Transcript Shema obrazovnog sustava u RH DVOJNI SUSTAV OBRAZOVANJA UČENIK - NAUČNIK ŠKOLA Općeobrazovni i stručno teoretski sadržaji, te vježbe OBRT Praktični dio naukovanja STRUKTURA OBRAZOVNIH PROGRAMA • OPĆEOBRAZOVNI DIO - Hrvatski jezik - Strani.

Shema obrazovnog sustava u RH
DVOJNI SUSTAV OBRAZOVANJA
UČENIK - NAUČNIK
ŠKOLA
Općeobrazovni i stručno
teoretski sadržaji, te
vježbe
OBRT
Praktični dio
naukovanja
STRUKTURA
OBRAZOVNIH PROGRAMA
• OPĆEOBRAZOVNI DIO
- Hrvatski jezik
- Strani jezik
- Povijest
- Politika i gospodarstvo
- Vjeronauk/Etika
- Tjelesna i zdravstvena kultura
• STRUKOVNI DIO – TEORIJA
- Predmeti vezani uz tehnologiju
zanimanja (najviše tri predmeta)
- Matematika u struci
- Osnove računalstva
- Izborna nastava
• PRAKTIČNI DIO (40 tjedana)
- u školi do 340 sati (I godina)
do 270 sati (II godina)
do 160 sati (III godina)
- u radionici 560 sati (I godina)
630 sati (II godina)
640 sati (III godina)
PARTNERSTVO OBRTA
I ŠKOLE
•
•
•
•
•
•
•
•
dogovor o rasporedu realizacije pojedinih dijelova
naukovanja,
izrada izvedbenog programa naukovanja,
suradnja u realizaciji razlika
međusobno informiranje o napredovanju naučnika i
možebitnim poteškoćama u savladavanju programa
zajedničko provođenje kontrolnih ispita
informiranje o ponašanju naučnika
ispomoć u rješavanju konfliktnih situacija,
uključivanje obrtničke komore u rješavanje posebno
teških slučajeva itd.
IZBOR NAUČNIKA
•
•
•
•
•
objava slobodnog (-ih) radnog (-ih) naučničkog (-ih)
mjesta,
razgovor s kandidatom i njegovim roditeljem ili
starateljem, te uvid u uspjeh u osnovnom obrazovanju,
uvid u liječničku svjedodžbu,
donošenje odluke o sklapanju ugovora o naukovanju na
temelju utvrđenih kriterija,
posebno praćenje naučnika u probnom vremenu, te
saopćavanje rezultata praćenja naučniku, njegovom
roditelju ili staratelju i školi, te obrtničkoj komori u
slučaju raskida ugovora;
POŽELJNE OSOBINE
MAJSTORA
- STRUČNOG UČITELJA
1. Stručna kompetencija
a)Položen majstorski ispit ili priznati
majstorski
status
• visoka stručnost u obavljanju obrtničkih
(zanatskih) poslova,
• redovita kontrola kvalitete svojih
proizvoda ili usluga,
• organizacijske sposobnosti,
• kreativnost itd.
b) Dobro poznavanje radne pedagogije
•
•
•
•
•
•
•
redovito pripremanje za poučavanje naučnika u
skladu s izvedbenim programom,
sustavno izvođenje poučavanja,
redovito praćenje napredovanja naučnika,
objektivno i otvoreno ocjenjivanje kao poticajna
mjera za naučnika,
redovita suradnja sa školom, udruženjem obrtnika
odnosno komorom,
redovito kontaktiranje s roditeljima ili starateljima,
odgojno djelovanje, rješavanje osobnih problema
naučnika itd.
2. Osobna kompetencija
• pozitivan odnos prema mladim ljudima
/naučnicima,
• želja za podučavanjem,
• neusiljeno ponašanje,
• pravilno ophođenje,
• spremnost za pomoć,
• diskrecija,
• osjećaj odgovornosti za uspjeh naučnika
itd.
