Determinante delovanja IKT na poslovne rezultate i konkurentnost preduzeća Prof dr Marijana Vidas-Bubanja Beograd, 24.septembar 2012.
Download ReportTranscript Determinante delovanja IKT na poslovne rezultate i konkurentnost preduzeća Prof dr Marijana Vidas-Bubanja Beograd, 24.septembar 2012.
Determinante delovanja IKT na poslovne rezultate i konkurentnost preduzeća Prof dr Marijana Vidas-Bubanja Beograd, 24.septembar 2012. godine Zašto je danas važna primena IKT u ekonomiji/preduzeću? Da počnemo sa malo statistike! Mc Kinsey Global Institute, Interent matters: The Nets sweeping impact on growth, jobs and prosperity, May 2011 U svetu je preko 2 milijarde korisnika Interneta Preko 8 biliona $ vrednosti se realizuje godišnje putem e-trgovine u svetu Internet doprinosi ostvarenju 3,4% GDP u razvijenim zemljama koje ostvarju 70% svetskog GDP-a Internet doprinosi sa 21% rastu GDP u RZ Primena IKT je osnova kreiranje 2.6 novih radnih mesta na 1 izgubljeno radno mesto 75% uticaja Interneta se vezuje za tradicionalne industrijske grane/kompanije Internet doprinosu rastu produktivnosti od 10% u MSP MSP koje koriste IKT i Internet dva buta više izvoze i dva puta brže rastu od ostalih MSP Postoji direktna korelacija izmedju nivoa upotrebe Interneta i rasta životnog standarda stanovnika European High Level Conference,A Digital Single Market by 2015 - A driver for economic growth and jobs,Copenhagen, 27-28 February 2012 IKT sektor ostvaruje 5 % evropskog GDP, a sa 50% doprinosi ukupnom rastu produktivnosti u Evropi Preduzeća koja intenzivno koriste IKT rastu 25 % brže od ostalih firmi i predviđanja govore da će kompanije sa najbržim rastom i u narednim godinama biti one iz IKT sektora. Ukupna procenjena vrednost online transakcija u Evropi je 2010. godine bila EUR 165 milijardi. Širokopojasne konekcije mogu kreirati više od 3 miliona novih radnih mesta u Evropi do 2015. godine. Prema procenama, u 2014. godini, prodaje tablet & smart telefona će za 44 % biti više od ostvarenih prodaja PC u 2011. godini. Global Internet saobraćaj uključujući mobilne podatke raste eksponencijalno: Skoro se udvostručuje svake godine. Prosečna upotreba sadržaja na Internetu bi mogla da dostigne do 25 gigabita po korisniku mesečno Potrošači godišnje protroše EUR 1.5 biliona na digitalne informacije i zabavu u svetu Ako e-trgovina dostigne nivo od 5 % maloprodaje u Evropi, prednosti koje će potrošači ostvariti po osnovu šireg izbora i nižih cena procenjuju se na EUR 200 milijardi (1.7 % evropskog GDP). Primena IKT u ekonomiji/ poslovanju Sve prisutnija Sve sofisticiranija Tehnologije opšte namene Podržavajuće tehnologije Ekonomski uiticaj IKT se prepoznaje u sledeća TRI domena Uloga IKT u podsticanju i realizaciji inovacija, Uloga IKT u kreiranju konkurentnosti i Uloga IKT u obezbedjivanju održivog razvoja IKT i inovacije Inovacija procesa Inovacija proizvoda Organizacione inovacije Fokus EU na sledećih 5 ključnih tehnologija: nanotehnologije, micro - i nanoelektronika (uključujući poluprovodnike), fotonika, novi materijali, i biotehnologija. Ključni pokretači konkurentnog poslovanja evropske industrije u informacionom društvu IKT i održivi razvoj Energetska efikasnost Emisija gasova Upotreba sirovina IKT mogu imati ključnu ulogu u rešavanju problema klimatskih promena i vezanih ekoloških izazova.......... IKT i konkurentnost Kvalitet proizvoda Upravljanje lancem snabdevanja Usluge kupcima Obuhvat tržišta Uticaj IKT i Interneta Na makronivo-nacionalne ekonoije Na mirko nivo-preduzeća Uticaj IKT na makronivou nacionalne ekonomije IKT i Internet su ključni pokretači ekonomskog rasta, socijalnih promena, istraživanja i inoviranja i boljeg i kvalitetnijeg života Značaj