Transcript SASTAVNICE PRIRODNE

SASTAVNICE PRIRODNE
OSNOVE
VODE NA ZEMLJI
• Voda se nalazi svuda oko
•
•
nas.
Ispunjava oceane, rijeke i
jezera. Zaleđena je na
polovima i u ledenjacima,
nalazi se u podzemlju i u
zraku koji udišemo.
Voda može biti slatka i
slana.
Kao što smo naučili živimo na “modrom planetu”.
More čini 97% sveukupne vode na našem planetu. Samo
3% otpada na slatku vodu i uglavnom je zaleđena na
polovima, čak 70% slatke vode.
Od ta 3% na pitku vodu koja je za život čovjeka
najvažnija otpada svega 0,2%. Najviše je nalazimo u
podzemlju.
Pitku vodu koju nalazimo u podzemlju zovemo voda
temeljnica. Ona je velika i trajna zaliha prirodne i
čiste vode.
• Vodu u prirodi
nalazimo u tri stanja:
1. Krutom - led
2. Tekućem – more,
rijeke, jezera..
3. Plinovitom - para
MORE
“Kad staviš prst u more povezan si sa
cijelim svijetom”
(narodna uzrečica)
Što je Svjetsko more?
Svjetsko more je jedinstvena i neprekinuta
cjelina slane vode na Zemlji.
Obuhvaća oceane, mora, zaljeve, morske
prolaze i obale.
OCEANI
- Najveće morske površine
- Na Zemlji postoje tri oceana
1. Tihi koji je površinom veći od
cjelokupnog kopna na Zemlji
2. Atlantski koji je najprometniji
3. Indijski koji je najmanji
Mora
- dijelovi oceana uz
kopno
- mogu biti:
1. Rubna ili obalna –
nalaze se uz rubne
dijelove kontinenata i
povezana su sa
oceanima otvorenom
morskom pučinom (npr.
Norveško more,
Arapsko more i
Sjeverno more)
2. Sredozemna mora –
okružena su sa
kopnom i morskim
prolazima povezana
su sa oceanima
(Sredozemno more i
Baltičko more)
MORSKI PROLAZI
- Suženja mora između dviju suprotnih obala
- Mogu biti:
1. Prirodna – nazivamo ih prolazima, tjesnacima i
vratima
(npr. Gibraltarski prolaz, Otranska vrata i tjesnaci
Bospor i Daradaneli)
2. Umjetni – nazivamo ih kanalima jer ih je
izgradio čovjek da bi skratio put između dva
mora ( Panamski i Sueski kanal)
Z A LJ E V I
- Dijelovi mora sa tri
strane okruženi
kopnom (npr.
Gvinejski zaljev i
Meksički zaljev)
OBALA
- Pojas u kojem se
dodiruju kopno i
more.
- Obala sa puno otoka,
poluotoka, zaljeva i
uvala naziva se
razvedena obala
ZNAČENJE MORA
-
Prometni put – prijevoz brodovima je najjeftiniji
Turizam
Izvor je kisika
Izvor hrane –ribe, rakovi, školjke, lignje i brojne
alge
Sol
Nafta i zemni plin koji se vade iz podmorja
Najvića zaliha vode na Zemlji - desalinizacija
ONEČIŠĆENJE MORA
More je danas sve više onečišćeno.
Nažalost, često vidimo ovakve prizore
Dana 22. ožujka na poseban način
obilježava se Svjetski dan voda.
ČUVAJMO MORE JER JE IZVOR
ŽIVOTA NA ZEMLJI I DIO JE
ČOVJEKA.
SVOJSTVA MORA
1. Slanost
Okusite li morsku vodu, primjetit će te
da je slana i malo gorkasta.
More je slano jer se minerali u
unutrašnjosti Zemlje u dodiru sa
vodom otapaju. Prosječna slanost
iznosi 35 promila tj. 35 grama soli u
jednoj litri vode. Slanost Jadranskog
mora iznosi 38 promila.
O čemu ovisi slanost?
Slanost ovisi o:
- Zatvorenosti mora (zatvoreno more više se grije pa je
veće isparavanje vode).
- Količini padalina (više kiše više slatke vode u moru).
- Broju tekućica koje se ulijevaju u more (više slatke
vode).
- Udaljenosti od ekvatora (oko ekvatora je toplo a na
polovima hladno pa manje vode ispari).
2. Temperatura
Temperatura opada od ekvatora prema polovima i
od površine prema dubini.
More se sporo grije i sporije hladi od kopna te je
najveći spremnik topline na Zemlji.
Hladna mora su bogata sa ribom jer u njima žive
planktoni sitni organizmi sa kojima se hrane.
3. Boja i prozirnost
Ovisi o odrazu neba i količini planktona.
Toplija mora su siromašnija planktonima pa
su prozirna i modre boje.
Hladna mora zbog planktona su mutna i
sivozelene boje. Dakle imaju manju
prozirnost.
GIBANJA MORA
1. Valovi
- Uzrokuje ih vjetar
- Najveći valovi su na
-
Oceanima (25m!)
Najveće valove na
Jadranu stvara Jugo
(do 10m)
2. Morske mjene
- Uzrokuje ih privlačna
-
-
sila Sunca i Mjeseca
Morske mjene su
plima i oseka
Plima je izdizanje
razine mora
Oseka je spuštanje
razine mora
3.
Morske struje
-uzrokuju ih Planetarni ili Stalni
vjetrovi, razlika u temperaturi i
tlaku zraka.
- Razlikujemo tople i hladne
morske struje.
Voda toplih morskih struja je
toplija od okolnog mora, dok je
voda hladnih morskih struja
hladnija od okolnog mora.
Za europu je njvažnija topla
Golfska struja.