ZADAĆE MAJSTORA
- STRUČNOG UČITELJA
•
•
•
•
•
podučavanje obavljati u skladu s
nastavnim programom,
unošenje inovacija sukladno razvoju
zanimanja,
odgajanje naučnika u skladu s priznatim
vrijednosnim kriterijima,
ocjenjivanje i vrednovanje,
nadzor, savjetovanje itd.
FUNKCIJE MAJSTORA
- STRUČNOG UČITELJA
•
•
•
•
•
•
stručnjak u obrazovanju,
organizator obrazovanja,
psiholog u obrazovanju,
zastupnik naučnika,
pretpostavljeni i voditelj,
odgovorna osoba za realizaciju
obrazovnih ciljeva i zadaća.
NAČELA SUSTAVNE RADNE
PODUKE
Sustavna radna poduka je oblik planskog poučavanja u obrtu
usmjerena na prenošenje stručnih znanja i vještina te
ponašanja.
•
•
•
•
•
•
•
•
Važna načela tokova poduke jesu:
poučavanje na radnom mjestu ili posebnom prostoru (simulacija),
poučavanje blisko životu,
poučavanje orijentirano na budućnost,
ne preopteretiti naučnika,
stalno vježbanje i produbljivanje gradiva,
zorno poučavanje,
pojedinačno i grupno poučavanje,
izbor prikladnog gradiva.
IZRADA PLANA IZOBRAZBE
(OPERATIVNO
PROGRAMIRANJE)
Okvirni program
Izvedbeni program
Operativni program
Okvirni program sadrži:
• opis izobrazbe (posebni ciljevi)
• sadržaj programa (znanja i vještine, koje
naučnik mora usvojiti) i
• raspored realizacije po polugodištima.
Izvedbeni program sadrži:
• opis izobrazbe (posebni ciljevi),
• sadržaj programa (razrađen detaljnije),
• mjesto realizacije sadržaja i
• vrijeme potrebno za realizaciju sadržaja
(procjena).
Operativni program sadrži:
• podjelu izvedbenog programa po vježbama s
kratkim opisom, koji sadrži podatke;
• na čemu se radi (objekti)
• što se radi,
• kako se radi
• čime se radi
• raščlambu rada po shemi: što, kako i zašto
Red.
Br.
Što radim
Kako radim
Zašto radim
1.
Isključivanje dovoda
električne struje
Pritiskom na prekidač ili
Odvrtanje osigurača
Da bi se osigurao od
udara električne
energije
2.
Odvrtanje neispravne
žarulje iz kontaktnog grla
Lijevom rukom se
pridržava grlo, a desnom
odvrće žarulja u smjeru
suprotnom od kretanja
kazaljke na satu
Da bi se odvojila
neispravna žarulja o
kontaktnog grla
3.
Uvrtanje ispravne žarulje
u kontaktni narez grla
Lijevom rukom se
pridržava grlo, a desnom
uvrže žarulja u smjeru
kazaljke na satu
Da bi se ostvario
kontakt sa žarulom
4.
Uključivanje dovoda
električne struje
Pritiskom na prekidač ili
uvrtanjem osigurača i
pritiskom na prekidača
Da bi se provjerila
uspješnost zamjene
žarulje
PROVJERAVANJE USPJEHA
IZOBRAZBE
U obrtu:
• kontinuirano vrednovanje rezultata
rada (vježbe, radni pokusi),
• pregledavanje radne mape,
• sudjelovanje u kontrolnom ispitu
• pomoćnički ispiti.
METODIKA PRAKTIČNOG
DIJELA
NAUKOVANJA
Metoda četiriju
stupnjeva:
1. Pripremanje naučnika
• uspostavljanje suradnje otklanjanjem nelagode kod
naučnika,
• buđenje interesa i spremnosti za rad i učenje,
• motiviranje i otklanjanje smetnji za učenje,
• ohrabrivanje naučnika radi otklanjanja nesigurnosti,
• definiranje sposobnosti koju treba kod naučnika
razvijati,
• povezivanje predznanja i stečenih vještina s novim
znanjima i vještinama,
• kontrola opreme i radnog (obrazovnog) mjesta,
• upoznavanje naučnika s radnim mjestom,
• izbjegavati predugo uvođenje.
