispuna između stijenki pukotina: kalcitna prevlaka > 5 mm
• - raspadnutost stijenki pukotina: umjereno raspadnute (WM)

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Blok 3
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stanje diskontinuiteta :
Ulazni podaci

Bodovi

10 - 20 m

1

Razmak stijenki

>5 mm

0

Hrapavost JRC

16 - 18

6

tvrda >5 mm

2

WM

3

Karakteristike
diskontinuiteta
Duljina

Pukotinska ispuna
Trošnost

12 bodova
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Blok 3
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stijenu je:
Karakteristike stijene

Ulazni podaci

Bodovi

Jednoosna čvrstoća

50 - 100 MPa

7

75 - 90 %

17

60 - 200 cm

15

ukupno

12

suho

15

RQD

ISTI POSTUPAK ZA BLOK 4
Razmak
diskontinuiteta

Stanje diskontinuiteta
Podzemna voda

66 bodova
modul deformabilnosti je Em = 14,591 MPa

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDALitološki opis: vapnenac,
kristalast, izražene slojevitosti,
u gornjoj zoni masivan, sive
boje, raspucan, mjestimično
kavernozan
Geološki indeks čvrstoće GSI =
40 - 50 (VB/F)
Veličina monolita: 0.2 x 0.2 x 0.2
m do 2 x 2 x 1 m
Pojave nestabilnosti: mogućnost
ispadanja olabavljenih blokova
Izmjereni diskontinuiteti:
190/110 (ss); 280/800;
345/740;

5

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDAINŽENJERSKO GEOLOŠKE ZNAČAJKE
• Blok 5
• ulazi podaci za geomehaničku RMR89 klasifikaciju (set
190/110):
• - jednoosna tlačna čvrstoća: 50 - 100 MPa (procjena)
• - Rock Quality Designation RQD = 75 - 90 %
• - razmak između pukotina: 20 – 200 cm
• - duljina pukotina: >20 m
• - oblik pukotina: valovit (zaglađen) VI
• - hrapavost stijenki pukotina: JRC= 8-10
• - zijev (razmak između stijenki pukotina): 0.25 – 0.5 mm
• - ispuna između stijenki pukotina: bez ispune
• - raspadnutost stijenki pukotina: neznatno raspadnute (WS)

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Blok 5
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stanje diskontinuiteta :
Ulazni podaci

Bodovi

>20 m

0

0.1 – 1.0 mm

4

8 - 10

3

Pukotinska ispuna

bez

6

Trošnost

WS

5

Karakteristike
diskontinuiteta
Duljina

Razmak stijenki
Hrapavost JRC

18 bodova
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Blok 5
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stijenu je:
Karakteristike stijene

Ulazni podaci

Bodovi

Jednoosna čvrstoća

50 - 100 MPa

7

RQD
Razmak
diskontinuiteta

75 - 90 %
20 - 200 cm

17
13

Stanje
diskontinuiteta

ukupno

18

Podzemna voda

suho

15
70 bodova

modul deformabilnosti je Em = 18,369 MPa

KRITERIJ ČVRSTOĆE

KRITERIJ
ČVRSTOĆE

KRITERIJ ČVRSTOĆE
Stvarni izazov u mehanici stijena predstavlja problem

predviđanja i usvajanja parametara čvrstoće
stijenske mase pri rješavanju inženjerskih problema.

• Ponašanje stijenske mase opisano je
kriterijima čvrstoće i deformabilnosti koji se
zasnivaju na empirijskim saznanjima o
ponašanju stijenske mase.
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KRITERIJI ČVRSTOĆE STIJENSKE MASE
• Hoek–Brownov kriterij čvrstoće stijenske mase je
empirijski kriterij zasnovan na podacima triaksijalnog
ispitivanja stijenske mase.
• Izvorni Hoek–Brownov kriterij čvrstoće stijenske mase
predložen je 1980. godine (Hoek and Brown, 1980a, 1980b) kao

1  3 

m  3 c  s  c

2

m, s -konstante ovisne o karakteristikama stijenske mase,
σc -jednoosna tlačna čvrstoća intaktne stijene.
σ1 -veće glavno naprezanje pri slomu i
σ3 -manje glavno naprezanje pri slomu.
Vrijednost mi može se izračunati iz triaksijalnog pokusa na
uzorcima stijene pri različitim naprezanjima
Za intaktnu stijenu vrijedi da je
Za raspucalu stijensku masu vrijedi da je
s = 1, m = mi
0 ≤ s < 1, m < mi

KRITERIJI ČVRSTOĆE STIJENSKE MASE
• Hoek i Brown stoga su predložili korištenje klasifikacija stijenske mase
za određivanje vrijednosti parametara m i s
Unaprijeđeni Hoek–Brownov kriterij čvrstoće
NEPOREMEĆENA STIJENSKA
MASA

POREMEĆENA STIJENSKA
MASA

RMR 100

m  mi  e

28

RMR 100

m  mi  e

RMR 100

RMR 100

se

9

14

se

6

Aproksimativne vrijednosti kvalitete stijenske mase i parametara stijenske mase za
unaprijeđeni Hoek – Brownov kriterij čvrstoće (Hoek and Brown, 1988)

KRITERIJI ČVRSTOĆE STIJENSKE MASE
• Modificirani Hoek-Brownov kriterij čvrstoće


σ' 3
σ' 1  σ' 3  σ c  m b 
σc







a

mb-vrijednost konstante m za raspucalu stijensku
masu,
a -konstanta ovisna o karakteristikama raspucale
stijenske mase,
σc-jednoosna tlačna čvrstoća intaktne stijenske mase,
σ’1-veće glavno naprezanje pri slomu i
σ’3-manje glavno naprezanje pri slomu
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Procjena vrijednosti mb/mi na osnovi strukture stijenske mase i uvjeta površine
stijenki diskontinuiteta (Hoek et al., 1992)

KRITERIJI ČVRSTOĆE STIJENSKE MASE
• Opći oblik Hoek-Brownovog kriterija čvrstoće (Hoek,
1994; Hoek et al., 1995; Hoek et al., 2002):



σ' 3
σ' 1  σ' 3  σ c  m b 
 s 
σc



a

s- konstanta ovisna o karakteristikama stijenske mase
Za intaktnu stijensku masu, vrijedi da je s = 1 i a = 0.5
Za vrlo slabu kvalitetu stijenske mase, prihvatljiviji je modificirani Hoek–Brownov kriterij
s=0

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Geološki indeks čvrstoće (Geological
Strength Index–GSI

• Procijenjena vrijednosti na osnovi strukture
stijenske mase, značajki intaktne stijene,
uvjeta površine stijenki diskontinuiteta, kao
i uvjeta koji proizlaze iz geometrije
intaktnih dijelova stijene i njihovog
ponašanja pod djelovanjem promjene uvjeta
stanja naprezanja u stijenskoj masi

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Hoek et al., 1998

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Geološki indeks čvrstoće (Geological
Strength Index–GSI
Neporemećena stijenska masa,
GSI > 25
Poremećena stijenska masa,
GSI  100
GSI < 25

mb  mi  e

28

GSI 100

se
a  0 .5

s0

9

a  0 . 65 

GSI
200

Za vrijednost parametara mb, s i a Hoek, Kaiser i Bawden (Hoek et al., 1995) predlažu
izraze u zavisnosti od vrijednosti geološkog indeksa čvrstoće (Geological Strength Index–
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI
GSI).

KRITERIJI ČVRSTOĆE STIJENSKE MASE
• U većini sada dostupnih metoda proračuna za analize
stabilnosti stijenske mase, kao što su metode analize
granične ravnoteže i numeričke metode modeliranja,
čvrstoća stijenske mase izražava se parametrima
Mohr-Coulombovog linearnog kriterija čvrstoće:

τf = c + σ tg
Postoji mogućnost uspostave matematičke veze između
Hoek–Brownovog i Mohr-Coulombovog kriterija čvrstoće
stijenske mase
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Rocscience- RocLab

Ulazni parametri
za proračun

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI


Slide 43

OJAČANJE TLA I STIJENA, DIPLOMSKI STUDIJ,
GRAĐEVINSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U RIJECI

OJAČANJE STIJENSKE MASE (1)

KOLEGIJ: Ojačanje tla i stijena
DIPLOMSKI STUDIJ

SEMINARKSI RADOVI
1.Čavlano tlo
2.Zidovi od mehanički stabiliziranog tla
(MSE zidovi)
3.Primjena vegetacije u sanaciji klizišta

OJAČANJE STIJENSKE MASE

OPĆENITO

POBOLJŠANJE SVOJSTAVA
STIJENSKE MASE
„Povoljne
lokacije” za
izgradnju
iskorištene

Potreba za
korištenjem
„nepovoljnih
lokacija „

RAZVOJ METODA POBOLJŠANJA
(OJAČANJA) SVOJSTAVA TLA I STIJENA

Ojačanjem tla i stijena nastoji se povećati
njihovu čvrstoću, tj. smanjiti deformabilnost.
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

POBOLJŠANJE SVOJSTAVA
STIJENSKE MASE
• Projektiranje zasjeka u stijenskoj masi svodi se na

odabir stabilne geometrije i/ili potrebnih
odgovarajućih mjera podgrađivanja.

• Kriteriji deformabilnosti stijenske mase zasniva se na

geomehaničkoj (RMR) klasifikaciji stijenske
mase, jednoosnoj tlačnoj čvrstoći stijene i
geološkom indeksu čvrstoće (GSI) stijenske
mase.

• Na osnovi usvojenih kriterija čvrstoće i deformabilnosti
stijenske mase provode se analize stanja naprezanja i
deformacija i analize stabilnosti za potrebe projektiranja
osiguranja podzemnih otvora i zasjeka u stijenskoj masi.
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

DEFINIRANJE KARAKTERISTIKA
STIJENSKE MASE
Stijenska masa - diskontinuirana,

heterogena,
anizotropna i nalaze se u nekom naponskom stanju

Utvrđivanje vrsta i položaja različitih
materijala, kao i njihovih svojstava - geološki
profil i geotehnički model.

• Poboljšanje stijenske mase (Rock Improvement)
podrazumijeva termin koji obuhvaća sve postupke u

cilju poboljšanja mehaničkih značajki i drugih
karakteristika stijenske mase.
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

KLASIFIKACIJE
STIJENSKE
MASE

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE
pregled klasifikacija stijenske mase, kao postupaka za
opisivanje stijenske mase, koje služe kao podloge za
utvrđivanje značajki stijenske mase te projektiranje zahvata
u stijenskoj masi

• Klasifikacija stijenske mase nije zamjena za
projektiranje zahvata u stijenskoj masi!!
• Osim poznavanja značajki stijenske mase,
projektiranje zahtijeva detaljno poznavanje in situ
stanja naprezanja, uvjeta podzemne vode te
redoslijed izvedbe planiranih iskopa
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE
• Terzaghijeva klasifikacija (Terzaghi, 1946);
• Laufferova klasifikacija (Lauffer, 1958);
• Rock Quality Designation klasifikacija (RQD) (Deere et al.,
1967);
• Rock Structure Rating klasifikacija (RSR) (Wickham et al.,
1972);

• Geomehanička klasifikacija (RMR)
(Bieniawski, 1973);
• Q klasifikacija (Rock Tunneling Quality Index) (Barton et
al., 1974);
• Rock Mass Index klasifikacija (RMi) (Palmstrom, 1995)
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• Terzaghijeva klasifikacija (Terzaghi,
1946)- previše generalizira objektivno
stanje kvalitete stijenske mase

• Značaj Laufferove klasifikacije
(Lauffer, 1958) (koncepta vremena
nepodgrađenog iskopa) je u zahtjevima na
skraćenje vremena potrebnog za ugradnju
podgrade.
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• Rock Quality Designation (RQD)
Index, (Deere et al., 1967) informacija o kvaliteti stijenske mase
proizlazi jedino iz opisa danog od strane
geologa i postotka dobivene jezgre.

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• RSR sustav (Wickham et al., 1972) usvaja
dvije glavne kategorije faktora koji utječu na
ponašanje stijenske mase u tunelima:
– geološki parametri (tip stijenske mase,
prosječan razmak pukotina, orijentacija pukotina,
tip diskontinuiteta, glavni smjer rasjeda, smicanja i
preklapanja, značajke stijenske mase, trošenje ili
alteracija ) i

– parametri podgradne konstrukcije (raspon
tunela, smjer napredovanja tunela, metoda iskopa)
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• Geomehanička klasifikacija ili RMR
klasifikacijski sustav (Rock Mass
Rating System), razvio je Bieniawski
tijekom 1972. i 1973 (Bieniawski, 1976,
1989).
• Dvije inačice RMR1976 i RMR1989.

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• Q klasifikacija je zasnovana na
numeričkoj procjeni kvalitete stijenske
mase koja se opisuje sa šest parametara i
to:
• 1. RQD –indeks kvalitete jezgre
• 2. Jn – broj skupova pukotina,
• 3. Jr – indeks hrapavosti pukotina,
• 4. Ja – indeks alteracije pukotina,
• 5. Jw – faktor pukotinske vode i
• 6. SRF – faktor redukcije naprezanja
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• Rock Mass index (RMi)
klasifikacija zasnovana je na selektivnim
dobro utvrđenim geološkim parametrima
stijenske mase dobivenim iz detaljiziranih
terenskih opisa građe stijenske mase

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

GEOMEHANIČKA
ILI RMR
KLASIFIKACIJE
STIJENSKE MASE

RMR KLASIFIKACIJA
Klasifikacijska procedura zasniva se na
određivanju slijedećih šest parametara:
1.Jednoosna čvrstoća stijenskog materijala (ISRM, 1979)
2.RQD indeks (Rock Quality Designation)
3.Razmak pukotina (diskontinuiteta)
4.Stanje pukotina (diskontinuiteta)
5.Uvjeti podzemne vode
6.Orjentacija pukotina (diskontinuiteta).
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
PODJELA STIJENSKE MASE U POJEDINAČNE
STRUKTURNE REGIJE KOJE SE ODVOJENO
KLASIFICIRAJU
GRANICE REGIJA- RASJEDI/ ZDROBLJENE
ZONE/PROMJENA TIPA STIJENSKE MASE

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
-ČVRSTOĆA• Definiranje parametara čvrstoće intaktne
stijene moguće je provesti laboratorijskim
ispitivanjima (PLT) i procjenom.
• Schmidt-ov čekić koristi se za jednostavno i brzo
određivanje približnih vrijednosti jednoosne
tlačne čvrstoće stijene ili određivanje čvrstoće
stijenki diskontinuiteta (korelacijskih odnos visine
odskoka (R) i jednoosne tlačne čvrstoće (sc)

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Terenska procjena
jednoosne
čvrstoće
(Brown,
1981)
DIPLOMSKI
STUDIJ,tlačne
GRAĐEVINSKI
FAKULTET
U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
-RAZMAK DISKONTINUITETA-

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

ZIJEV

RMR KLASIFIKACIJA
-STANJE DISKONTINUITETA -

• Zijev diskontinuiteta se često spominje i
prikuplja kao jedan od parametara
• Diskontinuiteti se s porastom dubine vrlo
brzo potpuno ispunjavaju, uglavnom glinom
ili glinovitim materijalom i kršjem (zijev
nestaje, dok istovremeno širina
diskontinuiteta može ostati vrlo velika)
PRIMJER ŠIROKIH ALI ZATVORENI DISKONTINUITETA
Definicije
zijeva, širine i debljine ispune diskontinuiteta,
Pollak, 2007
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
-STANJE DISKONTINUITETA Shematska
usporedba
prosječne
veličine bloka i
širine
diskontinuiteta

ISPUNA

Pollak, 2007

• Ovisno
o debljini
ispune,dodatni
spriječen
je kontakt
neravnina
Ispunom
se
u inženjerskoj
geologiji
smatra
materijal
koji
Na
svojstva
ispune
utječu
iliobično
opetovani
procesi
trošenja
stijenki diskontinuitet,
diskontinuiteta,
ispunjava
a različit
od osnovne
stijene, bez
ili
dijageneze
koji mogu utjecati
naje
kvalitetu
ispune•obzira
Svojstva
ispune: posmična
čvrstoća,
permeabilnost i
na podrijetlo.
PROCJENJUJEMO
TROŠNOST
ISPUNE
deformabilnost
utječu na
čvrstoću diskontinuiteta
Debljina
ispune utvrđuje
se posmičnu
izravnim mjerenjima
ili procjenama
za(Bieniawski,
svaki sustav 1989).
diskontinuiteta posebno, a bitno je ustanoviti
STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI
njenu min., maks.DIPLOMSKI
i najučestaliju
vrijednost

ISPUNA

RMR KLASIFIKACIJA
-STANJE DISKONTINUITETA -

PRIMJER DISKONTINUITETA BEZ ISPUNE
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Indeks
KLASIFIKACIJA
hrapavosti

RMR
-STANJE DISKONTINUITETA -

HRAPAVOST
• Glatki diskontinuiteti su, uglavnom, vezani za posebne uvjete
sedimentacije ili jače tektonizirane zone u kojima je kretanje
duž diskontinuiteta zagladilo plohe čitavog sustava. Vrlo
hrapavi diskontinuiteti uglavnom su vezani na zone otvorenih
i jako okršenih diskontinuiteta.
• Prema podjeli koju preporučuje ISRM (1978a), hrapavost se
razmatra u metarskom ali i centimetarskom mjerilu
istovremeno.
Karakteristični profili i koeficijenti
hrapavosti (JRC) u 10 cm veličinskom
Tipični profili hrapavosti u metarskom
DIPLOMSKI
FAKULTET
U RIJECI
području
(Barton
& Choubey, 1977)
veličinskom području (ISRM,
1978a)STUDIJ, GRAĐEVINSKI

RMR KLASIFIKACIJA
HRAPAVOST -STANJE DISKONTINUITETA • mjerenjem kutova nagiba na kružnoj ploči različitih
promjera (ISRM, 1978a);
• mjerenjem amplitude hrapavosti na iscrtanom profilu
hrapavosti (Barton & Bandis, 1990);
• mjerenjem amplitude hrapavosti pomoću štapa duljine
90 cm (Piteau, 1970);
• fotogrametrijskim mjerenjima (ISRM, 1978a);
• indirektno, računanjem kutova hrapavosti (i) iz
iscrtanog profila hrapavosti (Turk & Dearman, 1985);
• indirektno, smicanjem duž diskontinuiteta u laboratoriju
ili na terenu i metodom procjene maksimalnog otpora na
smicanje iz profila hrapavosti (ISRM, 1978a).
• Procjenom…
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
- stanje diskontinuiteta-

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA

STANJE PODZEMNE VODE






Suho
Vlažno
Mokro
Kapanje
Tečenje

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Bodovi
ukupno

RMR KLASIFIKACIJA

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

GEOMEHANIČKA ILI RMR
KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

PRIMJER
STADION KANTRIDA

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDALitološki opis: vapnenac, kristalast, -Litološki opis: vapnenac, kristalast,
izražene slojevitosti, sive boje,
izražene slojevitosti, sive boje, raspucan
raspucan i okršen
i okršen
Geološki indeks čvrstoće GSI = 40 - -Geološki indeks čvrstoće GSI = 40 - 50
50 (VB/F)
(VB/F)
Veličina monolita: 0.1 x 0.1 x 0.1 m do-Veličina monolita: 0.1 x 0.1 do 2 x 2 m
2x2x4m
-Pojave nestabilnosti: ispadanje
Pojave nestabilnosti: otvaranje
olabavljenih blokova manjih dimenzija s
subvertikalnih pukotina
vrha kosine
Izmjereni diskontinuiteti: 30/250
-Izmjereni diskontinuiteti: 195/240 (ss);
(ss); 300/760; 5/800;
105/850; 5/680; 215/860

1

2

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDAINŽENJERSKO GEOLOŠKE ZNAČAJKE
• Blok 1
• ulazi podaci za geomehaničku RMR89 klasifikaciju za set
diskontinuiteta 105/850 :
• - jednoosna tlačna čvrstoća: 50 - 100 MPa (procjena)
• - Rock Quality Designation RQD = 50 - 75 %
• - razmak između pukotina: 60 - 200 cm
• - duljina pukotina: 3 - 10 m
• - oblik pukotina: stepeničast (hrapav) I
• - hrapavost stijenki pukotina: JRC= 16 - 18
• - zijev (razmak između stijenki pukotina): 10-100 mm
• - ispuna između stijenki pukotina: djelomična kalcitna prevlaka
• - raspadnutost stijenki pukotina: neznatno raspadnute (WS)

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Blok 1
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stanje diskontinuiteta :
Ulazni podaci

Bodovi

Duljina

3 - 10 m

2

Razmak stijenki

>5 mm

0

Hrapavost JRC

16 - 18

6

tvrda <5 mm ili bez

5

WS

5

Karakteristike
diskontinuiteta

Pukotinska ispuna
Trošnost

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

18 bodova

Blok 1
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stijenu je:
Karakteristike
Ulazni podaci
stijene
Jednoosna čvrstoća 50 - 100 MPa

ISTIRQD
POSTUPAK ZA50
BLOK
- 75 %2

Bodovi
7

Razmak
diskontinuiteta

60 - 200 cm

13
15

Stanje
diskontinuiteta

ukupno

18

Podzemna voda

suho

15

modul deformabilnosti je Em = 13,774 MPa

68 bodova

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDALitološki opis: vapnenac, kristalast,
izražene slojevitosti, u gornjoj zoni Litološki opis: vapnenac, kristalast,
masivan, sive boje, raspucan,
izražene slojevitosti, sive boje, raspucan
mjestimično kavernozan
i okršen
Geološki indeks čvrstoće GSI = 40 - 50Geološki indeks čvrstoće GSI = 40 - 50
(VB/F)
(VB/F)
Veličina monolita: 0.5 x 0.5 x 0.5 m do Veličina
2
monolita: 0.2 x 0.2 x 0.2 m do 2
x2x1m
x2x2m
Pojave nestabilnosti: mogućnost
Pojave nestabilnosti: mogućnost
ispadanja olabavljenih blokova
ispadanja olabavljenih blokova
Izmjereni diskontinuiteti: 190/100 (ss);
Izmjereni diskontinuiteti: 50/720 (ss);
280/820; 345/800;
155/830; 340/670;

3

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

4

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDAINŽENJERSKO GEOLOŠKE ZNAČAJKE
• Blok 3
• ulazi podaci za geomehaničku RMR89 klasifikaciju za set
diskontinuiteta 155/830:
• - jednoosna tlačna čvrstoća: 50-100 MPa (procjena)
• - Rock Quality Designation RQD = 75 - 90 %
• - razmak između pukotina: 60 - 200 cm
• - duljina pukotina: 10 - 20 m
• - oblik pukotina: stepeničast (hrapavo) I
• - hrapavost stijenki pukotina: JRC= 16 - 18
• - zijev (razmak između stijenki pukotina): 10 – 50 mm
• - ispuna između stijenki pukotina: kalcitna prevlaka > 5 mm
• - raspadnutost stijenki pukotina: umjereno raspadnute (WM)

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Blok 3
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stanje diskontinuiteta :
Ulazni podaci

Bodovi

10 - 20 m

1

Razmak stijenki

>5 mm

0

Hrapavost JRC

16 - 18

6

tvrda >5 mm

2

WM

3

Karakteristike
diskontinuiteta
Duljina

Pukotinska ispuna
Trošnost

12 bodova
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Blok 3
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stijenu je:
Karakteristike stijene

Ulazni podaci

Bodovi

Jednoosna čvrstoća

50 - 100 MPa

7

75 - 90 %

17

60 - 200 cm

15

ukupno

12

suho

15

RQD

ISTI POSTUPAK ZA BLOK 4
Razmak
diskontinuiteta

Stanje diskontinuiteta
Podzemna voda

66 bodova
modul deformabilnosti je Em = 14,591 MPa

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDALitološki opis: vapnenac,
kristalast, izražene slojevitosti,
u gornjoj zoni masivan, sive
boje, raspucan, mjestimično
kavernozan
Geološki indeks čvrstoće GSI =
40 - 50 (VB/F)
Veličina monolita: 0.2 x 0.2 x 0.2
m do 2 x 2 x 1 m
Pojave nestabilnosti: mogućnost
ispadanja olabavljenih blokova
Izmjereni diskontinuiteti:
190/110 (ss); 280/800;
345/740;

5

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDAINŽENJERSKO GEOLOŠKE ZNAČAJKE
• Blok 5
• ulazi podaci za geomehaničku RMR89 klasifikaciju (set
190/110):
• - jednoosna tlačna čvrstoća: 50 - 100 MPa (procjena)
• - Rock Quality Designation RQD = 75 - 90 %
• - razmak između pukotina: 20 – 200 cm
• - duljina pukotina: >20 m
• - oblik pukotina: valovit (zaglađen) VI
• - hrapavost stijenki pukotina: JRC= 8-10
• - zijev (razmak između stijenki pukotina): 0.25 – 0.5 mm
• - ispuna između stijenki pukotina: bez ispune
• - raspadnutost stijenki pukotina: neznatno raspadnute (WS)

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Blok 5
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stanje diskontinuiteta :
Ulazni podaci

Bodovi

>20 m

0

0.1 – 1.0 mm

4

8 - 10

3

Pukotinska ispuna

bez

6

Trošnost

WS

5

Karakteristike
diskontinuiteta
Duljina

Razmak stijenki
Hrapavost JRC

18 bodova
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Blok 5
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stijenu je:
Karakteristike stijene

Ulazni podaci

Bodovi

Jednoosna čvrstoća

50 - 100 MPa

7

RQD
Razmak
diskontinuiteta

75 - 90 %
20 - 200 cm

17
13

Stanje
diskontinuiteta

ukupno

18

Podzemna voda

suho

15
70 bodova

modul deformabilnosti je Em = 18,369 MPa

KRITERIJ ČVRSTOĆE

KRITERIJ
ČVRSTOĆE

KRITERIJ ČVRSTOĆE
Stvarni izazov u mehanici stijena predstavlja problem

predviđanja i usvajanja parametara čvrstoće
stijenske mase pri rješavanju inženjerskih problema.

• Ponašanje stijenske mase opisano je
kriterijima čvrstoće i deformabilnosti koji se
zasnivaju na empirijskim saznanjima o
ponašanju stijenske mase.
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KRITERIJI ČVRSTOĆE STIJENSKE MASE
• Hoek–Brownov kriterij čvrstoće stijenske mase je
empirijski kriterij zasnovan na podacima triaksijalnog
ispitivanja stijenske mase.
• Izvorni Hoek–Brownov kriterij čvrstoće stijenske mase
predložen je 1980. godine (Hoek and Brown, 1980a, 1980b) kao

1  3 

m  3 c  s  c

2

m, s -konstante ovisne o karakteristikama stijenske mase,
σc -jednoosna tlačna čvrstoća intaktne stijene.
σ1 -veće glavno naprezanje pri slomu i
σ3 -manje glavno naprezanje pri slomu.
Vrijednost mi može se izračunati iz triaksijalnog pokusa na
uzorcima stijene pri različitim naprezanjima
Za intaktnu stijenu vrijedi da je
Za raspucalu stijensku masu vrijedi da je
s = 1, m = mi
0 ≤ s < 1, m < mi

KRITERIJI ČVRSTOĆE STIJENSKE MASE
• Hoek i Brown stoga su predložili korištenje klasifikacija stijenske mase
za određivanje vrijednosti parametara m i s
Unaprijeđeni Hoek–Brownov kriterij čvrstoće
NEPOREMEĆENA STIJENSKA
MASA

POREMEĆENA STIJENSKA
MASA

RMR 100

m  mi  e

28

RMR 100

m  mi  e

RMR 100

RMR 100

se

9

14

se

6

Aproksimativne vrijednosti kvalitete stijenske mase i parametara stijenske mase za
unaprijeđeni Hoek – Brownov kriterij čvrstoće (Hoek and Brown, 1988)

KRITERIJI ČVRSTOĆE STIJENSKE MASE
• Modificirani Hoek-Brownov kriterij čvrstoće


σ' 3
σ' 1  σ' 3  σ c  m b 
σc







a

mb-vrijednost konstante m za raspucalu stijensku
masu,
a -konstanta ovisna o karakteristikama raspucale
stijenske mase,
σc-jednoosna tlačna čvrstoća intaktne stijenske mase,
σ’1-veće glavno naprezanje pri slomu i
σ’3-manje glavno naprezanje pri slomu
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Procjena vrijednosti mb/mi na osnovi strukture stijenske mase i uvjeta površine
stijenki diskontinuiteta (Hoek et al., 1992)

KRITERIJI ČVRSTOĆE STIJENSKE MASE
• Opći oblik Hoek-Brownovog kriterija čvrstoće (Hoek,
1994; Hoek et al., 1995; Hoek et al., 2002):



σ' 3
σ' 1  σ' 3  σ c  m b 
 s 
σc



a

s- konstanta ovisna o karakteristikama stijenske mase
Za intaktnu stijensku masu, vrijedi da je s = 1 i a = 0.5
Za vrlo slabu kvalitetu stijenske mase, prihvatljiviji je modificirani Hoek–Brownov kriterij
s=0

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Geološki indeks čvrstoće (Geological
Strength Index–GSI

• Procijenjena vrijednosti na osnovi strukture
stijenske mase, značajki intaktne stijene,
uvjeta površine stijenki diskontinuiteta, kao
i uvjeta koji proizlaze iz geometrije
intaktnih dijelova stijene i njihovog
ponašanja pod djelovanjem promjene uvjeta
stanja naprezanja u stijenskoj masi

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Hoek et al., 1998

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Geološki indeks čvrstoće (Geological
Strength Index–GSI
Neporemećena stijenska masa,
GSI > 25
Poremećena stijenska masa,
GSI  100
GSI < 25

mb  mi  e

28

GSI 100

se
a  0 .5

s0

9

a  0 . 65 

GSI
200

Za vrijednost parametara mb, s i a Hoek, Kaiser i Bawden (Hoek et al., 1995) predlažu
izraze u zavisnosti od vrijednosti geološkog indeksa čvrstoće (Geological Strength Index–
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI
GSI).

KRITERIJI ČVRSTOĆE STIJENSKE MASE
• U većini sada dostupnih metoda proračuna za analize
stabilnosti stijenske mase, kao što su metode analize
granične ravnoteže i numeričke metode modeliranja,
čvrstoća stijenske mase izražava se parametrima
Mohr-Coulombovog linearnog kriterija čvrstoće:

τf = c + σ tg
Postoji mogućnost uspostave matematičke veze između
Hoek–Brownovog i Mohr-Coulombovog kriterija čvrstoće
stijenske mase
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Rocscience- RocLab

Ulazni parametri
za proračun

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI


Slide 44

OJAČANJE TLA I STIJENA, DIPLOMSKI STUDIJ,
GRAĐEVINSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U RIJECI

OJAČANJE STIJENSKE MASE (1)

KOLEGIJ: Ojačanje tla i stijena
DIPLOMSKI STUDIJ

SEMINARKSI RADOVI
1.Čavlano tlo
2.Zidovi od mehanički stabiliziranog tla
(MSE zidovi)
3.Primjena vegetacije u sanaciji klizišta

OJAČANJE STIJENSKE MASE

OPĆENITO

POBOLJŠANJE SVOJSTAVA
STIJENSKE MASE
„Povoljne
lokacije” za
izgradnju
iskorištene

Potreba za
korištenjem
„nepovoljnih
lokacija „

RAZVOJ METODA POBOLJŠANJA
(OJAČANJA) SVOJSTAVA TLA I STIJENA

Ojačanjem tla i stijena nastoji se povećati
njihovu čvrstoću, tj. smanjiti deformabilnost.
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

POBOLJŠANJE SVOJSTAVA
STIJENSKE MASE
• Projektiranje zasjeka u stijenskoj masi svodi se na

odabir stabilne geometrije i/ili potrebnih
odgovarajućih mjera podgrađivanja.

• Kriteriji deformabilnosti stijenske mase zasniva se na

geomehaničkoj (RMR) klasifikaciji stijenske
mase, jednoosnoj tlačnoj čvrstoći stijene i
geološkom indeksu čvrstoće (GSI) stijenske
mase.

• Na osnovi usvojenih kriterija čvrstoće i deformabilnosti
stijenske mase provode se analize stanja naprezanja i
deformacija i analize stabilnosti za potrebe projektiranja
osiguranja podzemnih otvora i zasjeka u stijenskoj masi.
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

DEFINIRANJE KARAKTERISTIKA
STIJENSKE MASE
Stijenska masa - diskontinuirana,

heterogena,
anizotropna i nalaze se u nekom naponskom stanju

Utvrđivanje vrsta i položaja različitih
materijala, kao i njihovih svojstava - geološki
profil i geotehnički model.

• Poboljšanje stijenske mase (Rock Improvement)
podrazumijeva termin koji obuhvaća sve postupke u

cilju poboljšanja mehaničkih značajki i drugih
karakteristika stijenske mase.
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

KLASIFIKACIJE
STIJENSKE
MASE

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE
pregled klasifikacija stijenske mase, kao postupaka za
opisivanje stijenske mase, koje služe kao podloge za
utvrđivanje značajki stijenske mase te projektiranje zahvata
u stijenskoj masi

• Klasifikacija stijenske mase nije zamjena za
projektiranje zahvata u stijenskoj masi!!
• Osim poznavanja značajki stijenske mase,
projektiranje zahtijeva detaljno poznavanje in situ
stanja naprezanja, uvjeta podzemne vode te
redoslijed izvedbe planiranih iskopa
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE
• Terzaghijeva klasifikacija (Terzaghi, 1946);
• Laufferova klasifikacija (Lauffer, 1958);
• Rock Quality Designation klasifikacija (RQD) (Deere et al.,
1967);
• Rock Structure Rating klasifikacija (RSR) (Wickham et al.,
1972);

• Geomehanička klasifikacija (RMR)
(Bieniawski, 1973);
• Q klasifikacija (Rock Tunneling Quality Index) (Barton et
al., 1974);
• Rock Mass Index klasifikacija (RMi) (Palmstrom, 1995)
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• Terzaghijeva klasifikacija (Terzaghi,
1946)- previše generalizira objektivno
stanje kvalitete stijenske mase

• Značaj Laufferove klasifikacije
(Lauffer, 1958) (koncepta vremena
nepodgrađenog iskopa) je u zahtjevima na
skraćenje vremena potrebnog za ugradnju
podgrade.
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• Rock Quality Designation (RQD)
Index, (Deere et al., 1967) informacija o kvaliteti stijenske mase
proizlazi jedino iz opisa danog od strane
geologa i postotka dobivene jezgre.

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• RSR sustav (Wickham et al., 1972) usvaja
dvije glavne kategorije faktora koji utječu na
ponašanje stijenske mase u tunelima:
– geološki parametri (tip stijenske mase,
prosječan razmak pukotina, orijentacija pukotina,
tip diskontinuiteta, glavni smjer rasjeda, smicanja i
preklapanja, značajke stijenske mase, trošenje ili
alteracija ) i

– parametri podgradne konstrukcije (raspon
tunela, smjer napredovanja tunela, metoda iskopa)
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• Geomehanička klasifikacija ili RMR
klasifikacijski sustav (Rock Mass
Rating System), razvio je Bieniawski
tijekom 1972. i 1973 (Bieniawski, 1976,
1989).
• Dvije inačice RMR1976 i RMR1989.