i prednosti korišćenja IKT u svim sektorima poslovanja od proizvodnih delatnosti, preko usluga, do države iProcenti rast BDP-a P/C za svakih 10% rasta u IKT penetraciji, 1980-2006 njenih institucija Uticaj IKT na mikronivou-preuzeća Bazna premisa savremenog poslovanja jeste tvrdnja da primena IKT i e-poslovanja podržavaju inovacije i rast produktivnosti, što povratno ima uticaj na rezultate ekonomske uspešnosti kompanije i njenu konkurentnost. IKT su pokazale revolucionarnu moć ključnog katalizatora za promene i modernizaciju Investicije u IKT se smatraju „pametnim“ investicijama koje omogućavaju kreiranje i zadržavanje poslova Šta se sve menja u preduzeću kada dođe do primene IKT? IKT omogućava fundamentalnu poslovnu transformaciju koja pokriva ceo lanac vrednosti /svi sektori/sve kompanije Menja se način ne samo kako se proizvodi i usluge kupuju, već i kako se dizajniraju, proizvode i distribuiraju Menja se obuhvat tržišta-mogućnost globalnog nastupa, MSP mogu poslovati globalno Menja se način rada, strutura radnih mesta, potreban nivo i profil obrazovanja radne snage IKT inoviraju i interne i eksterne poslovne procese preduzeća Ciljevi primeni IKT u preduzeću - - Dva ključna cilja: a) da snize troškove b) da povećaju tržište i prihode Strateški prioriteti primene IKT za kompaniju mogu se pomeriti ka marketinškim i razvojnim ciljevima Razlike između sektora Zavise od poslovne strategije kompanije Zavise od karakteristika poslovnog okruženjaekonomska kriza versus periodi ekonomskog prosperiteta Efekti primene IKT na poslovanje preduzeća Efekti na troškove Efekti na efikasnost Efekti na efektivnost Efekti na konkurentnost Efekti na troškove Porterov koncept lanca vrednosti Pimena IKT omogućava bolju koordinaciju svih aktivnosti u korporativnom lancu vrednosti i sniženje troškova po tom osnovu IKT unapređuje efektivnosti i efikasnosti Efektivnost bazira na tome što tehnologija promoviše bolju obradu i prenos informacija na svim nivoima u ogranizaciji i značajno smanjuje izvor mogućih grešaka Efikasnost znači da tehnologija omogućava primenu resursa na adekvatnije načine, što povećava efikasnost poslova i procesa koji su u toku realizacije Veća poslovna efikasnost i efektivnost osnova su viših nivoa poslovne izvrsnosti preduzeća. Efekti IKT na konkurentnost preduzeća U savremenim uslovima poslovanja suštinski se redefiniše shvatanje međunarodne konkurentnosti, pri čemu se od svih učesnika na tržištu traži da se prilagode novim informatičkim uslovima rada i poslovanja Uspeh svih preduzeća opredeljen je: *Stepenom korišćenja informacione tehnologije *Razvojem menažmenta u mrežnim sistemima (network based management) *Primenom poslovne strategije zasnovane na znanju (knowledgebased strategies) *Internetom i potencijalima e-poslovanja IKT i konkurentnost preduzeća Kompanije se sve više fokusiraju na svoju baznu konkurentnost (core competence), a ostale noncore aktivnosti eksternalizuju (outsorsing) na spoljne partnere u okviru novih formi saradnje u mreži - Ovi pomaci postaju mogući zahvaljujući obilju, dostupnosti i transparentnosti informacija, što omogućava primena IKT u svim poslovnim segmentima - Uticaj IKT na odnose konkurencije u industrijskoj grani E-poslovanje menja strukturu pojedinih grana tako što: -menja osnovu konkurencije između ključnih rivala u grani, -snižava barijere ulaska u granu, -povećava mogućnost pojave novih supstitutivnih proizvoda, -menja jačinu ponuđača i pregovaračku snagu kupaca, -menja obuhvat moguće konkurencije, pomerajući ga sa lokalnog i regionalnog, na nacionalni i globalni nivo, -pruža kupcima mogućnost da se bolje obaveste o cenama različitih ponuđača u grani, -primorava ponuđače da što