2. Demonstracija (pokazivanje i
objašnjavanje
radnih postupaka)
• kratko objasniti i pokazati osnovne
radnje,
• objasniti postupak (što, kako, zašto),
• istaknuti važne dijelove postupka
• naglasiti i posebno istaknuti temeljne
točke,
• koristiti crteže i uzorke.
3. Naučnik izvodi zadaću
• potaknuti naučnika na promišljanje i
moguća rješenja,
• dozvoliti da naučnik sam izvodi zadaću,
• pružati pomoć samo ako je potrebno,
• ispravljati pogreške.
4. Vježbanje i utvrđivanje
• istaknuti cilj utvrđivanja,
• pružanje pomoći kad je to potrebno,
• osigurati dovoljno vremena za vježbanje,
• nadzirati i pohvaljivati napredak u vježbanju,
• pravodobno uklanjanje pogrešaka,
• paziti na točnost i kvalitetu,
• poticati radnu brzinu stalnim vježbanjem u
određenim vremenskih razmacima,
• mijenjati uvjete vježbanja.
List vrednovanja:
OBRAZOVNI ODSJEČAK
Ocjenite
pojedinačna
pitanja
bodovima pri
čemu
najbolja
ocjena
donosti 5 a
najlošija 1
bod
5
4
3
2
1
Pro
sječna
Zbroj
Ocjen
I. Teoretske sposobnosti
1.
Razumijevanje
uputa
naloga
i
shvaćanje
Koliko se često mora objašnjavati nalog?
x
Kako brzo se shvaćaju upute?
x
Na koji se način prepoznaju odnosi?
x
14
4,6
a
2. Koncentracija i izdržljivost
Kako kolebaju učinci obrazovanika?
Može li se obrazovanika
odvratiti?
x
lako
x
Čini li obrazovanik često stanke?
x
12
4,0
12
4,0
37
4,2
3. Shvaćanje crteža i planova
Posjeduje
li
obrazovanik
sposobnost
brzog
čitanja
crteža?
x
Ima li sposobnost da samostalno
izrađuje planove i može li
baratati
s
apstraktnim
jezikom crteža?
Raspolaže li s dovoljno talenta za
crtanje?
x
x
II. Praktične sposobnosti
1.Spretnost
alatom
kod
rukovanja
S koliko sigurnosti obrazovanik
izvodi obrtničke radove?
Zadovoljava li zahtjeve koje
postavlja stručno rukovanje
alatom?
Da li se kod obrade izradaka
samostalno
prepoznaju
i
otklanjaju pogreške?
x
x
x
10
3,3
2.
Namještanje
strojeva
i
opsluživanje
Pokazuje li obrazovanik spretnost
kod rukovanja strojevima?
x
Da li ih može brzo i sigurno
namjestiti i posluživati?
x
Znade li koji se strojevi trebaju
koristiti na dotičnom izratku?
x
6
2,0
13
4,3
29
3,2
3. Izvođenje mjerenja
Da
li obrazovaniku uspjevaju
mjerenja brzo i sigurno?
Da li ima osjećaj za mjerenje u toj
mjeri da bez pomoći može
izvesti
popravke
kod
pogrešaka?
Da li se mjerenje nakon objašnjena
izvodi samostalno?
x
x
x
OBRAZOVNI ODSJEČAK
Ocjenite
pojedinač
na pitanja
bodovima
pri čemu
najbolja
ocjena
donosti 5
a najlošija
1 bod
5
4
3
2
1
Pro.
sječna
Zbroj
Ocjena
III. Odnos prema radu (stil rada)
1. Kreativnost (stvaralačka osobna
inicijativa)
Da
li obrazovanik daje uporabive
prijedloge za poboljšanje unutar
poduzeća?