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• Q klasifikacija je zasnovana na
numeričkoj procjeni kvalitete stijenske
mase koja se opisuje sa šest parametara i
to:
• 1. RQD –indeks kvalitete jezgre
• 2. Jn – broj skupova pukotina,
• 3. Jr – indeks hrapavosti pukotina,
• 4. Ja – indeks alteracije pukotina,
• 5. Jw – faktor pukotinske vode i
• 6. SRF – faktor redukcije naprezanja
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• Rock Mass index (RMi)
klasifikacija zasnovana je na selektivnim
dobro utvrđenim geološkim parametrima
stijenske mase dobivenim iz detaljiziranih
terenskih opisa građe stijenske mase

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

GEOMEHANIČKA
ILI RMR
KLASIFIKACIJE
STIJENSKE MASE

RMR KLASIFIKACIJA
Klasifikacijska procedura zasniva se na
određivanju slijedećih šest parametara:
1.Jednoosna čvrstoća stijenskog materijala (ISRM, 1979)
2.RQD indeks (Rock Quality Designation)
3.Razmak pukotina (diskontinuiteta)
4.Stanje pukotina (diskontinuiteta)
5.Uvjeti podzemne vode
6.Orjentacija pukotina (diskontinuiteta).
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
PODJELA STIJENSKE MASE U POJEDINAČNE
STRUKTURNE REGIJE KOJE SE ODVOJENO
KLASIFICIRAJU
GRANICE REGIJA- RASJEDI/ ZDROBLJENE
ZONE/PROMJENA TIPA STIJENSKE MASE

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
-ČVRSTOĆA• Definiranje parametara čvrstoće intaktne
stijene moguće je provesti laboratorijskim
ispitivanjima (PLT) i procjenom.
• Schmidt-ov čekić koristi se za jednostavno i brzo
određivanje približnih vrijednosti jednoosne
tlačne čvrstoće stijene ili određivanje čvrstoće
stijenki diskontinuiteta (korelacijskih odnos visine
odskoka (R) i jednoosne tlačne čvrstoće (sc)

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Terenska procjena
jednoosne
čvrstoće
(Brown,
1981)
DIPLOMSKI
STUDIJ,tlačne
GRAĐEVINSKI
FAKULTET
U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
-RAZMAK DISKONTINUITETA-

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

ZIJEV

RMR KLASIFIKACIJA
-STANJE DISKONTINUITETA -

• Zijev diskontinuiteta se često spominje i
prikuplja kao jedan od parametara
• Diskontinuiteti se s porastom dubine vrlo
brzo potpuno ispunjavaju, uglavnom glinom
ili glinovitim materijalom i kršjem (zijev
nestaje, dok istovremeno širina
diskontinuiteta može ostati vrlo velika)
PRIMJER ŠIROKIH ALI ZATVORENI DISKONTINUITETA
Definicije
zijeva, širine i debljine ispune diskontinuiteta,
Pollak, 2007
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
-STANJE DISKONTINUITETA Shematska
usporedba
prosječne
veličine bloka i
širine
diskontinuiteta

ISPUNA

Pollak, 2007

• Ovisno
o debljini
ispune,dodatni
spriječen
je kontakt
neravnina
Ispunom
se
u inženjerskoj
geologiji
smatra
materijal
koji
Na
svojstva
ispune
utječu
iliobično
opetovani
procesi
trošenja
stijenki diskontinuitet,
diskontinuiteta,
ispunjava
a različit
od osnovne
stijene, bez
ili
dijageneze
koji mogu utjecati
naje
kvalitetu
ispune•obzira
Svojstva
ispune: posmična
čvrstoća,
permeabilnost i
na podrijetlo.
PROCJENJUJEMO
TROŠNOST
ISPUNE
deformabilnost
utječu na
čvrstoću diskontinuiteta
Debljina
ispune utvrđuje
se posmičnu
izravnim mjerenjima
ili procjenama
za(Bieniawski,
svaki sustav 1989).
diskontinuiteta posebno, a bitno je ustanoviti
STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI
njenu min., maks.DIPLOMSKI
i najučestaliju
vrijednost

ISPUNA

RMR KLASIFIKACIJA
-STANJE DISKONTINUITETA -

PRIMJER DISKONTINUITETA BEZ ISPUNE
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Indeks
KLASIFIKACIJA
hrapavosti

RMR
-STANJE DISKONTINUITETA -

HRAPAVOST
• Glatki diskontinuiteti su, uglavnom, vezani za posebne uvjete
sedimentacije ili jače tektonizirane zone u kojima je kretanje
duž diskontinuiteta zagladilo plohe čitavog sustava. Vrlo
hrapavi diskontinuiteti uglavnom su vezani na zone otvorenih
i jako okršenih diskontinuiteta.
• Prema podjeli koju preporučuje ISRM (1978a), hrapavost se
razmatra u metarskom ali i centimetarskom mjerilu
istovremeno.
Karakteristični profili i koeficijenti
hrapavosti (JRC) u 10 cm veličinskom
Tipični profili hrapavosti u metarskom
DIPLOMSKI
FAKULTET
U RIJECI
području
(Barton
& Choubey, 1977)
veličinskom području (ISRM,
1978a)STUDIJ, GRAĐEVINSKI

RMR KLASIFIKACIJA
HRAPAVOST -STANJE DISKONTINUITETA • mjerenjem kutova nagiba na kružnoj ploči različitih
promjera (ISRM, 1978a);
• mjerenjem amplitude hrapavosti na iscrtanom profilu
hrapavosti (Barton & Bandis, 1990);
• mjerenjem amplitude hrapavosti pomoću štapa duljine
90 cm (Piteau, 1970);
• fotogrametrijskim mjerenjima (ISRM, 1978a);
• indirektno, računanjem kutova hrapavosti (i) iz
iscrtanog profila hrapavosti (Turk & Dearman, 1985);
• indirektno, smicanjem duž diskontinuiteta u laboratoriju
ili na terenu i metodom procjene maksimalnog otpora na
smicanje iz profila hrapavosti (ISRM, 1978a).
• Procjenom…
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
- stanje diskontinuiteta-

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA

STANJE PODZEMNE VODE






Suho
Vlažno
Mokro
Kapanje
Tečenje

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Bodovi
ukupno

RMR KLASIFIKACIJA

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

GEOMEHANIČKA ILI RMR
KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

PRIMJER
STADION KANTRIDA

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDALitološki opis: vapnenac, kristalast, -Litološki opis: vapnenac, kristalast,
izražene slojevitosti, sive boje,
izražene slojevitosti, sive boje, raspucan
raspucan i okršen
i okršen
Geološki indeks čvrstoće GSI = 40 - -Geološki indeks čvrstoće GSI = 40 - 50
50 (VB/F)
(VB/F)
Veličina monolita: 0.1 x 0.1 x 0.1 m do-Veličina monolita: 0.1 x 0.1 do 2 x 2 m
2x2x4m
-Pojave nestabilnosti: ispadanje
Pojave nestabilnosti: otvaranje
olabavljenih blokova manjih dimenzija s
subvertikalnih pukotina
vrha kosine
Izmjereni diskontinuiteti: 30/250
-Izmjereni diskontinuiteti: 195/240 (ss);
(ss); 300/760; 5/800;
105/850; 5/680; 215/860

1

2

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDAINŽENJERSKO GEOLOŠKE ZNAČAJKE
• Blok 1
• ulazi podaci za geomehaničku RMR89 klasifikaciju za set
diskontinuiteta 105/850 :
• - jednoosna tlačna čvrstoća: 50 - 100 MPa (procjena)
• - Rock Quality Designation RQD = 50 - 75 %
• - razmak između pukotina: 60 - 200 cm
• - duljina pukotina: 3 - 10 m
• - oblik pukotina: stepeničast (hrapav) I
• - hrapavost stijenki pukotina: JRC= 16 - 18
• - zijev (razmak između stijenki pukotina): 10-100 mm
• - ispuna između stijenki pukotina: djelomična kalcitna prevlaka
• - raspadnutost stijenki pukotina: neznatno raspadnute (WS)

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Blok 1
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stanje diskontinuiteta :
Ulazni podaci

Bodovi

Duljina

3 - 10 m

2

Razmak stijenki

>5 mm

0

Hrapavost JRC

16 - 18

6

tvrda <5 mm ili bez

5

WS

5

Karakteristike
diskontinuiteta

Pukotinska ispuna
Trošnost

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

18 bodova

Blok 1
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stijenu je:
Karakteristike
Ulazni podaci
stijene
Jednoosna čvrstoća 50 - 100 MPa

ISTIRQD
POSTUPAK ZA50
BLOK
- 75 %2

Bodovi
7

Razmak
diskontinuiteta

60 - 200 cm

13
15

Stanje
diskontinuiteta

ukupno

18

Podzemna voda

suho

15

modul deformabilnosti je Em = 13,774 MPa

68 bodova

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDALitološki opis: vapnenac, kristalast,
izražene slojevitosti, u gornjoj zoni Litološki opis: vapnenac, kristalast,
masivan, sive boje, raspucan,
izražene slojevitosti, sive boje, raspucan
mjestimično kavernozan
i okršen
Geološki indeks čvrstoće GSI = 40 - 50Geološki indeks čvrstoće GSI = 40 - 50
(VB/F)
(VB/F)
Veličina monolita: 0.5 x 0.5 x 0.5 m do Veličina
2
monolita: 0.2 x 0.2 x 0.2 m do 2
x2x1m
x2x2m
Pojave nestabilnosti: mogućnost
Pojave nestabilnosti: mogućnost
ispadanja olabavljenih blokova
ispadanja olabavljenih blokova
Izmjereni diskontinuiteti: 190/100 (ss);
Izmjereni diskontinuiteti: 50/720 (ss);
280/820; 345/800;
155/830; 340/670;

3

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

4

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDAINŽENJERSKO GEOLOŠKE ZNAČAJKE
• Blok 3
• ulazi podaci za geomehaničku RMR89 klasifikaciju za set
diskontinuiteta 155/830:
• - jednoosna tlačna čvrstoća: 50-100 MPa (procjena)
• - Rock Quality Designation RQD = 75 - 90 %
• - razmak između pukotina: 60 - 200 cm
• - duljina pukotina: 10 - 20 m
• - oblik pukotina: stepeničast (hrapavo) I
• - hrapavost stijenki pukotina: JRC= 16 - 18
• - zijev (razmak između stijenki pukotina): 10 – 50 mm
• - ispuna između stijenki pukotina: kalcitna prevlaka > 5 mm
• - raspadnutost stijenki pukotina: umjereno raspadnute (WM)

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Blok 3
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stanje diskontinuiteta :
Ulazni podaci

Bodovi

10 - 20 m

1

Razmak stijenki

>5 mm

0

Hrapavost JRC

16 - 18

6

tvrda >5 mm

2

WM

3

Karakteristike
diskontinuiteta
Duljina

Pukotinska ispuna
Trošnost

12 bodova
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Blok 3
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stijenu je:
Karakteristike stijene

Ulazni podaci

Bodovi

Jednoosna čvrstoća

50 - 100 MPa

7

75 - 90 %

17

60 - 200 cm

15

ukupno

12

suho

15

RQD

ISTI POSTUPAK ZA BLOK 4
Razmak
diskontinuiteta

Stanje diskontinuiteta
Podzemna voda

66 bodova
modul deformabilnosti je Em = 14,591 MPa

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDALitološki opis: vapnenac,
kristalast, izražene slojevitosti,
u gornjoj zoni masivan, sive
boje, raspucan, mjestimično
kavernozan
Geološki indeks čvrstoće GSI =
40 - 50 (VB/F)
Veličina monolita: 0.2 x 0.2 x 0.2
m do 2 x 2 x 1 m
Pojave nestabilnosti: mogućnost
ispadanja olabavljenih blokova
Izmjereni diskontinuiteti:
190/110 (ss); 280/800;
345/740;

5

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDAINŽENJERSKO GEOLOŠKE ZNAČAJKE
• Blok 5
• ulazi podaci za geomehaničku RMR89 klasifikaciju (set
190/110):
• - jednoosna tlačna čvrstoća: 50 - 100 MPa (procjena)
• - Rock Quality Designation RQD = 75 - 90 %
• - razmak između pukotina: 20 – 200 cm
• - duljina pukotina: >20 m
• - oblik pukotina: valovit (zaglađen) VI
• - hrapavost stijenki pukotina: JRC= 8-10
• - zijev (razmak između stijenki pukotina): 0.25 – 0.5 mm
• - ispuna između stijenki pukotina: bez ispune
• - raspadnutost stijenki pukotina: neznatno raspadnute (WS)

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Blok 5
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stanje diskontinuiteta :
Ulazni podaci

Bodovi

>20 m

0

0.1 – 1.0 mm

4

8 - 10

3

Pukotinska ispuna

bez

6

Trošnost

WS

5

Karakteristike
diskontinuiteta
Duljina

Razmak stijenki
Hrapavost JRC

18 bodova
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Blok 5
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stijenu je:
Karakteristike stijene

Ulazni podaci

Bodovi

Jednoosna čvrstoća

50 - 100 MPa

7

RQD
Razmak
diskontinuiteta

75 - 90 %
20 - 200 cm

17
13

Stanje
diskontinuiteta

ukupno

18

Podzemna voda

suho

15
70 bodova

modul deformabilnosti je Em = 18,369 MPa

KRITERIJ ČVRSTOĆE

KRITERIJ
ČVRSTOĆE

KRITERIJ ČVRSTOĆE
Stvarni izazov u mehanici stijena predstavlja problem

predviđanja i usvajanja parametara čvrstoće
stijenske mase pri rješavanju inženjerskih problema.

• Ponašanje stijenske mase opisano je
kriterijima čvrstoće i deformabilnosti koji se
zasnivaju na empirijskim saznanjima o
ponašanju stijenske mase.
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KRITERIJI ČVRSTOĆE STIJENSKE MASE
• Hoek–Brownov kriterij čvrstoće stijenske mase je
empirijski kriterij zasnovan na podacima triaksijalnog
ispitivanja stijenske mase.
• Izvorni Hoek–Brownov kriterij čvrstoće stijenske mase
predložen je 1980. godine (Hoek and Brown, 1980a, 1980b) kao

1  3 

m  3 c  s  c

2

m, s -konstante ovisne o karakteristikama stijenske mase,
σc -jednoosna tlačna čvrstoća intaktne stijene.
σ1 -veće glavno naprezanje pri slomu i
σ3 -manje glavno naprezanje pri slomu.
Vrijednost mi može se izračunati iz triaksijalnog pokusa na
uzorcima stijene pri različitim naprezanjima
Za intaktnu stijenu vrijedi da je
Za raspucalu stijensku masu vrijedi da je
s = 1, m = mi
0 ≤ s < 1, m < mi

KRITERIJI ČVRSTOĆE STIJENSKE MASE
• Hoek i Brown stoga su predložili korištenje klasifikacija stijenske mase
za određivanje vrijednosti parametara m i s
Unaprijeđeni Hoek–Brownov kriterij čvrstoće
NEPOREMEĆENA STIJENSKA
MASA

POREMEĆENA STIJENSKA
MASA

RMR 100

m  mi  e

28

RMR 100

m  mi  e

RMR 100

RMR 100

se

9

14

se

6

Aproksimativne vrijednosti kvalitete stijenske mase i parametara stijenske mase za
unaprijeđeni Hoek – Brownov kriterij čvrstoće (Hoek and Brown, 1988)

KRITERIJI ČVRSTOĆE STIJENSKE MASE
• Modificirani Hoek-Brownov kriterij čvrstoće


σ' 3
σ' 1  σ' 3  σ c  m b 
σc







a

mb-vrijednost konstante m za raspucalu stijensku
masu,
a -konstanta ovisna o karakteristikama raspucale
stijenske mase,
σc-jednoosna tlačna čvrstoća intaktne stijenske mase,
σ’1-veće glavno naprezanje pri slomu i
σ’3-manje glavno naprezanje pri slomu
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Procjena vrijednosti mb/mi na osnovi strukture stijenske mase i uvjeta površine
stijenki diskontinuiteta (Hoek et al., 1992)

KRITERIJI ČVRSTOĆE STIJENSKE MASE
• Opći oblik Hoek-Brownovog kriterija čvrstoće (Hoek,
1994; Hoek et al., 1995; Hoek et al., 2002):



σ' 3
σ' 1  σ' 3  σ c  m b 
 s 
σc



a

s- konstanta ovisna o karakteristikama stijenske mase
Za intaktnu stijensku masu, vrijedi da je s = 1 i a = 0.5
Za vrlo slabu kvalitetu stijenske mase, prihvatljiviji je modificirani Hoek–Brownov kriterij
s=0

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Geološki indeks čvrstoće (Geological
Strength Index–GSI

• Procijenjena vrijednosti na osnovi strukture
stijenske mase, značajki intaktne stijene,
uvjeta površine stijenki diskontinuiteta, kao
i uvjeta koji proizlaze iz geometrije
intaktnih dijelova stijene i njihovog
ponašanja pod djelovanjem promjene uvjeta
stanja naprezanja u stijenskoj masi

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Hoek et al., 1998

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Geološki indeks čvrstoće (Geological
Strength Index–GSI
Neporemećena stijenska masa,
GSI > 25
Poremećena stijenska masa,
GSI  100
GSI < 25

mb  mi  e

28

GSI 100

se
a  0 .5

s0

9

a  0 . 65 

GSI
200

Za vrijednost parametara mb, s i a Hoek, Kaiser i Bawden (Hoek et al., 1995) predlažu
izraze u zavisnosti od vrijednosti geološkog indeksa čvrstoće (Geological Strength Index–
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI
GSI).

KRITERIJI ČVRSTOĆE STIJENSKE MASE
• U većini sada dostupnih metoda proračuna za analize
stabilnosti stijenske mase, kao što su metode analize
granične ravnoteže i numeričke metode modeliranja,
čvrstoća stijenske mase izražava se parametrima
Mohr-Coulombovog linearnog kriterija čvrstoće:

τf = c + σ tg
Postoji mogućnost uspostave matematičke veze između
Hoek–Brownovog i Mohr-Coulombovog kriterija čvrstoće
stijenske mase
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Rocscience- RocLab

Ulazni parametri
za proračun

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI


Slide 45

OJAČANJE TLA I STIJENA, DIPLOMSKI STUDIJ,
GRAĐEVINSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U RIJECI

OJAČANJE STIJENSKE MASE (1)

KOLEGIJ: Ojačanje tla i stijena
DIPLOMSKI STUDIJ

SEMINARKSI RADOVI
1.Čavlano tlo
2.Zidovi od mehanički stabiliziranog tla
(MSE zidovi)
3.Primjena vegetacije u sanaciji klizišta

OJAČANJE STIJENSKE MASE

OPĆENITO

POBOLJŠANJE SVOJSTAVA
STIJENSKE MASE
„Povoljne
lokacije” za
izgradnju
iskorištene

Potreba za
korištenjem
„nepovoljnih
lokacija „

RAZVOJ METODA POBOLJŠANJA
(OJAČANJA) SVOJSTAVA TLA I STIJENA

Ojačanjem tla i stijena nastoji se povećati
njihovu čvrstoću, tj. smanjiti deformabilnost.
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

POBOLJŠANJE SVOJSTAVA
STIJENSKE MASE
• Projektiranje zasjeka u stijenskoj masi svodi se na

odabir stabilne geometrije i/ili potrebnih
odgovarajućih mjera podgrađivanja.

• Kriteriji deformabilnosti stijenske mase zasniva se na

geomehaničkoj (RMR) klasifikaciji stijenske
mase, jednoosnoj tlačnoj čvrstoći stijene i
geološkom indeksu čvrstoće (GSI) stijenske
mase.

• Na osnovi usvojenih kriterija čvrstoće i deformabilnosti
stijenske mase provode se analize stanja naprezanja i
deformacija i analize stabilnosti za potrebe projektiranja
osiguranja podzemnih otvora i zasjeka u stijenskoj masi.
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

DEFINIRANJE KARAKTERISTIKA
STIJENSKE MASE
Stijenska masa - diskontinuirana,

heterogena,
anizotropna i nalaze se u nekom naponskom stanju

Utvrđivanje vrsta i položaja različitih
materijala, kao i njihovih svojstava - geološki
profil i geotehnički model.

• Poboljšanje stijenske mase (Rock Improvement)
podrazumijeva termin koji obuhvaća sve postupke u

cilju poboljšanja mehaničkih značajki i drugih
karakteristika stijenske mase.
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

KLASIFIKACIJE
STIJENSKE
MASE

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE
pregled klasifikacija stijenske mase, kao postupaka za
opisivanje stijenske mase, koje služe kao podloge za
utvrđivanje značajki stijenske mase te projektiranje zahvata
u stijenskoj masi

• Klasifikacija stijenske mase nije zamjena za
projektiranje zahvata u stijenskoj masi!!
• Osim poznavanja značajki stijenske mase,
projektiranje zahtijeva detaljno poznavanje in situ
stanja naprezanja, uvjeta podzemne vode te
redoslijed izvedbe planiranih iskopa
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE
• Terzaghijeva klasifikacija (Terzaghi, 1946);
• Laufferova klasifikacija (Lauffer, 1958);
• Rock Quality Designation klasifikacija (RQD) (Deere et al.,
1967);
• Rock Structure Rating klasifikacija (RSR) (Wickham et al.,
1972);

• Geomehanička klasifikacija (RMR)
(Bieniawski, 1973);
• Q klasifikacija (Rock Tunneling Quality Index) (Barton et
al., 1974);
• Rock Mass Index klasifikacija (RMi) (Palmstrom, 1995)
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• Terzaghijeva klasifikacija (Terzaghi,
1946)- previše generalizira objektivno
stanje kvalitete stijenske mase

• Značaj Laufferove klasifikacije
(Lauffer, 1958) (koncepta vremena
nepodgrađenog iskopa) je u zahtjevima na
skraćenje vremena potrebnog za ugradnju
podgrade.
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• Rock Quality Designation (RQD)
Index, (Deere et al., 1967) informacija o kvaliteti stijenske mase
proizlazi jedino iz opisa danog od strane
geologa i postotka dobivene jezgre.

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• RSR sustav (Wickham et al., 1972) usvaja
dvije glavne kategorije faktora koji utječu na
ponašanje stijenske mase u tunelima:
– geološki parametri (tip stijenske mase,
prosječan razmak pukotina, orijentacija pukotina,
tip diskontinuiteta, glavni smjer rasjeda, smicanja i
preklapanja, značajke stijenske mase, trošenje ili
alteracija ) i

– parametri podgradne konstrukcije (raspon
tunela, smjer napredovanja tunela, metoda iskopa)
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• Geomehanička klasifikacija ili RMR
klasifikacijski sustav (Rock Mass
Rating System), razvio je Bieniawski
tijekom 1972. i 1973 (Bieniawski, 1976,
1989).
• Dvije inačice RMR1976 i RMR1989.

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• Q klasifikacija je zasnovana na
numeričkoj procjeni kvalitete stijenske
mase koja se opisuje sa šest parametara i
to:
• 1. RQD –indeks kvalitete jezgre
• 2. Jn – broj skupova pukotina,
• 3. Jr – indeks hrapavosti pukotina,
• 4. Ja – indeks alteracije pukotina,
• 5. Jw – faktor pukotinske vode i
• 6. SRF – faktor redukcije naprezanja
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• Rock Mass index (RMi)
klasifikacija zasnovana je na selektivnim
dobro utvrđenim geološkim parametrima
stijenske mase dobivenim iz detaljiziranih
terenskih opisa građe stijenske mase

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

GEOMEHANIČKA
ILI RMR
KLASIFIKACIJE
STIJENSKE MASE

RMR KLASIFIKACIJA
Klasifikacijska procedura zasniva se na
određivanju slijedećih šest parametara:
1.Jednoosna čvrstoća stijenskog materijala (ISRM, 1979)
2.RQD indeks (Rock Quality Designation)
3.Razmak pukotina (diskontinuiteta)
4.Stanje pukotina (diskontinuiteta)
5.Uvjeti podzemne vode
6.Orjentacija pukotina (diskontinuiteta).
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
PODJELA STIJENSKE MASE U POJEDINAČNE
STRUKTURNE REGIJE KOJE SE ODVOJENO
KLASIFICIRAJU
GRANICE REGIJA- RASJEDI/ ZDROBLJENE
ZONE/PROMJENA TIPA STIJENSKE MASE

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
-ČVRSTOĆA• Definiranje parametara čvrstoće intaktne
stijene moguće je provesti laboratorijskim
ispitivanjima (PLT) i procjenom.
• Schmidt-ov čekić koristi se za jednostavno i brzo
određivanje približnih vrijednosti jednoosne
tlačne čvrstoće stijene ili određivanje čvrstoće
stijenki diskontinuiteta (korelacijskih odnos visine
odskoka (R) i jednoosne tlačne čvrstoće (sc)

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Terenska procjena
jednoosne
čvrstoće
(Brown,
1981)
DIPLOMSKI
STUDIJ,tlačne
GRAĐEVINSKI
FAKULTET
U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
-RAZMAK DISKONTINUITETA-

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

ZIJEV

RMR KLASIFIKACIJA
-STANJE DISKONTINUITETA -

• Zijev diskontinuiteta se često spominje i
prikuplja kao jedan od parametara
• Diskontinuiteti se s porastom dubine vrlo
brzo potpuno ispunjavaju, uglavnom glinom
ili glinovitim materijalom i kršjem (zijev
nestaje, dok istovremeno širina
diskontinuiteta može ostati vrlo velika)
PRIMJER ŠIROKIH ALI ZATVORENI DISKONTINUITETA
Definicije
zijeva, širine i debljine ispune diskontinuiteta,
Pollak, 2007
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
-STANJE DISKONTINUITETA Shematska
usporedba
prosječne
veličine bloka i
širine
diskontinuiteta

ISPUNA

Pollak, 2007

• Ovisno
o debljini
ispune,dodatni
spriječen
je kontakt
neravnina
Ispunom
se
u inženjerskoj
geologiji
smatra
materijal
koji
Na
svojstva
ispune
utječu
iliobično
opetovani
procesi
trošenja
stijenki diskontinuitet,
diskontinuiteta,
ispunjava
a različit
od osnovne
stijene, bez
ili
dijageneze
koji mogu utjecati
naje
kvalitetu
ispune•obzira
Svojstva
ispune: posmična
čvrstoća,
permeabilnost i
na podrijetlo.
PROCJENJUJEMO
TROŠNOST
ISPUNE
deformabilnost
utječu na
čvrstoću diskontinuiteta
Debljina
ispune utvrđuje
se posmičnu
izravnim mjerenjima
ili procjenama
za(Bieniawski,
svaki sustav 1989).
diskontinuiteta posebno, a bitno je ustanoviti
STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI
njenu min., maks.DIPLOMSKI
i najučestaliju
vrijednost

ISPUNA

RMR KLASIFIKACIJA
-STANJE DISKONTINUITETA -

PRIMJER DISKONTINUITETA BEZ ISPUNE
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Indeks
KLASIFIKACIJA
hrapavosti

RMR
-STANJE DISKONTINUITETA -

HRAPAVOST
• Glatki diskontinuiteti su, uglavnom, vezani za posebne uvjete
sedimentacije ili jače tektonizirane zone u kojima je kretanje
duž diskontinuiteta zagladilo plohe čitavog sustava. Vrlo
hrapavi diskontinuiteti uglavnom su vezani na zone otvorenih
i jako okršenih diskontinuiteta.
• Prema podjeli koju preporučuje ISRM (1978a), hrapavost se
razmatra u metarskom ali i centimetarskom mjerilu
istovremeno.
Karakteristični profili i koeficijenti
hrapavosti (JRC) u 10 cm veličinskom
Tipični profili hrapavosti u metarskom
DIPLOMSKI
FAKULTET
U RIJECI
području
(Barton
& Choubey, 1977)
veličinskom području (ISRM,
1978a)STUDIJ, GRAĐEVINSKI

RMR KLASIFIKACIJA
HRAPAVOST -STANJE DISKONTINUITETA • mjerenjem kutova nagiba na kružnoj ploči različitih
promjera (ISRM, 1978a);
• mjerenjem amplitude hrapavosti na iscrtanom profilu
hrapavosti (Barton & Bandis, 1990);
• mjerenjem amplitude hrapavosti pomoću štapa duljine
90 cm (Piteau, 1970);
• fotogrametrijskim mjerenjima (ISRM, 1978a);
• indirektno, računanjem kutova hrapavosti (i) iz
iscrtanog profila hrapavosti (Turk & Dearman, 1985);
• indirektno, smicanjem duž diskontinuiteta u laboratoriju
ili na terenu i metodom procjene maksimalnog otpora na
smicanje iz profila hrapavosti (ISRM, 1978a).
• Procjenom…
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
- stanje diskontinuiteta-

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA

STANJE PODZEMNE VODE






Suho
Vlažno
Mokro
Kapanje
Tečenje

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Bodovi
ukupno

RMR KLASIFIKACIJA

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

GEOMEHANIČKA ILI RMR
KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

PRIMJER
STADION KANTRIDA

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDALitološki opis: vapnenac, kristalast, -Litološki opis: vapnenac, kristalast,
izražene slojevitosti, sive boje,
izražene slojevitosti, sive boje, raspucan
raspucan i okršen
i okršen
Geološki indeks čvrstoće GSI = 40 - -Geološki indeks čvrstoće GSI = 40 - 50
50 (VB/F)
(VB/F)
Veličina monolita: 0.1 x 0.1 x 0.1 m do-Veličina monolita: 0.1 x 0.1 do 2 x 2 m
2x2x4m
-Pojave nestabilnosti: ispadanje
Pojave nestabilnosti: otvaranje
olabavljenih blokova manjih dimenzija s
subvertikalnih pukotina
vrha kosine
Izmjereni diskontinuiteti: 30/250
-Izmjereni diskontinuiteti: 195/240 (ss);
(ss); 300/760; 5/800;
105/850; 5/680; 215/860

1

2

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDAINŽENJERSKO GEOLOŠKE ZNAČAJKE
• Blok 1
• ulazi podaci za geomehaničku RMR89 klasifikaciju za set
diskontinuiteta 105/850 :
• - jednoosna tlačna čvrstoća: 50 - 100 MPa (procjena)
• - Rock Quality Designation RQD = 50 - 75 %
• - razmak između pukotina: 60 - 200 cm
• - duljina pukotina: 3 - 10 m
• - oblik pukotina: stepeničast (hrapav) I
• - hrapavost stijenki pukotina: JRC= 16 - 18
• - zijev (razmak između stijenki pukotina): 10-100 mm
• - ispuna između stijenki pukotina: djelomična kalcitna prevlaka
• - raspadnutost stijenki pukotina: neznatno raspadnute (WS)

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Blok 1
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stanje diskontinuiteta :
Ulazni podaci

Bodovi

Duljina

3 - 10 m

2

Razmak stijenki

>5 mm

0

Hrapavost JRC

16 - 18

6

tvrda <5 mm ili bez

5

WS

5

Karakteristike
diskontinuiteta

Pukotinska ispuna
Trošnost

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

18 bodova

Blok 1
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stijenu je:
Karakteristike
Ulazni podaci
stijene
Jednoosna čvrstoća 50 - 100 MPa

ISTIRQD
POSTUPAK ZA50
BLOK
- 75 %2

Bodovi
7

Razmak
diskontinuiteta

60 - 200 cm

13
15

Stanje
diskontinuiteta

ukupno

18

Podzemna voda

suho

15

modul deformabilnosti je Em = 13,774 MPa

68 bodova

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDALitološki opis: vapnenac, kristalast,
izražene slojevitosti, u gornjoj zoni Litološki opis: vapnenac, kristalast,
masivan, sive boje, raspucan,
izražene slojevitosti, sive boje, raspucan
mjestimično kavernozan
i okršen
Geološki indeks čvrstoće GSI = 40 - 50Geološki indeks čvrstoće GSI = 40 - 50
(VB/F)
(VB/F)
Veličina monolita: 0.5 x 0.5 x 0.5 m do Veličina
2
monolita: 0.2 x 0.2 x 0.2 m do 2
x2x1m
x2x2m
Pojave nestabilnosti: mogućnost
Pojave nestabilnosti: mogućnost
ispadanja olabavljenih blokova
ispadanja olabavljenih blokova
Izmjereni diskontinuiteti: 190/100 (ss);
Izmjereni diskontinuiteti: 50/720 (ss);
280/820; 345/800;
155/830; 340/670;

3

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

4

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDAINŽENJERSKO GEOLOŠKE ZNAČAJKE
• Blok 3
• ulazi podaci za geomehaničku RMR89 klasifikaciju za set
diskontinuiteta 155/830:
• - jednoosna tlačna čvrstoća: 50-100 MPa (procjena)
• - Rock Quality Designation RQD = 75 - 90 %
• - razmak između pukotina: 60 - 200 cm
• - duljina pukotina: 10 - 20 m
• - oblik pukotina: stepeničast (hrapavo) I
• - hrapavost stijenki pukotina: JRC= 16 - 18
• - zijev (razmak između stijenki pukotina): 10 – 50 mm
• - ispuna između stijenki pukotina: kalcitna prevlaka > 5 mm
• - raspadnutost stijenki pukotina: umjereno raspadnute (WM)

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Blok 3
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stanje diskontinuiteta :
Ulazni podaci

Bodovi

10 - 20 m

1

Razmak stijenki

>5 mm

0

Hrapavost JRC

16 - 18

6

tvrda >5 mm

2

WM

3

Karakteristike
diskontinuiteta
Duljina

Pukotinska ispuna
Trošnost

12 bodova
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Blok 3
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stijenu je:
Karakteristike stijene

Ulazni podaci

Bodovi

Jednoosna čvrstoća

50 - 100 MPa

7

75 - 90 %

17

60 - 200 cm

15

ukupno

12

suho

15

RQD

ISTI POSTUPAK ZA BLOK 4
Razmak
diskontinuiteta

Stanje diskontinuiteta
Podzemna voda

66 bodova
modul deformabilnosti je Em = 14,591 MPa

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDALitološki opis: vapnenac,
kristalast, izražene slojevitosti,
u gornjoj zoni masivan, sive
boje, raspucan, mjestimično
kavernozan
Geološki indeks čvrstoće GSI =
40 - 50 (VB/F)
Veličina monolita: 0.2 x 0.2 x 0.2
m do 2 x 2 x 1 m
Pojave nestabilnosti: mogućnost
ispadanja olabavljenih blokova
Izmjereni diskontinuiteti:
190/110 (ss); 280/800;
345/740;

5

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDAINŽENJERSKO GEOLOŠKE ZNAČAJKE
• Blok 5
• ulazi podaci za geomehaničku RMR89 klasifikaciju (set
190/110):
• - jednoosna tlačna čvrstoća: 50 - 100 MPa (procjena)
• - Rock Quality Designation RQD = 75 - 90 %
• - razmak između pukotina: 20 – 200 cm
• - duljina pukotina: >20 m
• - oblik pukotina: valovit (zaglađen) VI
• - hrapavost stijenki pukotina: JRC= 8-10
• - zijev (razmak između stijenki pukotina): 0.25 – 0.5 mm
• - ispuna između stijenki pukotina: bez ispune
• - raspadnutost stijenki pukotina: neznatno raspadnute (WS)

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Blok 5
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stanje diskontinuiteta :
Ulazni podaci

Bodovi

>20 m

0

0.1 – 1.0 mm

4

8 - 10

3

Pukotinska ispuna

bez

6

Trošnost

WS

5

Karakteristike
diskontinuiteta
Duljina

Razmak stijenki
Hrapavost JRC

18 bodova
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Blok 5
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stijenu je:
Karakteristike stijene

Ulazni podaci

Bodovi

Jednoosna čvrstoća

50 - 100 MPa

7

RQD
Razmak
diskontinuiteta

75 - 90 %
20 - 200 cm

17
13

Stanje
diskontinuiteta

ukupno

18

Podzemna voda

suho

15
70 bodova

modul deformabilnosti je Em = 18,369 MPa

KRITERIJ ČVRSTOĆE

KRITERIJ
ČVRSTOĆE

KRITERIJ ČVRSTOĆE
Stvarni izazov u mehanici stijena predstavlja problem

predviđanja i usvajanja parametara čvrstoće
stijenske mase pri rješavanju inženjerskih problema.

• Ponašanje stijenske mase opisano je
kriterijima čvrstoće i deformabilnosti koji se
zasnivaju na empirijskim saznanjima o
ponašanju stijenske mase.
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KRITERIJI ČVRSTOĆE STIJENSKE MASE
• Hoek–Brownov kriterij čvrstoće stijenske mase je
empirijski kriterij zasnovan na podacima triaksijalnog
ispitivanja stijenske mase.
• Izvorni Hoek–Brownov kriterij čvrstoće stijenske mase
predložen je 1980. godine (Hoek and Brown, 1980a, 1980b) kao

1  3 

m  3 c  s  c

2

m, s -konstante ovisne o karakteristikama stijenske mase,
σc -jednoosna tlačna čvrstoća intaktne stijene.
σ1 -veće glavno naprezanje pri slomu i
σ3 -manje glavno naprezanje pri slomu.
Vrijednost mi može se izračunati iz triaksijalnog pokusa na
uzorcima stijene pri različitim naprezanjima
Za intaktnu stijenu vrijedi da je
Za raspucalu stijensku masu vrijedi da je
s = 1, m = mi
0 ≤ s < 1, m < mi

KRITERIJI ČVRSTOĆE STIJENSKE MASE
• Hoek i Brown stoga su predložili korištenje klasifikacija stijenske mase
za određivanje vrijednosti parametara m i s
Unaprijeđeni Hoek–Brownov kriterij čvrstoće
NEPOREMEĆENA STIJENSKA
MASA

POREMEĆENA STIJENSKA
MASA

RMR 100

m  mi  e

28

RMR 100

m  mi  e

RMR 100

RMR 100

se

9

14

se

6

Aproksimativne vrijednosti kvalitete stijenske mase i parametara stijenske mase za
unaprijeđeni Hoek – Brownov kriterij čvrstoće (Hoek and Brown, 1988)

KRITERIJI ČVRSTOĆE STIJENSKE MASE
• Modificirani Hoek-Brownov kriterij čvrstoće


σ' 3
σ' 1  σ' 3  σ c  m b 
σc







a

mb-vrijednost konstante m za raspucalu stijensku
masu,
a -konstanta ovisna o karakteristikama raspucale
stijenske mase,
σc-jednoosna tlačna čvrstoća intaktne stijenske mase,
σ’1-veće glavno naprezanje pri slomu i
σ’3-manje glavno naprezanje pri slomu
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Procjena vrijednosti mb/mi na osnovi strukture stijenske mase i uvjeta površine
stijenki diskontinuiteta (Hoek et al., 1992)

KRITERIJI ČVRSTOĆE STIJENSKE MASE
• Opći oblik Hoek-Brownovog kriterija čvrstoće (Hoek,
1994; Hoek et al., 1995; Hoek et al., 2002):



σ' 3
σ' 1  σ' 3  σ c  m b 
 s 
σc



a

s- konstanta ovisna o karakteristikama stijenske mase
Za intaktnu stijensku masu, vrijedi da je s = 1 i a = 0.5
Za vrlo slabu kvalitetu stijenske mase, prihvatljiviji je modificirani Hoek–Brownov kriterij
s=0

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Geološki indeks čvrstoće (Geological
Strength Index–GSI

• Procijenjena vrijednosti na osnovi strukture
stijenske mase, značajki intaktne stijene,
uvjeta površine stijenki diskontinuiteta, kao
i uvjeta koji proizlaze iz geometrije
intaktnih dijelova stijene i njihovog
ponašanja pod djelovanjem promjene uvjeta
stanja naprezanja u stijenskoj masi

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Hoek et al., 1998

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Geološki indeks čvrstoće (Geological
Strength Index–GSI
Neporemećena stijenska masa,
GSI > 25
Poremećena stijenska masa,
GSI  100
GSI < 25

mb  mi  e

28

GSI 100

se
a  0 .5

s0

9

a  0 . 65 

GSI
200

Za vrijednost parametara mb, s i a Hoek, Kaiser i Bawden (Hoek et al., 1995) predlažu
izraze u zavisnosti od vrijednosti geološkog indeksa čvrstoće (Geological Strength Index–
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI
GSI).

KRITERIJI ČVRSTOĆE STIJENSKE MASE
• U većini sada dostupnih metoda proračuna za analize
stabilnosti stijenske mase, kao što su metode analize
granične ravnoteže i numeričke metode modeliranja,
čvrstoća stijenske mase izražava se parametrima
Mohr-Coulombovog linearnog kriterija čvrstoće:

τf = c + σ tg
Postoji mogućnost uspostave matematičke veze između
Hoek–Brownovog i Mohr-Coulombovog kriterija čvrstoće
stijenske mase
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Rocscience- RocLab

Ulazni parametri
za proračun

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI


Slide 46

OJAČANJE TLA I STIJENA, DIPLOMSKI STUDIJ,
GRAĐEVINSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U RIJECI

OJAČANJE STIJENSKE MASE (1)

KOLEGIJ: Ojačanje tla i stijena
DIPLOMSKI STUDIJ

SEMINARKSI RADOVI
1.Čavlano tlo
2.Zidovi od mehanički stabiliziranog tla
(MSE zidovi)
3.Primjena vegetacije u sanaciji klizišta

OJAČANJE STIJENSKE MASE

OPĆENITO

POBOLJŠANJE SVOJSTAVA
STIJENSKE MASE
„Povoljne
lokacije” za
izgradnju
iskorištene

Potreba za
korištenjem
„nepovoljnih
lokacija „

RAZVOJ METODA POBOLJŠANJA
(OJAČANJA) SVOJSTAVA TLA I STIJENA

Ojačanjem tla i stijena nastoji se povećati
njihovu čvrstoću, tj. smanjiti deformabilnost.
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

POBOLJŠANJE SVOJSTAVA
STIJENSKE MASE
• Projektiranje zasjeka u stijenskoj masi svodi se na

odabir stabilne geometrije i/ili potrebnih
odgovarajućih mjera podgrađivanja.

• Kriteriji deformabilnosti stijenske mase zasniva se na

geomehaničkoj (RMR) klasifikaciji stijenske
mase, jednoosnoj tlačnoj čvrstoći stijene i
geološkom indeksu čvrstoće (GSI) stijenske
mase.

• Na osnovi usvojenih kriterija čvrstoće i deformabilnosti
stijenske mase provode se analize stanja naprezanja i
deformacija i analize stabilnosti za potrebe projektiranja
osiguranja podzemnih otvora i zasjeka u stijenskoj masi.
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

DEFINIRANJE KARAKTERISTIKA
STIJENSKE MASE
Stijenska masa - diskontinuirana,

heterogena,
anizotropna i nalaze se u nekom naponskom stanju

Utvrđivanje vrsta i položaja različitih
materijala, kao i njihovih svojstava - geološki
profil i geotehnički model.

• Poboljšanje stijenske mase (Rock Improvement)
podrazumijeva termin koji obuhvaća sve postupke u

cilju poboljšanja mehaničkih značajki i drugih
karakteristika stijenske mase.
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

KLASIFIKACIJE
STIJENSKE
MASE

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE
pregled klasifikacija stijenske mase, kao postupaka za
opisivanje stijenske mase, koje služe kao podloge za
utvrđivanje značajki stijenske mase te projektiranje zahvata
u stijenskoj masi

• Klasifikacija stijenske mase nije zamjena za
projektiranje zahvata u stijenskoj masi!!
• Osim poznavanja značajki stijenske mase,
projektiranje zahtijeva detaljno poznavanje in situ
stanja naprezanja, uvjeta podzemne vode te
redoslijed izvedbe planiranih iskopa
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE
• Terzaghijeva klasifikacija (Terzaghi, 1946);
• Laufferova klasifikacija (Lauffer, 1958);
• Rock Quality Designation klasifikacija (RQD) (Deere et al.,
1967);
• Rock Structure Rating klasifikacija (RSR) (Wickham et al.,
1972);

• Geomehanička klasifikacija (RMR)
(Bieniawski, 1973);
• Q klasifikacija (Rock Tunneling Quality Index) (Barton et
al., 1974);
• Rock Mass Index klasifikacija (RMi) (Palmstrom, 1995)
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• Terzaghijeva klasifikacija (Terzaghi,
1946)- previše generalizira objektivno
stanje kvalitete stijenske mase

• Značaj Laufferove klasifikacije
(Lauffer, 1958) (koncepta vremena
nepodgrađenog iskopa) je u zahtjevima na
skraćenje vremena potrebnog za ugradnju
podgrade.
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• Rock Quality Designation (RQD)
Index, (Deere et al., 1967) informacija o kvaliteti stijenske mase
proizlazi jedino iz opisa danog od strane
geologa i postotka dobivene jezgre.

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• RSR sustav (Wickham et al., 1972) usvaja
dvije glavne kategorije faktora koji utječu na
ponašanje stijenske mase u tunelima:
– geološki parametri (tip stijenske mase,
prosječan razmak pukotina, orijentacija pukotina,
tip diskontinuiteta, glavni smjer rasjeda, smicanja i
preklapanja, značajke stijenske mase, trošenje ili
alteracija ) i

– parametri podgradne konstrukcije (raspon
tunela, smjer napredovanja tunela, metoda iskopa)
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• Geomehanička klasifikacija ili RMR
klasifikacijski sustav (Rock Mass
Rating System), razvio je Bieniawski
tijekom 1972. i 1973 (Bieniawski, 1976,
1989).
• Dvije inačice RMR1976 i RMR1989.