povoljnije nude svoje proizvode i tako aktuelizuje pitanje cenovne konkurentnosti, - stvara nove mogućnosti diferenciranja proizvoda od sličnih rivalskih proizvoda i pridobijanja, na osnovu toga, veće potrošačke populacije. Strategija za ostvarivanje konkurentnog poslovanja preduzeća koje podržavaju IKT -Diferencijacija proizvoda, -Ostvarivanje nižih troškova po osnovu veće efikasnosti, -Povećan obuhvat-raspoloživost proizvoda u celom svetu, -Mogućnost kreiranje proizvoda koji zadovoljava vrlo specifične zahteve određenog potrošačkog segmenta. Determinante delovanja IKT i e-poslovanja na ekonomske razultate preduzeća: • Efektivna upotreba IKT zahteva obučenu radnu snagu, • Ogranizaciona promena je ključ koji omogućava da IKT funkcionišu u preduzeću, • Efekti IKT vezani su za nivo konkurencije i spremnost ka eksperimentima i inovacijama, • Veličina preduzeća utiče na efekte IKT na poslovanje, • Efekti IKT se pojavlju sa određenim time-legom. Pilat, D., The economic imapcts of ICT-lessons learned and new challenges, OECD, 2005. KAKO NOVE TEHNOLOGIJE VODE KA USPEŠNIJEM POSLOVNjU PREDUZEĆA Nove i izmenjene poslovne i razvojne strategije Recipročan odnos između poslovne strategije i izbora odgovarajućeg menadžment alata i IKT tehnologije Dva zadatka su neodvojiva Moraju se raditi paralelno Procesi postaju interaktivni Tehnološka konfiguracija postaje potencijalna konkurentska prednost ili barijera na globalnom tržištu Tehnološka strategija postaje važan segment poslovne strategije preduzeća Mnoge globalne kompanije svoj uspeh su bazirale na pravom odabiru poslovnih modela zasnovanih na tehnološkim alatima koji su im omogućili da pravovremeno identifikuju tržišne trendove, preferencije potrošača i da upravljaju svojim proizvodima u skoro realnom vremenu – Amazon, FedEx, e-E-Bay, Apple Značajne odluke za sve lidere savremenih kompanije Odluke treba doneti u sledeće tri oblasti: 1) koje su aplikacije najbolje za unapređenje poslovnih procesa organizacije 2) koja oprema, infrastruktura i alati su potrebni da bi se optimizirao doprinos IKT poslovanju 3) koji menadžment model najbolje odgovara raspoloživoj tehnologiji koja je u skladu sa karakteristikama organizacije Nove strategije moraju uključiti faktore uspeha u novom e-dobu: povezujući: vođenje, infrastruktura i organizaciono učenje pozicioni: tehnologija, usluge, i tržište Robert Plant Vođenje nosioci promena – top menadžment posebna pažnja novim tehnologijama ohrabrivanje rada istraživačkih timova izmene u strategiji organizacija zbog novih tehnologija Infrastruktura lako prihvatanje promena otvoreno komuniciranje sigurno, jednostavno i prilagodljivo tehnološko rešenje standardi integrisani u infrastrukturu rukovodioci moraju razumeti primene tehnologije Organizaciono učenje kreiranje okruženja koje stimuliše razvoj i primenu novih tehnologija učenje usmereno ka strateškim ciljevima organizacije kreiranje okruženja kontinuiteta pozitivnih promena Tehnologije potrebno je što ranije početi ih usvajati nove tehnologija ako preduzeće želi da ostane konkurentno Usluge na Internetu kreiraju optimalni ambijent za savremeno poslovanje preduzeća. Tržište na Internetu odgovara hitrim, kreativnim i agilnim organizacijama koje zahteva savremeno e-doba i koje predvode e-lideri. optimalne tehnologije izgradnja vodeće integrisana e-strategija robne marke prepoznatljivi na tržištu kvalitetne usluge NOVO POSLOVNO OKRUŽENJE SAVREMENOG PREDUZEĆA Najveća strateška odgovornost svakog menadžmenta kompanije jeste mogućnost da se predvide poslovni tokovi u budućnosti Pristup zdravim informacijama u pravoj formi, u pravo vreme je neophodan preduslov za kreiranje poslovne vizije budućnosti Razumevanje tržišta je