Transcript EUROPA

EUROPA
TEMA: OPĆA OBILJEŽJA EUROPE
 Europa je kontinent na kojem živimo i
radimo, na kojem se nalazi Hrvatska i o
kojem ćemo učiti ovu školsku godinu.
 Od kuda zapravo naziv Europa?
Riječ Europa potječe od asirske riječi ereb
što znači zapad.
 Europa je položena na velikoj kopnenoj
masi koja se zove Euroazija i na obali
Atlanskog oceana.
 Na tom najvećem kopnu na Zemlji osim
Europe nalazi se i Azija.
 Između Europe i Azije postoji dogovorena
granica.
 Promatrajući Euroaziju, Europa izgleda
kao veliki poluotok pa je često zovu
poluotokom Euroazije.
 Izdvojila se kao zaseban kontinent jer je
imala drugačiji politički, povijesni, kulturni
i gospodarski razvoj.
 Pripada kontinentima
Starog svijeta
zajedno sa Azijom i
Afrikom.




Europa ima idealan geografski
položaj. Položena je u središtu
kopnene polutke.
Zbog takvog položaja europljanima je
lako bilo stupiti u kontakt sa ostatkom
svijeta i naseliti ga. U Novi svijet
ponijeli su europsku kulturu i
civilizaciju pa često govorimo o
europocentrizmu.
Zbog svog idealnog položaja zovu je
još i kolodvor svijeta jer svi prometni
pravci prolaze preko Europe. Dakle,
od Europe putujemo lako i brzo gdje
god želimo.
Osim toga okružena je prostorima
koji su gusto naseljeni i gospodarski
razvijeni pa je i to potaklo razvoj
prometa.
 Najveći dio Europe
smješten je u Sjevernom
umjerenom toplinskom
pojasu, a samo manji dio
u Sjevernom hladnom
toplinskom pojasu.
 Pronađite na karti kuda
prolazi početni meridijan
i na koliko polutka je
smještena Europa?
 Površinom to je mali
kontinent.
 Svojom veličinom na
predzadnjem je mjestu.
Tek je Australija veća od
Europe.
 Krajnje točke Europe:
 1. Najistočnija – sjeverni
Ural
 2. Najzapadnija – rt
Roca
 Najjužnija – rt Tarifa
 4. Najsjevernija – rt
Nordkap
 Najviši vrh nalazi se
na Kavkazu – El Brus
 Tri države na Kavazu
– Armenija, Gruzija i
Azarjbedžan- članice
su Vijeća Europe,
organizacije koja
okuplja europske
države.
 Obalna linija Europe je veća od same površine
kopna pa je tako Europa najmorskiji kontinent.
 Utjecaj mora seže duboko u kopno zbog
nizinskog reljefa koji dominira i poluotočnog
oblika pa su udaljenosti od mora male. To je
uvjetovalo orijentiranost stanovništva na more i
rani razvoj djelatnosti vezanih uz more –
pomorstvo, ribarstvo, brodogradnja.
 Povezanost kopna sa morem i utjecaj mora na
kopno zovemo maritimnost.
 Razvoju pomorstva i
naseljenosti pogodovala
je još i razvedena obala.
 Europa ima
najrazvedeniju obalu.
 Na nekim obalama
nalazimo ledenjačke
oblike reljefa kao npr.
Fjord u Norveškoj i
Škotskoj.
 Fjordovi su potopljene
ledenjačke doline.
 Obala Europe konačno se
oblikovala pred 10 000 god.
kad je završilo ledeno doba
na Zemlji. Razina mora tada
se podigla za 100 metara pa
je europsko kopno poprimilo
današnji izgled.
 U ledenom dobu središte
zaleđivanja bio je Botnički
zaljev pa ledenjačke oblike
reljefa najviše nalazimo u tom
dijelu Europe.
 Europska mora su topla što zbog
smještaja Europe i što zbog Golfske
struje koja prolazi zapadnom obalom
Europe. Zbog toga Barentsovo more i
Norveško more tokom zime se ne
zaleđuju kao mora na istoj geografskoj
širini.
 Jedan ogranak te morske struje ulazi u
Sredozemno more.
 Prema prirodnim i društvenim obilježjima,
te po gospodarskom značenju
razlikujemo tri obalna i morska pročelja:
 1. Sjeverno obalno i morsko pročelje
 2. Zapadno obalno i morsko pročelje
 3. Južno obalno i morsko pročelje
Sjeverno obalno i morsko
pročelje
 Proteže se od sjevernog Urala do rta
Nordkapp.
 Čine ga obale Barentsovog i Bijelog
mora.
 Obilježja: slaba naseljenost zbog
nepovoljne klime, mora su plitka i
gospodarski važna zbog ribolova i
prometa.
Zapadno obalno i morsko
pročelje
 Proteže se od Gibraltarskih vrata do rta
Nordkapp.
 Obilježja: obale su niske i pjeskovite izuzev u
Norveškoj i Velikoj Britaniji (fjord, klif) s
izraženim morskim mijenama.
 Mora su bogata sa naftom i zemnim plinom te
ribom (Sjeverno more i Norveško more).
 Pročelje velike gustoće naseljenosti i
gospodarske razvijenosti.