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• Q klasifikacija je zasnovana na
numeričkoj procjeni kvalitete stijenske
mase koja se opisuje sa šest parametara i
to:
• 1. RQD –indeks kvalitete jezgre
• 2. Jn – broj skupova pukotina,
• 3. Jr – indeks hrapavosti pukotina,
• 4. Ja – indeks alteracije pukotina,
• 5. Jw – faktor pukotinske vode i
• 6. SRF – faktor redukcije naprezanja
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• Rock Mass index (RMi)
klasifikacija zasnovana je na selektivnim
dobro utvrđenim geološkim parametrima
stijenske mase dobivenim iz detaljiziranih
terenskih opisa građe stijenske mase

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

GEOMEHANIČKA
ILI RMR
KLASIFIKACIJE
STIJENSKE MASE

RMR KLASIFIKACIJA
Klasifikacijska procedura zasniva se na
određivanju slijedećih šest parametara:
1.Jednoosna čvrstoća stijenskog materijala (ISRM, 1979)
2.RQD indeks (Rock Quality Designation)
3.Razmak pukotina (diskontinuiteta)
4.Stanje pukotina (diskontinuiteta)
5.Uvjeti podzemne vode
6.Orjentacija pukotina (diskontinuiteta).
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
PODJELA STIJENSKE MASE U POJEDINAČNE
STRUKTURNE REGIJE KOJE SE ODVOJENO
KLASIFICIRAJU
GRANICE REGIJA- RASJEDI/ ZDROBLJENE
ZONE/PROMJENA TIPA STIJENSKE MASE

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
-ČVRSTOĆA• Definiranje parametara čvrstoće intaktne
stijene moguće je provesti laboratorijskim
ispitivanjima (PLT) i procjenom.
• Schmidt-ov čekić koristi se za jednostavno i brzo
određivanje približnih vrijednosti jednoosne
tlačne čvrstoće stijene ili određivanje čvrstoće
stijenki diskontinuiteta (korelacijskih odnos visine
odskoka (R) i jednoosne tlačne čvrstoće (sc)

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Terenska procjena
jednoosne
čvrstoće
(Brown,
1981)
DIPLOMSKI
STUDIJ,tlačne
GRAĐEVINSKI
FAKULTET
U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
-RAZMAK DISKONTINUITETA-

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

ZIJEV

RMR KLASIFIKACIJA
-STANJE DISKONTINUITETA -

• Zijev diskontinuiteta se često spominje i
prikuplja kao jedan od parametara
• Diskontinuiteti se s porastom dubine vrlo
brzo potpuno ispunjavaju, uglavnom glinom
ili glinovitim materijalom i kršjem (zijev
nestaje, dok istovremeno širina
diskontinuiteta može ostati vrlo velika)
PRIMJER ŠIROKIH ALI ZATVORENI DISKONTINUITETA
Definicije
zijeva, širine i debljine ispune diskontinuiteta,
Pollak, 2007
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
-STANJE DISKONTINUITETA Shematska
usporedba
prosječne
veličine bloka i
širine
diskontinuiteta

ISPUNA

Pollak, 2007

• Ovisno
o debljini
ispune,dodatni
spriječen
je kontakt
neravnina
Ispunom
se
u inženjerskoj
geologiji
smatra
materijal
koji
Na
svojstva
ispune
utječu
iliobično
opetovani
procesi
trošenja
stijenki diskontinuitet,
diskontinuiteta,
ispunjava
a različit
od osnovne
stijene, bez
ili
dijageneze
koji mogu utjecati
naje
kvalitetu
ispune•obzira
Svojstva
ispune: posmična
čvrstoća,
permeabilnost i
na podrijetlo.
PROCJENJUJEMO
TROŠNOST
ISPUNE
deformabilnost
utječu na
čvrstoću diskontinuiteta
Debljina
ispune utvrđuje
se posmičnu
izravnim mjerenjima
ili procjenama
za(Bieniawski,
svaki sustav 1989).
diskontinuiteta posebno, a bitno je ustanoviti
STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI
njenu min., maks.DIPLOMSKI
i najučestaliju
vrijednost

ISPUNA

RMR KLASIFIKACIJA
-STANJE DISKONTINUITETA -

PRIMJER DISKONTINUITETA BEZ ISPUNE
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Indeks
KLASIFIKACIJA
hrapavosti

RMR
-STANJE DISKONTINUITETA -

HRAPAVOST
• Glatki diskontinuiteti su, uglavnom, vezani za posebne uvjete
sedimentacije ili jače tektonizirane zone u kojima je kretanje
duž diskontinuiteta zagladilo plohe čitavog sustava. Vrlo
hrapavi diskontinuiteti uglavnom su vezani na zone otvorenih
i jako okršenih diskontinuiteta.
• Prema podjeli koju preporučuje ISRM (1978a), hrapavost se
razmatra u metarskom ali i centimetarskom mjerilu
istovremeno.
Karakteristični profili i koeficijenti
hrapavosti (JRC) u 10 cm veličinskom
Tipični profili hrapavosti u metarskom
DIPLOMSKI
FAKULTET
U RIJECI
području
(Barton
& Choubey, 1977)
veličinskom području (ISRM,
1978a)STUDIJ, GRAĐEVINSKI

RMR KLASIFIKACIJA
HRAPAVOST -STANJE DISKONTINUITETA • mjerenjem kutova nagiba na kružnoj ploči različitih
promjera (ISRM, 1978a);
• mjerenjem amplitude hrapavosti na iscrtanom profilu
hrapavosti (Barton & Bandis, 1990);
• mjerenjem amplitude hrapavosti pomoću štapa duljine
90 cm (Piteau, 1970);
• fotogrametrijskim mjerenjima (ISRM, 1978a);
• indirektno, računanjem kutova hrapavosti (i) iz
iscrtanog profila hrapavosti (Turk & Dearman, 1985);
• indirektno, smicanjem duž diskontinuiteta u laboratoriju
ili na terenu i metodom procjene maksimalnog otpora na
smicanje iz profila hrapavosti (ISRM, 1978a).
• Procjenom…
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
- stanje diskontinuiteta-

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA

STANJE PODZEMNE VODE






Suho
Vlažno
Mokro
Kapanje
Tečenje

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Bodovi
ukupno

RMR KLASIFIKACIJA

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

GEOMEHANIČKA ILI RMR
KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

PRIMJER
STADION KANTRIDA

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDALitološki opis: vapnenac, kristalast, -Litološki opis: vapnenac, kristalast,
izražene slojevitosti, sive boje,
izražene slojevitosti, sive boje, raspucan
raspucan i okršen
i okršen
Geološki indeks čvrstoće GSI = 40 - -Geološki indeks čvrstoće GSI = 40 - 50
50 (VB/F)
(VB/F)
Veličina monolita: 0.1 x 0.1 x 0.1 m do-Veličina monolita: 0.1 x 0.1 do 2 x 2 m
2x2x4m
-Pojave nestabilnosti: ispadanje
Pojave nestabilnosti: otvaranje
olabavljenih blokova manjih dimenzija s
subvertikalnih pukotina
vrha kosine
Izmjereni diskontinuiteti: 30/250
-Izmjereni diskontinuiteti: 195/240 (ss);
(ss); 300/760; 5/800;
105/850; 5/680; 215/860

1

2

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDAINŽENJERSKO GEOLOŠKE ZNAČAJKE
• Blok 1
• ulazi podaci za geomehaničku RMR89 klasifikaciju za set
diskontinuiteta 105/850 :
• - jednoosna tlačna čvrstoća: 50 - 100 MPa (procjena)
• - Rock Quality Designation RQD = 50 - 75 %
• - razmak između pukotina: 60 - 200 cm
• - duljina pukotina: 3 - 10 m
• - oblik pukotina: stepeničast (hrapav) I
• - hrapavost stijenki pukotina: JRC= 16 - 18
• - zijev (razmak između stijenki pukotina): 10-100 mm
• - ispuna između stijenki pukotina: djelomična kalcitna prevlaka
• - raspadnutost stijenki pukotina: neznatno raspadnute (WS)

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Blok 1
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stanje diskontinuiteta :
Ulazni podaci

Bodovi

Duljina

3 - 10 m

2

Razmak stijenki

>5 mm

0

Hrapavost JRC

16 - 18

6

tvrda <5 mm ili bez

5

WS

5

Karakteristike
diskontinuiteta

Pukotinska ispuna
Trošnost

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

18 bodova

Blok 1
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stijenu je:
Karakteristike
Ulazni podaci
stijene
Jednoosna čvrstoća 50 - 100 MPa

ISTIRQD
POSTUPAK ZA50
BLOK
- 75 %2

Bodovi
7

Razmak
diskontinuiteta

60 - 200 cm

13
15

Stanje
diskontinuiteta

ukupno

18

Podzemna voda

suho

15

modul deformabilnosti je Em = 13,774 MPa

68 bodova

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDALitološki opis: vapnenac, kristalast,
izražene slojevitosti, u gornjoj zoni Litološki opis: vapnenac, kristalast,
masivan, sive boje, raspucan,
izražene slojevitosti, sive boje, raspucan
mjestimično kavernozan
i okršen
Geološki indeks čvrstoće GSI = 40 - 50Geološki indeks čvrstoće GSI = 40 - 50
(VB/F)
(VB/F)
Veličina monolita: 0.5 x 0.5 x 0.5 m do Veličina
2
monolita: 0.2 x 0.2 x 0.2 m do 2
x2x1m
x2x2m
Pojave nestabilnosti: mogućnost
Pojave nestabilnosti: mogućnost
ispadanja olabavljenih blokova
ispadanja olabavljenih blokova
Izmjereni diskontinuiteti: 190/100 (ss);
Izmjereni diskontinuiteti: 50/720 (ss);
280/820; 345/800;
155/830; 340/670;

3

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

4

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDAINŽENJERSKO GEOLOŠKE ZNAČAJKE
• Blok 3
• ulazi podaci za geomehaničku RMR89 klasifikaciju za set
diskontinuiteta 155/830:
• - jednoosna tlačna čvrstoća: 50-100 MPa (procjena)
• - Rock Quality Designation RQD = 75 - 90 %
• - razmak između pukotina: 60 - 200 cm
• - duljina pukotina: 10 - 20 m
• - oblik pukotina: stepeničast (hrapavo) I
• - hrapavost stijenki pukotina: JRC= 16 - 18
• - zijev (razmak između stijenki pukotina): 10 – 50 mm
• - ispuna između stijenki pukotina: kalcitna prevlaka > 5 mm
• - raspadnutost stijenki pukotina: umjereno raspadnute (WM)

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Blok 3
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stanje diskontinuiteta :
Ulazni podaci

Bodovi

10 - 20 m

1

Razmak stijenki

>5 mm

0

Hrapavost JRC

16 - 18

6

tvrda >5 mm

2

WM

3

Karakteristike
diskontinuiteta
Duljina

Pukotinska ispuna
Trošnost

12 bodova
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Blok 3
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stijenu je:
Karakteristike stijene

Ulazni podaci

Bodovi

Jednoosna čvrstoća

50 - 100 MPa

7

75 - 90 %

17

60 - 200 cm

15

ukupno

12

suho

15

RQD

ISTI POSTUPAK ZA BLOK 4
Razmak
diskontinuiteta

Stanje diskontinuiteta
Podzemna voda

66 bodova
modul deformabilnosti je Em = 14,591 MPa

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDALitološki opis: vapnenac,
kristalast, izražene slojevitosti,
u gornjoj zoni masivan, sive
boje, raspucan, mjestimično
kavernozan
Geološki indeks čvrstoće GSI =
40 - 50 (VB/F)
Veličina monolita: 0.2 x 0.2 x 0.2
m do 2 x 2 x 1 m
Pojave nestabilnosti: mogućnost
ispadanja olabavljenih blokova
Izmjereni diskontinuiteti:
190/110 (ss); 280/800;
345/740;

5

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDAINŽENJERSKO GEOLOŠKE ZNAČAJKE
• Blok 5
• ulazi podaci za geomehaničku RMR89 klasifikaciju (set
190/110):
• - jednoosna tlačna čvrstoća: 50 - 100 MPa (procjena)
• - Rock Quality Designation RQD = 75 - 90 %
• - razmak između pukotina: 20 – 200 cm
• - duljina pukotina: >20 m
• - oblik pukotina: valovit (zaglađen) VI
• - hrapavost stijenki pukotina: JRC= 8-10
• - zijev (razmak između stijenki pukotina): 0.25 – 0.5 mm
• - ispuna između stijenki pukotina: bez ispune
• - raspadnutost stijenki pukotina: neznatno raspadnute (WS)

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Blok 5
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stanje diskontinuiteta :
Ulazni podaci

Bodovi

>20 m

0

0.1 – 1.0 mm

4

8 - 10

3

Pukotinska ispuna

bez

6

Trošnost

WS

5

Karakteristike
diskontinuiteta
Duljina

Razmak stijenki
Hrapavost JRC

18 bodova
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Blok 5
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stijenu je:
Karakteristike stijene

Ulazni podaci

Bodovi

Jednoosna čvrstoća

50 - 100 MPa

7

RQD
Razmak
diskontinuiteta

75 - 90 %
20 - 200 cm

17
13

Stanje
diskontinuiteta

ukupno

18

Podzemna voda

suho

15
70 bodova

modul deformabilnosti je Em = 18,369 MPa

KRITERIJ ČVRSTOĆE

KRITERIJ
ČVRSTOĆE

KRITERIJ ČVRSTOĆE
Stvarni izazov u mehanici stijena predstavlja problem

predviđanja i usvajanja parametara čvrstoće
stijenske mase pri rješavanju inženjerskih problema.

• Ponašanje stijenske mase opisano je
kriterijima čvrstoće i deformabilnosti koji se
zasnivaju na empirijskim saznanjima o
ponašanju stijenske mase.
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KRITERIJI ČVRSTOĆE STIJENSKE MASE
• Hoek–Brownov kriterij čvrstoće stijenske mase je
empirijski kriterij zasnovan na podacima triaksijalnog
ispitivanja stijenske mase.
• Izvorni Hoek–Brownov kriterij čvrstoće stijenske mase
predložen je 1980. godine (Hoek and Brown, 1980a, 1980b) kao

1  3 

m  3 c  s  c

2

m, s -konstante ovisne o karakteristikama stijenske mase,
σc -jednoosna tlačna čvrstoća intaktne stijene.
σ1 -veće glavno naprezanje pri slomu i
σ3 -manje glavno naprezanje pri slomu.
Vrijednost mi može se izračunati iz triaksijalnog pokusa na
uzorcima stijene pri različitim naprezanjima
Za intaktnu stijenu vrijedi da je
Za raspucalu stijensku masu vrijedi da je
s = 1, m = mi
0 ≤ s < 1, m < mi

KRITERIJI ČVRSTOĆE STIJENSKE MASE
• Hoek i Brown stoga su predložili korištenje klasifikacija stijenske mase
za određivanje vrijednosti parametara m i s
Unaprijeđeni Hoek–Brownov kriterij čvrstoće
NEPOREMEĆENA STIJENSKA
MASA

POREMEĆENA STIJENSKA
MASA

RMR 100

m  mi  e

28

RMR 100

m  mi  e

RMR 100

RMR 100

se

9

14

se

6

Aproksimativne vrijednosti kvalitete stijenske mase i parametara stijenske mase za
unaprijeđeni Hoek – Brownov kriterij čvrstoće (Hoek and Brown, 1988)

KRITERIJI ČVRSTOĆE STIJENSKE MASE
• Modificirani Hoek-Brownov kriterij čvrstoće


σ' 3
σ' 1  σ' 3  σ c  m b 
σc







a

mb-vrijednost konstante m za raspucalu stijensku
masu,
a -konstanta ovisna o karakteristikama raspucale
stijenske mase,
σc-jednoosna tlačna čvrstoća intaktne stijenske mase,
σ’1-veće glavno naprezanje pri slomu i
σ’3-manje glavno naprezanje pri slomu
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Procjena vrijednosti mb/mi na osnovi strukture stijenske mase i uvjeta površine
stijenki diskontinuiteta (Hoek et al., 1992)

KRITERIJI ČVRSTOĆE STIJENSKE MASE
• Opći oblik Hoek-Brownovog kriterija čvrstoće (Hoek,
1994; Hoek et al., 1995; Hoek et al., 2002):



σ' 3
σ' 1  σ' 3  σ c  m b 
 s 
σc



a

s- konstanta ovisna o karakteristikama stijenske mase
Za intaktnu stijensku masu, vrijedi da je s = 1 i a = 0.5
Za vrlo slabu kvalitetu stijenske mase, prihvatljiviji je modificirani Hoek–Brownov kriterij
s=0

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Geološki indeks čvrstoće (Geological
Strength Index–GSI

• Procijenjena vrijednosti na osnovi strukture
stijenske mase, značajki intaktne stijene,
uvjeta površine stijenki diskontinuiteta, kao
i uvjeta koji proizlaze iz geometrije
intaktnih dijelova stijene i njihovog
ponašanja pod djelovanjem promjene uvjeta
stanja naprezanja u stijenskoj masi

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Hoek et al., 1998

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Geološki indeks čvrstoće (Geological
Strength Index–GSI
Neporemećena stijenska masa,
GSI > 25
Poremećena stijenska masa,
GSI  100
GSI < 25

mb  mi  e

28

GSI 100

se
a  0 .5

s0

9

a  0 . 65 

GSI
200

Za vrijednost parametara mb, s i a Hoek, Kaiser i Bawden (Hoek et al., 1995) predlažu
izraze u zavisnosti od vrijednosti geološkog indeksa čvrstoće (Geological Strength Index–
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI
GSI).

KRITERIJI ČVRSTOĆE STIJENSKE MASE
• U većini sada dostupnih metoda proračuna za analize
stabilnosti stijenske mase, kao što su metode analize
granične ravnoteže i numeričke metode modeliranja,
čvrstoća stijenske mase izražava se parametrima
Mohr-Coulombovog linearnog kriterija čvrstoće:

τf = c + σ tg
Postoji mogućnost uspostave matematičke veze između
Hoek–Brownovog i Mohr-Coulombovog kriterija čvrstoće
stijenske mase
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Rocscience- RocLab

Ulazni parametri
za proračun

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI


Slide 47

OJAČANJE TLA I STIJENA, DIPLOMSKI STUDIJ,
GRAĐEVINSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U RIJECI

OJAČANJE STIJENSKE MASE (1)

KOLEGIJ: Ojačanje tla i stijena
DIPLOMSKI STUDIJ

SEMINARKSI RADOVI
1.Čavlano tlo
2.Zidovi od mehanički stabiliziranog tla
(MSE zidovi)
3.Primjena vegetacije u sanaciji klizišta

OJAČANJE STIJENSKE MASE

OPĆENITO

POBOLJŠANJE SVOJSTAVA
STIJENSKE MASE
„Povoljne
lokacije” za
izgradnju
iskorištene

Potreba za
korištenjem
„nepovoljnih
lokacija „

RAZVOJ METODA POBOLJŠANJA
(OJAČANJA) SVOJSTAVA TLA I STIJENA

Ojačanjem tla i stijena nastoji se povećati
njihovu čvrstoću, tj. smanjiti deformabilnost.
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

POBOLJŠANJE SVOJSTAVA
STIJENSKE MASE
• Projektiranje zasjeka u stijenskoj masi svodi se na

odabir stabilne geometrije i/ili potrebnih
odgovarajućih mjera podgrađivanja.

• Kriteriji deformabilnosti stijenske mase zasniva se na

geomehaničkoj (RMR) klasifikaciji stijenske
mase, jednoosnoj tlačnoj čvrstoći stijene i
geološkom indeksu čvrstoće (GSI) stijenske
mase.

• Na osnovi usvojenih kriterija čvrstoće i deformabilnosti
stijenske mase provode se analize stanja naprezanja i
deformacija i analize stabilnosti za potrebe projektiranja
osiguranja podzemnih otvora i zasjeka u stijenskoj masi.
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

DEFINIRANJE KARAKTERISTIKA
STIJENSKE MASE
Stijenska masa - diskontinuirana,

heterogena,
anizotropna i nalaze se u nekom naponskom stanju

Utvrđivanje vrsta i položaja različitih
materijala, kao i njihovih svojstava - geološki
profil i geotehnički model.

• Poboljšanje stijenske mase (Rock Improvement)
podrazumijeva termin koji obuhvaća sve postupke u

cilju poboljšanja mehaničkih značajki i drugih
karakteristika stijenske mase.
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

KLASIFIKACIJE
STIJENSKE
MASE

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE
pregled klasifikacija stijenske mase, kao postupaka za
opisivanje stijenske mase, koje služe kao podloge za
utvrđivanje značajki stijenske mase te projektiranje zahvata
u stijenskoj masi

• Klasifikacija stijenske mase nije zamjena za
projektiranje zahvata u stijenskoj masi!!
• Osim poznavanja značajki stijenske mase,
projektiranje zahtijeva detaljno poznavanje in situ
stanja naprezanja, uvjeta podzemne vode te
redoslijed izvedbe planiranih iskopa
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE
• Terzaghijeva klasifikacija (Terzaghi, 1946);
• Laufferova klasifikacija (Lauffer, 1958);
• Rock Quality Designation klasifikacija (RQD) (Deere et al.,
1967);
• Rock Structure Rating klasifikacija (RSR) (Wickham et al.,
1972);

• Geomehanička klasifikacija (RMR)
(Bieniawski, 1973);
• Q klasifikacija (Rock Tunneling Quality Index) (Barton et
al., 1974);
• Rock Mass Index klasifikacija (RMi) (Palmstrom, 1995)
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• Terzaghijeva klasifikacija (Terzaghi,
1946)- previše generalizira objektivno
stanje kvalitete stijenske mase

• Značaj Laufferove klasifikacije
(Lauffer, 1958) (koncepta vremena
nepodgrađenog iskopa) je u zahtjevima na
skraćenje vremena potrebnog za ugradnju
podgrade.
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• Rock Quality Designation (RQD)
Index, (Deere et al., 1967) informacija o kvaliteti stijenske mase
proizlazi jedino iz opisa danog od strane
geologa i postotka dobivene jezgre.

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• RSR sustav (Wickham et al., 1972) usvaja
dvije glavne kategorije faktora koji utječu na
ponašanje stijenske mase u tunelima:
– geološki parametri (tip stijenske mase,
prosječan razmak pukotina, orijentacija pukotina,
tip diskontinuiteta, glavni smjer rasjeda, smicanja i
preklapanja, značajke stijenske mase, trošenje ili
alteracija ) i

– parametri podgradne konstrukcije (raspon
tunela, smjer napredovanja tunela, metoda iskopa)
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• Geomehanička klasifikacija ili RMR
klasifikacijski sustav (Rock Mass
Rating System), razvio je Bieniawski
tijekom 1972. i 1973 (Bieniawski, 1976,
1989).
• Dvije inačice RMR1976 i RMR1989.

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• Q klasifikacija je zasnovana na
numeričkoj procjeni kvalitete stijenske
mase koja se opisuje sa šest parametara i
to:
• 1. RQD –indeks kvalitete jezgre
• 2. Jn – broj skupova pukotina,
• 3. Jr – indeks hrapavosti pukotina,
• 4. Ja – indeks alteracije pukotina,
• 5. Jw – faktor pukotinske vode i
• 6. SRF – faktor redukcije naprezanja
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• Rock Mass index (RMi)
klasifikacija zasnovana je na selektivnim
dobro utvrđenim geološkim parametrima
stijenske mase dobivenim iz detaljiziranih
terenskih opisa građe stijenske mase

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

GEOMEHANIČKA
ILI RMR
KLASIFIKACIJE
STIJENSKE MASE

RMR KLASIFIKACIJA
Klasifikacijska procedura zasniva se na
određivanju slijedećih šest parametara:
1.Jednoosna čvrstoća stijenskog materijala (ISRM, 1979)
2.RQD indeks (Rock Quality Designation)
3.Razmak pukotina (diskontinuiteta)
4.Stanje pukotina (diskontinuiteta)
5.Uvjeti podzemne vode
6.Orjentacija pukotina (diskontinuiteta).
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
PODJELA STIJENSKE MASE U POJEDINAČNE
STRUKTURNE REGIJE KOJE SE ODVOJENO
KLASIFICIRAJU
GRANICE REGIJA- RASJEDI/ ZDROBLJENE
ZONE/PROMJENA TIPA STIJENSKE MASE

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
-ČVRSTOĆA• Definiranje parametara čvrstoće intaktne
stijene moguće je provesti laboratorijskim
ispitivanjima (PLT) i procjenom.
• Schmidt-ov čekić koristi se za jednostavno i brzo
određivanje približnih vrijednosti jednoosne
tlačne čvrstoće stijene ili određivanje čvrstoće
stijenki diskontinuiteta (korelacijskih odnos visine
odskoka (R) i jednoosne tlačne čvrstoće (sc)

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Terenska procjena
jednoosne
čvrstoće
(Brown,
1981)
DIPLOMSKI
STUDIJ,tlačne
GRAĐEVINSKI
FAKULTET
U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
-RAZMAK DISKONTINUITETA-

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

ZIJEV

RMR KLASIFIKACIJA
-STANJE DISKONTINUITETA -

• Zijev diskontinuiteta se često spominje i
prikuplja kao jedan od parametara
• Diskontinuiteti se s porastom dubine vrlo
brzo potpuno ispunjavaju, uglavnom glinom
ili glinovitim materijalom i kršjem (zijev
nestaje, dok istovremeno širina
diskontinuiteta može ostati vrlo velika)
PRIMJER ŠIROKIH ALI ZATVORENI DISKONTINUITETA
Definicije
zijeva, širine i debljine ispune diskontinuiteta,
Pollak, 2007
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
-STANJE DISKONTINUITETA Shematska
usporedba
prosječne
veličine bloka i
širine
diskontinuiteta

ISPUNA

Pollak, 2007

• Ovisno
o debljini
ispune,dodatni
spriječen
je kontakt
neravnina
Ispunom
se
u inženjerskoj
geologiji
smatra
materijal
koji
Na
svojstva
ispune
utječu
iliobično
opetovani
procesi
trošenja
stijenki diskontinuitet,
diskontinuiteta,
ispunjava
a različit
od osnovne
stijene, bez
ili
dijageneze
koji mogu utjecati
naje
kvalitetu
ispune•obzira
Svojstva
ispune: posmična
čvrstoća,
permeabilnost i
na podrijetlo.
PROCJENJUJEMO
TROŠNOST
ISPUNE
deformabilnost
utječu na
čvrstoću diskontinuiteta
Debljina
ispune utvrđuje
se posmičnu
izravnim mjerenjima
ili procjenama
za(Bieniawski,
svaki sustav 1989).
diskontinuiteta posebno, a bitno je ustanoviti
STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI
njenu min., maks.DIPLOMSKI
i najučestaliju
vrijednost

ISPUNA

RMR KLASIFIKACIJA
-STANJE DISKONTINUITETA -

PRIMJER DISKONTINUITETA BEZ ISPUNE
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Indeks
KLASIFIKACIJA
hrapavosti

RMR
-STANJE DISKONTINUITETA -

HRAPAVOST
• Glatki diskontinuiteti su, uglavnom, vezani za posebne uvjete
sedimentacije ili jače tektonizirane zone u kojima je kretanje
duž diskontinuiteta zagladilo plohe čitavog sustava. Vrlo
hrapavi diskontinuiteti uglavnom su vezani na zone otvorenih
i jako okršenih diskontinuiteta.
• Prema podjeli koju preporučuje ISRM (1978a), hrapavost se
razmatra u metarskom ali i centimetarskom mjerilu
istovremeno.
Karakteristični profili i koeficijenti
hrapavosti (JRC) u 10 cm veličinskom
Tipični profili hrapavosti u metarskom
DIPLOMSKI
FAKULTET
U RIJECI
području
(Barton
& Choubey, 1977)
veličinskom području (ISRM,
1978a)STUDIJ, GRAĐEVINSKI

RMR KLASIFIKACIJA
HRAPAVOST -STANJE DISKONTINUITETA • mjerenjem kutova nagiba na kružnoj ploči različitih
promjera (ISRM, 1978a);
• mjerenjem amplitude hrapavosti na iscrtanom profilu
hrapavosti (Barton & Bandis, 1990);
• mjerenjem amplitude hrapavosti pomoću štapa duljine
90 cm (Piteau, 1970);
• fotogrametrijskim mjerenjima (ISRM, 1978a);
• indirektno, računanjem kutova hrapavosti (i) iz
iscrtanog profila hrapavosti (Turk & Dearman, 1985);
• indirektno, smicanjem duž diskontinuiteta u laboratoriju
ili na terenu i metodom procjene maksimalnog otpora na
smicanje iz profila hrapavosti (ISRM, 1978a).
• Procjenom…
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
- stanje diskontinuiteta-

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA

STANJE PODZEMNE VODE






Suho
Vlažno
Mokro
Kapanje
Tečenje

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Bodovi
ukupno

RMR KLASIFIKACIJA

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

GEOMEHANIČKA ILI RMR
KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

PRIMJER
STADION KANTRIDA

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDALitološki opis: vapnenac, kristalast, -Litološki opis: vapnenac, kristalast,
izražene slojevitosti, sive boje,
izražene slojevitosti, sive boje, raspucan
raspucan i okršen
i okršen
Geološki indeks čvrstoće GSI = 40 - -Geološki indeks čvrstoće GSI = 40 - 50
50 (VB/F)
(VB/F)
Veličina monolita: 0.1 x 0.1 x 0.1 m do-Veličina monolita: 0.1 x 0.1 do 2 x 2 m
2x2x4m
-Pojave nestabilnosti: ispadanje
Pojave nestabilnosti: otvaranje
olabavljenih blokova manjih dimenzija s
subvertikalnih pukotina
vrha kosine
Izmjereni diskontinuiteti: 30/250
-Izmjereni diskontinuiteti: 195/240 (ss);
(ss); 300/760; 5/800;
105/850; 5/680; 215/860

1

2

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDAINŽENJERSKO GEOLOŠKE ZNAČAJKE
• Blok 1
• ulazi podaci za geomehaničku RMR89 klasifikaciju za set
diskontinuiteta 105/850 :
• - jednoosna tlačna čvrstoća: 50 - 100 MPa (procjena)
• - Rock Quality Designation RQD = 50 - 75 %
• - razmak između pukotina: 60 - 200 cm
• - duljina pukotina: 3 - 10 m
• - oblik pukotina: stepeničast (hrapav) I
• - hrapavost stijenki pukotina: JRC= 16 - 18
• - zijev (razmak između stijenki pukotina): 10-100 mm
• - ispuna između stijenki pukotina: djelomična kalcitna prevlaka
• - raspadnutost stijenki pukotina: neznatno raspadnute (WS)

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Blok 1
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stanje diskontinuiteta :
Ulazni podaci

Bodovi

Duljina

3 - 10 m

2

Razmak stijenki

>5 mm

0

Hrapavost JRC

16 - 18

6

tvrda <5 mm ili bez

5

WS

5

Karakteristike
diskontinuiteta

Pukotinska ispuna
Trošnost

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

18 bodova

Blok 1
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stijenu je:
Karakteristike
Ulazni podaci
stijene
Jednoosna čvrstoća 50 - 100 MPa

ISTIRQD
POSTUPAK ZA50
BLOK
- 75 %2

Bodovi
7

Razmak
diskontinuiteta

60 - 200 cm

13
15

Stanje
diskontinuiteta

ukupno

18

Podzemna voda

suho

15

modul deformabilnosti je Em = 13,774 MPa

68 bodova

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDALitološki opis: vapnenac, kristalast,
izražene slojevitosti, u gornjoj zoni Litološki opis: vapnenac, kristalast,
masivan, sive boje, raspucan,
izražene slojevitosti, sive boje, raspucan
mjestimično kavernozan
i okršen
Geološki indeks čvrstoće GSI = 40 - 50Geološki indeks čvrstoće GSI = 40 - 50
(VB/F)
(VB/F)
Veličina monolita: 0.5 x 0.5 x 0.5 m do Veličina
2
monolita: 0.2 x 0.2 x 0.2 m do 2
x2x1m
x2x2m
Pojave nestabilnosti: mogućnost
Pojave nestabilnosti: mogućnost
ispadanja olabavljenih blokova
ispadanja olabavljenih blokova
Izmjereni diskontinuiteti: 190/100 (ss);
Izmjereni diskontinuiteti: 50/720 (ss);
280/820; 345/800;
155/830; 340/670;

3

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

4

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDAINŽENJERSKO GEOLOŠKE ZNAČAJKE
• Blok 3
• ulazi podaci za geomehaničku RMR89 klasifikaciju za set
diskontinuiteta 155/830:
• - jednoosna tlačna čvrstoća: 50-100 MPa (procjena)
• - Rock Quality Designation RQD = 75 - 90 %
• - razmak između pukotina: 60 - 200 cm
• - duljina pukotina: 10 - 20 m
• - oblik pukotina: stepeničast (hrapavo) I
• - hrapavost stijenki pukotina: JRC= 16 - 18
• - zijev (razmak između stijenki pukotina): 10 – 50 mm
• - ispuna između stijenki pukotina: kalcitna prevlaka > 5 mm
• - raspadnutost stijenki pukotina: umjereno raspadnute (WM)

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Blok 3
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stanje diskontinuiteta :
Ulazni podaci

Bodovi

10 - 20 m

1

Razmak stijenki

>5 mm

0

Hrapavost JRC

16 - 18

6

tvrda >5 mm

2

WM

3

Karakteristike
diskontinuiteta
Duljina

Pukotinska ispuna
Trošnost

12 bodova
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Blok 3
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stijenu je:
Karakteristike stijene

Ulazni podaci

Bodovi

Jednoosna čvrstoća

50 - 100 MPa

7

75 - 90 %

17

60 - 200 cm

15

ukupno

12

suho

15

RQD

ISTI POSTUPAK ZA BLOK 4
Razmak
diskontinuiteta

Stanje diskontinuiteta
Podzemna voda

66 bodova
modul deformabilnosti je Em = 14,591 MPa

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDALitološki opis: vapnenac,
kristalast, izražene slojevitosti,
u gornjoj zoni masivan, sive
boje, raspucan, mjestimično
kavernozan
Geološki indeks čvrstoće GSI =
40 - 50 (VB/F)
Veličina monolita: 0.2 x 0.2 x 0.2
m do 2 x 2 x 1 m
Pojave nestabilnosti: mogućnost
ispadanja olabavljenih blokova
Izmjereni diskontinuiteti:
190/110 (ss); 280/800;
345/740;

5

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDAINŽENJERSKO GEOLOŠKE ZNAČAJKE
• Blok 5
• ulazi podaci za geomehaničku RMR89 klasifikaciju (set
190/110):
• - jednoosna tlačna čvrstoća: 50 - 100 MPa (procjena)
• - Rock Quality Designation RQD = 75 - 90 %
• - razmak između pukotina: 20 – 200 cm
• - duljina pukotina: >20 m
• - oblik pukotina: valovit (zaglađen) VI
• - hrapavost stijenki pukotina: JRC= 8-10
• - zijev (razmak između stijenki pukotina): 0.25 – 0.5 mm
• - ispuna između stijenki pukotina: bez ispune
• - raspadnutost stijenki pukotina: neznatno raspadnute (WS)

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Blok 5
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stanje diskontinuiteta :
Ulazni podaci

Bodovi

>20 m

0

0.1 – 1.0 mm

4

8 - 10

3

Pukotinska ispuna

bez

6

Trošnost

WS

5

Karakteristike
diskontinuiteta
Duljina

Razmak stijenki
Hrapavost JRC

18 bodova
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Blok 5
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stijenu je:
Karakteristike stijene

Ulazni podaci

Bodovi

Jednoosna čvrstoća

50 - 100 MPa

7

RQD
Razmak
diskontinuiteta

75 - 90 %
20 - 200 cm

17
13

Stanje
diskontinuiteta

ukupno

18

Podzemna voda

suho

15
70 bodova

modul deformabilnosti je Em = 18,369 MPa

KRITERIJ ČVRSTOĆE

KRITERIJ
ČVRSTOĆE

KRITERIJ ČVRSTOĆE
Stvarni izazov u mehanici stijena predstavlja problem

predviđanja i usvajanja parametara čvrstoće
stijenske mase pri rješavanju inženjerskih problema.

• Ponašanje stijenske mase opisano je
kriterijima čvrstoće i deformabilnosti koji se
zasnivaju na empirijskim saznanjima o
ponašanju stijenske mase.
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KRITERIJI ČVRSTOĆE STIJENSKE MASE
• Hoek–Brownov kriterij čvrstoće stijenske mase je
empirijski kriterij zasnovan na podacima triaksijalnog
ispitivanja stijenske mase.
• Izvorni Hoek–Brownov kriterij čvrstoće stijenske mase
predložen je 1980. godine (Hoek and Brown, 1980a, 1980b) kao

1  3 

m  3 c  s  c

2

m, s -konstante ovisne o karakteristikama stijenske mase,
σc -jednoosna tlačna čvrstoća intaktne stijene.
σ1 -veće glavno naprezanje pri slomu i
σ3 -manje glavno naprezanje pri slomu.
Vrijednost mi može se izračunati iz triaksijalnog pokusa na
uzorcima stijene pri različitim naprezanjima
Za intaktnu stijenu vrijedi da je
Za raspucalu stijensku masu vrijedi da je
s = 1, m = mi
0 ≤ s < 1, m < mi

KRITERIJI ČVRSTOĆE STIJENSKE MASE
• Hoek i Brown stoga su predložili korištenje klasifikacija stijenske mase
za određivanje vrijednosti parametara m i s
Unaprijeđeni Hoek–Brownov kriterij čvrstoće
NEPOREMEĆENA STIJENSKA
MASA

POREMEĆENA STIJENSKA
MASA

RMR 100

m  mi  e

28

RMR 100

m  mi  e

RMR 100

RMR 100

se

9

14

se

6

Aproksimativne vrijednosti kvalitete stijenske mase i parametara stijenske mase za
unaprijeđeni Hoek – Brownov kriterij čvrstoće (Hoek and Brown, 1988)

KRITERIJI ČVRSTOĆE STIJENSKE MASE
• Modificirani Hoek-Brownov kriterij čvrstoće


σ' 3
σ' 1  σ' 3  σ c  m b 
σc







a

mb-vrijednost konstante m za raspucalu stijensku
masu,
a -konstanta ovisna o karakteristikama raspucale
stijenske mase,
σc-jednoosna tlačna čvrstoća intaktne stijenske mase,
σ’1-veće glavno naprezanje pri slomu i
σ’3-manje glavno naprezanje pri slomu
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Procjena vrijednosti mb/mi na osnovi strukture stijenske mase i uvjeta površine
stijenki diskontinuiteta (Hoek et al., 1992)

KRITERIJI ČVRSTOĆE STIJENSKE MASE
• Opći oblik Hoek-Brownovog kriterija čvrstoće (Hoek,
1994; Hoek et al., 1995; Hoek et al., 2002):



σ' 3
σ' 1  σ' 3  σ c  m b 
 s 
σc



a

s- konstanta ovisna o karakteristikama stijenske mase
Za intaktnu stijensku masu, vrijedi da je s = 1 i a = 0.5
Za vrlo slabu kvalitetu stijenske mase, prihvatljiviji je modificirani Hoek–Brownov kriterij
s=0

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Geološki indeks čvrstoće (Geological
Strength Index–GSI

• Procijenjena vrijednosti na osnovi strukture
stijenske mase, značajki intaktne stijene,
uvjeta površine stijenki diskontinuiteta, kao
i uvjeta koji proizlaze iz geometrije
intaktnih dijelova stijene i njihovog
ponašanja pod djelovanjem promjene uvjeta
stanja naprezanja u stijenskoj masi

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Hoek et al., 1998

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Geološki indeks čvrstoće (Geological
Strength Index–GSI
Neporemećena stijenska masa,
GSI > 25
Poremećena stijenska masa,
GSI  100
GSI < 25

mb  mi  e

28

GSI 100

se
a  0 .5

s0

9

a  0 . 65 

GSI
200

Za vrijednost parametara mb, s i a Hoek, Kaiser i Bawden (Hoek et al., 1995) predlažu
izraze u zavisnosti od vrijednosti geološkog indeksa čvrstoće (Geological Strength Index–
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI
GSI).

KRITERIJI ČVRSTOĆE STIJENSKE MASE
• U većini sada dostupnih metoda proračuna za analize
stabilnosti stijenske mase, kao što su metode analize
granične ravnoteže i numeričke metode modeliranja,
čvrstoća stijenske mase izražava se parametrima
Mohr-Coulombovog linearnog kriterija čvrstoće:

τf = c + σ tg
Postoji mogućnost uspostave matematičke veze između
Hoek–Brownovog i Mohr-Coulombovog kriterija čvrstoće
stijenske mase
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Rocscience- RocLab

Ulazni parametri
za proračun

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI


Slide 48

OJAČANJE TLA I STIJENA, DIPLOMSKI STUDIJ,
GRAĐEVINSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U RIJECI

OJAČANJE STIJENSKE MASE (1)

KOLEGIJ: Ojačanje tla i stijena
DIPLOMSKI STUDIJ

SEMINARKSI RADOVI
1.Čavlano tlo
2.Zidovi od mehanički stabiliziranog tla
(MSE zidovi)
3.Primjena vegetacije u sanaciji klizišta

OJAČANJE STIJENSKE MASE

OPĆENITO

POBOLJŠANJE SVOJSTAVA
STIJENSKE MASE
„Povoljne
lokacije” za
izgradnju
iskorištene

Potreba za
korištenjem
„nepovoljnih
lokacija „

RAZVOJ METODA POBOLJŠANJA
(OJAČANJA) SVOJSTAVA TLA I STIJENA

Ojačanjem tla i stijena nastoji se povećati
njihovu čvrstoću, tj. smanjiti deformabilnost.
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

POBOLJŠANJE SVOJSTAVA
STIJENSKE MASE
• Projektiranje zasjeka u stijenskoj masi svodi se na

odabir stabilne geometrije i/ili potrebnih
odgovarajućih mjera podgrađivanja.

