URBANIZACIJA HRVATSKE
Download
Report
Transcript URBANIZACIJA HRVATSKE
2. D, ožujak
.
pojam: urbanizacija od lat. urb, urbis = grad
što je urbanizacija?
– proces nastanka gradova i rast broja stanovnika u
gradovima
Što je stupanj urbanizacije?
- udio broja stanovnika u gradovima u ukupnom br.
stanovnika neke zemlje
1931. 18,6%
1971. 41%
2001. 69%
raste nakon II.sv. rata
br. st. u gradovima raste zbog deruralizacije
Različiti stupanj urbanizacije u različitim dijelovima
Hrvatske:
Osijek –manji udio, dok hrv. primorje veći ZAŠTO?
Litoralizacija – stanovništvo iz zaleđa i s otoka seli u
gradove na obali (Rijeka, Zadar, Split)
Nepravilan urbani sustav - tj većinom mali gradovi i 1
veliki tj. glavni grad :
Zagreb oko 800 tis.,
Split oko 176 tis.
Rijeka 144 tis., Osijek 114 tis., Zadar 72 tis.
Rastom gradova (urbanizacijom) dolazi do spajanja
gradova tj. konurbacija:
Konurbacijska zona Rijeke + Opatija + Bakar +
Crikvenica + Novi Vinodolski
Konurb. zona Zagreba + V. Gorica + Sesvete
Što je nodalna regija ili gravitacijsko područje?
gravitacija=privlačenje, dakle: grad + njegovo
gravitacijsko područje tj prostor utjecaja grada
Gorska Hrvatska ga nema – te stanov. gravitira Rijeci,
Karlovcu, Zagrebu ili Zadru
Razvoj gradova
Prvi gradovi: u Rimsko doba: Andautonia (Zg.) Siscia,
Mursa (Osijek), Pola, Salona, Cibaliae (Vinkovci)
Grčke kolonije na Jadranu (stari vijek)
– mreža gradova jače razvijena na panonskom i
peripanonskom prostoru te na obali, manje u Dinaridima
Rani srednji vijek (5.-10.st.) obrambena funkcija
Iz sela prema zidinama gradova - nastaju prigrađa
Povoljan prometni položaj ili trgovina- Zagreb, Karlovac,
Sisak, Vinkovci, Knin
18. i 19. st. ceste prema moru: lučki gradovi Senj, Rijeka
ZAGREB
- prometno, gospodarsko, kulturno, političko središte RH
Antičko doba: Andautonia
Srednji vijek: Gradec (građanski) i Kaptol (crkveni)
1242.g. Gradec dobiva Zlatnu bulu – slobodni kraljevski
grad
krajem 17. st. - glavni grad (do tada Varaždin)
1848.g. Gradec i Kaptol se ujedinjuju
Gradnjom cesta i pruga prema moru (Rijeci) razvija se i
raste Zagreb
Nakon II. sv. rata . širi se južno od Save = Novi Zagreb
Andautonija – na području današnjeg Ščitarjeva
Arheološki ostaci u Andautoniji
Trg bana Josipa Jelačića 1880.g.
Satelitska snimka Zagreba
OSIJEK
- vodeće središte istočne Hrvatske
Antičko doba: Mursa – na prijelazu preko Drave
Srednji vijek: 13.st. ratnički pohodi Tatara – zaustavlja se
razvoj
14. st. povratak stanovnika – razvija se trgovina
16. st. prodor Osmanlija – zaustavlja razvoj
ponovno se razvija od kraja 17.st.
kraj 19.st. gradnja željeznice – razvoj industrije
danas: 115 tis. Stanovnika, 4. grad po veličini
Osijek – od hrv. riječi: oseka
Osječka promenada
RIJEKA
- naša najveća luka, 3. grad po veličini sa 144 tis. st.
Antičko doba: Tarsatica – povoljan smještaj na vrhu
Kvarnerskog zaljeva i najkraći put prema srednjoj Europi!
GORSKI PRAG
13. st. dva naselje: Rika i Trsat
15.st. razvoj brodogradnje, trgovine – Od kuda se koriste
drva za brodogradnju?
18. i 19. st. gradnja cesta: Karolina (Bakar) i Lujzijana
(Rijeka)
1779. Rijeka postaje izravno podređena ugarskoj kruni
1873. pruga Budimpešta- Zagreb – Rijeka
Nakon I.sv. rata “Riječko pitanje” – međunarodni problem –
riješava se uspostavom Slobodne Države Rijeka 1920.
