Transcript GIBANJA MORA

GIBANJA MORA
VALOVI
Uzrokuje ih vjetar
-Na veličinu vala utječe
brzina, smjer i trajanje
vjetra te prostranstvo
mora
Najveći su valovi na
oceanima – do 25 m
Najveći valovi na Jadranu
su za vrijeme juga –
nešto viši od 10 metara.
-
MORSKE MJENE
PLIMA I OSEKA
Uzrokuje ih privlačna sila
Sunca i Mjeseca
Plima i oseka izmjenjuju se
svakih šest sati
Razlika plime i oseke u
Jadranskom moru je oko 50
cm a uz obalu Kanade najveća
– 21 metar
Energija plime i oseke
iskorištena je za dobivanje
električne energije –
plimoelektrana u Francuskoj u
zaljevu St. Malo
-
MORSKE STRUJE
Uzrokuju ih Planetarni vjetrovi
Mogu biti hladne i tople; tople polaze iz
ekvatorskih širina a hladne iz hladnog toplinskog
pojasa
Širina morskih struja može biti do 1000 km,
dubina do 200 m i brzina do 4 km.
Mogu utjecati na klimu obalnog prostora
Za Europu je najvažnija topla Golfska struja koja
nastaje u Meksičkom zaljevu
SVOJSTVA MORA
Slanoća
-More je slano i gorko jer su u njemu
otopljene razne soli iz Zemljine kore
-U litri morske vode u prosjeku je otopljeno
35 grama soli
- Slanoća ovisi o količini slatke vode koje
donesu rijeke i jačini isparavanja
Temperatura
- Smanjuje se udaljavanjem od ekvatora,
povećanjem morske dubine, utjecaja
morske struje ili pritjecanju vode s kopna
Boja mora
-ponajviše ovisi o odrazu neba
Boja i prozirnost ovise o bogatstvu života u moru (planktoni, alge,) i o
tvarima koje rijeke donose s kopna.
Topla mora su siromašna pa su modra i prozirna. Iako oduševljavaju
posjetitelje ulov ribe e slab.
Hladna mora obiluju planktonima, najvažnijom hranom riba, pa su ona
glavna svjetska ribolovna područja. Ta su mora zelenomodra i
mutnija.
Po crvenim algama koje se preko ljeta namnože dobilo je ime Crveno
more.
Žuto more dobilo je ime po boji nanosa rijeke Huang Ho (Žuta rijeka)