• Kriteriji deformabilnosti stijenske mase zasniva se na

geomehaničkoj (RMR) klasifikaciji stijenske
mase, jednoosnoj tlačnoj čvrstoći stijene i
geološkom indeksu čvrstoće (GSI) stijenske
mase.

• Na osnovi usvojenih kriterija čvrstoće i deformabilnosti
stijenske mase provode se analize stanja naprezanja i
deformacija i analize stabilnosti za potrebe projektiranja
osiguranja podzemnih otvora i zasjeka u stijenskoj masi.
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

DEFINIRANJE KARAKTERISTIKA
STIJENSKE MASE
Stijenska masa - diskontinuirana,

heterogena,
anizotropna i nalaze se u nekom naponskom stanju

Utvrđivanje vrsta i položaja različitih
materijala, kao i njihovih svojstava - geološki
profil i geotehnički model.

• Poboljšanje stijenske mase (Rock Improvement)
podrazumijeva termin koji obuhvaća sve postupke u

cilju poboljšanja mehaničkih značajki i drugih
karakteristika stijenske mase.
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

KLASIFIKACIJE
STIJENSKE
MASE

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE
pregled klasifikacija stijenske mase, kao postupaka za
opisivanje stijenske mase, koje služe kao podloge za
utvrđivanje značajki stijenske mase te projektiranje zahvata
u stijenskoj masi

• Klasifikacija stijenske mase nije zamjena za
projektiranje zahvata u stijenskoj masi!!
• Osim poznavanja značajki stijenske mase,
projektiranje zahtijeva detaljno poznavanje in situ
stanja naprezanja, uvjeta podzemne vode te
redoslijed izvedbe planiranih iskopa
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE
• Terzaghijeva klasifikacija (Terzaghi, 1946);
• Laufferova klasifikacija (Lauffer, 1958);
• Rock Quality Designation klasifikacija (RQD) (Deere et al.,
1967);
• Rock Structure Rating klasifikacija (RSR) (Wickham et al.,
1972);

• Geomehanička klasifikacija (RMR)
(Bieniawski, 1973);
• Q klasifikacija (Rock Tunneling Quality Index) (Barton et
al., 1974);
• Rock Mass Index klasifikacija (RMi) (Palmstrom, 1995)
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• Terzaghijeva klasifikacija (Terzaghi,
1946)- previše generalizira objektivno
stanje kvalitete stijenske mase

• Značaj Laufferove klasifikacije
(Lauffer, 1958) (koncepta vremena
nepodgrađenog iskopa) je u zahtjevima na
skraćenje vremena potrebnog za ugradnju
podgrade.
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• Rock Quality Designation (RQD)
Index, (Deere et al., 1967) informacija o kvaliteti stijenske mase
proizlazi jedino iz opisa danog od strane
geologa i postotka dobivene jezgre.

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• RSR sustav (Wickham et al., 1972) usvaja
dvije glavne kategorije faktora koji utječu na
ponašanje stijenske mase u tunelima:
– geološki parametri (tip stijenske mase,
prosječan razmak pukotina, orijentacija pukotina,
tip diskontinuiteta, glavni smjer rasjeda, smicanja i
preklapanja, značajke stijenske mase, trošenje ili
alteracija ) i

– parametri podgradne konstrukcije (raspon
tunela, smjer napredovanja tunela, metoda iskopa)
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• Geomehanička klasifikacija ili RMR
klasifikacijski sustav (Rock Mass
Rating System), razvio je Bieniawski
tijekom 1972. i 1973 (Bieniawski, 1976,
1989).
• Dvije inačice RMR1976 i RMR1989.

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• Q klasifikacija je zasnovana na
numeričkoj procjeni kvalitete stijenske
mase koja se opisuje sa šest parametara i
to:
• 1. RQD –indeks kvalitete jezgre
• 2. Jn – broj skupova pukotina,
• 3. Jr – indeks hrapavosti pukotina,
• 4. Ja – indeks alteracije pukotina,
• 5. Jw – faktor pukotinske vode i
• 6. SRF – faktor redukcije naprezanja
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• Rock Mass index (RMi)
klasifikacija zasnovana je na selektivnim
dobro utvrđenim geološkim parametrima
stijenske mase dobivenim iz detaljiziranih
terenskih opisa građe stijenske mase

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

GEOMEHANIČKA
ILI RMR
KLASIFIKACIJE
STIJENSKE MASE

RMR KLASIFIKACIJA
Klasifikacijska procedura zasniva se na
određivanju slijedećih šest parametara:
1.Jednoosna čvrstoća stijenskog materijala (ISRM, 1979)
2.RQD indeks (Rock Quality Designation)
3.Razmak pukotina (diskontinuiteta)
4.Stanje pukotina (diskontinuiteta)
5.Uvjeti podzemne vode
6.Orjentacija pukotina (diskontinuiteta).
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
PODJELA STIJENSKE MASE U POJEDINAČNE
STRUKTURNE REGIJE KOJE SE ODVOJENO
KLASIFICIRAJU
GRANICE REGIJA- RASJEDI/ ZDROBLJENE
ZONE/PROMJENA TIPA STIJENSKE MASE

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
-ČVRSTOĆA• Definiranje parametara čvrstoće intaktne
stijene moguće je provesti laboratorijskim
ispitivanjima (PLT) i procjenom.
• Schmidt-ov čekić koristi se za jednostavno i brzo
određivanje približnih vrijednosti jednoosne
tlačne čvrstoće stijene ili određivanje čvrstoće
stijenki diskontinuiteta (korelacijskih odnos visine
odskoka (R) i jednoosne tlačne čvrstoće (sc)

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Terenska procjena
jednoosne
čvrstoće
(Brown,
1981)
DIPLOMSKI
STUDIJ,tlačne
GRAĐEVINSKI
FAKULTET
U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
-RAZMAK DISKONTINUITETA-

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

ZIJEV

RMR KLASIFIKACIJA
-STANJE DISKONTINUITETA -

• Zijev diskontinuiteta se često spominje i
prikuplja kao jedan od parametara
• Diskontinuiteti se s porastom dubine vrlo
brzo potpuno ispunjavaju, uglavnom glinom
ili glinovitim materijalom i kršjem (zijev
nestaje, dok istovremeno širina
diskontinuiteta može ostati vrlo velika)
PRIMJER ŠIROKIH ALI ZATVORENI DISKONTINUITETA
Definicije
zijeva, širine i debljine ispune diskontinuiteta,
Pollak, 2007
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
-STANJE DISKONTINUITETA Shematska
usporedba
prosječne
veličine bloka i
širine
diskontinuiteta

ISPUNA

Pollak, 2007

• Ovisno
o debljini
ispune,dodatni
spriječen
je kontakt
neravnina
Ispunom
se
u inženjerskoj
geologiji
smatra
materijal
koji
Na
svojstva
ispune
utječu
iliobično
opetovani
procesi
trošenja
stijenki diskontinuitet,
diskontinuiteta,
ispunjava
a različit
od osnovne
stijene, bez
ili
dijageneze
koji mogu utjecati
naje
kvalitetu
ispune•obzira
Svojstva
ispune: posmična
čvrstoća,
permeabilnost i
na podrijetlo.
PROCJENJUJEMO
TROŠNOST
ISPUNE
deformabilnost
utječu na
čvrstoću diskontinuiteta
Debljina
ispune utvrđuje
se posmičnu
izravnim mjerenjima
ili procjenama
za(Bieniawski,
svaki sustav 1989).
diskontinuiteta posebno, a bitno je ustanoviti
STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI
njenu min., maks.DIPLOMSKI
i najučestaliju
vrijednost

ISPUNA

RMR KLASIFIKACIJA
-STANJE DISKONTINUITETA -

PRIMJER DISKONTINUITETA BEZ ISPUNE
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Indeks
KLASIFIKACIJA
hrapavosti

RMR
-STANJE DISKONTINUITETA -

HRAPAVOST
• Glatki diskontinuiteti su, uglavnom, vezani za posebne uvjete
sedimentacije ili jače tektonizirane zone u kojima je kretanje
duž diskontinuiteta zagladilo plohe čitavog sustava. Vrlo
hrapavi diskontinuiteti uglavnom su vezani na zone otvorenih
i jako okršenih diskontinuiteta.
• Prema podjeli koju preporučuje ISRM (1978a), hrapavost se
razmatra u metarskom ali i centimetarskom mjerilu
istovremeno.
Karakteristični profili i koeficijenti
hrapavosti (JRC) u 10 cm veličinskom
Tipični profili hrapavosti u metarskom
DIPLOMSKI
FAKULTET
U RIJECI
području
(Barton
& Choubey, 1977)
veličinskom području (ISRM,
1978a)STUDIJ, GRAĐEVINSKI

RMR KLASIFIKACIJA
HRAPAVOST -STANJE DISKONTINUITETA • mjerenjem kutova nagiba na kružnoj ploči različitih
promjera (ISRM, 1978a);
• mjerenjem amplitude hrapavosti na iscrtanom profilu
hrapavosti (Barton & Bandis, 1990);
• mjerenjem amplitude hrapavosti pomoću štapa duljine
90 cm (Piteau, 1970);
• fotogrametrijskim mjerenjima (ISRM, 1978a);
• indirektno, računanjem kutova hrapavosti (i) iz
iscrtanog profila hrapavosti (Turk & Dearman, 1985);
• indirektno, smicanjem duž diskontinuiteta u laboratoriju
ili na terenu i metodom procjene maksimalnog otpora na
smicanje iz profila hrapavosti (ISRM, 1978a).
• Procjenom…
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
- stanje diskontinuiteta-

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA

STANJE PODZEMNE VODE






Suho
Vlažno
Mokro
Kapanje
Tečenje

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Bodovi
ukupno

RMR KLASIFIKACIJA

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

GEOMEHANIČKA ILI RMR
KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

PRIMJER
STADION KANTRIDA

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDALitološki opis: vapnenac, kristalast, -Litološki opis: vapnenac, kristalast,
izražene slojevitosti, sive boje,
izražene slojevitosti, sive boje, raspucan
raspucan i okršen
i okršen
Geološki indeks čvrstoće GSI = 40 - -Geološki indeks čvrstoće GSI = 40 - 50
50 (VB/F)
(VB/F)
Veličina monolita: 0.1 x 0.1 x 0.1 m do-Veličina monolita: 0.1 x 0.1 do 2 x 2 m
2x2x4m
-Pojave nestabilnosti: ispadanje
Pojave nestabilnosti: otvaranje
olabavljenih blokova manjih dimenzija s
subvertikalnih pukotina
vrha kosine
Izmjereni diskontinuiteti: 30/250
-Izmjereni diskontinuiteti: 195/240 (ss);
(ss); 300/760; 5/800;
105/850; 5/680; 215/860

1

2

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDAINŽENJERSKO GEOLOŠKE ZNAČAJKE
• Blok 1
• ulazi podaci za geomehaničku RMR89 klasifikaciju za set
diskontinuiteta 105/850 :
• - jednoosna tlačna čvrstoća: 50 - 100 MPa (procjena)
• - Rock Quality Designation RQD = 50 - 75 %
• - razmak između pukotina: 60 - 200 cm
• - duljina pukotina: 3 - 10 m
• - oblik pukotina: stepeničast (hrapav) I
• - hrapavost stijenki pukotina: JRC= 16 - 18
• - zijev (razmak između stijenki pukotina): 10-100 mm
• - ispuna između stijenki pukotina: djelomična kalcitna prevlaka
• - raspadnutost stijenki pukotina: neznatno raspadnute (WS)

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Blok 1
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stanje diskontinuiteta :
Ulazni podaci

Bodovi

Duljina

3 - 10 m

2

Razmak stijenki

>5 mm

0

Hrapavost JRC

16 - 18

6

tvrda <5 mm ili bez

5

WS

5

Karakteristike
diskontinuiteta

Pukotinska ispuna
Trošnost

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

18 bodova

Blok 1
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stijenu je:
Karakteristike
Ulazni podaci
stijene
Jednoosna čvrstoća 50 - 100 MPa

ISTIRQD
POSTUPAK ZA50
BLOK
- 75 %2

Bodovi
7

Razmak
diskontinuiteta

60 - 200 cm

13
15

Stanje
diskontinuiteta

ukupno

18

Podzemna voda

suho

15

modul deformabilnosti je Em = 13,774 MPa

68 bodova

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDALitološki opis: vapnenac, kristalast,
izražene slojevitosti, u gornjoj zoni Litološki opis: vapnenac, kristalast,
masivan, sive boje, raspucan,
izražene slojevitosti, sive boje, raspucan
mjestimično kavernozan
i okršen
Geološki indeks čvrstoće GSI = 40 - 50Geološki indeks čvrstoće GSI = 40 - 50
(VB/F)
(VB/F)
Veličina monolita: 0.5 x 0.5 x 0.5 m do Veličina
2
monolita: 0.2 x 0.2 x 0.2 m do 2
x2x1m
x2x2m
Pojave nestabilnosti: mogućnost
Pojave nestabilnosti: mogućnost
ispadanja olabavljenih blokova
ispadanja olabavljenih blokova
Izmjereni diskontinuiteti: 190/100 (ss);
Izmjereni diskontinuiteti: 50/720 (ss);
280/820; 345/800;
155/830; 340/670;

3

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

4

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDAINŽENJERSKO GEOLOŠKE ZNAČAJKE
• Blok 3
• ulazi podaci za geomehaničku RMR89 klasifikaciju za set
diskontinuiteta 155/830:
• - jednoosna tlačna čvrstoća: 50-100 MPa (procjena)
• - Rock Quality Designation RQD = 75 - 90 %
• - razmak između pukotina: 60 - 200 cm
• - duljina pukotina: 10 - 20 m
• - oblik pukotina: stepeničast (hrapavo) I
• - hrapavost stijenki pukotina: JRC= 16 - 18
• - zijev (razmak između stijenki pukotina): 10 – 50 mm
• - ispuna između stijenki pukotina: kalcitna prevlaka > 5 mm
• - raspadnutost stijenki pukotina: umjereno raspadnute (WM)

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Blok 3
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stanje diskontinuiteta :
Ulazni podaci

Bodovi

10 - 20 m

1

Razmak stijenki

>5 mm

0

Hrapavost JRC

16 - 18

6

tvrda >5 mm

2

WM

3

Karakteristike
diskontinuiteta
Duljina

Pukotinska ispuna
Trošnost

12 bodova
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Blok 3
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stijenu je:
Karakteristike stijene

Ulazni podaci

Bodovi

Jednoosna čvrstoća

50 - 100 MPa

7

75 - 90 %

17

60 - 200 cm

15

ukupno

12

suho

15

RQD

ISTI POSTUPAK ZA BLOK 4
Razmak
diskontinuiteta

Stanje diskontinuiteta
Podzemna voda

66 bodova
modul deformabilnosti je Em = 14,591 MPa

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDALitološki opis: vapnenac,
kristalast, izražene slojevitosti,
u gornjoj zoni masivan, sive
boje, raspucan, mjestimično
kavernozan
Geološki indeks čvrstoće GSI =
40 - 50 (VB/F)
Veličina monolita: 0.2 x 0.2 x 0.2
m do 2 x 2 x 1 m
Pojave nestabilnosti: mogućnost
ispadanja olabavljenih blokova
Izmjereni diskontinuiteti:
190/110 (ss); 280/800;
345/740;

5

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDAINŽENJERSKO GEOLOŠKE ZNAČAJKE
• Blok 5
• ulazi podaci za geomehaničku RMR89 klasifikaciju (set
190/110):
• - jednoosna tlačna čvrstoća: 50 - 100 MPa (procjena)
• - Rock Quality Designation RQD = 75 - 90 %
• - razmak između pukotina: 20 – 200 cm
• - duljina pukotina: >20 m
• - oblik pukotina: valovit (zaglađen) VI
• - hrapavost stijenki pukotina: JRC= 8-10
• - zijev (razmak između stijenki pukotina): 0.25 – 0.5 mm
• - ispuna između stijenki pukotina: bez ispune
• - raspadnutost stijenki pukotina: neznatno raspadnute (WS)

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Blok 5
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stanje diskontinuiteta :
Ulazni podaci

Bodovi

>20 m

0

0.1 – 1.0 mm

4

8 - 10

3

Pukotinska ispuna

bez

6

Trošnost

WS

5

Karakteristike
diskontinuiteta
Duljina

Razmak stijenki
Hrapavost JRC

18 bodova
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Blok 5
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stijenu je:
Karakteristike stijene

Ulazni podaci

Bodovi

Jednoosna čvrstoća

50 - 100 MPa

7

RQD
Razmak
diskontinuiteta

75 - 90 %
20 - 200 cm

17
13

Stanje
diskontinuiteta

ukupno

18

Podzemna voda

suho

15
70 bodova

modul deformabilnosti je Em = 18,369 MPa

KRITERIJ ČVRSTOĆE

KRITERIJ
ČVRSTOĆE

KRITERIJ ČVRSTOĆE
Stvarni izazov u mehanici stijena predstavlja problem

predviđanja i usvajanja parametara čvrstoće
stijenske mase pri rješavanju inženjerskih problema.

• Ponašanje stijenske mase opisano je
kriterijima čvrstoće i deformabilnosti koji se
zasnivaju na empirijskim saznanjima o
ponašanju stijenske mase.
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KRITERIJI ČVRSTOĆE STIJENSKE MASE
• Hoek–Brownov kriterij čvrstoće stijenske mase je
empirijski kriterij zasnovan na podacima triaksijalnog
ispitivanja stijenske mase.
• Izvorni Hoek–Brownov kriterij čvrstoće stijenske mase
predložen je 1980. godine (Hoek and Brown, 1980a, 1980b) kao

1  3 

m  3 c  s  c

2

m, s -konstante ovisne o karakteristikama stijenske mase,
σc -jednoosna tlačna čvrstoća intaktne stijene.
σ1 -veće glavno naprezanje pri slomu i
σ3 -manje glavno naprezanje pri slomu.
Vrijednost mi može se izračunati iz triaksijalnog pokusa na
uzorcima stijene pri različitim naprezanjima
Za intaktnu stijenu vrijedi da je
Za raspucalu stijensku masu vrijedi da je
s = 1, m = mi
0 ≤ s < 1, m < mi

KRITERIJI ČVRSTOĆE STIJENSKE MASE
• Hoek i Brown stoga su predložili korištenje klasifikacija stijenske mase
za određivanje vrijednosti parametara m i s
Unaprijeđeni Hoek–Brownov kriterij čvrstoće
NEPOREMEĆENA STIJENSKA
MASA

POREMEĆENA STIJENSKA
MASA

RMR 100

m  mi  e

28

RMR 100

m  mi  e

RMR 100

RMR 100

se

9

14

se

6

Aproksimativne vrijednosti kvalitete stijenske mase i parametara stijenske mase za
unaprijeđeni Hoek – Brownov kriterij čvrstoće (Hoek and Brown, 1988)

KRITERIJI ČVRSTOĆE STIJENSKE MASE
• Modificirani Hoek-Brownov kriterij čvrstoće


σ' 3
σ' 1  σ' 3  σ c  m b 
σc







a

mb-vrijednost konstante m za raspucalu stijensku
masu,
a -konstanta ovisna o karakteristikama raspucale
stijenske mase,
σc-jednoosna tlačna čvrstoća intaktne stijenske mase,
σ’1-veće glavno naprezanje pri slomu i
σ’3-manje glavno naprezanje pri slomu
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Procjena vrijednosti mb/mi na osnovi strukture stijenske mase i uvjeta površine
stijenki diskontinuiteta (Hoek et al., 1992)

KRITERIJI ČVRSTOĆE STIJENSKE MASE
• Opći oblik Hoek-Brownovog kriterija čvrstoće (Hoek,
1994; Hoek et al., 1995; Hoek et al., 2002):



σ' 3
σ' 1  σ' 3  σ c  m b 
 s 
σc



a

s- konstanta ovisna o karakteristikama stijenske mase
Za intaktnu stijensku masu, vrijedi da je s = 1 i a = 0.5
Za vrlo slabu kvalitetu stijenske mase, prihvatljiviji je modificirani Hoek–Brownov kriterij
s=0

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Geološki indeks čvrstoće (Geological
Strength Index–GSI

• Procijenjena vrijednosti na osnovi strukture
stijenske mase, značajki intaktne stijene,
uvjeta površine stijenki diskontinuiteta, kao
i uvjeta koji proizlaze iz geometrije
intaktnih dijelova stijene i njihovog
ponašanja pod djelovanjem promjene uvjeta
stanja naprezanja u stijenskoj masi

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Hoek et al., 1998

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Geološki indeks čvrstoće (Geological
Strength Index–GSI
Neporemećena stijenska masa,
GSI > 25
Poremećena stijenska masa,
GSI  100
GSI < 25

mb  mi  e

28

GSI 100

se
a  0 .5

s0

9

a  0 . 65 

GSI
200

Za vrijednost parametara mb, s i a Hoek, Kaiser i Bawden (Hoek et al., 1995) predlažu
izraze u zavisnosti od vrijednosti geološkog indeksa čvrstoće (Geological Strength Index–
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI
GSI).

KRITERIJI ČVRSTOĆE STIJENSKE MASE
• U većini sada dostupnih metoda proračuna za analize
stabilnosti stijenske mase, kao što su metode analize
granične ravnoteže i numeričke metode modeliranja,
čvrstoća stijenske mase izražava se parametrima
Mohr-Coulombovog linearnog kriterija čvrstoće:

τf = c + σ tg
Postoji mogućnost uspostave matematičke veze između
Hoek–Brownovog i Mohr-Coulombovog kriterija čvrstoće
stijenske mase
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Rocscience- RocLab

Ulazni parametri
za proračun

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI


Slide 49

OJAČANJE TLA I STIJENA, DIPLOMSKI STUDIJ,
GRAĐEVINSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U RIJECI

OJAČANJE STIJENSKE MASE (1)

KOLEGIJ: Ojačanje tla i stijena
DIPLOMSKI STUDIJ

SEMINARKSI RADOVI
1.Čavlano tlo
2.Zidovi od mehanički stabiliziranog tla
(MSE zidovi)
3.Primjena vegetacije u sanaciji klizišta

OJAČANJE STIJENSKE MASE

OPĆENITO

POBOLJŠANJE SVOJSTAVA
STIJENSKE MASE
„Povoljne
lokacije” za
izgradnju
iskorištene

Potreba za
korištenjem
„nepovoljnih
lokacija „

RAZVOJ METODA POBOLJŠANJA
(OJAČANJA) SVOJSTAVA TLA I STIJENA

Ojačanjem tla i stijena nastoji se povećati
njihovu čvrstoću, tj. smanjiti deformabilnost.
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

POBOLJŠANJE SVOJSTAVA
STIJENSKE MASE
• Projektiranje zasjeka u stijenskoj masi svodi se na

odabir stabilne geometrije i/ili potrebnih
odgovarajućih mjera podgrađivanja.

• Kriteriji deformabilnosti stijenske mase zasniva se na

geomehaničkoj (RMR) klasifikaciji stijenske
mase, jednoosnoj tlačnoj čvrstoći stijene i
geološkom indeksu čvrstoće (GSI) stijenske
mase.

• Na osnovi usvojenih kriterija čvrstoće i deformabilnosti
stijenske mase provode se analize stanja naprezanja i
deformacija i analize stabilnosti za potrebe projektiranja
osiguranja podzemnih otvora i zasjeka u stijenskoj masi.
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

DEFINIRANJE KARAKTERISTIKA
STIJENSKE MASE
Stijenska masa - diskontinuirana,

heterogena,
anizotropna i nalaze se u nekom naponskom stanju

Utvrđivanje vrsta i položaja različitih
materijala, kao i njihovih svojstava - geološki
profil i geotehnički model.

• Poboljšanje stijenske mase (Rock Improvement)
podrazumijeva termin koji obuhvaća sve postupke u

cilju poboljšanja mehaničkih značajki i drugih
karakteristika stijenske mase.
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

KLASIFIKACIJE
STIJENSKE
MASE

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE
pregled klasifikacija stijenske mase, kao postupaka za
opisivanje stijenske mase, koje služe kao podloge za
utvrđivanje značajki stijenske mase te projektiranje zahvata
u stijenskoj masi

• Klasifikacija stijenske mase nije zamjena za
projektiranje zahvata u stijenskoj masi!!
• Osim poznavanja značajki stijenske mase,
projektiranje zahtijeva detaljno poznavanje in situ
stanja naprezanja, uvjeta podzemne vode te
redoslijed izvedbe planiranih iskopa
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE
• Terzaghijeva klasifikacija (Terzaghi, 1946);
• Laufferova klasifikacija (Lauffer, 1958);
• Rock Quality Designation klasifikacija (RQD) (Deere et al.,
1967);
• Rock Structure Rating klasifikacija (RSR) (Wickham et al.,
1972);

• Geomehanička klasifikacija (RMR)
(Bieniawski, 1973);
• Q klasifikacija (Rock Tunneling Quality Index) (Barton et
al., 1974);
• Rock Mass Index klasifikacija (RMi) (Palmstrom, 1995)
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• Terzaghijeva klasifikacija (Terzaghi,
1946)- previše generalizira objektivno
stanje kvalitete stijenske mase

• Značaj Laufferove klasifikacije
(Lauffer, 1958) (koncepta vremena
nepodgrađenog iskopa) je u zahtjevima na
skraćenje vremena potrebnog za ugradnju
podgrade.
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• Rock Quality Designation (RQD)
Index, (Deere et al., 1967) informacija o kvaliteti stijenske mase
proizlazi jedino iz opisa danog od strane
geologa i postotka dobivene jezgre.

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• RSR sustav (Wickham et al., 1972) usvaja
dvije glavne kategorije faktora koji utječu na
ponašanje stijenske mase u tunelima:
– geološki parametri (tip stijenske mase,
prosječan razmak pukotina, orijentacija pukotina,
tip diskontinuiteta, glavni smjer rasjeda, smicanja i
preklapanja, značajke stijenske mase, trošenje ili
alteracija ) i

– parametri podgradne konstrukcije (raspon
tunela, smjer napredovanja tunela, metoda iskopa)
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• Geomehanička klasifikacija ili RMR
klasifikacijski sustav (Rock Mass
Rating System), razvio je Bieniawski
tijekom 1972. i 1973 (Bieniawski, 1976,
1989).
• Dvije inačice RMR1976 i RMR1989.

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• Q klasifikacija je zasnovana na
numeričkoj procjeni kvalitete stijenske
mase koja se opisuje sa šest parametara i
to:
• 1. RQD –indeks kvalitete jezgre
• 2. Jn – broj skupova pukotina,
• 3. Jr – indeks hrapavosti pukotina,
• 4. Ja – indeks alteracije pukotina,
• 5. Jw – faktor pukotinske vode i
• 6. SRF – faktor redukcije naprezanja
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• Rock Mass index (RMi)
klasifikacija zasnovana je na selektivnim
dobro utvrđenim geološkim parametrima
stijenske mase dobivenim iz detaljiziranih
terenskih opisa građe stijenske mase

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

GEOMEHANIČKA
ILI RMR
KLASIFIKACIJE
STIJENSKE MASE

RMR KLASIFIKACIJA
Klasifikacijska procedura zasniva se na
određivanju slijedećih šest parametara:
1.Jednoosna čvrstoća stijenskog materijala (ISRM, 1979)
2.RQD indeks (Rock Quality Designation)
3.Razmak pukotina (diskontinuiteta)
4.Stanje pukotina (diskontinuiteta)
5.Uvjeti podzemne vode
6.Orjentacija pukotina (diskontinuiteta).
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
PODJELA STIJENSKE MASE U POJEDINAČNE
STRUKTURNE REGIJE KOJE SE ODVOJENO
KLASIFICIRAJU
GRANICE REGIJA- RASJEDI/ ZDROBLJENE
ZONE/PROMJENA TIPA STIJENSKE MASE

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
-ČVRSTOĆA• Definiranje parametara čvrstoće intaktne
stijene moguće je provesti laboratorijskim
ispitivanjima (PLT) i procjenom.
• Schmidt-ov čekić koristi se za jednostavno i brzo
određivanje približnih vrijednosti jednoosne
tlačne čvrstoće stijene ili određivanje čvrstoće
stijenki diskontinuiteta (korelacijskih odnos visine
odskoka (R) i jednoosne tlačne čvrstoće (sc)

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Terenska procjena
jednoosne
čvrstoće
(Brown,
1981)
DIPLOMSKI
STUDIJ,tlačne
GRAĐEVINSKI
FAKULTET
U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
-RAZMAK DISKONTINUITETA-

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

ZIJEV

RMR KLASIFIKACIJA
-STANJE DISKONTINUITETA -

• Zijev diskontinuiteta se često spominje i
prikuplja kao jedan od parametara
• Diskontinuiteti se s porastom dubine vrlo
brzo potpuno ispunjavaju, uglavnom glinom
ili glinovitim materijalom i kršjem (zijev
nestaje, dok istovremeno širina
diskontinuiteta može ostati vrlo velika)
PRIMJER ŠIROKIH ALI ZATVORENI DISKONTINUITETA
Definicije
zijeva, širine i debljine ispune diskontinuiteta,
Pollak, 2007
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
-STANJE DISKONTINUITETA Shematska
usporedba
prosječne
veličine bloka i
širine
diskontinuiteta

ISPUNA

Pollak, 2007

• Ovisno
o debljini
ispune,dodatni
spriječen
je kontakt
neravnina
Ispunom
se
u inženjerskoj
geologiji
smatra
materijal
koji
Na
svojstva
ispune
utječu
iliobično
opetovani
procesi
trošenja
stijenki diskontinuitet,
diskontinuiteta,
ispunjava
a različit
od osnovne
stijene, bez
ili
dijageneze
koji mogu utjecati
naje
kvalitetu
ispune•obzira
Svojstva
ispune: posmična
čvrstoća,
permeabilnost i
na podrijetlo.
PROCJENJUJEMO
TROŠNOST
ISPUNE
deformabilnost
utječu na
čvrstoću diskontinuiteta
Debljina
ispune utvrđuje
se posmičnu
izravnim mjerenjima
ili procjenama
za(Bieniawski,
svaki sustav 1989).
diskontinuiteta posebno, a bitno je ustanoviti
STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI
njenu min., maks.DIPLOMSKI
i najučestaliju
vrijednost

ISPUNA

RMR KLASIFIKACIJA
-STANJE DISKONTINUITETA -

PRIMJER DISKONTINUITETA BEZ ISPUNE
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Indeks
KLASIFIKACIJA
hrapavosti

RMR
-STANJE DISKONTINUITETA -

HRAPAVOST
• Glatki diskontinuiteti su, uglavnom, vezani za posebne uvjete
sedimentacije ili jače tektonizirane zone u kojima je kretanje
duž diskontinuiteta zagladilo plohe čitavog sustava. Vrlo
hrapavi diskontinuiteti uglavnom su vezani na zone otvorenih
i jako okršenih diskontinuiteta.
• Prema podjeli koju preporučuje ISRM (1978a), hrapavost se
razmatra u metarskom ali i centimetarskom mjerilu
istovremeno.
Karakteristični profili i koeficijenti
hrapavosti (JRC) u 10 cm veličinskom
Tipični profili hrapavosti u metarskom
DIPLOMSKI
FAKULTET
U RIJECI
području
(Barton
& Choubey, 1977)
veličinskom području (ISRM,
1978a)STUDIJ, GRAĐEVINSKI

RMR KLASIFIKACIJA
HRAPAVOST -STANJE DISKONTINUITETA • mjerenjem kutova nagiba na kružnoj ploči različitih
promjera (ISRM, 1978a);
• mjerenjem amplitude hrapavosti na iscrtanom profilu
hrapavosti (Barton & Bandis, 1990);
• mjerenjem amplitude hrapavosti pomoću štapa duljine
90 cm (Piteau, 1970);
• fotogrametrijskim mjerenjima (ISRM, 1978a);
• indirektno, računanjem kutova hrapavosti (i) iz
iscrtanog profila hrapavosti (Turk & Dearman, 1985);
• indirektno, smicanjem duž diskontinuiteta u laboratoriju
ili na terenu i metodom procjene maksimalnog otpora na
smicanje iz profila hrapavosti (ISRM, 1978a).
• Procjenom…
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
- stanje diskontinuiteta-

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA

STANJE PODZEMNE VODE






Suho
Vlažno
Mokro
Kapanje
Tečenje

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Bodovi
ukupno

RMR KLASIFIKACIJA

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

GEOMEHANIČKA ILI RMR
KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

PRIMJER
STADION KANTRIDA

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDALitološki opis: vapnenac, kristalast, -Litološki opis: vapnenac, kristalast,
izražene slojevitosti, sive boje,
izražene slojevitosti, sive boje, raspucan
raspucan i okršen
i okršen
Geološki indeks čvrstoće GSI = 40 - -Geološki indeks čvrstoće GSI = 40 - 50
50 (VB/F)
(VB/F)
Veličina monolita: 0.1 x 0.1 x 0.1 m do-Veličina monolita: 0.1 x 0.1 do 2 x 2 m
2x2x4m
-Pojave nestabilnosti: ispadanje
Pojave nestabilnosti: otvaranje
olabavljenih blokova manjih dimenzija s
subvertikalnih pukotina
vrha kosine
Izmjereni diskontinuiteti: 30/250
-Izmjereni diskontinuiteti: 195/240 (ss);
(ss); 300/760; 5/800;
105/850; 5/680; 215/860

1

2

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDAINŽENJERSKO GEOLOŠKE ZNAČAJKE
• Blok 1
• ulazi podaci za geomehaničku RMR89 klasifikaciju za set
diskontinuiteta 105/850 :
• - jednoosna tlačna čvrstoća: 50 - 100 MPa (procjena)
• - Rock Quality Designation RQD = 50 - 75 %
• - razmak između pukotina: 60 - 200 cm
• - duljina pukotina: 3 - 10 m
• - oblik pukotina: stepeničast (hrapav) I
• - hrapavost stijenki pukotina: JRC= 16 - 18
• - zijev (razmak između stijenki pukotina): 10-100 mm
• - ispuna između stijenki pukotina: djelomična kalcitna prevlaka
• - raspadnutost stijenki pukotina: neznatno raspadnute (WS)

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Blok 1
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stanje diskontinuiteta :
Ulazni podaci

Bodovi

Duljina

3 - 10 m

2

Razmak stijenki

>5 mm

0

Hrapavost JRC

16 - 18

6

tvrda <5 mm ili bez

5

WS

5

Karakteristike
diskontinuiteta

Pukotinska ispuna
Trošnost

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

18 bodova

Blok 1
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stijenu je:
Karakteristike
Ulazni podaci
stijene
Jednoosna čvrstoća 50 - 100 MPa

ISTIRQD
POSTUPAK ZA50
BLOK
- 75 %2

Bodovi
7

Razmak
diskontinuiteta

60 - 200 cm

13
15

Stanje
diskontinuiteta

ukupno

18

Podzemna voda

suho

15

modul deformabilnosti je Em = 13,774 MPa

68 bodova

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDALitološki opis: vapnenac, kristalast,
izražene slojevitosti, u gornjoj zoni Litološki opis: vapnenac, kristalast,
masivan, sive boje, raspucan,
izražene slojevitosti, sive boje, raspucan
mjestimično kavernozan
i okršen
Geološki indeks čvrstoće GSI = 40 - 50Geološki indeks čvrstoće GSI = 40 - 50
(VB/F)
(VB/F)
Veličina monolita: 0.5 x 0.5 x 0.5 m do Veličina
2
monolita: 0.2 x 0.2 x 0.2 m do 2
x2x1m
x2x2m
Pojave nestabilnosti: mogućnost
Pojave nestabilnosti: mogućnost
ispadanja olabavljenih blokova
ispadanja olabavljenih blokova
Izmjereni diskontinuiteti: 190/100 (ss);
Izmjereni diskontinuiteti: 50/720 (ss);
280/820; 345/800;
155/830; 340/670;

3

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

4

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDAINŽENJERSKO GEOLOŠKE ZNAČAJKE
• Blok 3
• ulazi podaci za geomehaničku RMR89 klasifikaciju za set
diskontinuiteta 155/830:
• - jednoosna tlačna čvrstoća: 50-100 MPa (procjena)
• - Rock Quality Designation RQD = 75 - 90 %
• - razmak između pukotina: 60 - 200 cm
• - duljina pukotina: 10 - 20 m
• - oblik pukotina: stepeničast (hrapavo) I
• - hrapavost stijenki pukotina: JRC= 16 - 18
• - zijev (razmak između stijenki pukotina): 10 – 50 mm
• - ispuna između stijenki pukotina: kalcitna prevlaka > 5 mm
• - raspadnutost stijenki pukotina: umjereno raspadnute (WM)

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Blok 3
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stanje diskontinuiteta :
Ulazni podaci

Bodovi

10 - 20 m

1

Razmak stijenki

>5 mm

0

Hrapavost JRC

16 - 18

6

tvrda >5 mm

2

WM

3

Karakteristike
diskontinuiteta
Duljina

Pukotinska ispuna
Trošnost

12 bodova
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Blok 3
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stijenu je:
Karakteristike stijene

Ulazni podaci

Bodovi

Jednoosna čvrstoća

50 - 100 MPa

7

75 - 90 %

17

60 - 200 cm

15

ukupno

12

suho

15

RQD

ISTI POSTUPAK ZA BLOK 4
Razmak
diskontinuiteta

Stanje diskontinuiteta
Podzemna voda

66 bodova
modul deformabilnosti je Em = 14,591 MPa

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDALitološki opis: vapnenac,
kristalast, izražene slojevitosti,
u gornjoj zoni masivan, sive
boje, raspucan, mjestimično
kavernozan
Geološki indeks čvrstoće GSI =
40 - 50 (VB/F)
Veličina monolita: 0.2 x 0.2 x 0.2
m do 2 x 2 x 1 m
Pojave nestabilnosti: mogućnost
ispadanja olabavljenih blokova
Izmjereni diskontinuiteti:
190/110 (ss); 280/800;
345/740;

5

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDAINŽENJERSKO GEOLOŠKE ZNAČAJKE
• Blok 5
• ulazi podaci za geomehaničku RMR89 klasifikaciju (set
190/110):
• - jednoosna tlačna čvrstoća: 50 - 100 MPa (procjena)
• - Rock Quality Designation RQD = 75 - 90 %
• - razmak između pukotina: 20 – 200 cm
• - duljina pukotina: >20 m
• - oblik pukotina: valovit (zaglađen) VI
• - hrapavost stijenki pukotina: JRC= 8-10
• - zijev (razmak između stijenki pukotina): 0.25 – 0.5 mm
• - ispuna između stijenki pukotina: bez ispune
• - raspadnutost stijenki pukotina: neznatno raspadnute (WS)

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Blok 5
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stanje diskontinuiteta :
Ulazni podaci

Bodovi

>20 m

0

0.1 – 1.0 mm

4

8 - 10

3

Pukotinska ispuna

bez

6

Trošnost

WS

5

Karakteristike
diskontinuiteta
Duljina

Razmak stijenki
Hrapavost JRC

18 bodova
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Blok 5
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stijenu je:
Karakteristike stijene

Ulazni podaci

Bodovi

Jednoosna čvrstoća

50 - 100 MPa

7

RQD
Razmak
diskontinuiteta

75 - 90 %
20 - 200 cm

17
13

Stanje
diskontinuiteta

ukupno

18

Podzemna voda

suho

15
70 bodova

modul deformabilnosti je Em = 18,369 MPa

KRITERIJ ČVRSTOĆE

KRITERIJ
ČVRSTOĆE

KRITERIJ ČVRSTOĆE
Stvarni izazov u mehanici stijena predstavlja problem

predviđanja i usvajanja parametara čvrstoće
stijenske mase pri rješavanju inženjerskih problema.