1924.g. Rimski ugovor – pripada Italiji
Nakon II. sv. rata : pripada Hrvatskoj
Riječka panorama
Zanimljivosti:
Prvi torpedo izrađen u Rijeci – projektirali i izradili su
ga pomorski kapetan Ivan Luppis , te engleski inženjer
Robert Whitehead
Prvo komunalno groblje u Europi izgrađeno u Rijeci
Rijeka je bila nezavisna država od 1920. do 1924.
Riječani koji ru rođeni 1913. i doživjeli 1991. promijenili
su 6 država: Austro-Ugarsku, Slobodnu Državu Rijeka,
Kraljevinu Italiju, Treći Reich (Njemačku), SFR
Jugoslaviju, Republiku Hrvatsku.
Sveučilište u Rijeci osnovali su isusovci 1627.
SPLIT-središnje naselje južne Hrvatske i 2.grad po
veličini sa 176 tis. st.
Smjestio se na obali u blizini dvije rijeke, na poluotoku
ispod prijevoja Klisa
Nastanak grada povezuje se s gradnjom Dioklecijanove
palače u 4.st.
15. – 18.st. pod mletačkom vlašću
1804.-1813. pod Francuskom tj. Napolenom
Nakon toga pod Habsburškom monarhijom
Razvoj grada tj. luke i industrije potiče lička pruga 1925. i
unska pruga 1948.
Sveučilišno, kulturno-znanstveno i sportsko središte
Glavno tranzitno mjesto za srednjodalmatinske otoke
Nekadašnji izgled Dioklecijanove palače
…današnji ostaci palače - uvrštena je u UNESCO-v
popis svjetske baštine 1979.g. -
Peristil – središnji trg Dioklecijanove palače
Splitska luka
PULA
Antika: nastala prije više od 3 tis. g. na brežuljku Kaštel
krajem 2. i poč. 3. st. ima 30 tis. stanovnika, pa je uz Salonu (glavni grad
rimske Dalmacije) bila najveće naselje na istočnoj obali Jadrana
Nastanku grada su pogodovale prirodne karakteristike pulskog zaljeva:
prostranost, zaštićenost, bogato poljoprivredno zemljište i obilje izvora
slatke vode
14.st. česte epidemije kuge, malarije i sl. (tako krajem 17.st. samo oko 600
ljudi)
1856. g. otvoren Arsenal tj. glavna baza austrijske ratne mornarice –
suvremeni razvoj grada , te doživljava demografsku ekspanziju – tada
najveći grad u Hrvatskoj
1876. željeznica Beč-Trst-Pula
Početkom 20.st. izgradnja lukobrana – može se smjestiti cijela ratna
flota Monarhije
1920.g. Rapalski ugovor – pripada Kraljevini Italiji
Nakon II.sv. rata vraća se Jugoslaviji
Druga polovica 20.st. procvjetala - 2 glavne gospodarske djelatnosti:
industrija (brodogradnja) i turizam
Pulski zaljev
Brodogradilište Uljanik
Rovinj
Prapovijesno razdoblje – Histri
Kasni stari vijek (oko 3.st.) Castrum Rubini
Smješten na otoku, s morske strane zaštićen klisurastim stijenama, a sa strane kopna
čvrstim bedemima – ipak više puta opustošen i spaljen
1283. pod vlast Venecije
Srednji vijek: kuga
16.st. – uskoci napadaju mletačke posjede, pa tako i Rovinj
Pred prodorima Turaka – izbjeglice iz središnje Istre, Bosne, Dalmacije, Grčke i
Albanije – stanovništvo naglo raste
Važna pomorska luka trgovačkim brodovima na putu od Bliskog istoka ka Veneciji
Krajem 17.st. Grad se širi izvan zidina ali i na kopno – kanal i mali most postaju zapreka
komunikaciji sa zaleđem te se kanal 1763.g. zatrpava, a Rovinj postaje grad na
poluotoku
1775.g. čak 13 788 stan.- otud i tipično graditeljstvo starogradske jezgre: kuće se dižu u
visine, zbijene jedna do druge, u svakoj sobi, koja ima svoj dimnjak, živi po 1 obitelj
U 17. i 18. st. – najjači brodograđevni, ribarski i pomorski centar Istre
1719. Austrija proglašava Rijeku i Trst slobodnim lukama – važnost Rovinja počinje
opadati
1872.g. – tvornica duhana
II. sv. Rat: pod Italijom i Njemačkom
1947. g. pripojen Hrvatskoj u okviru države Jugoslavije
I ostali gradovi:
ZADAR
ŠIBENIK
TROGIR
DUBROVNIK
VARAŽDIN
POŽEGA