Pokušava li obrazovanik često
samostalno riješi problem?
da
Ima li puno hobija koji dopuštaju
povratnu obavijest na njegovu
otvorenost?
x
x
x
12
4,0
2. Prilagođavanje svijetu rada
Raspolaže
li
obrazovanik
sposobnošću
prilagođavanja
promjenjivim uvjetima radnog
mjesta?
Trudi li se bez posebnog nadzora
da kod promjenjenog radnog
mjesta korektno izvodi posao?
Treba li punovremena da se snađe
u promjenjenim uvjetima?
x
x
x
12
4,0
7
2,3
31
3,4
3. Smisao za red i točnost
Da li se rad na radnom mjestu
održava i bez opomene?
Kako
procjenjujete
točnost
obrazovanika u svezi s radnim
uputama?
Da li se trudi da se i izvan svog
neposrednog
područja
odgovornosti brine za red?
x
x
x
IV.
Odnos
(suradnja)
prema
okolini
1. Spremnost za kooperaciju
Da li se kod obrazovanika opaža
spontana
spremnost
za
pomoganje?
x
Da li je obrazovanik spreman za
vođenje suradnika?
x
Kako se ponaša obrazovanik u
kontaktu
s
kolegama
i
pretpostavljenima?
x
10
3,3
10
3,3
20
3,3
2. Uključivanje u grupu
Da li procjenjujete obrazovanika
kao podnošljivog?
x
Koliko je po Vašem mišljenju
obrazovanik
omiljen
kod
suradnika?
Posjeduje
li
obrazovanik
sposobnost za kontakte?
x
x
U navedenom primjeru broj bodova odgovara
ocjeni, iako to ne mora biti tako. Kako je kod
nas uobičajeno ocjenjivanje od 1 do 5, onda je
ovakav izbor bodovanja najjednostavniji.
Prosječna ocjena na temelju rezultata u listu
vrednovanja je:
4,2 +
3,2 +
3,4 +
3,3
–––––––––––––––––––––––––––––––––––––– = 3,5
4,0
dakle, naučnik je postigao vrlo dobar uspjeh.
Rezultati vrednovanja unose se u ocjenjivački list
koji je također sastavni dio mape praktičnoga dijela
naukovanja.
Ocjenjivački listovi mogu se napraviti i za
pojedinačne postupke poučavanja odnosno pojedine
vještine na određenim obrazovnim mjestima.
Što je veća rasčlamba predmeta ocjenjivanja i
vremenskih odsječaka to je doduše egzaktniji pregled
vještina i znanja koje je stekao naučnik kao i njihovo
vrednovanje i ocjenjivanje, ali takav postupak
povećava posao i utrošak vremena obrazovatelja.
OCJENJIVAČKI LIST
Ocjenjivački list koji je povezan s prethodnim
listom vrednovanja, pokazuje kako se
ocjenjivanje može provesti u obrazovnoj praksi.
Ocjenjivački list : ________________________
Ime i prezime: ________________________
Škola:
________________________
Razred:
________________________
Zanimanje:
________________________
Datum početka naukovanja: _______________
Nadnevak:
________________________
A. Praktični dio naukovanja
Broj
bodova
Ocjena
I. Teoretske sposobnosti
37
4,2
II. Praktične sposobnosti
29
3,2
III. Odnos prema radu
31
2,3
IV. Odnos prema okolini
20
3,3
117
3,5
Primjedbe
stručnog
učitelja
Mogućnosti
su mu veće od
postignutih
rezultata
B. TEORETSKI DIO
(škola)
Broj
bodova
Ocjena Primjedba
nastavnog
osoblja
1. Stručni račun
12
4
2. Tehnologija struke
12
4
uredan
3. Tehnmološke vježbe 15
5
marljiv
4. Praktična
nastava*(ako je dio
4
praktičnog dijela naukovanja
organiziran u školskoj radionici)
134
SUBJEKTIVNE POGREŠKE
PRI OCJENJIVANJU
•
•
•
•
pogreške centralne tendencije : stručni učitelj
naučnike približno jednako vrednuje
pogreške blagosti: zbog identifikacije s
naučnicima stručni učitelj je preblag u
ocjenjivanju
pogreške strogosti: previsok i jedna dostižan
kriterij ocjenjivanja
pogreške zbog nečijeg utjecaja: stečeni
nepovoljan dojam o naučniku je prepreka
objektivnom pojedinačnom ocjenjivanju;
•
•
•
kontrastne pogreške: stručni učitelj
vrednuje naučnike prema zahtjevima
postavljenim samom sebi;
logičke pogreške: stručni učitelj
ocjenjuje prema drugima, slično
pogreškama zbog nečijeg utjecaja,
pogreške ispravljanja: stručni učitelj
stalno uzima u obzir ranije
vrednovanje.