• Ponašanje stijenske mase opisano je
kriterijima čvrstoće i deformabilnosti koji se
zasnivaju na empirijskim saznanjima o
ponašanju stijenske mase.
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KRITERIJI ČVRSTOĆE STIJENSKE MASE
• Hoek–Brownov kriterij čvrstoće stijenske mase je
empirijski kriterij zasnovan na podacima triaksijalnog
ispitivanja stijenske mase.
• Izvorni Hoek–Brownov kriterij čvrstoće stijenske mase
predložen je 1980. godine (Hoek and Brown, 1980a, 1980b) kao

1  3 

m  3 c  s  c

2

m, s -konstante ovisne o karakteristikama stijenske mase,
σc -jednoosna tlačna čvrstoća intaktne stijene.
σ1 -veće glavno naprezanje pri slomu i
σ3 -manje glavno naprezanje pri slomu.
Vrijednost mi može se izračunati iz triaksijalnog pokusa na
uzorcima stijene pri različitim naprezanjima
Za intaktnu stijenu vrijedi da je
Za raspucalu stijensku masu vrijedi da je
s = 1, m = mi
0 ≤ s < 1, m < mi

KRITERIJI ČVRSTOĆE STIJENSKE MASE
• Hoek i Brown stoga su predložili korištenje klasifikacija stijenske mase
za određivanje vrijednosti parametara m i s
Unaprijeđeni Hoek–Brownov kriterij čvrstoće
NEPOREMEĆENA STIJENSKA
MASA

POREMEĆENA STIJENSKA
MASA

RMR 100

m  mi  e

28

RMR 100

m  mi  e

RMR 100

RMR 100

se

9

14

se

6

Aproksimativne vrijednosti kvalitete stijenske mase i parametara stijenske mase za
unaprijeđeni Hoek – Brownov kriterij čvrstoće (Hoek and Brown, 1988)

KRITERIJI ČVRSTOĆE STIJENSKE MASE
• Modificirani Hoek-Brownov kriterij čvrstoće


σ' 3
σ' 1  σ' 3  σ c  m b 
σc







a

mb-vrijednost konstante m za raspucalu stijensku
masu,
a -konstanta ovisna o karakteristikama raspucale
stijenske mase,
σc-jednoosna tlačna čvrstoća intaktne stijenske mase,
σ’1-veće glavno naprezanje pri slomu i
σ’3-manje glavno naprezanje pri slomu
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Procjena vrijednosti mb/mi na osnovi strukture stijenske mase i uvjeta površine
stijenki diskontinuiteta (Hoek et al., 1992)

KRITERIJI ČVRSTOĆE STIJENSKE MASE
• Opći oblik Hoek-Brownovog kriterija čvrstoće (Hoek,
1994; Hoek et al., 1995; Hoek et al., 2002):



σ' 3
σ' 1  σ' 3  σ c  m b 
 s 
σc



a

s- konstanta ovisna o karakteristikama stijenske mase
Za intaktnu stijensku masu, vrijedi da je s = 1 i a = 0.5
Za vrlo slabu kvalitetu stijenske mase, prihvatljiviji je modificirani Hoek–Brownov kriterij
s=0

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Geološki indeks čvrstoće (Geological
Strength Index–GSI

• Procijenjena vrijednosti na osnovi strukture
stijenske mase, značajki intaktne stijene,
uvjeta površine stijenki diskontinuiteta, kao
i uvjeta koji proizlaze iz geometrije
intaktnih dijelova stijene i njihovog
ponašanja pod djelovanjem promjene uvjeta
stanja naprezanja u stijenskoj masi

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Hoek et al., 1998

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Geološki indeks čvrstoće (Geological
Strength Index–GSI
Neporemećena stijenska masa,
GSI > 25
Poremećena stijenska masa,
GSI  100
GSI < 25

mb  mi  e

28

GSI 100

se
a  0 .5

s0

9

a  0 . 65 

GSI
200

Za vrijednost parametara mb, s i a Hoek, Kaiser i Bawden (Hoek et al., 1995) predlažu
izraze u zavisnosti od vrijednosti geološkog indeksa čvrstoće (Geological Strength Index–
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI
GSI).

KRITERIJI ČVRSTOĆE STIJENSKE MASE
• U većini sada dostupnih metoda proračuna za analize
stabilnosti stijenske mase, kao što su metode analize
granične ravnoteže i numeričke metode modeliranja,
čvrstoća stijenske mase izražava se parametrima
Mohr-Coulombovog linearnog kriterija čvrstoće:

τf = c + σ tg
Postoji mogućnost uspostave matematičke veze između
Hoek–Brownovog i Mohr-Coulombovog kriterija čvrstoće
stijenske mase
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Rocscience- RocLab

Ulazni parametri
za proračun

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI


Slide 50

OJAČANJE TLA I STIJENA, DIPLOMSKI STUDIJ,
GRAĐEVINSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U RIJECI

OJAČANJE STIJENSKE MASE (1)

KOLEGIJ: Ojačanje tla i stijena
DIPLOMSKI STUDIJ

SEMINARKSI RADOVI
1.Čavlano tlo
2.Zidovi od mehanički stabiliziranog tla
(MSE zidovi)
3.Primjena vegetacije u sanaciji klizišta

OJAČANJE STIJENSKE MASE

OPĆENITO

POBOLJŠANJE SVOJSTAVA
STIJENSKE MASE
„Povoljne
lokacije” za
izgradnju
iskorištene

Potreba za
korištenjem
„nepovoljnih
lokacija „

RAZVOJ METODA POBOLJŠANJA
(OJAČANJA) SVOJSTAVA TLA I STIJENA

Ojačanjem tla i stijena nastoji se povećati
njihovu čvrstoću, tj. smanjiti deformabilnost.
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

POBOLJŠANJE SVOJSTAVA
STIJENSKE MASE
• Projektiranje zasjeka u stijenskoj masi svodi se na

odabir stabilne geometrije i/ili potrebnih
odgovarajućih mjera podgrađivanja.

• Kriteriji deformabilnosti stijenske mase zasniva se na

geomehaničkoj (RMR) klasifikaciji stijenske
mase, jednoosnoj tlačnoj čvrstoći stijene i
geološkom indeksu čvrstoće (GSI) stijenske
mase.

• Na osnovi usvojenih kriterija čvrstoće i deformabilnosti
stijenske mase provode se analize stanja naprezanja i
deformacija i analize stabilnosti za potrebe projektiranja
osiguranja podzemnih otvora i zasjeka u stijenskoj masi.
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

DEFINIRANJE KARAKTERISTIKA
STIJENSKE MASE
Stijenska masa - diskontinuirana,

heterogena,
anizotropna i nalaze se u nekom naponskom stanju

Utvrđivanje vrsta i položaja različitih
materijala, kao i njihovih svojstava - geološki
profil i geotehnički model.

• Poboljšanje stijenske mase (Rock Improvement)
podrazumijeva termin koji obuhvaća sve postupke u

cilju poboljšanja mehaničkih značajki i drugih
karakteristika stijenske mase.
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

KLASIFIKACIJE
STIJENSKE
MASE

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE
pregled klasifikacija stijenske mase, kao postupaka za
opisivanje stijenske mase, koje služe kao podloge za
utvrđivanje značajki stijenske mase te projektiranje zahvata
u stijenskoj masi

• Klasifikacija stijenske mase nije zamjena za
projektiranje zahvata u stijenskoj masi!!
• Osim poznavanja značajki stijenske mase,
projektiranje zahtijeva detaljno poznavanje in situ
stanja naprezanja, uvjeta podzemne vode te
redoslijed izvedbe planiranih iskopa
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE
• Terzaghijeva klasifikacija (Terzaghi, 1946);
• Laufferova klasifikacija (Lauffer, 1958);
• Rock Quality Designation klasifikacija (RQD) (Deere et al.,
1967);
• Rock Structure Rating klasifikacija (RSR) (Wickham et al.,
1972);

• Geomehanička klasifikacija (RMR)
(Bieniawski, 1973);
• Q klasifikacija (Rock Tunneling Quality Index) (Barton et
al., 1974);
• Rock Mass Index klasifikacija (RMi) (Palmstrom, 1995)
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• Terzaghijeva klasifikacija (Terzaghi,
1946)- previše generalizira objektivno
stanje kvalitete stijenske mase

• Značaj Laufferove klasifikacije
(Lauffer, 1958) (koncepta vremena
nepodgrađenog iskopa) je u zahtjevima na
skraćenje vremena potrebnog za ugradnju
podgrade.
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• Rock Quality Designation (RQD)
Index, (Deere et al., 1967) informacija o kvaliteti stijenske mase
proizlazi jedino iz opisa danog od strane
geologa i postotka dobivene jezgre.

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• RSR sustav (Wickham et al., 1972) usvaja
dvije glavne kategorije faktora koji utječu na
ponašanje stijenske mase u tunelima:
– geološki parametri (tip stijenske mase,
prosječan razmak pukotina, orijentacija pukotina,
tip diskontinuiteta, glavni smjer rasjeda, smicanja i
preklapanja, značajke stijenske mase, trošenje ili
alteracija ) i

– parametri podgradne konstrukcije (raspon
tunela, smjer napredovanja tunela, metoda iskopa)
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• Geomehanička klasifikacija ili RMR
klasifikacijski sustav (Rock Mass
Rating System), razvio je Bieniawski
tijekom 1972. i 1973 (Bieniawski, 1976,
1989).
• Dvije inačice RMR1976 i RMR1989.

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• Q klasifikacija je zasnovana na
numeričkoj procjeni kvalitete stijenske
mase koja se opisuje sa šest parametara i
to:
• 1. RQD –indeks kvalitete jezgre
• 2. Jn – broj skupova pukotina,
• 3. Jr – indeks hrapavosti pukotina,
• 4. Ja – indeks alteracije pukotina,
• 5. Jw – faktor pukotinske vode i
• 6. SRF – faktor redukcije naprezanja
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• Rock Mass index (RMi)
klasifikacija zasnovana je na selektivnim
dobro utvrđenim geološkim parametrima
stijenske mase dobivenim iz detaljiziranih
terenskih opisa građe stijenske mase

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

GEOMEHANIČKA
ILI RMR
KLASIFIKACIJE
STIJENSKE MASE

RMR KLASIFIKACIJA
Klasifikacijska procedura zasniva se na
određivanju slijedećih šest parametara:
1.Jednoosna čvrstoća stijenskog materijala (ISRM, 1979)
2.RQD indeks (Rock Quality Designation)
3.Razmak pukotina (diskontinuiteta)
4.Stanje pukotina (diskontinuiteta)
5.Uvjeti podzemne vode
6.Orjentacija pukotina (diskontinuiteta).
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
PODJELA STIJENSKE MASE U POJEDINAČNE
STRUKTURNE REGIJE KOJE SE ODVOJENO
KLASIFICIRAJU
GRANICE REGIJA- RASJEDI/ ZDROBLJENE
ZONE/PROMJENA TIPA STIJENSKE MASE

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
-ČVRSTOĆA• Definiranje parametara čvrstoće intaktne
stijene moguće je provesti laboratorijskim
ispitivanjima (PLT) i procjenom.
• Schmidt-ov čekić koristi se za jednostavno i brzo
određivanje približnih vrijednosti jednoosne
tlačne čvrstoće stijene ili određivanje čvrstoće
stijenki diskontinuiteta (korelacijskih odnos visine
odskoka (R) i jednoosne tlačne čvrstoće (sc)

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Terenska procjena
jednoosne
čvrstoće
(Brown,
1981)
DIPLOMSKI
STUDIJ,tlačne
GRAĐEVINSKI
FAKULTET
U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
-RAZMAK DISKONTINUITETA-

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

ZIJEV

RMR KLASIFIKACIJA
-STANJE DISKONTINUITETA -

• Zijev diskontinuiteta se često spominje i
prikuplja kao jedan od parametara
• Diskontinuiteti se s porastom dubine vrlo
brzo potpuno ispunjavaju, uglavnom glinom
ili glinovitim materijalom i kršjem (zijev
nestaje, dok istovremeno širina
diskontinuiteta može ostati vrlo velika)
PRIMJER ŠIROKIH ALI ZATVORENI DISKONTINUITETA
Definicije
zijeva, širine i debljine ispune diskontinuiteta,
Pollak, 2007
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
-STANJE DISKONTINUITETA Shematska
usporedba
prosječne
veličine bloka i
širine
diskontinuiteta

ISPUNA

Pollak, 2007

• Ovisno
o debljini
ispune,dodatni
spriječen
je kontakt
neravnina
Ispunom
se
u inženjerskoj
geologiji
smatra
materijal
koji
Na
svojstva
ispune
utječu
iliobično
opetovani
procesi
trošenja
stijenki diskontinuitet,
diskontinuiteta,
ispunjava
a različit
od osnovne
stijene, bez
ili
dijageneze
koji mogu utjecati
naje
kvalitetu
ispune•obzira
Svojstva
ispune: posmična
čvrstoća,
permeabilnost i
na podrijetlo.
PROCJENJUJEMO
TROŠNOST
ISPUNE
deformabilnost
utječu na
čvrstoću diskontinuiteta
Debljina
ispune utvrđuje
se posmičnu
izravnim mjerenjima
ili procjenama
za(Bieniawski,
svaki sustav 1989).
diskontinuiteta posebno, a bitno je ustanoviti
STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI
njenu min., maks.DIPLOMSKI
i najučestaliju
vrijednost

ISPUNA

RMR KLASIFIKACIJA
-STANJE DISKONTINUITETA -

PRIMJER DISKONTINUITETA BEZ ISPUNE
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Indeks
KLASIFIKACIJA
hrapavosti

RMR
-STANJE DISKONTINUITETA -

HRAPAVOST
• Glatki diskontinuiteti su, uglavnom, vezani za posebne uvjete
sedimentacije ili jače tektonizirane zone u kojima je kretanje
duž diskontinuiteta zagladilo plohe čitavog sustava. Vrlo
hrapavi diskontinuiteti uglavnom su vezani na zone otvorenih
i jako okršenih diskontinuiteta.
• Prema podjeli koju preporučuje ISRM (1978a), hrapavost se
razmatra u metarskom ali i centimetarskom mjerilu
istovremeno.
Karakteristični profili i koeficijenti
hrapavosti (JRC) u 10 cm veličinskom
Tipični profili hrapavosti u metarskom
DIPLOMSKI
FAKULTET
U RIJECI
području
(Barton
& Choubey, 1977)
veličinskom području (ISRM,
1978a)STUDIJ, GRAĐEVINSKI

RMR KLASIFIKACIJA
HRAPAVOST -STANJE DISKONTINUITETA • mjerenjem kutova nagiba na kružnoj ploči različitih
promjera (ISRM, 1978a);
• mjerenjem amplitude hrapavosti na iscrtanom profilu
hrapavosti (Barton & Bandis, 1990);
• mjerenjem amplitude hrapavosti pomoću štapa duljine
90 cm (Piteau, 1970);
• fotogrametrijskim mjerenjima (ISRM, 1978a);
• indirektno, računanjem kutova hrapavosti (i) iz
iscrtanog profila hrapavosti (Turk & Dearman, 1985);
• indirektno, smicanjem duž diskontinuiteta u laboratoriju
ili na terenu i metodom procjene maksimalnog otpora na
smicanje iz profila hrapavosti (ISRM, 1978a).
• Procjenom…
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
- stanje diskontinuiteta-

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA

STANJE PODZEMNE VODE






Suho
Vlažno
Mokro
Kapanje
Tečenje

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Bodovi
ukupno

RMR KLASIFIKACIJA

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

GEOMEHANIČKA ILI RMR
KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

PRIMJER
STADION KANTRIDA

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDALitološki opis: vapnenac, kristalast, -Litološki opis: vapnenac, kristalast,
izražene slojevitosti, sive boje,
izražene slojevitosti, sive boje, raspucan
raspucan i okršen
i okršen
Geološki indeks čvrstoće GSI = 40 - -Geološki indeks čvrstoće GSI = 40 - 50
50 (VB/F)
(VB/F)
Veličina monolita: 0.1 x 0.1 x 0.1 m do-Veličina monolita: 0.1 x 0.1 do 2 x 2 m
2x2x4m
-Pojave nestabilnosti: ispadanje
Pojave nestabilnosti: otvaranje
olabavljenih blokova manjih dimenzija s
subvertikalnih pukotina
vrha kosine
Izmjereni diskontinuiteti: 30/250
-Izmjereni diskontinuiteti: 195/240 (ss);
(ss); 300/760; 5/800;
105/850; 5/680; 215/860

1

2

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDAINŽENJERSKO GEOLOŠKE ZNAČAJKE
• Blok 1
• ulazi podaci za geomehaničku RMR89 klasifikaciju za set
diskontinuiteta 105/850 :
• - jednoosna tlačna čvrstoća: 50 - 100 MPa (procjena)
• - Rock Quality Designation RQD = 50 - 75 %
• - razmak između pukotina: 60 - 200 cm
• - duljina pukotina: 3 - 10 m
• - oblik pukotina: stepeničast (hrapav) I
• - hrapavost stijenki pukotina: JRC= 16 - 18
• - zijev (razmak između stijenki pukotina): 10-100 mm
• - ispuna između stijenki pukotina: djelomična kalcitna prevlaka
• - raspadnutost stijenki pukotina: neznatno raspadnute (WS)

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Blok 1
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stanje diskontinuiteta :
Ulazni podaci

Bodovi

Duljina

3 - 10 m

2

Razmak stijenki

>5 mm

0

Hrapavost JRC

16 - 18

6

tvrda <5 mm ili bez

5

WS

5

Karakteristike
diskontinuiteta

Pukotinska ispuna
Trošnost

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

18 bodova

Blok 1
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stijenu je:
Karakteristike
Ulazni podaci
stijene
Jednoosna čvrstoća 50 - 100 MPa

ISTIRQD
POSTUPAK ZA50
BLOK
- 75 %2

Bodovi
7

Razmak
diskontinuiteta

60 - 200 cm

13
15

Stanje
diskontinuiteta

ukupno

18

Podzemna voda

suho

15

modul deformabilnosti je Em = 13,774 MPa

68 bodova

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDALitološki opis: vapnenac, kristalast,
izražene slojevitosti, u gornjoj zoni Litološki opis: vapnenac, kristalast,
masivan, sive boje, raspucan,
izražene slojevitosti, sive boje, raspucan
mjestimično kavernozan
i okršen
Geološki indeks čvrstoće GSI = 40 - 50Geološki indeks čvrstoće GSI = 40 - 50
(VB/F)
(VB/F)
Veličina monolita: 0.5 x 0.5 x 0.5 m do Veličina
2
monolita: 0.2 x 0.2 x 0.2 m do 2
x2x1m
x2x2m
Pojave nestabilnosti: mogućnost
Pojave nestabilnosti: mogućnost
ispadanja olabavljenih blokova
ispadanja olabavljenih blokova
Izmjereni diskontinuiteti: 190/100 (ss);
Izmjereni diskontinuiteti: 50/720 (ss);
280/820; 345/800;
155/830; 340/670;

3

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

4

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDAINŽENJERSKO GEOLOŠKE ZNAČAJKE
• Blok 3
• ulazi podaci za geomehaničku RMR89 klasifikaciju za set
diskontinuiteta 155/830:
• - jednoosna tlačna čvrstoća: 50-100 MPa (procjena)
• - Rock Quality Designation RQD = 75 - 90 %
• - razmak između pukotina: 60 - 200 cm
• - duljina pukotina: 10 - 20 m
• - oblik pukotina: stepeničast (hrapavo) I
• - hrapavost stijenki pukotina: JRC= 16 - 18
• - zijev (razmak između stijenki pukotina): 10 – 50 mm
• - ispuna između stijenki pukotina: kalcitna prevlaka > 5 mm
• - raspadnutost stijenki pukotina: umjereno raspadnute (WM)

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Blok 3
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stanje diskontinuiteta :
Ulazni podaci

Bodovi

10 - 20 m

1

Razmak stijenki

>5 mm

0

Hrapavost JRC

16 - 18

6

tvrda >5 mm

2

WM

3

Karakteristike
diskontinuiteta
Duljina

Pukotinska ispuna
Trošnost

12 bodova
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Blok 3
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stijenu je:
Karakteristike stijene

Ulazni podaci

Bodovi

Jednoosna čvrstoća

50 - 100 MPa

7

75 - 90 %

17

60 - 200 cm

15

ukupno

12

suho

15

RQD

ISTI POSTUPAK ZA BLOK 4
Razmak
diskontinuiteta

Stanje diskontinuiteta
Podzemna voda

66 bodova
modul deformabilnosti je Em = 14,591 MPa

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDALitološki opis: vapnenac,
kristalast, izražene slojevitosti,
u gornjoj zoni masivan, sive
boje, raspucan, mjestimično
kavernozan
Geološki indeks čvrstoće GSI =
40 - 50 (VB/F)
Veličina monolita: 0.2 x 0.2 x 0.2
m do 2 x 2 x 1 m
Pojave nestabilnosti: mogućnost
ispadanja olabavljenih blokova
Izmjereni diskontinuiteti:
190/110 (ss); 280/800;
345/740;

5

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDAINŽENJERSKO GEOLOŠKE ZNAČAJKE
• Blok 5
• ulazi podaci za geomehaničku RMR89 klasifikaciju (set
190/110):
• - jednoosna tlačna čvrstoća: 50 - 100 MPa (procjena)
• - Rock Quality Designation RQD = 75 - 90 %
• - razmak između pukotina: 20 – 200 cm
• - duljina pukotina: >20 m
• - oblik pukotina: valovit (zaglađen) VI
• - hrapavost stijenki pukotina: JRC= 8-10
• - zijev (razmak između stijenki pukotina): 0.25 – 0.5 mm
• - ispuna između stijenki pukotina: bez ispune
• - raspadnutost stijenki pukotina: neznatno raspadnute (WS)

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Blok 5
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stanje diskontinuiteta :
Ulazni podaci

Bodovi

>20 m

0

0.1 – 1.0 mm

4

8 - 10

3

Pukotinska ispuna

bez

6

Trošnost

WS

5

Karakteristike
diskontinuiteta
Duljina

Razmak stijenki
Hrapavost JRC

18 bodova
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Blok 5
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stijenu je:
Karakteristike stijene

Ulazni podaci

Bodovi

Jednoosna čvrstoća

50 - 100 MPa

7

RQD
Razmak
diskontinuiteta

75 - 90 %
20 - 200 cm

17
13

Stanje
diskontinuiteta

ukupno

18

Podzemna voda

suho

15
70 bodova

modul deformabilnosti je Em = 18,369 MPa

KRITERIJ ČVRSTOĆE

KRITERIJ
ČVRSTOĆE

KRITERIJ ČVRSTOĆE
Stvarni izazov u mehanici stijena predstavlja problem

predviđanja i usvajanja parametara čvrstoće
stijenske mase pri rješavanju inženjerskih problema.

• Ponašanje stijenske mase opisano je
kriterijima čvrstoće i deformabilnosti koji se
zasnivaju na empirijskim saznanjima o
ponašanju stijenske mase.
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KRITERIJI ČVRSTOĆE STIJENSKE MASE
• Hoek–Brownov kriterij čvrstoće stijenske mase je
empirijski kriterij zasnovan na podacima triaksijalnog
ispitivanja stijenske mase.
• Izvorni Hoek–Brownov kriterij čvrstoće stijenske mase
predložen je 1980. godine (Hoek and Brown, 1980a, 1980b) kao

1  3 

m  3 c  s  c

2

m, s -konstante ovisne o karakteristikama stijenske mase,
σc -jednoosna tlačna čvrstoća intaktne stijene.
σ1 -veće glavno naprezanje pri slomu i
σ3 -manje glavno naprezanje pri slomu.
Vrijednost mi može se izračunati iz triaksijalnog pokusa na
uzorcima stijene pri različitim naprezanjima
Za intaktnu stijenu vrijedi da je
Za raspucalu stijensku masu vrijedi da je
s = 1, m = mi
0 ≤ s < 1, m < mi

KRITERIJI ČVRSTOĆE STIJENSKE MASE
• Hoek i Brown stoga su predložili korištenje klasifikacija stijenske mase
za određivanje vrijednosti parametara m i s
Unaprijeđeni Hoek–Brownov kriterij čvrstoće
NEPOREMEĆENA STIJENSKA
MASA

POREMEĆENA STIJENSKA
MASA

RMR 100

m  mi  e

28

RMR 100

m  mi  e

RMR 100

RMR 100

se

9

14

se

6

Aproksimativne vrijednosti kvalitete stijenske mase i parametara stijenske mase za
unaprijeđeni Hoek – Brownov kriterij čvrstoće (Hoek and Brown, 1988)

KRITERIJI ČVRSTOĆE STIJENSKE MASE
• Modificirani Hoek-Brownov kriterij čvrstoće


σ' 3
σ' 1  σ' 3  σ c  m b 
σc







a

mb-vrijednost konstante m za raspucalu stijensku
masu,
a -konstanta ovisna o karakteristikama raspucale
stijenske mase,
σc-jednoosna tlačna čvrstoća intaktne stijenske mase,
σ’1-veće glavno naprezanje pri slomu i
σ’3-manje glavno naprezanje pri slomu
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Procjena vrijednosti mb/mi na osnovi strukture stijenske mase i uvjeta površine
stijenki diskontinuiteta (Hoek et al., 1992)

KRITERIJI ČVRSTOĆE STIJENSKE MASE
• Opći oblik Hoek-Brownovog kriterija čvrstoće (Hoek,
1994; Hoek et al., 1995; Hoek et al., 2002):



σ' 3
σ' 1  σ' 3  σ c  m b 
 s 
σc



a

s- konstanta ovisna o karakteristikama stijenske mase
Za intaktnu stijensku masu, vrijedi da je s = 1 i a = 0.5
Za vrlo slabu kvalitetu stijenske mase, prihvatljiviji je modificirani Hoek–Brownov kriterij
s=0

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Geološki indeks čvrstoće (Geological
Strength Index–GSI

• Procijenjena vrijednosti na osnovi strukture
stijenske mase, značajki intaktne stijene,
uvjeta površine stijenki diskontinuiteta, kao
i uvjeta koji proizlaze iz geometrije
intaktnih dijelova stijene i njihovog
ponašanja pod djelovanjem promjene uvjeta
stanja naprezanja u stijenskoj masi

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Hoek et al., 1998

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Geološki indeks čvrstoće (Geological
Strength Index–GSI
Neporemećena stijenska masa,
GSI > 25
Poremećena stijenska masa,
GSI  100
GSI < 25

mb  mi  e

28

GSI 100

se
a  0 .5

s0

9

a  0 . 65 

GSI
200

Za vrijednost parametara mb, s i a Hoek, Kaiser i Bawden (Hoek et al., 1995) predlažu
izraze u zavisnosti od vrijednosti geološkog indeksa čvrstoće (Geological Strength Index–
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI
GSI).

KRITERIJI ČVRSTOĆE STIJENSKE MASE
• U većini sada dostupnih metoda proračuna za analize
stabilnosti stijenske mase, kao što su metode analize
granične ravnoteže i numeričke metode modeliranja,
čvrstoća stijenske mase izražava se parametrima
Mohr-Coulombovog linearnog kriterija čvrstoće:

τf = c + σ tg
Postoji mogućnost uspostave matematičke veze između
Hoek–Brownovog i Mohr-Coulombovog kriterija čvrstoće
stijenske mase
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Rocscience- RocLab

Ulazni parametri
za proračun

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI


Slide 51

OJAČANJE TLA I STIJENA, DIPLOMSKI STUDIJ,
GRAĐEVINSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U RIJECI

OJAČANJE STIJENSKE MASE (1)

KOLEGIJ: Ojačanje tla i stijena
DIPLOMSKI STUDIJ

SEMINARKSI RADOVI
1.Čavlano tlo
2.Zidovi od mehanički stabiliziranog tla
(MSE zidovi)
3.Primjena vegetacije u sanaciji klizišta

OJAČANJE STIJENSKE MASE

OPĆENITO

POBOLJŠANJE SVOJSTAVA
STIJENSKE MASE
„Povoljne
lokacije” za
izgradnju
iskorištene

Potreba za
korištenjem
„nepovoljnih
lokacija „

RAZVOJ METODA POBOLJŠANJA
(OJAČANJA) SVOJSTAVA TLA I STIJENA

Ojačanjem tla i stijena nastoji se povećati
njihovu čvrstoću, tj. smanjiti deformabilnost.
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

POBOLJŠANJE SVOJSTAVA
STIJENSKE MASE
• Projektiranje zasjeka u stijenskoj masi svodi se na

odabir stabilne geometrije i/ili potrebnih
odgovarajućih mjera podgrađivanja.

• Kriteriji deformabilnosti stijenske mase zasniva se na

geomehaničkoj (RMR) klasifikaciji stijenske
mase, jednoosnoj tlačnoj čvrstoći stijene i
geološkom indeksu čvrstoće (GSI) stijenske
mase.

• Na osnovi usvojenih kriterija čvrstoće i deformabilnosti
stijenske mase provode se analize stanja naprezanja i
deformacija i analize stabilnosti za potrebe projektiranja
osiguranja podzemnih otvora i zasjeka u stijenskoj masi.
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

DEFINIRANJE KARAKTERISTIKA
STIJENSKE MASE
Stijenska masa - diskontinuirana,

heterogena,
anizotropna i nalaze se u nekom naponskom stanju

Utvrđivanje vrsta i položaja različitih
materijala, kao i njihovih svojstava - geološki
profil i geotehnički model.

• Poboljšanje stijenske mase (Rock Improvement)
podrazumijeva termin koji obuhvaća sve postupke u

cilju poboljšanja mehaničkih značajki i drugih
karakteristika stijenske mase.
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

KLASIFIKACIJE
STIJENSKE
MASE

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE
pregled klasifikacija stijenske mase, kao postupaka za
opisivanje stijenske mase, koje služe kao podloge za
utvrđivanje značajki stijenske mase te projektiranje zahvata
u stijenskoj masi

• Klasifikacija stijenske mase nije zamjena za
projektiranje zahvata u stijenskoj masi!!
• Osim poznavanja značajki stijenske mase,
projektiranje zahtijeva detaljno poznavanje in situ
stanja naprezanja, uvjeta podzemne vode te
redoslijed izvedbe planiranih iskopa
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE
• Terzaghijeva klasifikacija (Terzaghi, 1946);
• Laufferova klasifikacija (Lauffer, 1958);
• Rock Quality Designation klasifikacija (RQD) (Deere et al.,
1967);
• Rock Structure Rating klasifikacija (RSR) (Wickham et al.,
1972);

• Geomehanička klasifikacija (RMR)
(Bieniawski, 1973);
• Q klasifikacija (Rock Tunneling Quality Index) (Barton et
al., 1974);
• Rock Mass Index klasifikacija (RMi) (Palmstrom, 1995)
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• Terzaghijeva klasifikacija (Terzaghi,
1946)- previše generalizira objektivno
stanje kvalitete stijenske mase

• Značaj Laufferove klasifikacije
(Lauffer, 1958) (koncepta vremena
nepodgrađenog iskopa) je u zahtjevima na
skraćenje vremena potrebnog za ugradnju
podgrade.
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• Rock Quality Designation (RQD)
Index, (Deere et al., 1967) informacija o kvaliteti stijenske mase
proizlazi jedino iz opisa danog od strane
geologa i postotka dobivene jezgre.

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• RSR sustav (Wickham et al., 1972) usvaja
dvije glavne kategorije faktora koji utječu na
ponašanje stijenske mase u tunelima:
– geološki parametri (tip stijenske mase,
prosječan razmak pukotina, orijentacija pukotina,
tip diskontinuiteta, glavni smjer rasjeda, smicanja i
preklapanja, značajke stijenske mase, trošenje ili
alteracija ) i

– parametri podgradne konstrukcije (raspon
tunela, smjer napredovanja tunela, metoda iskopa)
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• Geomehanička klasifikacija ili RMR
klasifikacijski sustav (Rock Mass
Rating System), razvio je Bieniawski
tijekom 1972. i 1973 (Bieniawski, 1976,
1989).
• Dvije inačice RMR1976 i RMR1989.

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• Q klasifikacija je zasnovana na
numeričkoj procjeni kvalitete stijenske
mase koja se opisuje sa šest parametara i
to:
• 1. RQD –indeks kvalitete jezgre
• 2. Jn – broj skupova pukotina,
• 3. Jr – indeks hrapavosti pukotina,
• 4. Ja – indeks alteracije pukotina,
• 5. Jw – faktor pukotinske vode i
• 6. SRF – faktor redukcije naprezanja
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• Rock Mass index (RMi)
klasifikacija zasnovana je na selektivnim
dobro utvrđenim geološkim parametrima
stijenske mase dobivenim iz detaljiziranih
terenskih opisa građe stijenske mase

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

GEOMEHANIČKA
ILI RMR
KLASIFIKACIJE
STIJENSKE MASE

RMR KLASIFIKACIJA
Klasifikacijska procedura zasniva se na
određivanju slijedećih šest parametara:
1.Jednoosna čvrstoća stijenskog materijala (ISRM, 1979)
2.RQD indeks (Rock Quality Designation)
3.Razmak pukotina (diskontinuiteta)
4.Stanje pukotina (diskontinuiteta)
5.Uvjeti podzemne vode
6.Orjentacija pukotina (diskontinuiteta).
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
PODJELA STIJENSKE MASE U POJEDINAČNE
STRUKTURNE REGIJE KOJE SE ODVOJENO
KLASIFICIRAJU
GRANICE REGIJA- RASJEDI/ ZDROBLJENE
ZONE/PROMJENA TIPA STIJENSKE MASE

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
-ČVRSTOĆA• Definiranje parametara čvrstoće intaktne
stijene moguće je provesti laboratorijskim
ispitivanjima (PLT) i procjenom.
• Schmidt-ov čekić koristi se za jednostavno i brzo
određivanje približnih vrijednosti jednoosne
tlačne čvrstoće stijene ili određivanje čvrstoće
stijenki diskontinuiteta (korelacijskih odnos visine
odskoka (R) i jednoosne tlačne čvrstoće (sc)

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Terenska procjena
jednoosne
čvrstoće
(Brown,
1981)
DIPLOMSKI
STUDIJ,tlačne
GRAĐEVINSKI
FAKULTET
U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
-RAZMAK DISKONTINUITETA-

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

ZIJEV

RMR KLASIFIKACIJA
-STANJE DISKONTINUITETA -

• Zijev diskontinuiteta se često spominje i
prikuplja kao jedan od parametara
• Diskontinuiteti se s porastom dubine vrlo
brzo potpuno ispunjavaju, uglavnom glinom
ili glinovitim materijalom i kršjem (zijev
nestaje, dok istovremeno širina
diskontinuiteta može ostati vrlo velika)
PRIMJER ŠIROKIH ALI ZATVORENI DISKONTINUITETA
Definicije
zijeva, širine i debljine ispune diskontinuiteta,
Pollak, 2007
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
-STANJE DISKONTINUITETA Shematska
usporedba
prosječne
veličine bloka i
širine
diskontinuiteta

ISPUNA

Pollak, 2007

• Ovisno
o debljini
ispune,dodatni
spriječen
je kontakt
neravnina
Ispunom
se
u inženjerskoj
geologiji
smatra
materijal
koji
Na
svojstva
ispune
utječu
iliobično
opetovani
procesi
trošenja
stijenki diskontinuitet,
diskontinuiteta,
ispunjava
a različit
od osnovne
stijene, bez
ili
dijageneze
koji mogu utjecati
naje
kvalitetu
ispune•obzira
Svojstva
ispune: posmična
čvrstoća,
permeabilnost i
na podrijetlo.
PROCJENJUJEMO
TROŠNOST
ISPUNE
deformabilnost
utječu na
čvrstoću diskontinuiteta
Debljina
ispune utvrđuje
se posmičnu
izravnim mjerenjima
ili procjenama
za(Bieniawski,
svaki sustav 1989).
diskontinuiteta posebno, a bitno je ustanoviti
STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI
njenu min., maks.DIPLOMSKI
i najučestaliju
vrijednost

ISPUNA

RMR KLASIFIKACIJA
-STANJE DISKONTINUITETA -

PRIMJER DISKONTINUITETA BEZ ISPUNE
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Indeks
KLASIFIKACIJA
hrapavosti

RMR
-STANJE DISKONTINUITETA -

HRAPAVOST
• Glatki diskontinuiteti su, uglavnom, vezani za posebne uvjete
sedimentacije ili jače tektonizirane zone u kojima je kretanje
duž diskontinuiteta zagladilo plohe čitavog sustava. Vrlo
hrapavi diskontinuiteti uglavnom su vezani na zone otvorenih
i jako okršenih diskontinuiteta.
• Prema podjeli koju preporučuje ISRM (1978a), hrapavost se
razmatra u metarskom ali i centimetarskom mjerilu
istovremeno.
Karakteristični profili i koeficijenti
hrapavosti (JRC) u 10 cm veličinskom
Tipični profili hrapavosti u metarskom
DIPLOMSKI
FAKULTET
U RIJECI
području
(Barton
& Choubey, 1977)
veličinskom području (ISRM,
1978a)STUDIJ, GRAĐEVINSKI

RMR KLASIFIKACIJA
HRAPAVOST -STANJE DISKONTINUITETA • mjerenjem kutova nagiba na kružnoj ploči različitih
promjera (ISRM, 1978a);
• mjerenjem amplitude hrapavosti na iscrtanom profilu
hrapavosti (Barton & Bandis, 1990);
• mjerenjem amplitude hrapavosti pomoću štapa duljine
90 cm (Piteau, 1970);
• fotogrametrijskim mjerenjima (ISRM, 1978a);
• indirektno, računanjem kutova hrapavosti (i) iz
iscrtanog profila hrapavosti (Turk & Dearman, 1985);
• indirektno, smicanjem duž diskontinuiteta u laboratoriju
ili na terenu i metodom procjene maksimalnog otpora na
smicanje iz profila hrapavosti (ISRM, 1978a).
• Procjenom…
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
- stanje diskontinuiteta-

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA

STANJE PODZEMNE VODE






Suho
Vlažno
Mokro
Kapanje
Tečenje

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Bodovi
ukupno

RMR KLASIFIKACIJA

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

GEOMEHANIČKA ILI RMR
KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

PRIMJER
STADION KANTRIDA

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDALitološki opis: vapnenac, kristalast, -Litološki opis: vapnenac, kristalast,
izražene slojevitosti, sive boje,
izražene slojevitosti, sive boje, raspucan
raspucan i okršen
i okršen
Geološki indeks čvrstoće GSI = 40 - -Geološki indeks čvrstoće GSI = 40 - 50
50 (VB/F)
(VB/F)
Veličina monolita: 0.1 x 0.1 x 0.1 m do-Veličina monolita: 0.1 x 0.1 do 2 x 2 m
2x2x4m
-Pojave nestabilnosti: ispadanje
Pojave nestabilnosti: otvaranje
olabavljenih blokova manjih dimenzija s
subvertikalnih pukotina
vrha kosine
Izmjereni diskontinuiteti: 30/250
-Izmjereni diskontinuiteti: 195/240 (ss);
(ss); 300/760; 5/800;
105/850; 5/680; 215/860

1

2

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDAINŽENJERSKO GEOLOŠKE ZNAČAJKE
• Blok 1
• ulazi podaci za geomehaničku RMR89 klasifikaciju za set
diskontinuiteta 105/850 :
• - jednoosna tlačna čvrstoća: 50 - 100 MPa (procjena)
• - Rock Quality Designation RQD = 50 - 75 %
• - razmak između pukotina: 60 - 200 cm
• - duljina pukotina: 3 - 10 m
• - oblik pukotina: stepeničast (hrapav) I
• - hrapavost stijenki pukotina: JRC= 16 - 18
• - zijev (razmak između stijenki pukotina): 10-100 mm
• - ispuna između stijenki pukotina: djelomična kalcitna prevlaka
• - raspadnutost stijenki pukotina: neznatno raspadnute (WS)

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Blok 1
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stanje diskontinuiteta :
Ulazni podaci

Bodovi

Duljina

3 - 10 m

2

Razmak stijenki

>5 mm

0

Hrapavost JRC

16 - 18

6

tvrda <5 mm ili bez

5

WS

5

Karakteristike
diskontinuiteta

Pukotinska ispuna
Trošnost

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

18 bodova

Blok 1
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stijenu je:
Karakteristike
Ulazni podaci
stijene
Jednoosna čvrstoća 50 - 100 MPa

ISTIRQD
POSTUPAK ZA50
BLOK
- 75 %2

Bodovi
7

Razmak
diskontinuiteta

60 - 200 cm

13
15

Stanje
diskontinuiteta

ukupno

18

Podzemna voda

suho

15

modul deformabilnosti je Em = 13,774 MPa

68 bodova

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDALitološki opis: vapnenac, kristalast,
izražene slojevitosti, u gornjoj zoni Litološki opis: vapnenac, kristalast,
masivan, sive boje, raspucan,
izražene slojevitosti, sive boje, raspucan
mjestimično kavernozan
i okršen
Geološki indeks čvrstoće GSI = 40 - 50Geološki indeks čvrstoće GSI = 40 - 50
(VB/F)
(VB/F)
Veličina monolita: 0.5 x 0.5 x 0.5 m do Veličina
2
monolita: 0.2 x 0.2 x 0.2 m do 2
x2x1m
x2x2m
Pojave nestabilnosti: mogućnost
Pojave nestabilnosti: mogućnost
ispadanja olabavljenih blokova
ispadanja olabavljenih blokova
Izmjereni diskontinuiteti: 190/100 (ss);
Izmjereni diskontinuiteti: 50/720 (ss);
280/820; 345/800;
155/830; 340/670;

3

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

4

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDAINŽENJERSKO GEOLOŠKE ZNAČAJKE
• Blok 3
• ulazi podaci za geomehaničku RMR89 klasifikaciju za set
diskontinuiteta 155/830:
• - jednoosna tlačna čvrstoća: 50-100 MPa (procjena)
• - Rock Quality Designation RQD = 75 - 90 %
• - razmak između pukotina: 60 - 200 cm
• - duljina pukotina: 10 - 20 m
• - oblik pukotina: stepeničast (hrapavo) I
• - hrapavost stijenki pukotina: JRC= 16 - 18
• - zijev (razmak između stijenki pukotina): 10 – 50 mm
• - ispuna između stijenki pukotina: kalcitna prevlaka > 5 mm
• - raspadnutost stijenki pukotina: umjereno raspadnute (WM)

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Blok 3
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stanje diskontinuiteta :
Ulazni podaci

Bodovi

10 - 20 m

1

Razmak stijenki

>5 mm

0

Hrapavost JRC

16 - 18

6

tvrda >5 mm

2

WM

3

Karakteristike
diskontinuiteta
Duljina

Pukotinska ispuna
Trošnost

12 bodova
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Blok 3
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stijenu je:
Karakteristike stijene

Ulazni podaci

Bodovi

Jednoosna čvrstoća

50 - 100 MPa

7

75 - 90 %

17

60 - 200 cm

15

ukupno

12

suho

15

RQD

ISTI POSTUPAK ZA BLOK 4
Razmak
diskontinuiteta

Stanje diskontinuiteta
Podzemna voda

66 bodova
modul deformabilnosti je Em = 14,591 MPa

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDALitološki opis: vapnenac,
kristalast, izražene slojevitosti,
u gornjoj zoni masivan, sive
boje, raspucan, mjestimično
kavernozan
Geološki indeks čvrstoće GSI =
40 - 50 (VB/F)
Veličina monolita: 0.2 x 0.2 x 0.2
m do 2 x 2 x 1 m
Pojave nestabilnosti: mogućnost
ispadanja olabavljenih blokova
Izmjereni diskontinuiteti:
190/110 (ss); 280/800;
345/740;

5

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDAINŽENJERSKO GEOLOŠKE ZNAČAJKE
• Blok 5
• ulazi podaci za geomehaničku RMR89 klasifikaciju (set
190/110):
• - jednoosna tlačna čvrstoća: 50 - 100 MPa (procjena)
• - Rock Quality Designation RQD = 75 - 90 %
• - razmak između pukotina: 20 – 200 cm
• - duljina pukotina: >20 m
• - oblik pukotina: valovit (zaglađen) VI
• - hrapavost stijenki pukotina: JRC= 8-10
• - zijev (razmak između stijenki pukotina): 0.25 – 0.5 mm
• - ispuna između stijenki pukotina: bez ispune
• - raspadnutost stijenki pukotina: neznatno raspadnute (WS)

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Blok 5
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stanje diskontinuiteta :
Ulazni podaci

Bodovi

>20 m

0

0.1 – 1.0 mm

4

8 - 10

3

Pukotinska ispuna

bez

6

Trošnost

WS

5

Karakteristike
diskontinuiteta
Duljina

Razmak stijenki
Hrapavost JRC

18 bodova
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Blok 5
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stijenu je:
Karakteristike stijene

Ulazni podaci

Bodovi

Jednoosna čvrstoća

50 - 100 MPa

7

RQD
Razmak
diskontinuiteta

75 - 90 %
20 - 200 cm

17
13

Stanje
diskontinuiteta

ukupno

18

Podzemna voda

suho

15
70 bodova

modul deformabilnosti je Em = 18,369 MPa

KRITERIJ ČVRSTOĆE

KRITERIJ
ČVRSTOĆE

KRITERIJ ČVRSTOĆE
Stvarni izazov u mehanici stijena predstavlja problem

predviđanja i usvajanja parametara čvrstoće
stijenske mase pri rješavanju inženjerskih problema.