Južno obalno i morsko
pročelje
 Proteže se od Gibraltarski vrata do rta
Nordkapp.
 Obilježja: obale su strme i stjenovite.
Ipak, zbog razvoja turizma, industrije i
pomorstva stanovništvo se sve više seli
na obalu. Zbog toga Sredozemno more
postaje sve više onečišćeno.
 Prema razvedenosti razlikujemo
dalmatinski tip obale i norveški tip obale.
 Kod dalmatinskog tipa obale otoci i
poluotoci pružaju se usporedo sa
obalom u smjeru sjeverozapad-jugoistok.
 Kod norveškog tipa obale reljefni oblici
položeni su okomito na smjer pružanja
kopna.
 Najprometnije more na svijetu je Sredozemno
more zbog Sueskog kanala.
 Gospodarski najvažnije more je Sjeverno more
zbog nafte, zemnog plina i ribe.
 Najprometniji kanal je Engleski kanal.
 Na geografskoj karti potražite veće otoke,
poluotoke, morska vrata, tjesnace, kanale i
prolaze, mora i ocean koji okružuju Europu.
Na geografskoj karti usporedi riječnu
mrežu Europe sa riječnom mrežom na
drugim kontinentima.
Možete primjetiti da rijeke Europe su
kratkog toka, ali su bogate sa vodom.
Zbog nizinskog reljefa rijeke je bilo moguće
povezati kanalima.
Najveći i najprometniji riječni kanal je
Rajna-Majna-Dunav.
 Gospodarski najvažnija rijeka je Rajna na čijem
se ušću nalazi najveća pomorska luka Europe
Rotterdam.
 Najdulja rijeka je Volga.
 Najveće rijeke Europe nalaze se na istoku
Europe. Zašto?
 Rijeke Europe koriste se za plovidbu(Rajna,
Majna, Dunav), vodoopskrbu, industriju,
dobivanje hidroenergije (Alpe i Skandinavija),
natapanje poljoprivrednih površina, ribolov
(Volga) turizam i rekreaciju.
Slijevovi
 Slijev Sjevernog ledenog mora-pripadaju mu rijeke
Sjeverna Dvina i Pečora. Nemaju veliko značenje jer
veći dio godine su zaleđene.
 Slijev Baltičkog mora-pripadaju mu rijeke Odra, Visla,
Zapadna Dvina i Neva koje su plovne i bogate sa
vodom.
 Sjevernog mora-pripadaju mu rijeke Rajna, Temza,
Laba. Rijeke imaju veliko prometno i gospodarsko
značenje. Prolaze kroz prostor Zapadne Europe koji je
gusto naseljen i gospodarski visoko razvijen. Na
estuarijima ovih rijeka nastale su velike pomorske luke.
Najveća je Rotterdam.
 Slijev Atlanskog oceana-pripadaju mu rijeke
Seine, Loire, Tajo.
 Slijev Sredozemnog mora-pripadaju mu rijeke
Rhona, Po i Neretva. Većinom su kratke i nisu
toliko bogate sa vodom. Međutim, imaju veći
pad te su pogodne za hidroenergetsko
iskorištavanje.
 Slijev Crnog mora-najznačajnija rijeka je Dunav
koja je sastavni dio kanala Rajna-Majna-Dunav
kojim su povezani Sjeverno i Crno more.
 Europska jezera po postanku su prirodna
i umjetna.
 Najveća jezera su Ladoga i Onega koja
su ledenjačkog porijekla.
 Najveća umjetna jezera nalaze se na
rijeci Volgi (npr. Samarsko).
 Europsko kopno nije iste starosti.
 Neki dijelovi europskog kopna su mlađi a
neki stariji.
 Najstariji dijelovi nastali su u geološkoj eri
koja se zove prekambrij. Toj Prastaroj
Europi pripadaju Ruska ploča i Baltički
štit.
 Pronađi ih na karti.
 Stara Europa nastala je u paleozoiku.
Njoj pripadaju stara gromadna gorja.
Pronađi ih na karti.
 Mlada Europa nastala je u mezozoiku i i
njezino nastajanje traje sve do danas.
 Mi danas živimo u geološkoj eri koju
zovemo kenozoik.
 Nizine Europe podijelili smo na mlade i stare.
 U stare nizine ubrajamo Istočnoeuropsku
nizinu i Panonsku nizinu. Na površini je
nataložen prapor ili les.
 U mlade nizine ubrajamo Panonsku nizinu,
Andaluzijsku i Padsku. Nastale su taloženjem
riječnog materijala.
 Pribaltička nizina nastala je otapanjem
ledenjaka. Na površini nizine su morene pa je
manje plodna.
Klima Europe
 Na klimu Europe utječe geografska širina,
reljef, raspored kopna i mora i morska struja
(Golfska).
 Temperatura i padaline opadaju od zapada
prema istoku i od juga prema sjeveru. Idući
prema istoku europe utjecaj mora slabi, a
povećava se utjecaj kopna pa govorimo o
kontinentalnosti.
 Kopno se brže zagrijava ali brže i hladi pa su
veće temperaturne amplitude između dana i
noći i godišnjih doba.
 Najveću količinu padalina Europi donose
Zapadni vjetrovi.
 U udžbeniku pronađite kartu sa
rasporedom klima. Naučite obilježja i
biljni pokrov svake klime.