POVIJESNE I KULTURNE ZNAMENITOSTI BREŽULJKASTIH KRAJEVA Brežuljkasti prostori bogati su kulturnopovijesnim spomenicima. Od onih iz najdavnijeg prapovijesnog razdoblja ističu se nalazišta pračovjeka u špiljama Hušnjakovo u Krapini i Vindija kod Varaždina.
Download
Report
Transcript POVIJESNE I KULTURNE ZNAMENITOSTI BREŽULJKASTIH KRAJEVA Brežuljkasti prostori bogati su kulturnopovijesnim spomenicima. Od onih iz najdavnijeg prapovijesnog razdoblja ističu se nalazišta pračovjeka u špiljama Hušnjakovo u Krapini i Vindija kod Varaždina.
POVIJESNE I KULTURNE
ZNAMENITOSTI
BREŽULJKASTIH
KRAJEVA
Brežuljkasti
prostori bogati
su kulturnopovijesnim
spomenicima.
Od onih iz
najdavnijeg
prapovijesnog
razdoblja ističu
se nalazišta
pračovjeka u
špiljama
Hušnjakovo u
Krapini i
Vindija kod
Varaždina.
DAVNA PROŠLOST – Hušnjakovo brdo
Gradić Krapina poznat je
po nalazištu pračovjeka
u špilji Hušnjakovo.
Tamo su pronađene
kosti ljudi i životinja iz
davne prošlosti.
Nađeni su i predmeti
oblikovani od kamena i
kosti.
Danas se čuvaju u
muzeju u Krapini.
Ovako su živjeli prvi
ljudi- praljudi
u spilji Hušnjakovo.
Od spomenika iz starog vijeka – rimskog
doba - postoje terme (rimsko kupalište) u
današnjim Varaždinskim Toplicama.
Najviše utvrda i
dvoraca iz
srednjeg i novog
vijeka ima u
Hrvatskom
zagorju, gdje se
ističu Trakošćan,
Veliki Tabor i
dvorci stubičkog
kraja.
Dvorac TRAKOŠĆAN uz stari grad u blizini
Varaždina
Stari grad-utvrda – VELIKI TABOR
Mnogo lijepih
dvoraca ima i oko
Karlovca (Dubovac,
Ozalj, Ribnik), ali i u
drugim brežuljkastim
područjima.
Stari grad-utvrda - OZALJ
Nalazi se zapadno
od Karlovca gdje
postoji skupina
dobro očuvanih
utvrđenih dvoraca
od kojih je Ozalj
najpoznatiji.
U brežuljkastim krajevima
Hrvatske osobito su vrijedne
i privlačne crkve Hrvatskog
zagorja u:
* Lepoglavi
* Belcu
* Mariji Bistrici, najpoznatijem
hrvatskom svetištu kojeg je
posjetio i Papa Ivan Pavao II.
U Hlebinama su u 20. stoljeću slikar Krsto Hegedušić i
seljaci Ivan Generalić i Franjo Mraz počeli slikati na
staklu.
Njihova umjetnost doživljava svjetsku slavu.
Danas su u Galeriji Hlebine izložene slike naivne
umjetnosti izložene slike naivne umjetnosti s
podravskim motivima.
KULTURNA BAŠTINA
drvene seoske kućice
mlinovi
kapelice
stari obrti
Etnoselo Kumrovec – cijelo “staro selo” izgleda
isto kao i prije više od sto godina!
RASTOKE – staro vodeničarsko naselje pokraj
Slunja
POZNATE OSOBE ROĐENE U
BREŽULJKASTOM KRAJU
Antun Mihanović –
njegova pjesma
Horvatska
domovina je
uglazbljena i
danas je poznata
kao himna RH.
Na cesti između Klanjca i Kumrovca, u Zelenjaku,
nalazi se spomenik himni Lijepa naša.
Prvi put objavljena je 1835. , uglazbio ju je 1846.
Josip Runjanin.
Ljudevit Gaj
hrvatski političar,
novinar i pisac.
Napisao je prvi
hrvatski pravopis
na štokavskom
narječju.
Matija Gubec – vođa seoske bune u 16.
stoljeću protiv bogatih feudalaca.
Pogubljen na Markovom trgu u Zagrebu.
Tradicionalne priredbe:
Festival kajkavskih
popevki u Krapini
Samoborski fašnik