• Ponašanje stijenske mase opisano je
kriterijima čvrstoće i deformabilnosti koji se
zasnivaju na empirijskim saznanjima o
ponašanju stijenske mase.
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KRITERIJI ČVRSTOĆE STIJENSKE MASE
• Hoek–Brownov kriterij čvrstoće stijenske mase je
empirijski kriterij zasnovan na podacima triaksijalnog
ispitivanja stijenske mase.
• Izvorni Hoek–Brownov kriterij čvrstoće stijenske mase
predložen je 1980. godine (Hoek and Brown, 1980a, 1980b) kao

1  3 

m  3 c  s  c

2

m, s -konstante ovisne o karakteristikama stijenske mase,
σc -jednoosna tlačna čvrstoća intaktne stijene.
σ1 -veće glavno naprezanje pri slomu i
σ3 -manje glavno naprezanje pri slomu.
Vrijednost mi može se izračunati iz triaksijalnog pokusa na
uzorcima stijene pri različitim naprezanjima
Za intaktnu stijenu vrijedi da je
Za raspucalu stijensku masu vrijedi da je
s = 1, m = mi
0 ≤ s < 1, m < mi

KRITERIJI ČVRSTOĆE STIJENSKE MASE
• Hoek i Brown stoga su predložili korištenje klasifikacija stijenske mase
za određivanje vrijednosti parametara m i s
Unaprijeđeni Hoek–Brownov kriterij čvrstoće
NEPOREMEĆENA STIJENSKA
MASA

POREMEĆENA STIJENSKA
MASA

RMR 100

m  mi  e

28

RMR 100

m  mi  e

RMR 100

RMR 100

se

9

14

se

6

Aproksimativne vrijednosti kvalitete stijenske mase i parametara stijenske mase za
unaprijeđeni Hoek – Brownov kriterij čvrstoće (Hoek and Brown, 1988)

KRITERIJI ČVRSTOĆE STIJENSKE MASE
• Modificirani Hoek-Brownov kriterij čvrstoće


σ' 3
σ' 1  σ' 3  σ c  m b 
σc







a

mb-vrijednost konstante m za raspucalu stijensku
masu,
a -konstanta ovisna o karakteristikama raspucale
stijenske mase,
σc-jednoosna tlačna čvrstoća intaktne stijenske mase,
σ’1-veće glavno naprezanje pri slomu i
σ’3-manje glavno naprezanje pri slomu
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Procjena vrijednosti mb/mi na osnovi strukture stijenske mase i uvjeta površine
stijenki diskontinuiteta (Hoek et al., 1992)

KRITERIJI ČVRSTOĆE STIJENSKE MASE
• Opći oblik Hoek-Brownovog kriterija čvrstoće (Hoek,
1994; Hoek et al., 1995; Hoek et al., 2002):



σ' 3
σ' 1  σ' 3  σ c  m b 
 s 
σc



a

s- konstanta ovisna o karakteristikama stijenske mase
Za intaktnu stijensku masu, vrijedi da je s = 1 i a = 0.5
Za vrlo slabu kvalitetu stijenske mase, prihvatljiviji je modificirani Hoek–Brownov kriterij
s=0

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Geološki indeks čvrstoće (Geological
Strength Index–GSI

• Procijenjena vrijednosti na osnovi strukture
stijenske mase, značajki intaktne stijene,
uvjeta površine stijenki diskontinuiteta, kao
i uvjeta koji proizlaze iz geometrije
intaktnih dijelova stijene i njihovog
ponašanja pod djelovanjem promjene uvjeta
stanja naprezanja u stijenskoj masi

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Hoek et al., 1998

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Geološki indeks čvrstoće (Geological
Strength Index–GSI
Neporemećena stijenska masa,
GSI > 25
Poremećena stijenska masa,
GSI  100
GSI < 25

mb  mi  e

28

GSI 100

se
a  0 .5

s0

9

a  0 . 65 

GSI
200

Za vrijednost parametara mb, s i a Hoek, Kaiser i Bawden (Hoek et al., 1995) predlažu
izraze u zavisnosti od vrijednosti geološkog indeksa čvrstoće (Geological Strength Index–
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI
GSI).

KRITERIJI ČVRSTOĆE STIJENSKE MASE
• U većini sada dostupnih metoda proračuna za analize
stabilnosti stijenske mase, kao što su metode analize
granične ravnoteže i numeričke metode modeliranja,
čvrstoća stijenske mase izražava se parametrima
Mohr-Coulombovog linearnog kriterija čvrstoće:

τf = c + σ tg
Postoji mogućnost uspostave matematičke veze između
Hoek–Brownovog i Mohr-Coulombovog kriterija čvrstoće
stijenske mase
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Rocscience- RocLab

Ulazni parametri
za proračun

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI


Slide 52

OJAČANJE TLA I STIJENA, DIPLOMSKI STUDIJ,
GRAĐEVINSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U RIJECI

OJAČANJE STIJENSKE MASE (1)

KOLEGIJ: Ojačanje tla i stijena
DIPLOMSKI STUDIJ

SEMINARKSI RADOVI
1.Čavlano tlo
2.Zidovi od mehanički stabiliziranog tla
(MSE zidovi)
3.Primjena vegetacije u sanaciji klizišta

OJAČANJE STIJENSKE MASE

OPĆENITO

POBOLJŠANJE SVOJSTAVA
STIJENSKE MASE
„Povoljne
lokacije” za
izgradnju
iskorištene

Potreba za
korištenjem
„nepovoljnih
lokacija „

RAZVOJ METODA POBOLJŠANJA
(OJAČANJA) SVOJSTAVA TLA I STIJENA

Ojačanjem tla i stijena nastoji se povećati
njihovu čvrstoću, tj. smanjiti deformabilnost.
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

POBOLJŠANJE SVOJSTAVA
STIJENSKE MASE
• Projektiranje zasjeka u stijenskoj masi svodi se na

odabir stabilne geometrije i/ili potrebnih
odgovarajućih mjera podgrađivanja.

• Kriteriji deformabilnosti stijenske mase zasniva se na

geomehaničkoj (RMR) klasifikaciji stijenske
mase, jednoosnoj tlačnoj čvrstoći stijene i
geološkom indeksu čvrstoće (GSI) stijenske
mase.

• Na osnovi usvojenih kriterija čvrstoće i deformabilnosti
stijenske mase provode se analize stanja naprezanja i
deformacija i analize stabilnosti za potrebe projektiranja
osiguranja podzemnih otvora i zasjeka u stijenskoj masi.
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

DEFINIRANJE KARAKTERISTIKA
STIJENSKE MASE
Stijenska masa - diskontinuirana,

heterogena,
anizotropna i nalaze se u nekom naponskom stanju

Utvrđivanje vrsta i položaja različitih
materijala, kao i njihovih svojstava - geološki
profil i geotehnički model.

• Poboljšanje stijenske mase (Rock Improvement)
podrazumijeva termin koji obuhvaća sve postupke u

cilju poboljšanja mehaničkih značajki i drugih
karakteristika stijenske mase.
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

KLASIFIKACIJE
STIJENSKE
MASE

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE
pregled klasifikacija stijenske mase, kao postupaka za
opisivanje stijenske mase, koje služe kao podloge za
utvrđivanje značajki stijenske mase te projektiranje zahvata
u stijenskoj masi

• Klasifikacija stijenske mase nije zamjena za
projektiranje zahvata u stijenskoj masi!!
• Osim poznavanja značajki stijenske mase,
projektiranje zahtijeva detaljno poznavanje in situ
stanja naprezanja, uvjeta podzemne vode te
redoslijed izvedbe planiranih iskopa
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE
• Terzaghijeva klasifikacija (Terzaghi, 1946);
• Laufferova klasifikacija (Lauffer, 1958);
• Rock Quality Designation klasifikacija (RQD) (Deere et al.,
1967);
• Rock Structure Rating klasifikacija (RSR) (Wickham et al.,
1972);

• Geomehanička klasifikacija (RMR)
(Bieniawski, 1973);
• Q klasifikacija (Rock Tunneling Quality Index) (Barton et
al., 1974);
• Rock Mass Index klasifikacija (RMi) (Palmstrom, 1995)
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• Terzaghijeva klasifikacija (Terzaghi,
1946)- previše generalizira objektivno
stanje kvalitete stijenske mase

• Značaj Laufferove klasifikacije
(Lauffer, 1958) (koncepta vremena
nepodgrađenog iskopa) je u zahtjevima na
skraćenje vremena potrebnog za ugradnju
podgrade.
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• Rock Quality Designation (RQD)
Index, (Deere et al., 1967) informacija o kvaliteti stijenske mase
proizlazi jedino iz opisa danog od strane
geologa i postotka dobivene jezgre.

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• RSR sustav (Wickham et al., 1972) usvaja
dvije glavne kategorije faktora koji utječu na
ponašanje stijenske mase u tunelima:
– geološki parametri (tip stijenske mase,
prosječan razmak pukotina, orijentacija pukotina,
tip diskontinuiteta, glavni smjer rasjeda, smicanja i
preklapanja, značajke stijenske mase, trošenje ili
alteracija ) i

– parametri podgradne konstrukcije (raspon
tunela, smjer napredovanja tunela, metoda iskopa)
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• Geomehanička klasifikacija ili RMR
klasifikacijski sustav (Rock Mass
Rating System), razvio je Bieniawski
tijekom 1972. i 1973 (Bieniawski, 1976,
1989).
• Dvije inačice RMR1976 i RMR1989.

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• Q klasifikacija je zasnovana na
numeričkoj procjeni kvalitete stijenske
mase koja se opisuje sa šest parametara i
to:
• 1. RQD –indeks kvalitete jezgre
• 2. Jn – broj skupova pukotina,
• 3. Jr – indeks hrapavosti pukotina,
• 4. Ja – indeks alteracije pukotina,
• 5. Jw – faktor pukotinske vode i
• 6. SRF – faktor redukcije naprezanja
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• Rock Mass index (RMi)
klasifikacija zasnovana je na selektivnim
dobro utvrđenim geološkim parametrima
stijenske mase dobivenim iz detaljiziranih
terenskih opisa građe stijenske mase

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

GEOMEHANIČKA
ILI RMR
KLASIFIKACIJE
STIJENSKE MASE

RMR KLASIFIKACIJA
Klasifikacijska procedura zasniva se na
određivanju slijedećih šest parametara:
1.Jednoosna čvrstoća stijenskog materijala (ISRM, 1979)
2.RQD indeks (Rock Quality Designation)
3.Razmak pukotina (diskontinuiteta)
4.Stanje pukotina (diskontinuiteta)
5.Uvjeti podzemne vode
6.Orjentacija pukotina (diskontinuiteta).
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
PODJELA STIJENSKE MASE U POJEDINAČNE
STRUKTURNE REGIJE KOJE SE ODVOJENO
KLASIFICIRAJU
GRANICE REGIJA- RASJEDI/ ZDROBLJENE
ZONE/PROMJENA TIPA STIJENSKE MASE

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
-ČVRSTOĆA• Definiranje parametara čvrstoće intaktne
stijene moguće je provesti laboratorijskim
ispitivanjima (PLT) i procjenom.
• Schmidt-ov čekić koristi se za jednostavno i brzo
određivanje približnih vrijednosti jednoosne
tlačne čvrstoće stijene ili određivanje čvrstoće
stijenki diskontinuiteta (korelacijskih odnos visine
odskoka (R) i jednoosne tlačne čvrstoće (sc)

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Terenska procjena
jednoosne
čvrstoće
(Brown,
1981)
DIPLOMSKI
STUDIJ,tlačne
GRAĐEVINSKI
FAKULTET
U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
-RAZMAK DISKONTINUITETA-

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

ZIJEV

RMR KLASIFIKACIJA
-STANJE DISKONTINUITETA -

• Zijev diskontinuiteta se često spominje i
prikuplja kao jedan od parametara
• Diskontinuiteti se s porastom dubine vrlo
brzo potpuno ispunjavaju, uglavnom glinom
ili glinovitim materijalom i kršjem (zijev
nestaje, dok istovremeno širina
diskontinuiteta može ostati vrlo velika)
PRIMJER ŠIROKIH ALI ZATVORENI DISKONTINUITETA
Definicije
zijeva, širine i debljine ispune diskontinuiteta,
Pollak, 2007
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
-STANJE DISKONTINUITETA Shematska
usporedba
prosječne
veličine bloka i
širine
diskontinuiteta

ISPUNA

Pollak, 2007

• Ovisno
o debljini
ispune,dodatni
spriječen
je kontakt
neravnina
Ispunom
se
u inženjerskoj
geologiji
smatra
materijal
koji
Na
svojstva
ispune
utječu
iliobično
opetovani
procesi
trošenja
stijenki diskontinuitet,
diskontinuiteta,
ispunjava
a različit
od osnovne
stijene, bez
ili
dijageneze
koji mogu utjecati
naje
kvalitetu
ispune•obzira
Svojstva
ispune: posmična
čvrstoća,
permeabilnost i
na podrijetlo.
PROCJENJUJEMO
TROŠNOST
ISPUNE
deformabilnost
utječu na
čvrstoću diskontinuiteta
Debljina
ispune utvrđuje
se posmičnu
izravnim mjerenjima
ili procjenama
za(Bieniawski,
svaki sustav 1989).
diskontinuiteta posebno, a bitno je ustanoviti
STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI
njenu min., maks.DIPLOMSKI
i najučestaliju
vrijednost

ISPUNA

RMR KLASIFIKACIJA
-STANJE DISKONTINUITETA -

PRIMJER DISKONTINUITETA BEZ ISPUNE
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Indeks
KLASIFIKACIJA
hrapavosti

RMR
-STANJE DISKONTINUITETA -

HRAPAVOST
• Glatki diskontinuiteti su, uglavnom, vezani za posebne uvjete
sedimentacije ili jače tektonizirane zone u kojima je kretanje
duž diskontinuiteta zagladilo plohe čitavog sustava. Vrlo
hrapavi diskontinuiteti uglavnom su vezani na zone otvorenih
i jako okršenih diskontinuiteta.
• Prema podjeli koju preporučuje ISRM (1978a), hrapavost se
razmatra u metarskom ali i centimetarskom mjerilu
istovremeno.
Karakteristični profili i koeficijenti
hrapavosti (JRC) u 10 cm veličinskom
Tipični profili hrapavosti u metarskom
DIPLOMSKI
FAKULTET
U RIJECI
području
(Barton
& Choubey, 1977)
veličinskom području (ISRM,
1978a)STUDIJ, GRAĐEVINSKI

RMR KLASIFIKACIJA
HRAPAVOST -STANJE DISKONTINUITETA • mjerenjem kutova nagiba na kružnoj ploči različitih
promjera (ISRM, 1978a);
• mjerenjem amplitude hrapavosti na iscrtanom profilu
hrapavosti (Barton & Bandis, 1990);
• mjerenjem amplitude hrapavosti pomoću štapa duljine
90 cm (Piteau, 1970);
• fotogrametrijskim mjerenjima (ISRM, 1978a);
• indirektno, računanjem kutova hrapavosti (i) iz
iscrtanog profila hrapavosti (Turk & Dearman, 1985);
• indirektno, smicanjem duž diskontinuiteta u laboratoriju
ili na terenu i metodom procjene maksimalnog otpora na
smicanje iz profila hrapavosti (ISRM, 1978a).
• Procjenom…
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
- stanje diskontinuiteta-

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA

STANJE PODZEMNE VODE






Suho
Vlažno
Mokro
Kapanje
Tečenje

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Bodovi
ukupno

RMR KLASIFIKACIJA

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

GEOMEHANIČKA ILI RMR
KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

PRIMJER
STADION KANTRIDA

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDALitološki opis: vapnenac, kristalast, -Litološki opis: vapnenac, kristalast,
izražene slojevitosti, sive boje,
izražene slojevitosti, sive boje, raspucan
raspucan i okršen
i okršen
Geološki indeks čvrstoće GSI = 40 - -Geološki indeks čvrstoće GSI = 40 - 50
50 (VB/F)
(VB/F)
Veličina monolita: 0.1 x 0.1 x 0.1 m do-Veličina monolita: 0.1 x 0.1 do 2 x 2 m
2x2x4m
-Pojave nestabilnosti: ispadanje
Pojave nestabilnosti: otvaranje
olabavljenih blokova manjih dimenzija s
subvertikalnih pukotina
vrha kosine
Izmjereni diskontinuiteti: 30/250
-Izmjereni diskontinuiteti: 195/240 (ss);
(ss); 300/760; 5/800;
105/850; 5/680; 215/860

1

2

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDAINŽENJERSKO GEOLOŠKE ZNAČAJKE
• Blok 1
• ulazi podaci za geomehaničku RMR89 klasifikaciju za set
diskontinuiteta 105/850 :
• - jednoosna tlačna čvrstoća: 50 - 100 MPa (procjena)
• - Rock Quality Designation RQD = 50 - 75 %
• - razmak između pukotina: 60 - 200 cm
• - duljina pukotina: 3 - 10 m
• - oblik pukotina: stepeničast (hrapav) I
• - hrapavost stijenki pukotina: JRC= 16 - 18
• - zijev (razmak između stijenki pukotina): 10-100 mm
• - ispuna između stijenki pukotina: djelomična kalcitna prevlaka
• - raspadnutost stijenki pukotina: neznatno raspadnute (WS)

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Blok 1
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stanje diskontinuiteta :
Ulazni podaci

Bodovi

Duljina

3 - 10 m

2

Razmak stijenki

>5 mm

0

Hrapavost JRC

16 - 18

6

tvrda <5 mm ili bez

5

WS

5

Karakteristike
diskontinuiteta

Pukotinska ispuna
Trošnost

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

18 bodova

Blok 1
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stijenu je:
Karakteristike
Ulazni podaci
stijene
Jednoosna čvrstoća 50 - 100 MPa

ISTIRQD
POSTUPAK ZA50
BLOK
- 75 %2

Bodovi
7

Razmak
diskontinuiteta

60 - 200 cm

13
15

Stanje
diskontinuiteta

ukupno

18

Podzemna voda

suho

15

modul deformabilnosti je Em = 13,774 MPa

68 bodova

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDALitološki opis: vapnenac, kristalast,
izražene slojevitosti, u gornjoj zoni Litološki opis: vapnenac, kristalast,
masivan, sive boje, raspucan,
izražene slojevitosti, sive boje, raspucan
mjestimično kavernozan
i okršen
Geološki indeks čvrstoće GSI = 40 - 50Geološki indeks čvrstoće GSI = 40 - 50
(VB/F)
(VB/F)
Veličina monolita: 0.5 x 0.5 x 0.5 m do Veličina
2
monolita: 0.2 x 0.2 x 0.2 m do 2
x2x1m
x2x2m
Pojave nestabilnosti: mogućnost
Pojave nestabilnosti: mogućnost
ispadanja olabavljenih blokova
ispadanja olabavljenih blokova
Izmjereni diskontinuiteti: 190/100 (ss);
Izmjereni diskontinuiteti: 50/720 (ss);
280/820; 345/800;
155/830; 340/670;

3

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

4

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDAINŽENJERSKO GEOLOŠKE ZNAČAJKE
• Blok 3
• ulazi podaci za geomehaničku RMR89 klasifikaciju za set
diskontinuiteta 155/830:
• - jednoosna tlačna čvrstoća: 50-100 MPa (procjena)
• - Rock Quality Designation RQD = 75 - 90 %
• - razmak između pukotina: 60 - 200 cm
• - duljina pukotina: 10 - 20 m
• - oblik pukotina: stepeničast (hrapavo) I
• - hrapavost stijenki pukotina: JRC= 16 - 18
• - zijev (razmak između stijenki pukotina): 10 – 50 mm
• - ispuna između stijenki pukotina: kalcitna prevlaka > 5 mm
• - raspadnutost stijenki pukotina: umjereno raspadnute (WM)

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Blok 3
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stanje diskontinuiteta :
Ulazni podaci

Bodovi

10 - 20 m

1

Razmak stijenki

>5 mm

0

Hrapavost JRC

16 - 18

6

tvrda >5 mm

2

WM

3

Karakteristike
diskontinuiteta
Duljina

Pukotinska ispuna
Trošnost

12 bodova
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Blok 3
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stijenu je:
Karakteristike stijene

Ulazni podaci

Bodovi

Jednoosna čvrstoća

50 - 100 MPa

7

75 - 90 %

17

60 - 200 cm

15

ukupno

12

suho

15

RQD

ISTI POSTUPAK ZA BLOK 4
Razmak
diskontinuiteta

Stanje diskontinuiteta
Podzemna voda

66 bodova
modul deformabilnosti je Em = 14,591 MPa

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDALitološki opis: vapnenac,
kristalast, izražene slojevitosti,
u gornjoj zoni masivan, sive
boje, raspucan, mjestimično
kavernozan
Geološki indeks čvrstoće GSI =
40 - 50 (VB/F)
Veličina monolita: 0.2 x 0.2 x 0.2
m do 2 x 2 x 1 m
Pojave nestabilnosti: mogućnost
ispadanja olabavljenih blokova
Izmjereni diskontinuiteti:
190/110 (ss); 280/800;
345/740;

5

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDAINŽENJERSKO GEOLOŠKE ZNAČAJKE
• Blok 5
• ulazi podaci za geomehaničku RMR89 klasifikaciju (set
190/110):
• - jednoosna tlačna čvrstoća: 50 - 100 MPa (procjena)
• - Rock Quality Designation RQD = 75 - 90 %
• - razmak između pukotina: 20 – 200 cm
• - duljina pukotina: >20 m
• - oblik pukotina: valovit (zaglađen) VI
• - hrapavost stijenki pukotina: JRC= 8-10
• - zijev (razmak između stijenki pukotina): 0.25 – 0.5 mm
• - ispuna između stijenki pukotina: bez ispune
• - raspadnutost stijenki pukotina: neznatno raspadnute (WS)

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Blok 5
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stanje diskontinuiteta :
Ulazni podaci

Bodovi

>20 m

0

0.1 – 1.0 mm

4

8 - 10

3

Pukotinska ispuna

bez

6

Trošnost

WS

5

Karakteristike
diskontinuiteta
Duljina

Razmak stijenki
Hrapavost JRC

18 bodova
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Blok 5
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stijenu je:
Karakteristike stijene

Ulazni podaci

Bodovi

Jednoosna čvrstoća

50 - 100 MPa

7

RQD
Razmak
diskontinuiteta

75 - 90 %
20 - 200 cm

17
13

Stanje
diskontinuiteta

ukupno

18

Podzemna voda

suho

15
70 bodova

modul deformabilnosti je Em = 18,369 MPa

KRITERIJ ČVRSTOĆE

KRITERIJ
ČVRSTOĆE

KRITERIJ ČVRSTOĆE
Stvarni izazov u mehanici stijena predstavlja problem

predviđanja i usvajanja parametara čvrstoće
stijenske mase pri rješavanju inženjerskih problema.

• Ponašanje stijenske mase opisano je
kriterijima čvrstoće i deformabilnosti koji se
zasnivaju na empirijskim saznanjima o
ponašanju stijenske mase.
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KRITERIJI ČVRSTOĆE STIJENSKE MASE
• Hoek–Brownov kriterij čvrstoće stijenske mase je
empirijski kriterij zasnovan na podacima triaksijalnog
ispitivanja stijenske mase.
• Izvorni Hoek–Brownov kriterij čvrstoće stijenske mase
predložen je 1980. godine (Hoek and Brown, 1980a, 1980b) kao

1  3 

m  3 c  s  c

2

m, s -konstante ovisne o karakteristikama stijenske mase,
σc -jednoosna tlačna čvrstoća intaktne stijene.
σ1 -veće glavno naprezanje pri slomu i
σ3 -manje glavno naprezanje pri slomu.
Vrijednost mi može se izračunati iz triaksijalnog pokusa na
uzorcima stijene pri različitim naprezanjima
Za intaktnu stijenu vrijedi da je
Za raspucalu stijensku masu vrijedi da je
s = 1, m = mi
0 ≤ s < 1, m < mi

KRITERIJI ČVRSTOĆE STIJENSKE MASE
• Hoek i Brown stoga su predložili korištenje klasifikacija stijenske mase
za određivanje vrijednosti parametara m i s
Unaprijeđeni Hoek–Brownov kriterij čvrstoće
NEPOREMEĆENA STIJENSKA
MASA

POREMEĆENA STIJENSKA
MASA

RMR 100

m  mi  e

28

RMR 100

m  mi  e

RMR 100

RMR 100

se

9

14

se

6

Aproksimativne vrijednosti kvalitete stijenske mase i parametara stijenske mase za
unaprijeđeni Hoek – Brownov kriterij čvrstoće (Hoek and Brown, 1988)

KRITERIJI ČVRSTOĆE STIJENSKE MASE
• Modificirani Hoek-Brownov kriterij čvrstoće


σ' 3
σ' 1  σ' 3  σ c  m b 
σc







a

mb-vrijednost konstante m za raspucalu stijensku
masu,
a -konstanta ovisna o karakteristikama raspucale
stijenske mase,
σc-jednoosna tlačna čvrstoća intaktne stijenske mase,
σ’1-veće glavno naprezanje pri slomu i
σ’3-manje glavno naprezanje pri slomu
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Procjena vrijednosti mb/mi na osnovi strukture stijenske mase i uvjeta površine
stijenki diskontinuiteta (Hoek et al., 1992)

KRITERIJI ČVRSTOĆE STIJENSKE MASE
• Opći oblik Hoek-Brownovog kriterija čvrstoće (Hoek,
1994; Hoek et al., 1995; Hoek et al., 2002):



σ' 3
σ' 1  σ' 3  σ c  m b 
 s 
σc



a

s- konstanta ovisna o karakteristikama stijenske mase
Za intaktnu stijensku masu, vrijedi da je s = 1 i a = 0.5
Za vrlo slabu kvalitetu stijenske mase, prihvatljiviji je modificirani Hoek–Brownov kriterij
s=0

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Geološki indeks čvrstoće (Geological
Strength Index–GSI

• Procijenjena vrijednosti na osnovi strukture
stijenske mase, značajki intaktne stijene,
uvjeta površine stijenki diskontinuiteta, kao
i uvjeta koji proizlaze iz geometrije
intaktnih dijelova stijene i njihovog
ponašanja pod djelovanjem promjene uvjeta
stanja naprezanja u stijenskoj masi

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Hoek et al., 1998

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Geološki indeks čvrstoće (Geological
Strength Index–GSI
Neporemećena stijenska masa,
GSI > 25
Poremećena stijenska masa,
GSI  100
GSI < 25

mb  mi  e

28

GSI 100

se
a  0 .5

s0

9

a  0 . 65 

GSI
200

Za vrijednost parametara mb, s i a Hoek, Kaiser i Bawden (Hoek et al., 1995) predlažu
izraze u zavisnosti od vrijednosti geološkog indeksa čvrstoće (Geological Strength Index–
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI
GSI).

KRITERIJI ČVRSTOĆE STIJENSKE MASE
• U većini sada dostupnih metoda proračuna za analize
stabilnosti stijenske mase, kao što su metode analize
granične ravnoteže i numeričke metode modeliranja,
čvrstoća stijenske mase izražava se parametrima
Mohr-Coulombovog linearnog kriterija čvrstoće:

τf = c + σ tg
Postoji mogućnost uspostave matematičke veze između
Hoek–Brownovog i Mohr-Coulombovog kriterija čvrstoće
stijenske mase
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Rocscience- RocLab

Ulazni parametri
za proračun

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI


Slide 53

OJAČANJE TLA I STIJENA, DIPLOMSKI STUDIJ,
GRAĐEVINSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U RIJECI

OJAČANJE STIJENSKE MASE (1)

KOLEGIJ: Ojačanje tla i stijena
DIPLOMSKI STUDIJ

SEMINARKSI RADOVI
1.Čavlano tlo
2.Zidovi od mehanički stabiliziranog tla
(MSE zidovi)
3.Primjena vegetacije u sanaciji klizišta

OJAČANJE STIJENSKE MASE

OPĆENITO

POBOLJŠANJE SVOJSTAVA
STIJENSKE MASE
„Povoljne
lokacije” za
izgradnju
iskorištene

Potreba za
korištenjem
„nepovoljnih
lokacija „

RAZVOJ METODA POBOLJŠANJA
(OJAČANJA) SVOJSTAVA TLA I STIJENA

Ojačanjem tla i stijena nastoji se povećati
njihovu čvrstoću, tj. smanjiti deformabilnost.
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

POBOLJŠANJE SVOJSTAVA
STIJENSKE MASE
• Projektiranje zasjeka u stijenskoj masi svodi se na

odabir stabilne geometrije i/ili potrebnih
odgovarajućih mjera podgrađivanja.

• Kriteriji deformabilnosti stijenske mase zasniva se na

geomehaničkoj (RMR) klasifikaciji stijenske
mase, jednoosnoj tlačnoj čvrstoći stijene i
geološkom indeksu čvrstoće (GSI) stijenske
mase.

• Na osnovi usvojenih kriterija čvrstoće i deformabilnosti
stijenske mase provode se analize stanja naprezanja i
deformacija i analize stabilnosti za potrebe projektiranja
osiguranja podzemnih otvora i zasjeka u stijenskoj masi.
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

DEFINIRANJE KARAKTERISTIKA
STIJENSKE MASE
Stijenska masa - diskontinuirana,

heterogena,
anizotropna i nalaze se u nekom naponskom stanju

Utvrđivanje vrsta i položaja različitih
materijala, kao i njihovih svojstava - geološki
profil i geotehnički model.

• Poboljšanje stijenske mase (Rock Improvement)
podrazumijeva termin koji obuhvaća sve postupke u

cilju poboljšanja mehaničkih značajki i drugih
karakteristika stijenske mase.
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

KLASIFIKACIJE
STIJENSKE
MASE

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE
pregled klasifikacija stijenske mase, kao postupaka za
opisivanje stijenske mase, koje služe kao podloge za
utvrđivanje značajki stijenske mase te projektiranje zahvata
u stijenskoj masi

• Klasifikacija stijenske mase nije zamjena za
projektiranje zahvata u stijenskoj masi!!
• Osim poznavanja značajki stijenske mase,
projektiranje zahtijeva detaljno poznavanje in situ
stanja naprezanja, uvjeta podzemne vode te
redoslijed izvedbe planiranih iskopa
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE
• Terzaghijeva klasifikacija (Terzaghi, 1946);
• Laufferova klasifikacija (Lauffer, 1958);
• Rock Quality Designation klasifikacija (RQD) (Deere et al.,
1967);
• Rock Structure Rating klasifikacija (RSR) (Wickham et al.,
1972);

• Geomehanička klasifikacija (RMR)
(Bieniawski, 1973);
• Q klasifikacija (Rock Tunneling Quality Index) (Barton et
al., 1974);
• Rock Mass Index klasifikacija (RMi) (Palmstrom, 1995)
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• Terzaghijeva klasifikacija (Terzaghi,
1946)- previše generalizira objektivno
stanje kvalitete stijenske mase

• Značaj Laufferove klasifikacije
(Lauffer, 1958) (koncepta vremena
nepodgrađenog iskopa) je u zahtjevima na
skraćenje vremena potrebnog za ugradnju
podgrade.
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• Rock Quality Designation (RQD)
Index, (Deere et al., 1967) informacija o kvaliteti stijenske mase
proizlazi jedino iz opisa danog od strane
geologa i postotka dobivene jezgre.

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• RSR sustav (Wickham et al., 1972) usvaja
dvije glavne kategorije faktora koji utječu na
ponašanje stijenske mase u tunelima:
– geološki parametri (tip stijenske mase,
prosječan razmak pukotina, orijentacija pukotina,
tip diskontinuiteta, glavni smjer rasjeda, smicanja i
preklapanja, značajke stijenske mase, trošenje ili
alteracija ) i

– parametri podgradne konstrukcije (raspon
tunela, smjer napredovanja tunela, metoda iskopa)
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• Geomehanička klasifikacija ili RMR
klasifikacijski sustav (Rock Mass
Rating System), razvio je Bieniawski
tijekom 1972. i 1973 (Bieniawski, 1976,
1989).
• Dvije inačice RMR1976 i RMR1989.