RADNI EFEKTI
NAUČNIKA
• Krivulja dnevnog
učinka
Krivulja tjednog učinka
Krivulja odmora
OBRAZOVNI I VODITELJSKI
STIL TE NJEGOV UTJECAJ NA
NAUČNIKA
Autoritativni stil rezultira kod naučnika pojavom:
• nedostatne osobne inicijative,
• nesamostalnosti,
• nezainteresiranosti,
• niske razine učinka,
• male radne motivacije,
• agresivnog i neprijateljskog načina ponašanja.
Ravnodušni stil rezultira:
•
•
•
•
•
•
bezvoljnošću,
neorijentiranošću,
nesigurnošću,
niskom razinom učinka,
lošim odnosima u grupi i
sklonošću neurozuma.
Demokratski stil majstora - stručnog učitelja
rezultira kod naučnika:
•
•
•
•
•
•
•
većom motivacijom,
spontanošću i kreativnošću,
većom osobnom inicijativom,
sviješću o odgovornosti,
međusobnim razumijevanjem,
spremnošću na suradnju i
visokom razinom učinka.
Kod izvođenja izobrazbe stručni učitelj
koristi:
• upute i zaduženja,
• zapovijedi i zabrane,
• nadziranje i provjeru,
• savjete,
• priznavanje i prigovor,
• informacije i obostrane povratne
informacije.
OSNOVE
KOMUNIKACIJE
Razgovor je jedan od najvažnijih
oblika ljudske komunikacije pomoću
kojeg se ostvaruje:
• priopćavanje misli,
• obostrano stvaranje mišljenja,
• prenošenje infomracija te
• rasprava o upitnim sadržajima.
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
Ustrojstvo i tijek razgovora:
pokretanje razgovora,
ograničavanje na predmet razgovora,
razmjena argumenata,
red razgovora,
odluka.
Preporuka za vođenje razgovora:
otvorenost i nepristranost prema svakom partneru u razgovoru,
uvažavanje svakog partnera,
aktivno i pozorno slušanje svakog sudionika razgovora,
ne prekidati partnera u razgovoru bez potrebe,
koncentrirati se na predmet razgovora,
ozbiljno shvaćati pokazane osjećaje i ne ustručavati se pokazati
vlastite,
• ne demonstrirati nadmoć u razgovoru,
• svakog sudionika razgovora prihvaćati takvim kakav jest.
KONFLIKTI I
MOGUĆNOSTI
NJIHOVOG RJEŠAVANJA
Konflikt je stanje u kojem dolaze do izražaja
međusobno oprečni motivi, stajališta i interesi.
Posljedica nerješavanja konflikta je frustracija
koju karakterizira:
–
–
–
–
–
agresivnost,
potiskivanje problema u podsvijest,
rezignacija,
nazadovanje,
reakcija izbjegavanja i bijeg.
• Rješavanje konfliktnih stanja:
Ispitivanje stanja
Nadzor
Istraživanje uzroka i veza
Izvođenje mjera
Utvrđivanje prikladnih
načina i mjera