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• Q klasifikacija je zasnovana na
numeričkoj procjeni kvalitete stijenske
mase koja se opisuje sa šest parametara i
to:
• 1. RQD –indeks kvalitete jezgre
• 2. Jn – broj skupova pukotina,
• 3. Jr – indeks hrapavosti pukotina,
• 4. Ja – indeks alteracije pukotina,
• 5. Jw – faktor pukotinske vode i
• 6. SRF – faktor redukcije naprezanja
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• Rock Mass index (RMi)
klasifikacija zasnovana je na selektivnim
dobro utvrđenim geološkim parametrima
stijenske mase dobivenim iz detaljiziranih
terenskih opisa građe stijenske mase

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

GEOMEHANIČKA
ILI RMR
KLASIFIKACIJE
STIJENSKE MASE

RMR KLASIFIKACIJA
Klasifikacijska procedura zasniva se na
određivanju slijedećih šest parametara:
1.Jednoosna čvrstoća stijenskog materijala (ISRM, 1979)
2.RQD indeks (Rock Quality Designation)
3.Razmak pukotina (diskontinuiteta)
4.Stanje pukotina (diskontinuiteta)
5.Uvjeti podzemne vode
6.Orjentacija pukotina (diskontinuiteta).
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
PODJELA STIJENSKE MASE U POJEDINAČNE
STRUKTURNE REGIJE KOJE SE ODVOJENO
KLASIFICIRAJU
GRANICE REGIJA- RASJEDI/ ZDROBLJENE
ZONE/PROMJENA TIPA STIJENSKE MASE

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
-ČVRSTOĆA• Definiranje parametara čvrstoće intaktne
stijene moguće je provesti laboratorijskim
ispitivanjima (PLT) i procjenom.
• Schmidt-ov čekić koristi se za jednostavno i brzo
određivanje približnih vrijednosti jednoosne
tlačne čvrstoće stijene ili određivanje čvrstoće
stijenki diskontinuiteta (korelacijskih odnos visine
odskoka (R) i jednoosne tlačne čvrstoće (sc)

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Terenska procjena
jednoosne
čvrstoće
(Brown,
1981)
DIPLOMSKI
STUDIJ,tlačne
GRAĐEVINSKI
FAKULTET
U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
-RAZMAK DISKONTINUITETA-

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

ZIJEV

RMR KLASIFIKACIJA
-STANJE DISKONTINUITETA -

• Zijev diskontinuiteta se često spominje i
prikuplja kao jedan od parametara
• Diskontinuiteti se s porastom dubine vrlo
brzo potpuno ispunjavaju, uglavnom glinom
ili glinovitim materijalom i kršjem (zijev
nestaje, dok istovremeno širina
diskontinuiteta može ostati vrlo velika)
PRIMJER ŠIROKIH ALI ZATVORENI DISKONTINUITETA
Definicije
zijeva, širine i debljine ispune diskontinuiteta,
Pollak, 2007
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
-STANJE DISKONTINUITETA Shematska
usporedba
prosječne
veličine bloka i
širine
diskontinuiteta

ISPUNA

Pollak, 2007

• Ovisno
o debljini
ispune,dodatni
spriječen
je kontakt
neravnina
Ispunom
se
u inženjerskoj
geologiji
smatra
materijal
koji
Na
svojstva
ispune
utječu
iliobično
opetovani
procesi
trošenja
stijenki diskontinuitet,
diskontinuiteta,
ispunjava
a različit
od osnovne
stijene, bez
ili
dijageneze
koji mogu utjecati
naje
kvalitetu
ispune•obzira
Svojstva
ispune: posmična
čvrstoća,
permeabilnost i
na podrijetlo.
PROCJENJUJEMO
TROŠNOST
ISPUNE
deformabilnost
utječu na
čvrstoću diskontinuiteta
Debljina
ispune utvrđuje
se posmičnu
izravnim mjerenjima
ili procjenama
za(Bieniawski,
svaki sustav 1989).
diskontinuiteta posebno, a bitno je ustanoviti
STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI
njenu min., maks.DIPLOMSKI
i najučestaliju
vrijednost

ISPUNA

RMR KLASIFIKACIJA
-STANJE DISKONTINUITETA -

PRIMJER DISKONTINUITETA BEZ ISPUNE
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Indeks
KLASIFIKACIJA
hrapavosti

RMR
-STANJE DISKONTINUITETA -

HRAPAVOST
• Glatki diskontinuiteti su, uglavnom, vezani za posebne uvjete
sedimentacije ili jače tektonizirane zone u kojima je kretanje
duž diskontinuiteta zagladilo plohe čitavog sustava. Vrlo
hrapavi diskontinuiteti uglavnom su vezani na zone otvorenih
i jako okršenih diskontinuiteta.
• Prema podjeli koju preporučuje ISRM (1978a), hrapavost se
razmatra u metarskom ali i centimetarskom mjerilu
istovremeno.
Karakteristični profili i koeficijenti
hrapavosti (JRC) u 10 cm veličinskom
Tipični profili hrapavosti u metarskom
DIPLOMSKI
FAKULTET
U RIJECI
području
(Barton
& Choubey, 1977)
veličinskom području (ISRM,
1978a)STUDIJ, GRAĐEVINSKI

RMR KLASIFIKACIJA
HRAPAVOST -STANJE DISKONTINUITETA • mjerenjem kutova nagiba na kružnoj ploči različitih
promjera (ISRM, 1978a);
• mjerenjem amplitude hrapavosti na iscrtanom profilu
hrapavosti (Barton & Bandis, 1990);
• mjerenjem amplitude hrapavosti pomoću štapa duljine
90 cm (Piteau, 1970);
• fotogrametrijskim mjerenjima (ISRM, 1978a);
• indirektno, računanjem kutova hrapavosti (i) iz
iscrtanog profila hrapavosti (Turk & Dearman, 1985);
• indirektno, smicanjem duž diskontinuiteta u laboratoriju
ili na terenu i metodom procjene maksimalnog otpora na
smicanje iz profila hrapavosti (ISRM, 1978a).
• Procjenom…
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
- stanje diskontinuiteta-

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA

STANJE PODZEMNE VODE






Suho
Vlažno
Mokro
Kapanje
Tečenje

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Bodovi
ukupno

RMR KLASIFIKACIJA

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

GEOMEHANIČKA ILI RMR
KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

PRIMJER
STADION KANTRIDA

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDALitološki opis: vapnenac, kristalast, -Litološki opis: vapnenac, kristalast,
izražene slojevitosti, sive boje,
izražene slojevitosti, sive boje, raspucan
raspucan i okršen
i okršen
Geološki indeks čvrstoće GSI = 40 - -Geološki indeks čvrstoće GSI = 40 - 50
50 (VB/F)
(VB/F)
Veličina monolita: 0.1 x 0.1 x 0.1 m do-Veličina monolita: 0.1 x 0.1 do 2 x 2 m
2x2x4m
-Pojave nestabilnosti: ispadanje
Pojave nestabilnosti: otvaranje
olabavljenih blokova manjih dimenzija s
subvertikalnih pukotina
vrha kosine
Izmjereni diskontinuiteti: 30/250
-Izmjereni diskontinuiteti: 195/240 (ss);
(ss); 300/760; 5/800;
105/850; 5/680; 215/860

1

2

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDAINŽENJERSKO GEOLOŠKE ZNAČAJKE
• Blok 1
• ulazi podaci za geomehaničku RMR89 klasifikaciju za set
diskontinuiteta 105/850 :
• - jednoosna tlačna čvrstoća: 50 - 100 MPa (procjena)
• - Rock Quality Designation RQD = 50 - 75 %
• - razmak između pukotina: 60 - 200 cm
• - duljina pukotina: 3 - 10 m
• - oblik pukotina: stepeničast (hrapav) I
• - hrapavost stijenki pukotina: JRC= 16 - 18
• - zijev (razmak između stijenki pukotina): 10-100 mm
• - ispuna između stijenki pukotina: djelomična kalcitna prevlaka
• - raspadnutost stijenki pukotina: neznatno raspadnute (WS)

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Blok 1
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stanje diskontinuiteta :
Ulazni podaci

Bodovi

Duljina

3 - 10 m

2

Razmak stijenki

>5 mm

0

Hrapavost JRC

16 - 18

6

tvrda <5 mm ili bez

5

WS

5

Karakteristike
diskontinuiteta

Pukotinska ispuna
Trošnost

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

18 bodova

Blok 1
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stijenu je:
Karakteristike
Ulazni podaci
stijene
Jednoosna čvrstoća 50 - 100 MPa

ISTIRQD
POSTUPAK ZA50
BLOK
- 75 %2

Bodovi
7

Razmak
diskontinuiteta

60 - 200 cm

13
15

Stanje
diskontinuiteta

ukupno

18

Podzemna voda

suho

15

modul deformabilnosti je Em = 13,774 MPa

68 bodova

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDALitološki opis: vapnenac, kristalast,
izražene slojevitosti, u gornjoj zoni Litološki opis: vapnenac, kristalast,
masivan, sive boje, raspucan,
izražene slojevitosti, sive boje, raspucan
mjestimično kavernozan
i okršen
Geološki indeks čvrstoće GSI = 40 - 50Geološki indeks čvrstoće GSI = 40 - 50
(VB/F)
(VB/F)
Veličina monolita: 0.5 x 0.5 x 0.5 m do Veličina
2
monolita: 0.2 x 0.2 x 0.2 m do 2
x2x1m
x2x2m
Pojave nestabilnosti: mogućnost
Pojave nestabilnosti: mogućnost
ispadanja olabavljenih blokova
ispadanja olabavljenih blokova
Izmjereni diskontinuiteti: 190/100 (ss);
Izmjereni diskontinuiteti: 50/720 (ss);
280/820; 345/800;
155/830; 340/670;

3

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

4

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDAINŽENJERSKO GEOLOŠKE ZNAČAJKE
• Blok 3
• ulazi podaci za geomehaničku RMR89 klasifikaciju za set
diskontinuiteta 155/830:
• - jednoosna tlačna čvrstoća: 50-100 MPa (procjena)
• - Rock Quality Designation RQD = 75 - 90 %
• - razmak između pukotina: 60 - 200 cm
• - duljina pukotina: 10 - 20 m
• - oblik pukotina: stepeničast (hrapavo) I
• - hrapavost stijenki pukotina: JRC= 16 - 18
• - zijev (razmak između stijenki pukotina): 10 – 50 mm
• - ispuna između stijenki pukotina: kalcitna prevlaka > 5 mm
• - raspadnutost stijenki pukotina: umjereno raspadnute (WM)

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Blok 3
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stanje diskontinuiteta :
Ulazni podaci

Bodovi

10 - 20 m

1

Razmak stijenki

>5 mm

0

Hrapavost JRC

16 - 18

6

tvrda >5 mm

2

WM

3

Karakteristike
diskontinuiteta
Duljina

Pukotinska ispuna
Trošnost

12 bodova
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Blok 3
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stijenu je:
Karakteristike stijene

Ulazni podaci

Bodovi

Jednoosna čvrstoća

50 - 100 MPa

7

75 - 90 %

17

60 - 200 cm

15

ukupno

12

suho

15

RQD

ISTI POSTUPAK ZA BLOK 4
Razmak
diskontinuiteta

Stanje diskontinuiteta
Podzemna voda

66 bodova
modul deformabilnosti je Em = 14,591 MPa

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDALitološki opis: vapnenac,
kristalast, izražene slojevitosti,
u gornjoj zoni masivan, sive
boje, raspucan, mjestimično
kavernozan
Geološki indeks čvrstoće GSI =
40 - 50 (VB/F)
Veličina monolita: 0.2 x 0.2 x 0.2
m do 2 x 2 x 1 m
Pojave nestabilnosti: mogućnost
ispadanja olabavljenih blokova
Izmjereni diskontinuiteti:
190/110 (ss); 280/800;
345/740;

5

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDAINŽENJERSKO GEOLOŠKE ZNAČAJKE
• Blok 5
• ulazi podaci za geomehaničku RMR89 klasifikaciju (set
190/110):
• - jednoosna tlačna čvrstoća: 50 - 100 MPa (procjena)
• - Rock Quality Designation RQD = 75 - 90 %
• - razmak između pukotina: 20 – 200 cm
• - duljina pukotina: >20 m
• - oblik pukotina: valovit (zaglađen) VI
• - hrapavost stijenki pukotina: JRC= 8-10
• - zijev (razmak između stijenki pukotina): 0.25 – 0.5 mm
• - ispuna između stijenki pukotina: bez ispune
• - raspadnutost stijenki pukotina: neznatno raspadnute (WS)

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Blok 5
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stanje diskontinuiteta :
Ulazni podaci

Bodovi

>20 m

0

0.1 – 1.0 mm

4

8 - 10

3

Pukotinska ispuna

bez

6

Trošnost

WS

5

Karakteristike
diskontinuiteta
Duljina

Razmak stijenki
Hrapavost JRC

18 bodova
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Blok 5
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stijenu je:
Karakteristike stijene

Ulazni podaci

Bodovi

Jednoosna čvrstoća

50 - 100 MPa

7

RQD
Razmak
diskontinuiteta

75 - 90 %
20 - 200 cm

17
13

Stanje
diskontinuiteta

ukupno

18

Podzemna voda

suho

15
70 bodova

modul deformabilnosti je Em = 18,369 MPa

KRITERIJ ČVRSTOĆE

KRITERIJ
ČVRSTOĆE

KRITERIJ ČVRSTOĆE
Stvarni izazov u mehanici stijena predstavlja problem

predviđanja i usvajanja parametara čvrstoće
stijenske mase pri rješavanju inženjerskih problema.

• Ponašanje stijenske mase opisano je
kriterijima čvrstoće i deformabilnosti koji se
zasnivaju na empirijskim saznanjima o
ponašanju stijenske mase.
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KRITERIJI ČVRSTOĆE STIJENSKE MASE
• Hoek–Brownov kriterij čvrstoće stijenske mase je
empirijski kriterij zasnovan na podacima triaksijalnog
ispitivanja stijenske mase.
• Izvorni Hoek–Brownov kriterij čvrstoće stijenske mase
predložen je 1980. godine (Hoek and Brown, 1980a, 1980b) kao

1  3 

m  3 c  s  c

2

m, s -konstante ovisne o karakteristikama stijenske mase,
σc -jednoosna tlačna čvrstoća intaktne stijene.
σ1 -veće glavno naprezanje pri slomu i
σ3 -manje glavno naprezanje pri slomu.
Vrijednost mi može se izračunati iz triaksijalnog pokusa na
uzorcima stijene pri različitim naprezanjima
Za intaktnu stijenu vrijedi da je
Za raspucalu stijensku masu vrijedi da je
s = 1, m = mi
0 ≤ s < 1, m < mi

KRITERIJI ČVRSTOĆE STIJENSKE MASE
• Hoek i Brown stoga su predložili korištenje klasifikacija stijenske mase
za određivanje vrijednosti parametara m i s
Unaprijeđeni Hoek–Brownov kriterij čvrstoće
NEPOREMEĆENA STIJENSKA
MASA

POREMEĆENA STIJENSKA
MASA

RMR 100

m  mi  e

28

RMR 100

m  mi  e

RMR 100

RMR 100

se

9

14

se

6

Aproksimativne vrijednosti kvalitete stijenske mase i parametara stijenske mase za
unaprijeđeni Hoek – Brownov kriterij čvrstoće (Hoek and Brown, 1988)

KRITERIJI ČVRSTOĆE STIJENSKE MASE
• Modificirani Hoek-Brownov kriterij čvrstoće


σ' 3
σ' 1  σ' 3  σ c  m b 
σc







a

mb-vrijednost konstante m za raspucalu stijensku
masu,
a -konstanta ovisna o karakteristikama raspucale
stijenske mase,
σc-jednoosna tlačna čvrstoća intaktne stijenske mase,
σ’1-veće glavno naprezanje pri slomu i
σ’3-manje glavno naprezanje pri slomu
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Procjena vrijednosti mb/mi na osnovi strukture stijenske mase i uvjeta površine
stijenki diskontinuiteta (Hoek et al., 1992)

KRITERIJI ČVRSTOĆE STIJENSKE MASE
• Opći oblik Hoek-Brownovog kriterija čvrstoće (Hoek,
1994; Hoek et al., 1995; Hoek et al., 2002):



σ' 3
σ' 1  σ' 3  σ c  m b 
 s 
σc



a

s- konstanta ovisna o karakteristikama stijenske mase
Za intaktnu stijensku masu, vrijedi da je s = 1 i a = 0.5
Za vrlo slabu kvalitetu stijenske mase, prihvatljiviji je modificirani Hoek–Brownov kriterij
s=0

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Geološki indeks čvrstoće (Geological
Strength Index–GSI

• Procijenjena vrijednosti na osnovi strukture
stijenske mase, značajki intaktne stijene,
uvjeta površine stijenki diskontinuiteta, kao
i uvjeta koji proizlaze iz geometrije
intaktnih dijelova stijene i njihovog
ponašanja pod djelovanjem promjene uvjeta
stanja naprezanja u stijenskoj masi

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Hoek et al., 1998

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Geološki indeks čvrstoće (Geological
Strength Index–GSI
Neporemećena stijenska masa,
GSI > 25
Poremećena stijenska masa,
GSI  100
GSI < 25

mb  mi  e

28

GSI 100

se
a  0 .5

s0

9

a  0 . 65 

GSI
200

Za vrijednost parametara mb, s i a Hoek, Kaiser i Bawden (Hoek et al., 1995) predlažu
izraze u zavisnosti od vrijednosti geološkog indeksa čvrstoće (Geological Strength Index–
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI
GSI).

KRITERIJI ČVRSTOĆE STIJENSKE MASE
• U većini sada dostupnih metoda proračuna za analize
stabilnosti stijenske mase, kao što su metode analize
granične ravnoteže i numeričke metode modeliranja,
čvrstoća stijenske mase izražava se parametrima
Mohr-Coulombovog linearnog kriterija čvrstoće:

τf = c + σ tg
Postoji mogućnost uspostave matematičke veze između
Hoek–Brownovog i Mohr-Coulombovog kriterija čvrstoće
stijenske mase
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Rocscience- RocLab

Ulazni parametri
za proračun

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI


Slide 54

OJAČANJE TLA I STIJENA, DIPLOMSKI STUDIJ,
GRAĐEVINSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U RIJECI

OJAČANJE STIJENSKE MASE (1)

KOLEGIJ: Ojačanje tla i stijena
DIPLOMSKI STUDIJ

SEMINARKSI RADOVI
1.Čavlano tlo
2.Zidovi od mehanički stabiliziranog tla
(MSE zidovi)
3.Primjena vegetacije u sanaciji klizišta

OJAČANJE STIJENSKE MASE

OPĆENITO

POBOLJŠANJE SVOJSTAVA
STIJENSKE MASE
„Povoljne
lokacije” za
izgradnju
iskorištene

Potreba za
korištenjem
„nepovoljnih
lokacija „

RAZVOJ METODA POBOLJŠANJA
(OJAČANJA) SVOJSTAVA TLA I STIJENA

Ojačanjem tla i stijena nastoji se povećati
njihovu čvrstoću, tj. smanjiti deformabilnost.
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

POBOLJŠANJE SVOJSTAVA
STIJENSKE MASE
• Projektiranje zasjeka u stijenskoj masi svodi se na

odabir stabilne geometrije i/ili potrebnih
odgovarajućih mjera podgrađivanja.

• Kriteriji deformabilnosti stijenske mase zasniva se na

geomehaničkoj (RMR) klasifikaciji stijenske
mase, jednoosnoj tlačnoj čvrstoći stijene i
geološkom indeksu čvrstoće (GSI) stijenske
mase.

• Na osnovi usvojenih kriterija čvrstoće i deformabilnosti
stijenske mase provode se analize stanja naprezanja i
deformacija i analize stabilnosti za potrebe projektiranja
osiguranja podzemnih otvora i zasjeka u stijenskoj masi.
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

DEFINIRANJE KARAKTERISTIKA
STIJENSKE MASE
Stijenska masa - diskontinuirana,

heterogena,
anizotropna i nalaze se u nekom naponskom stanju

Utvrđivanje vrsta i položaja različitih
materijala, kao i njihovih svojstava - geološki
profil i geotehnički model.

• Poboljšanje stijenske mase (Rock Improvement)
podrazumijeva termin koji obuhvaća sve postupke u

cilju poboljšanja mehaničkih značajki i drugih
karakteristika stijenske mase.
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

KLASIFIKACIJE
STIJENSKE
MASE

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE
pregled klasifikacija stijenske mase, kao postupaka za
opisivanje stijenske mase, koje služe kao podloge za
utvrđivanje značajki stijenske mase te projektiranje zahvata
u stijenskoj masi

• Klasifikacija stijenske mase nije zamjena za
projektiranje zahvata u stijenskoj masi!!
• Osim poznavanja značajki stijenske mase,
projektiranje zahtijeva detaljno poznavanje in situ
stanja naprezanja, uvjeta podzemne vode te
redoslijed izvedbe planiranih iskopa
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE
• Terzaghijeva klasifikacija (Terzaghi, 1946);
• Laufferova klasifikacija (Lauffer, 1958);
• Rock Quality Designation klasifikacija (RQD) (Deere et al.,
1967);
• Rock Structure Rating klasifikacija (RSR) (Wickham et al.,
1972);

• Geomehanička klasifikacija (RMR)
(Bieniawski, 1973);
• Q klasifikacija (Rock Tunneling Quality Index) (Barton et
al., 1974);
• Rock Mass Index klasifikacija (RMi) (Palmstrom, 1995)
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• Terzaghijeva klasifikacija (Terzaghi,
1946)- previše generalizira objektivno
stanje kvalitete stijenske mase

• Značaj Laufferove klasifikacije
(Lauffer, 1958) (koncepta vremena
nepodgrađenog iskopa) je u zahtjevima na
skraćenje vremena potrebnog za ugradnju
podgrade.
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• Rock Quality Designation (RQD)
Index, (Deere et al., 1967) informacija o kvaliteti stijenske mase
proizlazi jedino iz opisa danog od strane
geologa i postotka dobivene jezgre.

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• RSR sustav (Wickham et al., 1972) usvaja
dvije glavne kategorije faktora koji utječu na
ponašanje stijenske mase u tunelima:
– geološki parametri (tip stijenske mase,
prosječan razmak pukotina, orijentacija pukotina,
tip diskontinuiteta, glavni smjer rasjeda, smicanja i
preklapanja, značajke stijenske mase, trošenje ili
alteracija ) i

– parametri podgradne konstrukcije (raspon
tunela, smjer napredovanja tunela, metoda iskopa)
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• Geomehanička klasifikacija ili RMR
klasifikacijski sustav (Rock Mass
Rating System), razvio je Bieniawski
tijekom 1972. i 1973 (Bieniawski, 1976,
1989).
• Dvije inačice RMR1976 i RMR1989.

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• Q klasifikacija je zasnovana na
numeričkoj procjeni kvalitete stijenske
mase koja se opisuje sa šest parametara i
to:
• 1. RQD –indeks kvalitete jezgre
• 2. Jn – broj skupova pukotina,
• 3. Jr – indeks hrapavosti pukotina,
• 4. Ja – indeks alteracije pukotina,
• 5. Jw – faktor pukotinske vode i
• 6. SRF – faktor redukcije naprezanja
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• Rock Mass index (RMi)
klasifikacija zasnovana je na selektivnim
dobro utvrđenim geološkim parametrima
stijenske mase dobivenim iz detaljiziranih
terenskih opisa građe stijenske mase

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

GEOMEHANIČKA
ILI RMR
KLASIFIKACIJE
STIJENSKE MASE

RMR KLASIFIKACIJA
Klasifikacijska procedura zasniva se na
određivanju slijedećih šest parametara:
1.Jednoosna čvrstoća stijenskog materijala (ISRM, 1979)
2.RQD indeks (Rock Quality Designation)
3.Razmak pukotina (diskontinuiteta)
4.Stanje pukotina (diskontinuiteta)
5.Uvjeti podzemne vode
6.Orjentacija pukotina (diskontinuiteta).
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
PODJELA STIJENSKE MASE U POJEDINAČNE
STRUKTURNE REGIJE KOJE SE ODVOJENO
KLASIFICIRAJU
GRANICE REGIJA- RASJEDI/ ZDROBLJENE
ZONE/PROMJENA TIPA STIJENSKE MASE

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
-ČVRSTOĆA• Definiranje parametara čvrstoće intaktne
stijene moguće je provesti laboratorijskim
ispitivanjima (PLT) i procjenom.
• Schmidt-ov čekić koristi se za jednostavno i brzo
određivanje približnih vrijednosti jednoosne
tlačne čvrstoće stijene ili određivanje čvrstoće
stijenki diskontinuiteta (korelacijskih odnos visine
odskoka (R) i jednoosne tlačne čvrstoće (sc)

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Terenska procjena
jednoosne
čvrstoće
(Brown,
1981)
DIPLOMSKI
STUDIJ,tlačne
GRAĐEVINSKI
FAKULTET
U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
-RAZMAK DISKONTINUITETA-

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

ZIJEV

RMR KLASIFIKACIJA
-STANJE DISKONTINUITETA -

• Zijev diskontinuiteta se često spominje i
prikuplja kao jedan od parametara
• Diskontinuiteti se s porastom dubine vrlo
brzo potpuno ispunjavaju, uglavnom glinom
ili glinovitim materijalom i kršjem (zijev
nestaje, dok istovremeno širina
diskontinuiteta može ostati vrlo velika)
PRIMJER ŠIROKIH ALI ZATVORENI DISKONTINUITETA
Definicije
zijeva, širine i debljine ispune diskontinuiteta,
Pollak, 2007
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
-STANJE DISKONTINUITETA Shematska
usporedba
prosječne
veličine bloka i
širine
diskontinuiteta

ISPUNA

Pollak, 2007

• Ovisno
o debljini
ispune,dodatni
spriječen
je kontakt
neravnina
Ispunom
se
u inženjerskoj
geologiji
smatra
materijal
koji
Na
svojstva
ispune
utječu
iliobično
opetovani
procesi
trošenja
stijenki diskontinuitet,
diskontinuiteta,
ispunjava
a različit
od osnovne
stijene, bez
ili
dijageneze
koji mogu utjecati
naje
kvalitetu
ispune•obzira
Svojstva
ispune: posmična
čvrstoća,
permeabilnost i
na podrijetlo.
PROCJENJUJEMO
TROŠNOST
ISPUNE
deformabilnost
utječu na
čvrstoću diskontinuiteta
Debljina
ispune utvrđuje
se posmičnu
izravnim mjerenjima
ili procjenama
za(Bieniawski,
svaki sustav 1989).
diskontinuiteta posebno, a bitno je ustanoviti
STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI
njenu min., maks.DIPLOMSKI
i najučestaliju
vrijednost

ISPUNA

RMR KLASIFIKACIJA
-STANJE DISKONTINUITETA -

PRIMJER DISKONTINUITETA BEZ ISPUNE
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Indeks
KLASIFIKACIJA
hrapavosti

RMR
-STANJE DISKONTINUITETA -

HRAPAVOST
• Glatki diskontinuiteti su, uglavnom, vezani za posebne uvjete
sedimentacije ili jače tektonizirane zone u kojima je kretanje
duž diskontinuiteta zagladilo plohe čitavog sustava. Vrlo
hrapavi diskontinuiteti uglavnom su vezani na zone otvorenih
i jako okršenih diskontinuiteta.
• Prema podjeli koju preporučuje ISRM (1978a), hrapavost se
razmatra u metarskom ali i centimetarskom mjerilu
istovremeno.
Karakteristični profili i koeficijenti
hrapavosti (JRC) u 10 cm veličinskom
Tipični profili hrapavosti u metarskom
DIPLOMSKI
FAKULTET
U RIJECI
području
(Barton
& Choubey, 1977)
veličinskom području (ISRM,
1978a)STUDIJ, GRAĐEVINSKI

RMR KLASIFIKACIJA
HRAPAVOST -STANJE DISKONTINUITETA • mjerenjem kutova nagiba na kružnoj ploči različitih
promjera (ISRM, 1978a);
• mjerenjem amplitude hrapavosti na iscrtanom profilu
hrapavosti (Barton & Bandis, 1990);
• mjerenjem amplitude hrapavosti pomoću štapa duljine
90 cm (Piteau, 1970);
• fotogrametrijskim mjerenjima (ISRM, 1978a);
• indirektno, računanjem kutova hrapavosti (i) iz
iscrtanog profila hrapavosti (Turk & Dearman, 1985);
• indirektno, smicanjem duž diskontinuiteta u laboratoriju
ili na terenu i metodom procjene maksimalnog otpora na
smicanje iz profila hrapavosti (ISRM, 1978a).
• Procjenom…
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
- stanje diskontinuiteta-

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA

STANJE PODZEMNE VODE






Suho
Vlažno
Mokro
Kapanje
Tečenje

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Bodovi
ukupno

RMR KLASIFIKACIJA

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

GEOMEHANIČKA ILI RMR
KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

PRIMJER
STADION KANTRIDA

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDALitološki opis: vapnenac, kristalast, -Litološki opis: vapnenac, kristalast,
izražene slojevitosti, sive boje,
izražene slojevitosti, sive boje, raspucan
raspucan i okršen
i okršen
Geološki indeks čvrstoće GSI = 40 - -Geološki indeks čvrstoće GSI = 40 - 50
50 (VB/F)
(VB/F)
Veličina monolita: 0.1 x 0.1 x 0.1 m do-Veličina monolita: 0.1 x 0.1 do 2 x 2 m
2x2x4m
-Pojave nestabilnosti: ispadanje
Pojave nestabilnosti: otvaranje
olabavljenih blokova manjih dimenzija s
subvertikalnih pukotina
vrha kosine
Izmjereni diskontinuiteti: 30/250
-Izmjereni diskontinuiteti: 195/240 (ss);
(ss); 300/760; 5/800;
105/850; 5/680; 215/860

1

2

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDAINŽENJERSKO GEOLOŠKE ZNAČAJKE
• Blok 1
• ulazi podaci za geomehaničku RMR89 klasifikaciju za set
diskontinuiteta 105/850 :
• - jednoosna tlačna čvrstoća: 50 - 100 MPa (procjena)
• - Rock Quality Designation RQD = 50 - 75 %
• - razmak između pukotina: 60 - 200 cm
• - duljina pukotina: 3 - 10 m
• - oblik pukotina: stepeničast (hrapav) I
• - hrapavost stijenki pukotina: JRC= 16 - 18
• - zijev (razmak između stijenki pukotina): 10-100 mm
• - ispuna između stijenki pukotina: djelomična kalcitna prevlaka
• - raspadnutost stijenki pukotina: neznatno raspadnute (WS)

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Blok 1
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stanje diskontinuiteta :
Ulazni podaci

Bodovi

Duljina

3 - 10 m

2

Razmak stijenki

>5 mm

0

Hrapavost JRC

16 - 18

6

tvrda <5 mm ili bez

5

WS

5

Karakteristike
diskontinuiteta

Pukotinska ispuna
Trošnost

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

18 bodova

Blok 1
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stijenu je:
Karakteristike
Ulazni podaci
stijene
Jednoosna čvrstoća 50 - 100 MPa

ISTIRQD
POSTUPAK ZA50
BLOK
- 75 %2

Bodovi
7

Razmak
diskontinuiteta

60 - 200 cm

13
15

Stanje
diskontinuiteta

ukupno

18

Podzemna voda

suho

15

modul deformabilnosti je Em = 13,774 MPa

68 bodova

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDALitološki opis: vapnenac, kristalast,
izražene slojevitosti, u gornjoj zoni Litološki opis: vapnenac, kristalast,
masivan, sive boje, raspucan,
izražene slojevitosti, sive boje, raspucan
mjestimično kavernozan
i okršen
Geološki indeks čvrstoće GSI = 40 - 50Geološki indeks čvrstoće GSI = 40 - 50
(VB/F)
(VB/F)
Veličina monolita: 0.5 x 0.5 x 0.5 m do Veličina
2
monolita: 0.2 x 0.2 x 0.2 m do 2
x2x1m
x2x2m
Pojave nestabilnosti: mogućnost
Pojave nestabilnosti: mogućnost
ispadanja olabavljenih blokova
ispadanja olabavljenih blokova
Izmjereni diskontinuiteti: 190/100 (ss);
Izmjereni diskontinuiteti: 50/720 (ss);
280/820; 345/800;
155/830; 340/670;

3

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

4

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDAINŽENJERSKO GEOLOŠKE ZNAČAJKE
• Blok 3
• ulazi podaci za geomehaničku RMR89 klasifikaciju za set
diskontinuiteta 155/830:
• - jednoosna tlačna čvrstoća: 50-100 MPa (procjena)
• - Rock Quality Designation RQD = 75 - 90 %
• - razmak između pukotina: 60 - 200 cm
• - duljina pukotina: 10 - 20 m
• - oblik pukotina: stepeničast (hrapavo) I
• - hrapavost stijenki pukotina: JRC= 16 - 18
• - zijev (razmak između stijenki pukotina): 10 – 50 mm
• - ispuna između stijenki pukotina: kalcitna prevlaka > 5 mm
• - raspadnutost stijenki pukotina: umjereno raspadnute (WM)

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Blok 3
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stanje diskontinuiteta :
Ulazni podaci

Bodovi

10 - 20 m

1

Razmak stijenki

>5 mm

0

Hrapavost JRC

16 - 18

6

tvrda >5 mm

2

WM

3

Karakteristike
diskontinuiteta
Duljina

Pukotinska ispuna
Trošnost

12 bodova
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Blok 3
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stijenu je:
Karakteristike stijene

Ulazni podaci

Bodovi

Jednoosna čvrstoća

50 - 100 MPa

7

75 - 90 %

17

60 - 200 cm

15

ukupno

12

suho

15

RQD

ISTI POSTUPAK ZA BLOK 4
Razmak
diskontinuiteta

Stanje diskontinuiteta
Podzemna voda

66 bodova
modul deformabilnosti je Em = 14,591 MPa

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDALitološki opis: vapnenac,
kristalast, izražene slojevitosti,
u gornjoj zoni masivan, sive
boje, raspucan, mjestimično
kavernozan
Geološki indeks čvrstoće GSI =
40 - 50 (VB/F)
Veličina monolita: 0.2 x 0.2 x 0.2
m do 2 x 2 x 1 m
Pojave nestabilnosti: mogućnost
ispadanja olabavljenih blokova
Izmjereni diskontinuiteti:
190/110 (ss); 280/800;
345/740;

5

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDAINŽENJERSKO GEOLOŠKE ZNAČAJKE
• Blok 5
• ulazi podaci za geomehaničku RMR89 klasifikaciju (set
190/110):
• - jednoosna tlačna čvrstoća: 50 - 100 MPa (procjena)
• - Rock Quality Designation RQD = 75 - 90 %
• - razmak između pukotina: 20 – 200 cm
• - duljina pukotina: >20 m
• - oblik pukotina: valovit (zaglađen) VI
• - hrapavost stijenki pukotina: JRC= 8-10
• - zijev (razmak između stijenki pukotina): 0.25 – 0.5 mm
• - ispuna između stijenki pukotina: bez ispune
• - raspadnutost stijenki pukotina: neznatno raspadnute (WS)

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Blok 5
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stanje diskontinuiteta :
Ulazni podaci

Bodovi

>20 m

0

0.1 – 1.0 mm

4

8 - 10

3

Pukotinska ispuna

bez

6

Trošnost

WS

5

Karakteristike
diskontinuiteta
Duljina

Razmak stijenki
Hrapavost JRC

18 bodova
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Blok 5
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stijenu je:
Karakteristike stijene

Ulazni podaci

Bodovi

Jednoosna čvrstoća

50 - 100 MPa

7

RQD
Razmak
diskontinuiteta

75 - 90 %
20 - 200 cm

17
13

Stanje
diskontinuiteta

ukupno

18

Podzemna voda

suho

15
70 bodova

modul deformabilnosti je Em = 18,369 MPa

KRITERIJ ČVRSTOĆE

KRITERIJ
ČVRSTOĆE

KRITERIJ ČVRSTOĆE
Stvarni izazov u mehanici stijena predstavlja problem

predviđanja i usvajanja parametara čvrstoće
stijenske mase pri rješavanju inženjerskih problema.

• Ponašanje stijenske mase opisano je
kriterijima čvrstoće i deformabilnosti koji se
zasnivaju na empirijskim saznanjima o
ponašanju stijenske mase.
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KRITERIJI ČVRSTOĆE STIJENSKE MASE
• Hoek–Brownov kriterij čvrstoće stijenske mase je
empirijski kriterij zasnovan na podacima triaksijalnog
ispitivanja stijenske mase.
• Izvorni Hoek–Brownov kriterij čvrstoće stijenske mase
predložen je 1980. godine (Hoek and Brown, 1980a, 1980b) kao

1  3 

m  3 c  s  c

2

m, s -konstante ovisne o karakteristikama stijenske mase,
σc -jednoosna tlačna čvrstoća intaktne stijene.
σ1 -veće glavno naprezanje pri slomu i
σ3 -manje glavno naprezanje pri slomu.
Vrijednost mi može se izračunati iz triaksijalnog pokusa na
uzorcima stijene pri različitim naprezanjima
Za intaktnu stijenu vrijedi da je
Za raspucalu stijensku masu vrijedi da je
s = 1, m = mi
0 ≤ s < 1, m < mi

KRITERIJI ČVRSTOĆE STIJENSKE MASE
• Hoek i Brown stoga su predložili korištenje klasifikacija stijenske mase
za određivanje vrijednosti parametara m i s
Unaprijeđeni Hoek–Brownov kriterij čvrstoće
NEPOREMEĆENA STIJENSKA
MASA

POREMEĆENA STIJENSKA
MASA

RMR 100

m  mi  e

28

RMR 100

m  mi  e

RMR 100

RMR 100

se

9

14

se

6

Aproksimativne vrijednosti kvalitete stijenske mase i parametara stijenske mase za
unaprijeđeni Hoek – Brownov kriterij čvrstoće (Hoek and Brown, 1988)

KRITERIJI ČVRSTOĆE STIJENSKE MASE
• Modificirani Hoek-Brownov kriterij čvrstoće


σ' 3
σ' 1  σ' 3  σ c  m b 
σc







a

mb-vrijednost konstante m za raspucalu stijensku
masu,
a -konstanta ovisna o karakteristikama raspucale
stijenske mase,
σc-jednoosna tlačna čvrstoća intaktne stijenske mase,
σ’1-veće glavno naprezanje pri slomu i
σ’3-manje glavno naprezanje pri slomu
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Procjena vrijednosti mb/mi na osnovi strukture stijenske mase i uvjeta površine
stijenki diskontinuiteta (Hoek et al., 1992)

KRITERIJI ČVRSTOĆE STIJENSKE MASE
• Opći oblik Hoek-Brownovog kriterija čvrstoće (Hoek,
1994; Hoek et al., 1995; Hoek et al., 2002):



σ' 3
σ' 1  σ' 3  σ c  m b 
 s 
σc



a

s- konstanta ovisna o karakteristikama stijenske mase
Za intaktnu stijensku masu, vrijedi da je s = 1 i a = 0.5
Za vrlo slabu kvalitetu stijenske mase, prihvatljiviji je modificirani Hoek–Brownov kriterij
s=0

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Geološki indeks čvrstoće (Geological
Strength Index–GSI

• Procijenjena vrijednosti na osnovi strukture
stijenske mase, značajki intaktne stijene,
uvjeta površine stijenki diskontinuiteta, kao
i uvjeta koji proizlaze iz geometrije
intaktnih dijelova stijene i njihovog
ponašanja pod djelovanjem promjene uvjeta
stanja naprezanja u stijenskoj masi

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Hoek et al., 1998

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Geološki indeks čvrstoće (Geological
Strength Index–GSI
Neporemećena stijenska masa,
GSI > 25
Poremećena stijenska masa,
GSI  100
GSI < 25

mb  mi  e

28

GSI 100

se
a  0 .5

s0

9

a  0 . 65 

GSI
200

Za vrijednost parametara mb, s i a Hoek, Kaiser i Bawden (Hoek et al., 1995) predlažu
izraze u zavisnosti od vrijednosti geološkog indeksa čvrstoće (Geological Strength Index–
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI
GSI).

KRITERIJI ČVRSTOĆE STIJENSKE MASE
• U većini sada dostupnih metoda proračuna za analize
stabilnosti stijenske mase, kao što su metode analize
granične ravnoteže i numeričke metode modeliranja,
čvrstoća stijenske mase izražava se parametrima
Mohr-Coulombovog linearnog kriterija čvrstoće:

τf = c + σ tg
Postoji mogućnost uspostave matematičke veze između
Hoek–Brownovog i Mohr-Coulombovog kriterija čvrstoće
stijenske mase
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Rocscience- RocLab

Ulazni parametri
za proračun

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI


Slide 55

OJAČANJE TLA I STIJENA, DIPLOMSKI STUDIJ,
GRAĐEVINSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U RIJECI

OJAČANJE STIJENSKE MASE (1)

KOLEGIJ: Ojačanje tla i stijena
DIPLOMSKI STUDIJ

SEMINARKSI RADOVI
1.Čavlano tlo
2.Zidovi od mehanički stabiliziranog tla
(MSE zidovi)
3.Primjena vegetacije u sanaciji klizišta

OJAČANJE STIJENSKE MASE

OPĆENITO

POBOLJŠANJE SVOJSTAVA
STIJENSKE MASE
„Povoljne
lokacije” za
izgradnju
iskorištene

Potreba za
korištenjem
„nepovoljnih
lokacija „

RAZVOJ METODA POBOLJŠANJA
(OJAČANJA) SVOJSTAVA TLA I STIJENA

Ojačanjem tla i stijena nastoji se povećati
njihovu čvrstoću, tj. smanjiti deformabilnost.
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

POBOLJŠANJE SVOJSTAVA
STIJENSKE MASE
• Projektiranje zasjeka u stijenskoj masi svodi se na

odabir stabilne geometrije i/ili potrebnih
odgovarajućih mjera podgrađivanja.

• Kriteriji deformabilnosti stijenske mase zasniva se na

geomehaničkoj (RMR) klasifikaciji stijenske
mase, jednoosnoj tlačnoj čvrstoći stijene i
geološkom indeksu čvrstoće (GSI) stijenske
mase.

• Na osnovi usvojenih kriterija čvrstoće i deformabilnosti
stijenske mase provode se analize stanja naprezanja i
deformacija i analize stabilnosti za potrebe projektiranja
osiguranja podzemnih otvora i zasjeka u stijenskoj masi.
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

DEFINIRANJE KARAKTERISTIKA
STIJENSKE MASE
Stijenska masa - diskontinuirana,

heterogena,
anizotropna i nalaze se u nekom naponskom stanju

Utvrđivanje vrsta i položaja različitih
materijala, kao i njihovih svojstava - geološki
profil i geotehnički model.

• Poboljšanje stijenske mase (Rock Improvement)
podrazumijeva termin koji obuhvaća sve postupke u

cilju poboljšanja mehaničkih značajki i drugih
karakteristika stijenske mase.
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

KLASIFIKACIJE
STIJENSKE
MASE

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE
pregled klasifikacija stijenske mase, kao postupaka za
opisivanje stijenske mase, koje služe kao podloge za
utvrđivanje značajki stijenske mase te projektiranje zahvata
u stijenskoj masi

• Klasifikacija stijenske mase nije zamjena za
projektiranje zahvata u stijenskoj masi!!
• Osim poznavanja značajki stijenske mase,
projektiranje zahtijeva detaljno poznavanje in situ
stanja naprezanja, uvjeta podzemne vode te
redoslijed izvedbe planiranih iskopa
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE
• Terzaghijeva klasifikacija (Terzaghi, 1946);
• Laufferova klasifikacija (Lauffer, 1958);
• Rock Quality Designation klasifikacija (RQD) (Deere et al.,
1967);
• Rock Structure Rating klasifikacija (RSR) (Wickham et al.,
1972);

• Geomehanička klasifikacija (RMR)
(Bieniawski, 1973);
• Q klasifikacija (Rock Tunneling Quality Index) (Barton et
al., 1974);
• Rock Mass Index klasifikacija (RMi) (Palmstrom, 1995)
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• Terzaghijeva klasifikacija (Terzaghi,
1946)- previše generalizira objektivno
stanje kvalitete stijenske mase

• Značaj Laufferove klasifikacije
(Lauffer, 1958) (koncepta vremena
nepodgrađenog iskopa) je u zahtjevima na
skraćenje vremena potrebnog za ugradnju
podgrade.
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• Rock Quality Designation (RQD)
Index, (Deere et al., 1967) informacija o kvaliteti stijenske mase
proizlazi jedino iz opisa danog od strane
geologa i postotka dobivene jezgre.

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• RSR sustav (Wickham et al., 1972) usvaja
dvije glavne kategorije faktora koji utječu na
ponašanje stijenske mase u tunelima:
– geološki parametri (tip stijenske mase,
prosječan razmak pukotina, orijentacija pukotina,
tip diskontinuiteta, glavni smjer rasjeda, smicanja i
preklapanja, značajke stijenske mase, trošenje ili
alteracija ) i

– parametri podgradne konstrukcije (raspon
tunela, smjer napredovanja tunela, metoda iskopa)
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• Geomehanička klasifikacija ili RMR
klasifikacijski sustav (Rock Mass
Rating System), razvio je Bieniawski
tijekom 1972. i 1973 (Bieniawski, 1976,
1989).
• Dvije inačice RMR1976 i RMR1989.

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• Q klasifikacija je zasnovana na
numeričkoj procjeni kvalitete stijenske
mase koja se opisuje sa šest parametara i
to:
• 1. RQD –indeks kvalitete jezgre
• 2. Jn – broj skupova pukotina,
• 3. Jr – indeks hrapavosti pukotina,
• 4. Ja – indeks alteracije pukotina,
• 5. Jw – faktor pukotinske vode i
• 6. SRF – faktor redukcije naprezanja
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• Rock Mass index (RMi)
klasifikacija zasnovana je na selektivnim
dobro utvrđenim geološkim parametrima
stijenske mase dobivenim iz detaljiziranih
terenskih opisa građe stijenske mase

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

GEOMEHANIČKA
ILI RMR
KLASIFIKACIJE
STIJENSKE MASE

RMR KLASIFIKACIJA
Klasifikacijska procedura zasniva se na
određivanju slijedećih šest parametara:
1.Jednoosna čvrstoća stijenskog materijala (ISRM, 1979)
2.RQD indeks (Rock Quality Designation)
3.Razmak pukotina (diskontinuiteta)
4.Stanje pukotina (diskontinuiteta)
5.Uvjeti podzemne vode
6.Orjentacija pukotina (diskontinuiteta).
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
PODJELA STIJENSKE MASE U POJEDINAČNE
STRUKTURNE REGIJE KOJE SE ODVOJENO
KLASIFICIRAJU
GRANICE REGIJA- RASJEDI/ ZDROBLJENE
ZONE/PROMJENA TIPA STIJENSKE MASE

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
-ČVRSTOĆA• Definiranje parametara čvrstoće intaktne
stijene moguće je provesti laboratorijskim
ispitivanjima (PLT) i procjenom.
• Schmidt-ov čekić koristi se za jednostavno i brzo
određivanje približnih vrijednosti jednoosne
tlačne čvrstoće stijene ili određivanje čvrstoće
stijenki diskontinuiteta (korelacijskih odnos visine
odskoka (R) i jednoosne tlačne čvrstoće (sc)

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Terenska procjena
jednoosne
čvrstoće
(Brown,
1981)
DIPLOMSKI
STUDIJ,tlačne
GRAĐEVINSKI
FAKULTET
U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
-RAZMAK DISKONTINUITETA-

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

ZIJEV

RMR KLASIFIKACIJA
-STANJE DISKONTINUITETA -

• Zijev diskontinuiteta se često spominje i
prikuplja kao jedan od parametara
• Diskontinuiteti se s porastom dubine vrlo
brzo potpuno ispunjavaju, uglavnom glinom
ili glinovitim materijalom i kršjem (zijev
nestaje, dok istovremeno širina
diskontinuiteta može ostati vrlo velika)
PRIMJER ŠIROKIH ALI ZATVORENI DISKONTINUITETA
Definicije
zijeva, širine i debljine ispune diskontinuiteta,
Pollak, 2007
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
-STANJE DISKONTINUITETA Shematska
usporedba
prosječne
veličine bloka i
širine
diskontinuiteta

ISPUNA

Pollak, 2007

• Ovisno
o debljini
ispune,dodatni
spriječen
je kontakt
neravnina
Ispunom
se
u inženjerskoj
geologiji
smatra
materijal
koji
Na
svojstva
ispune
utječu
iliobično
opetovani
procesi
trošenja
stijenki diskontinuitet,
diskontinuiteta,
ispunjava
a različit
od osnovne
stijene, bez
ili
dijageneze
koji mogu utjecati
naje
kvalitetu
ispune•obzira
Svojstva
ispune: posmična
čvrstoća,
permeabilnost i
na podrijetlo.
PROCJENJUJEMO
TROŠNOST
ISPUNE
deformabilnost
utječu na
čvrstoću diskontinuiteta
Debljina
ispune utvrđuje
se posmičnu
izravnim mjerenjima
ili procjenama
za(Bieniawski,
svaki sustav 1989).
diskontinuiteta posebno, a bitno je ustanoviti
STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI
njenu min., maks.DIPLOMSKI
i najučestaliju
vrijednost

ISPUNA

RMR KLASIFIKACIJA
-STANJE DISKONTINUITETA -

PRIMJER DISKONTINUITETA BEZ ISPUNE
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Indeks
KLASIFIKACIJA
hrapavosti

RMR
-STANJE DISKONTINUITETA -

HRAPAVOST
• Glatki diskontinuiteti su, uglavnom, vezani za posebne uvjete
sedimentacije ili jače tektonizirane zone u kojima je kretanje
duž diskontinuiteta zagladilo plohe čitavog sustava. Vrlo
hrapavi diskontinuiteti uglavnom su vezani na zone otvorenih
i jako okršenih diskontinuiteta.
• Prema podjeli koju preporučuje ISRM (1978a), hrapavost se
razmatra u metarskom ali i centimetarskom mjerilu
istovremeno.
Karakteristični profili i koeficijenti
hrapavosti (JRC) u 10 cm veličinskom
Tipični profili hrapavosti u metarskom
DIPLOMSKI
FAKULTET
U RIJECI
području
(Barton
& Choubey, 1977)
veličinskom području (ISRM,
1978a)STUDIJ, GRAĐEVINSKI

RMR KLASIFIKACIJA
HRAPAVOST -STANJE DISKONTINUITETA • mjerenjem kutova nagiba na kružnoj ploči različitih
promjera (ISRM, 1978a);
• mjerenjem amplitude hrapavosti na iscrtanom profilu
hrapavosti (Barton & Bandis, 1990);
• mjerenjem amplitude hrapavosti pomoću štapa duljine
90 cm (Piteau, 1970);
• fotogrametrijskim mjerenjima (ISRM, 1978a);
• indirektno, računanjem kutova hrapavosti (i) iz
iscrtanog profila hrapavosti (Turk & Dearman, 1985);
• indirektno, smicanjem duž diskontinuiteta u laboratoriju
ili na terenu i metodom procjene maksimalnog otpora na
smicanje iz profila hrapavosti (ISRM, 1978a).
• Procjenom…
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
- stanje diskontinuiteta-

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA

STANJE PODZEMNE VODE






Suho
Vlažno
Mokro
Kapanje
Tečenje

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Bodovi
ukupno

RMR KLASIFIKACIJA

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

GEOMEHANIČKA ILI RMR
KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

PRIMJER
STADION KANTRIDA

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDALitološki opis: vapnenac, kristalast, -Litološki opis: vapnenac, kristalast,
izražene slojevitosti, sive boje,
izražene slojevitosti, sive boje, raspucan
raspucan i okršen
i okršen
Geološki indeks čvrstoće GSI = 40 - -Geološki indeks čvrstoće GSI = 40 - 50
50 (VB/F)
(VB/F)
Veličina monolita: 0.1 x 0.1 x 0.1 m do-Veličina monolita: 0.1 x 0.1 do 2 x 2 m
2x2x4m
-Pojave nestabilnosti: ispadanje
Pojave nestabilnosti: otvaranje
olabavljenih blokova manjih dimenzija s
subvertikalnih pukotina
vrha kosine
Izmjereni diskontinuiteti: 30/250
-Izmjereni diskontinuiteti: 195/240 (ss);
(ss); 300/760; 5/800;
105/850; 5/680; 215/860

1

2

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDAINŽENJERSKO GEOLOŠKE ZNAČAJKE
• Blok 1
• ulazi podaci za geomehaničku RMR89 klasifikaciju za set
diskontinuiteta 105/850 :
• - jednoosna tlačna čvrstoća: 50 - 100 MPa (procjena)
• - Rock Quality Designation RQD = 50 - 75 %
• - razmak između pukotina: 60 - 200 cm
• - duljina pukotina: 3 - 10 m
• - oblik pukotina: stepeničast (hrapav) I
• - hrapavost stijenki pukotina: JRC= 16 - 18
• - zijev (razmak između stijenki pukotina): 10-100 mm
• - ispuna između stijenki pukotina: djelomična kalcitna prevlaka
• - raspadnutost stijenki pukotina: neznatno raspadnute (WS)

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Blok 1
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stanje diskontinuiteta :
Ulazni podaci

Bodovi

Duljina

3 - 10 m

2

Razmak stijenki

>5 mm

0

Hrapavost JRC

16 - 18

6

tvrda <5 mm ili bez

5

WS

5

Karakteristike
diskontinuiteta

Pukotinska ispuna
Trošnost

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

18 bodova

Blok 1
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stijenu je:
Karakteristike
Ulazni podaci
stijene
Jednoosna čvrstoća 50 - 100 MPa

ISTIRQD
POSTUPAK ZA50
BLOK
- 75 %2

Bodovi
7

Razmak
diskontinuiteta

60 - 200 cm

13
15

Stanje
diskontinuiteta

ukupno

18

Podzemna voda

suho

15

modul deformabilnosti je Em = 13,774 MPa

68 bodova

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDALitološki opis: vapnenac, kristalast,
izražene slojevitosti, u gornjoj zoni Litološki opis: vapnenac, kristalast,
masivan, sive boje, raspucan,
izražene slojevitosti, sive boje, raspucan
mjestimično kavernozan
i okršen
Geološki indeks čvrstoće GSI = 40 - 50Geološki indeks čvrstoće GSI = 40 - 50
(VB/F)
(VB/F)
Veličina monolita: 0.5 x 0.5 x 0.5 m do Veličina
2
monolita: 0.2 x 0.2 x 0.2 m do 2
x2x1m
x2x2m
Pojave nestabilnosti: mogućnost
Pojave nestabilnosti: mogućnost
ispadanja olabavljenih blokova
ispadanja olabavljenih blokova
Izmjereni diskontinuiteti: 190/100 (ss);
Izmjereni diskontinuiteti: 50/720 (ss);
280/820; 345/800;
155/830; 340/670;

3

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

4

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDAINŽENJERSKO GEOLOŠKE ZNAČAJKE
• Blok 3
• ulazi podaci za geomehaničku RMR89 klasifikaciju za set
diskontinuiteta 155/830:
• - jednoosna tlačna čvrstoća: 50-100 MPa (procjena)
• - Rock Quality Designation RQD = 75 - 90 %
• - razmak između pukotina: 60 - 200 cm
• - duljina pukotina: 10 - 20 m
• - oblik pukotina: stepeničast (hrapavo) I
• - hrapavost stijenki pukotina: JRC= 16 - 18
• - zijev (razmak između stijenki pukotina): 10 – 50 mm
• - ispuna između stijenki pukotina: kalcitna prevlaka > 5 mm
• - raspadnutost stijenki pukotina: umjereno raspadnute (WM)

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Blok 3
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stanje diskontinuiteta :
Ulazni podaci

Bodovi

10 - 20 m

1

Razmak stijenki

>5 mm

0

Hrapavost JRC

16 - 18

6

tvrda >5 mm

2

WM

3

Karakteristike
diskontinuiteta
Duljina

Pukotinska ispuna
Trošnost

12 bodova
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Blok 3
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stijenu je:
Karakteristike stijene

Ulazni podaci

Bodovi

Jednoosna čvrstoća

50 - 100 MPa

7

75 - 90 %

17

60 - 200 cm

15

ukupno

12

suho

15

RQD

ISTI POSTUPAK ZA BLOK 4
Razmak
diskontinuiteta

Stanje diskontinuiteta
Podzemna voda

66 bodova
modul deformabilnosti je Em = 14,591 MPa

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDALitološki opis: vapnenac,
kristalast, izražene slojevitosti,
u gornjoj zoni masivan, sive
boje, raspucan, mjestimično
kavernozan
Geološki indeks čvrstoće GSI =
40 - 50 (VB/F)
Veličina monolita: 0.2 x 0.2 x 0.2
m do 2 x 2 x 1 m
Pojave nestabilnosti: mogućnost
ispadanja olabavljenih blokova
Izmjereni diskontinuiteti:
190/110 (ss); 280/800;
345/740;

5

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDAINŽENJERSKO GEOLOŠKE ZNAČAJKE
• Blok 5
• ulazi podaci za geomehaničku RMR89 klasifikaciju (set
190/110):
• - jednoosna tlačna čvrstoća: 50 - 100 MPa (procjena)
• - Rock Quality Designation RQD = 75 - 90 %
• - razmak između pukotina: 20 – 200 cm
• - duljina pukotina: >20 m
• - oblik pukotina: valovit (zaglađen) VI
• - hrapavost stijenki pukotina: JRC= 8-10
• - zijev (razmak između stijenki pukotina): 0.25 – 0.5 mm
• - ispuna između stijenki pukotina: bez ispune
• - raspadnutost stijenki pukotina: neznatno raspadnute (WS)

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Blok 5
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stanje diskontinuiteta :
Ulazni podaci

Bodovi

>20 m

0

0.1 – 1.0 mm

4

8 - 10

3

Pukotinska ispuna

bez

6

Trošnost

WS

5

Karakteristike
diskontinuiteta
Duljina

Razmak stijenki
Hrapavost JRC

18 bodova
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Blok 5
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stijenu je:
Karakteristike stijene

Ulazni podaci

Bodovi

Jednoosna čvrstoća

50 - 100 MPa

7

RQD
Razmak
diskontinuiteta

75 - 90 %
20 - 200 cm

17
13

Stanje
diskontinuiteta

ukupno

18

Podzemna voda

suho

15
70 bodova

modul deformabilnosti je Em = 18,369 MPa

KRITERIJ ČVRSTOĆE

KRITERIJ
ČVRSTOĆE

KRITERIJ ČVRSTOĆE
Stvarni izazov u mehanici stijena predstavlja problem

predviđanja i usvajanja parametara čvrstoće
stijenske mase pri rješavanju inženjerskih problema.

• Ponašanje stijenske mase opisano je
kriterijima čvrstoće i deformabilnosti koji se
zasnivaju na empirijskim saznanjima o
ponašanju stijenske mase.
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KRITERIJI ČVRSTOĆE STIJENSKE MASE
• Hoek–Brownov kriterij čvrstoće stijenske mase je
empirijski kriterij zasnovan na podacima triaksijalnog
ispitivanja stijenske mase.
• Izvorni Hoek–Brownov kriterij čvrstoće stijenske mase
predložen je 1980. godine (Hoek and Brown, 1980a, 1980b) kao

1  3 

m  3 c  s  c

2

m, s -konstante ovisne o karakteristikama stijenske mase,
σc -jednoosna tlačna čvrstoća intaktne stijene.
σ1 -veće glavno naprezanje pri slomu i
σ3 -manje glavno naprezanje pri slomu.
Vrijednost mi može se izračunati iz triaksijalnog pokusa na
uzorcima stijene pri različitim naprezanjima
Za intaktnu stijenu vrijedi da je
Za raspucalu stijensku masu vrijedi da je
s = 1, m = mi
0 ≤ s < 1, m < mi

KRITERIJI ČVRSTOĆE STIJENSKE MASE
• Hoek i Brown stoga su predložili korištenje klasifikacija stijenske mase
za određivanje vrijednosti parametara m i s
Unaprijeđeni Hoek–Brownov kriterij čvrstoće
NEPOREMEĆENA STIJENSKA
MASA

POREMEĆENA STIJENSKA
MASA

RMR 100

m  mi  e

28

RMR 100

m  mi  e

RMR 100

RMR 100

se

9

14

se

6

Aproksimativne vrijednosti kvalitete stijenske mase i parametara stijenske mase za
unaprijeđeni Hoek – Brownov kriterij čvrstoće (Hoek and Brown, 1988)

KRITERIJI ČVRSTOĆE STIJENSKE MASE
• Modificirani Hoek-Brownov kriterij čvrstoće


σ' 3
σ' 1  σ' 3  σ c  m b 
σc







a

mb-vrijednost konstante m za raspucalu stijensku
masu,
a -konstanta ovisna o karakteristikama raspucale
stijenske mase,
σc-jednoosna tlačna čvrstoća intaktne stijenske mase,
σ’1-veće glavno naprezanje pri slomu i
σ’3-manje glavno naprezanje pri slomu
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Procjena vrijednosti mb/mi na osnovi strukture stijenske mase i uvjeta površine
stijenki diskontinuiteta (Hoek et al., 1992)

KRITERIJI ČVRSTOĆE STIJENSKE MASE
• Opći oblik Hoek-Brownovog kriterija čvrstoće (Hoek,
1994; Hoek et al., 1995; Hoek et al., 2002):



σ' 3
σ' 1  σ' 3  σ c  m b 
 s 
σc



a

s- konstanta ovisna o karakteristikama stijenske mase
Za intaktnu stijensku masu, vrijedi da je s = 1 i a = 0.5
Za vrlo slabu kvalitetu stijenske mase, prihvatljiviji je modificirani Hoek–Brownov kriterij
s=0

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Geološki indeks čvrstoće (Geological
Strength Index–GSI

• Procijenjena vrijednosti na osnovi strukture
stijenske mase, značajki intaktne stijene,
uvjeta površine stijenki diskontinuiteta, kao
i uvjeta koji proizlaze iz geometrije
intaktnih dijelova stijene i njihovog
ponašanja pod djelovanjem promjene uvjeta
stanja naprezanja u stijenskoj masi

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Hoek et al., 1998

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Geološki indeks čvrstoće (Geological
Strength Index–GSI
Neporemećena stijenska masa,
GSI > 25
Poremećena stijenska masa,
GSI  100
GSI < 25

mb  mi  e

28

GSI 100

se
a  0 .5

s0

9

a  0 . 65 

GSI
200

Za vrijednost parametara mb, s i a Hoek, Kaiser i Bawden (Hoek et al., 1995) predlažu
izraze u zavisnosti od vrijednosti geološkog indeksa čvrstoće (Geological Strength Index–
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI
GSI).

KRITERIJI ČVRSTOĆE STIJENSKE MASE
• U većini sada dostupnih metoda proračuna za analize
stabilnosti stijenske mase, kao što su metode analize
granične ravnoteže i numeričke metode modeliranja,
čvrstoća stijenske mase izražava se parametrima
Mohr-Coulombovog linearnog kriterija čvrstoće:

τf = c + σ tg
Postoji mogućnost uspostave matematičke veze između
Hoek–Brownovog i Mohr-Coulombovog kriterija čvrstoće
stijenske mase
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Rocscience- RocLab

Ulazni parametri
za proračun

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI


Slide 56

OJAČANJE TLA I STIJENA, DIPLOMSKI STUDIJ,
GRAĐEVINSKI FAKULTET SVEUČILIŠTA U RIJECI

OJAČANJE STIJENSKE MASE (1)

KOLEGIJ: Ojačanje tla i stijena
DIPLOMSKI STUDIJ

SEMINARKSI RADOVI
1.Čavlano tlo
2.Zidovi od mehanički stabiliziranog tla
(MSE zidovi)
3.Primjena vegetacije u sanaciji klizišta

OJAČANJE STIJENSKE MASE

OPĆENITO

POBOLJŠANJE SVOJSTAVA
STIJENSKE MASE
„Povoljne
lokacije” za
izgradnju
iskorištene

Potreba za
korištenjem
„nepovoljnih
lokacija „

RAZVOJ METODA POBOLJŠANJA
(OJAČANJA) SVOJSTAVA TLA I STIJENA

Ojačanjem tla i stijena nastoji se povećati
njihovu čvrstoću, tj. smanjiti deformabilnost.
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

POBOLJŠANJE SVOJSTAVA
STIJENSKE MASE
• Projektiranje zasjeka u stijenskoj masi svodi se na

odabir stabilne geometrije i/ili potrebnih
odgovarajućih mjera podgrađivanja.

• Kriteriji deformabilnosti stijenske mase zasniva se na

geomehaničkoj (RMR) klasifikaciji stijenske
mase, jednoosnoj tlačnoj čvrstoći stijene i
geološkom indeksu čvrstoće (GSI) stijenske
mase.

• Na osnovi usvojenih kriterija čvrstoće i deformabilnosti
stijenske mase provode se analize stanja naprezanja i
deformacija i analize stabilnosti za potrebe projektiranja
osiguranja podzemnih otvora i zasjeka u stijenskoj masi.
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

DEFINIRANJE KARAKTERISTIKA
STIJENSKE MASE
Stijenska masa - diskontinuirana,

heterogena,
anizotropna i nalaze se u nekom naponskom stanju

Utvrđivanje vrsta i položaja različitih
materijala, kao i njihovih svojstava - geološki
profil i geotehnički model.

• Poboljšanje stijenske mase (Rock Improvement)
podrazumijeva termin koji obuhvaća sve postupke u

cilju poboljšanja mehaničkih značajki i drugih
karakteristika stijenske mase.
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

KLASIFIKACIJE
STIJENSKE
MASE

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE
pregled klasifikacija stijenske mase, kao postupaka za
opisivanje stijenske mase, koje služe kao podloge za
utvrđivanje značajki stijenske mase te projektiranje zahvata
u stijenskoj masi

• Klasifikacija stijenske mase nije zamjena za
projektiranje zahvata u stijenskoj masi!!
• Osim poznavanja značajki stijenske mase,
projektiranje zahtijeva detaljno poznavanje in situ
stanja naprezanja, uvjeta podzemne vode te
redoslijed izvedbe planiranih iskopa
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE
• Terzaghijeva klasifikacija (Terzaghi, 1946);
• Laufferova klasifikacija (Lauffer, 1958);
• Rock Quality Designation klasifikacija (RQD) (Deere et al.,
1967);
• Rock Structure Rating klasifikacija (RSR) (Wickham et al.,
1972);

• Geomehanička klasifikacija (RMR)
(Bieniawski, 1973);
• Q klasifikacija (Rock Tunneling Quality Index) (Barton et
al., 1974);
• Rock Mass Index klasifikacija (RMi) (Palmstrom, 1995)
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• Terzaghijeva klasifikacija (Terzaghi,
1946)- previše generalizira objektivno
stanje kvalitete stijenske mase

• Značaj Laufferove klasifikacije
(Lauffer, 1958) (koncepta vremena
nepodgrađenog iskopa) je u zahtjevima na
skraćenje vremena potrebnog za ugradnju
podgrade.
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• Rock Quality Designation (RQD)
Index, (Deere et al., 1967) informacija o kvaliteti stijenske mase
proizlazi jedino iz opisa danog od strane
geologa i postotka dobivene jezgre.

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• RSR sustav (Wickham et al., 1972) usvaja
dvije glavne kategorije faktora koji utječu na
ponašanje stijenske mase u tunelima:
– geološki parametri (tip stijenske mase,
prosječan razmak pukotina, orijentacija pukotina,
tip diskontinuiteta, glavni smjer rasjeda, smicanja i
preklapanja, značajke stijenske mase, trošenje ili
alteracija ) i

– parametri podgradne konstrukcije (raspon
tunela, smjer napredovanja tunela, metoda iskopa)
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• Geomehanička klasifikacija ili RMR
klasifikacijski sustav (Rock Mass
Rating System), razvio je Bieniawski
tijekom 1972. i 1973 (Bieniawski, 1976,
1989).
• Dvije inačice RMR1976 i RMR1989.

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• Q klasifikacija je zasnovana na
numeričkoj procjeni kvalitete stijenske
mase koja se opisuje sa šest parametara i
to:
• 1. RQD –indeks kvalitete jezgre
• 2. Jn – broj skupova pukotina,
• 3. Jr – indeks hrapavosti pukotina,
• 4. Ja – indeks alteracije pukotina,
• 5. Jw – faktor pukotinske vode i
• 6. SRF – faktor redukcije naprezanja
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

• Rock Mass index (RMi)
klasifikacija zasnovana je na selektivnim
dobro utvrđenim geološkim parametrima
stijenske mase dobivenim iz detaljiziranih
terenskih opisa građe stijenske mase

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

GEOMEHANIČKA
ILI RMR
KLASIFIKACIJE
STIJENSKE MASE

RMR KLASIFIKACIJA
Klasifikacijska procedura zasniva se na
određivanju slijedećih šest parametara:
1.Jednoosna čvrstoća stijenskog materijala (ISRM, 1979)
2.RQD indeks (Rock Quality Designation)
3.Razmak pukotina (diskontinuiteta)
4.Stanje pukotina (diskontinuiteta)
5.Uvjeti podzemne vode
6.Orjentacija pukotina (diskontinuiteta).
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
PODJELA STIJENSKE MASE U POJEDINAČNE
STRUKTURNE REGIJE KOJE SE ODVOJENO
KLASIFICIRAJU
GRANICE REGIJA- RASJEDI/ ZDROBLJENE
ZONE/PROMJENA TIPA STIJENSKE MASE

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
-ČVRSTOĆA• Definiranje parametara čvrstoće intaktne
stijene moguće je provesti laboratorijskim
ispitivanjima (PLT) i procjenom.
• Schmidt-ov čekić koristi se za jednostavno i brzo
određivanje približnih vrijednosti jednoosne
tlačne čvrstoće stijene ili određivanje čvrstoće
stijenki diskontinuiteta (korelacijskih odnos visine
odskoka (R) i jednoosne tlačne čvrstoće (sc)

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Terenska procjena
jednoosne
čvrstoće
(Brown,
1981)
DIPLOMSKI
STUDIJ,tlačne
GRAĐEVINSKI
FAKULTET
U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
-RAZMAK DISKONTINUITETA-

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

ZIJEV

RMR KLASIFIKACIJA
-STANJE DISKONTINUITETA -

• Zijev diskontinuiteta se često spominje i
prikuplja kao jedan od parametara
• Diskontinuiteti se s porastom dubine vrlo
brzo potpuno ispunjavaju, uglavnom glinom
ili glinovitim materijalom i kršjem (zijev
nestaje, dok istovremeno širina
diskontinuiteta može ostati vrlo velika)
PRIMJER ŠIROKIH ALI ZATVORENI DISKONTINUITETA
Definicije
zijeva, širine i debljine ispune diskontinuiteta,
Pollak, 2007
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
-STANJE DISKONTINUITETA Shematska
usporedba
prosječne
veličine bloka i
širine
diskontinuiteta

ISPUNA

Pollak, 2007

• Ovisno
o debljini
ispune,dodatni
spriječen
je kontakt
neravnina
Ispunom
se
u inženjerskoj
geologiji
smatra
materijal
koji
Na
svojstva
ispune
utječu
iliobično
opetovani
procesi
trošenja
stijenki diskontinuitet,
diskontinuiteta,
ispunjava
a različit
od osnovne
stijene, bez
ili
dijageneze
koji mogu utjecati
naje
kvalitetu
ispune•obzira
Svojstva
ispune: posmična
čvrstoća,
permeabilnost i
na podrijetlo.
PROCJENJUJEMO
TROŠNOST
ISPUNE
deformabilnost
utječu na
čvrstoću diskontinuiteta
Debljina
ispune utvrđuje
se posmičnu
izravnim mjerenjima
ili procjenama
za(Bieniawski,
svaki sustav 1989).
diskontinuiteta posebno, a bitno je ustanoviti
STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI
njenu min., maks.DIPLOMSKI
i najučestaliju
vrijednost

ISPUNA

RMR KLASIFIKACIJA
-STANJE DISKONTINUITETA -

PRIMJER DISKONTINUITETA BEZ ISPUNE
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Indeks
KLASIFIKACIJA
hrapavosti

RMR
-STANJE DISKONTINUITETA -

HRAPAVOST
• Glatki diskontinuiteti su, uglavnom, vezani za posebne uvjete
sedimentacije ili jače tektonizirane zone u kojima je kretanje
duž diskontinuiteta zagladilo plohe čitavog sustava. Vrlo
hrapavi diskontinuiteti uglavnom su vezani na zone otvorenih
i jako okršenih diskontinuiteta.
• Prema podjeli koju preporučuje ISRM (1978a), hrapavost se
razmatra u metarskom ali i centimetarskom mjerilu
istovremeno.
Karakteristični profili i koeficijenti
hrapavosti (JRC) u 10 cm veličinskom
Tipični profili hrapavosti u metarskom
DIPLOMSKI
FAKULTET
U RIJECI
području
(Barton
& Choubey, 1977)
veličinskom području (ISRM,
1978a)STUDIJ, GRAĐEVINSKI

RMR KLASIFIKACIJA
HRAPAVOST -STANJE DISKONTINUITETA • mjerenjem kutova nagiba na kružnoj ploči različitih
promjera (ISRM, 1978a);
• mjerenjem amplitude hrapavosti na iscrtanom profilu
hrapavosti (Barton & Bandis, 1990);
• mjerenjem amplitude hrapavosti pomoću štapa duljine
90 cm (Piteau, 1970);
• fotogrametrijskim mjerenjima (ISRM, 1978a);
• indirektno, računanjem kutova hrapavosti (i) iz
iscrtanog profila hrapavosti (Turk & Dearman, 1985);
• indirektno, smicanjem duž diskontinuiteta u laboratoriju
ili na terenu i metodom procjene maksimalnog otpora na
smicanje iz profila hrapavosti (ISRM, 1978a).
• Procjenom…
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
- stanje diskontinuiteta-

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA

STANJE PODZEMNE VODE






Suho
Vlažno
Mokro
Kapanje
Tečenje

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Bodovi
ukupno

RMR KLASIFIKACIJA

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

GEOMEHANIČKA ILI RMR
KLASIFIKACIJE STIJENSKE MASE

PRIMJER
STADION KANTRIDA

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDALitološki opis: vapnenac, kristalast, -Litološki opis: vapnenac, kristalast,
izražene slojevitosti, sive boje,
izražene slojevitosti, sive boje, raspucan
raspucan i okršen
i okršen
Geološki indeks čvrstoće GSI = 40 - -Geološki indeks čvrstoće GSI = 40 - 50
50 (VB/F)
(VB/F)
Veličina monolita: 0.1 x 0.1 x 0.1 m do-Veličina monolita: 0.1 x 0.1 do 2 x 2 m
2x2x4m
-Pojave nestabilnosti: ispadanje
Pojave nestabilnosti: otvaranje
olabavljenih blokova manjih dimenzija s
subvertikalnih pukotina
vrha kosine
Izmjereni diskontinuiteti: 30/250
-Izmjereni diskontinuiteti: 195/240 (ss);
(ss); 300/760; 5/800;
105/850; 5/680; 215/860

1

2

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDAINŽENJERSKO GEOLOŠKE ZNAČAJKE
• Blok 1
• ulazi podaci za geomehaničku RMR89 klasifikaciju za set
diskontinuiteta 105/850 :
• - jednoosna tlačna čvrstoća: 50 - 100 MPa (procjena)
• - Rock Quality Designation RQD = 50 - 75 %
• - razmak između pukotina: 60 - 200 cm
• - duljina pukotina: 3 - 10 m
• - oblik pukotina: stepeničast (hrapav) I
• - hrapavost stijenki pukotina: JRC= 16 - 18
• - zijev (razmak između stijenki pukotina): 10-100 mm
• - ispuna između stijenki pukotina: djelomična kalcitna prevlaka
• - raspadnutost stijenki pukotina: neznatno raspadnute (WS)

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Blok 1
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stanje diskontinuiteta :
Ulazni podaci

Bodovi

Duljina

3 - 10 m

2

Razmak stijenki

>5 mm

0

Hrapavost JRC

16 - 18

6

tvrda <5 mm ili bez

5

WS

5

Karakteristike
diskontinuiteta

Pukotinska ispuna
Trošnost

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

18 bodova

Blok 1
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stijenu je:
Karakteristike
Ulazni podaci
stijene
Jednoosna čvrstoća 50 - 100 MPa

ISTIRQD
POSTUPAK ZA50
BLOK
- 75 %2

Bodovi
7

Razmak
diskontinuiteta

60 - 200 cm

13
15

Stanje
diskontinuiteta

ukupno

18

Podzemna voda

suho

15

modul deformabilnosti je Em = 13,774 MPa

68 bodova

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDALitološki opis: vapnenac, kristalast,
izražene slojevitosti, u gornjoj zoni Litološki opis: vapnenac, kristalast,
masivan, sive boje, raspucan,
izražene slojevitosti, sive boje, raspucan
mjestimično kavernozan
i okršen
Geološki indeks čvrstoće GSI = 40 - 50Geološki indeks čvrstoće GSI = 40 - 50
(VB/F)
(VB/F)
Veličina monolita: 0.5 x 0.5 x 0.5 m do Veličina
2
monolita: 0.2 x 0.2 x 0.2 m do 2
x2x1m
x2x2m
Pojave nestabilnosti: mogućnost
Pojave nestabilnosti: mogućnost
ispadanja olabavljenih blokova
ispadanja olabavljenih blokova
Izmjereni diskontinuiteti: 190/100 (ss);
Izmjereni diskontinuiteti: 50/720 (ss);
280/820; 345/800;
155/830; 340/670;

3

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

4

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDAINŽENJERSKO GEOLOŠKE ZNAČAJKE
• Blok 3
• ulazi podaci za geomehaničku RMR89 klasifikaciju za set
diskontinuiteta 155/830:
• - jednoosna tlačna čvrstoća: 50-100 MPa (procjena)
• - Rock Quality Designation RQD = 75 - 90 %
• - razmak između pukotina: 60 - 200 cm
• - duljina pukotina: 10 - 20 m
• - oblik pukotina: stepeničast (hrapavo) I
• - hrapavost stijenki pukotina: JRC= 16 - 18
• - zijev (razmak između stijenki pukotina): 10 – 50 mm
• - ispuna između stijenki pukotina: kalcitna prevlaka > 5 mm
• - raspadnutost stijenki pukotina: umjereno raspadnute (WM)

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Blok 3
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stanje diskontinuiteta :
Ulazni podaci

Bodovi

10 - 20 m

1

Razmak stijenki

>5 mm

0

Hrapavost JRC

16 - 18

6

tvrda >5 mm

2

WM

3

Karakteristike
diskontinuiteta
Duljina

Pukotinska ispuna
Trošnost

12 bodova
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Blok 3
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stijenu je:
Karakteristike stijene

Ulazni podaci

Bodovi

Jednoosna čvrstoća

50 - 100 MPa

7

75 - 90 %

17

60 - 200 cm

15

ukupno

12

suho

15

RQD

ISTI POSTUPAK ZA BLOK 4
Razmak
diskontinuiteta

Stanje diskontinuiteta
Podzemna voda

66 bodova
modul deformabilnosti je Em = 14,591 MPa

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDALitološki opis: vapnenac,
kristalast, izražene slojevitosti,
u gornjoj zoni masivan, sive
boje, raspucan, mjestimično
kavernozan
Geološki indeks čvrstoće GSI =
40 - 50 (VB/F)
Veličina monolita: 0.2 x 0.2 x 0.2
m do 2 x 2 x 1 m
Pojave nestabilnosti: mogućnost
ispadanja olabavljenih blokova
Izmjereni diskontinuiteti:
190/110 (ss); 280/800;
345/740;

5

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

RMR KLASIFIKACIJA
- PRIMJER STADIONA KANTRIDAINŽENJERSKO GEOLOŠKE ZNAČAJKE
• Blok 5
• ulazi podaci za geomehaničku RMR89 klasifikaciju (set
190/110):
• - jednoosna tlačna čvrstoća: 50 - 100 MPa (procjena)
• - Rock Quality Designation RQD = 75 - 90 %
• - razmak između pukotina: 20 – 200 cm
• - duljina pukotina: >20 m
• - oblik pukotina: valovit (zaglađen) VI
• - hrapavost stijenki pukotina: JRC= 8-10
• - zijev (razmak između stijenki pukotina): 0.25 – 0.5 mm
• - ispuna između stijenki pukotina: bez ispune
• - raspadnutost stijenki pukotina: neznatno raspadnute (WS)

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Blok 5
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stanje diskontinuiteta :
Ulazni podaci

Bodovi

>20 m

0

0.1 – 1.0 mm

4

8 - 10

3

Pukotinska ispuna

bez

6

Trošnost

WS

5

Karakteristike
diskontinuiteta
Duljina

Razmak stijenki
Hrapavost JRC

18 bodova
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Blok 5
Geomehanička klasifikacija (RMR89) za stijenu je:
Karakteristike stijene

Ulazni podaci

Bodovi

Jednoosna čvrstoća

50 - 100 MPa

7

RQD
Razmak
diskontinuiteta

75 - 90 %
20 - 200 cm

17
13

Stanje
diskontinuiteta

ukupno

18

Podzemna voda

suho

15
70 bodova

modul deformabilnosti je Em = 18,369 MPa

KRITERIJ ČVRSTOĆE

KRITERIJ
ČVRSTOĆE

KRITERIJ ČVRSTOĆE
Stvarni izazov u mehanici stijena predstavlja problem

predviđanja i usvajanja parametara čvrstoće
stijenske mase pri rješavanju inženjerskih problema.

• Ponašanje stijenske mase opisano je
kriterijima čvrstoće i deformabilnosti koji se
zasnivaju na empirijskim saznanjima o
ponašanju stijenske mase.
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

KRITERIJI ČVRSTOĆE STIJENSKE MASE
• Hoek–Brownov kriterij čvrstoće stijenske mase je
empirijski kriterij zasnovan na podacima triaksijalnog
ispitivanja stijenske mase.
• Izvorni Hoek–Brownov kriterij čvrstoće stijenske mase
predložen je 1980. godine (Hoek and Brown, 1980a, 1980b) kao

1  3 

m  3 c  s  c

2

m, s -konstante ovisne o karakteristikama stijenske mase,
σc -jednoosna tlačna čvrstoća intaktne stijene.
σ1 -veće glavno naprezanje pri slomu i
σ3 -manje glavno naprezanje pri slomu.
Vrijednost mi može se izračunati iz triaksijalnog pokusa na
uzorcima stijene pri različitim naprezanjima
Za intaktnu stijenu vrijedi da je
Za raspucalu stijensku masu vrijedi da je
s = 1, m = mi
0 ≤ s < 1, m < mi

KRITERIJI ČVRSTOĆE STIJENSKE MASE
• Hoek i Brown stoga su predložili korištenje klasifikacija stijenske mase
za određivanje vrijednosti parametara m i s
Unaprijeđeni Hoek–Brownov kriterij čvrstoće
NEPOREMEĆENA STIJENSKA
MASA

POREMEĆENA STIJENSKA
MASA

RMR 100

m  mi  e

28

RMR 100

m  mi  e

RMR 100

RMR 100

se

9

14

se

6

Aproksimativne vrijednosti kvalitete stijenske mase i parametara stijenske mase za
unaprijeđeni Hoek – Brownov kriterij čvrstoće (Hoek and Brown, 1988)

KRITERIJI ČVRSTOĆE STIJENSKE MASE
• Modificirani Hoek-Brownov kriterij čvrstoće


σ' 3
σ' 1  σ' 3  σ c  m b 
σc







a

mb-vrijednost konstante m za raspucalu stijensku
masu,
a -konstanta ovisna o karakteristikama raspucale
stijenske mase,
σc-jednoosna tlačna čvrstoća intaktne stijenske mase,
σ’1-veće glavno naprezanje pri slomu i
σ’3-manje glavno naprezanje pri slomu
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Procjena vrijednosti mb/mi na osnovi strukture stijenske mase i uvjeta površine
stijenki diskontinuiteta (Hoek et al., 1992)

KRITERIJI ČVRSTOĆE STIJENSKE MASE
• Opći oblik Hoek-Brownovog kriterija čvrstoće (Hoek,
1994; Hoek et al., 1995; Hoek et al., 2002):



σ' 3
σ' 1  σ' 3  σ c  m b 
 s 
σc



a

s- konstanta ovisna o karakteristikama stijenske mase
Za intaktnu stijensku masu, vrijedi da je s = 1 i a = 0.5
Za vrlo slabu kvalitetu stijenske mase, prihvatljiviji je modificirani Hoek–Brownov kriterij
s=0

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Geološki indeks čvrstoće (Geological
Strength Index–GSI

• Procijenjena vrijednosti na osnovi strukture
stijenske mase, značajki intaktne stijene,
uvjeta površine stijenki diskontinuiteta, kao
i uvjeta koji proizlaze iz geometrije
intaktnih dijelova stijene i njihovog
ponašanja pod djelovanjem promjene uvjeta
stanja naprezanja u stijenskoj masi

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Hoek et al., 1998

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Geološki indeks čvrstoće (Geological
Strength Index–GSI
Neporemećena stijenska masa,
GSI > 25
Poremećena stijenska masa,
GSI  100
GSI < 25

mb  mi  e

28

GSI 100

se
a  0 .5

s0

9

a  0 . 65 

GSI
200

Za vrijednost parametara mb, s i a Hoek, Kaiser i Bawden (Hoek et al., 1995) predlažu
izraze u zavisnosti od vrijednosti geološkog indeksa čvrstoće (Geological Strength Index–
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI
GSI).

KRITERIJI ČVRSTOĆE STIJENSKE MASE
• U većini sada dostupnih metoda proračuna za analize
stabilnosti stijenske mase, kao što su metode analize
granične ravnoteže i numeričke metode modeliranja,
čvrstoća stijenske mase izražava se parametrima
Mohr-Coulombovog linearnog kriterija čvrstoće:

τf = c + σ tg
Postoji mogućnost uspostave matematičke veze između
Hoek–Brownovog i Mohr-Coulombovog kriterija čvrstoće
stijenske mase
DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI

Rocscience- RocLab

Ulazni parametri
za proračun

DIPLOMSKI STUDIJ, GRAĐEVINSKI FAKULTET U RIJECI