uvek kreiralo konkurentsku prednost i predstavljalo osnovu poslovne izvrsnosti preduzeća Potrošač je moćan i uticajan faktor Poslovne strategije sve više postaju zavisne od potrošača Potrošači sve više zahtevaju da budu tretirani kao individue od strane najvećih svetskih kompanija Proces segmentacije tržišta koji bazira na rastućim moćima obrade, čuvanja, prikupljanja i analiziranja podataka upotrebom novih IK tehnologija, opreme i aplikacija Telekomunikacije su ključni element ovog procesa Outsourcing + stručna interna znanja i servisi – uslov da menadžment prepozna potrebe i uskladi doprinose pojedinih resursa sa ciljem maksimiziranja poslovnih uspeha i rezultata i zadovoljavanja specifičnih zahteva svake kompanije Savremeni potrošači Savremeni proizvod Savremeno preduzeće Traže naprednije i sofisticiranije proizvode Dodatne usluge Inovativno, kao deo fleksibilno, brzo ponude na rekaciji Veći izbor Kraće vreme isporuke Produženi proizvod = sam proizvod +dodatne usluge+ostala unapredjenja Promena tradicionalnih poslovnih modela Virtualna organizacija kao novi organizacioni oblik poslovanja Praćenje novih promena u poslovnom okruženju 1) Brza dinamika Internet rasta u manje razvijenim zemljama, 2) Rast mobilne telefonije i mobilnog Interneta, 3) Razvoj širokopojasnih mreža i servisa, 4) Virtuelizacija i računarstvo u oblaku, 5) Razvoj društvenih mreža Brža dinamika Internet rasta u manje razvijenim zemljama Sledeća dekada nosi globalnu transformaciju Interneta od mreže kojom su dominirale razvijene zemlje, njihove kompanije i korisnici, ka mreži u kojoj sve više ima učesnika iz onih manje razvijenih zemalja i njihovih ekonomija i preduzeća Prognoze su da će mrežne ekonomije u razvoju do 2020. godine predstavljati 50% globalne internet ekonomije Rast do 2020. godine se očekuje do nivoa od 4 milijarde potrošača koji će uglavnom dolaziti iz zemalja u razvoju. Učešće ZUR u svetskoj potrošačkoj klasi će da raste sa 44% 2000. godine na 74% u 2020. godini 80 70 67,0 60 50,7 50 40 34,0 29,7 30 24,1 22,5 20 10,8 10 0 Europe The Americas CIS* World Arab States * Commonwealth of Independent States- Zajednica nezavisnih drzava Izvor: ITU World Telecommunication /ICT Indicators database Asia & Pacific Africa Prelaz na mobilne komunikacije Broj fiksnih linija u svetu je zamrznut na oko 1,2 milijarde od 2006. godine Godine 2009. broj fiksnih linija ostaje na istom nivou od 18% svetske populacije Broj mobilnih pretplatnika raste na 67% svetske populacije što predstavlja oko 4,6 milijardi mobilnih pretplatnika Bežična tehnologija svojim napredkom omogućava brz prenos podataka, niske troškove Mobilne konekcije su otvorile dimenziju personalizacije komunikacija Prelazak na mobilno komunikaciono okruženje vodi ka značajnim promenama u poslovnim modelima operatera, u dizajniranju mobilnih uređaja, websajtova i aplikacija Javlja se potreba značajnih promena načina na koji pojedinci i zajednice koriste mrežu i uređaje Potreba za redizajnom korporativnih i državnih strategija Prelaz na širokopojasne mreže (broadband) Razlike u razvijenosti ovih konekcija u razvijenom i nerazvijenom delu sveta su najveće Krajem 2010. godine u svetu je bilo 527 miliona pretplatnika fiksnih širokopojasnih veza, a globalna penetracija je iznosila 7,6. U razvijenim zemljama penetracija fiksnog broadbanda je bila šest puta veća (23,6) nego u zemljama u razvoju (4,2) 100 Mobile cellular telephone subscriptions Internet users 90 80 Fixed telephone lines 70 Per 100 inhabitants Active mobile broadband subscriptions 60 Fixed (wired) broadband subscriptions 50 40 30 20 10 0 2000 2001 2002 2003 2004 Source: ITU World Telecommunication /ICT Indicators database 2005 2006 2007 2008 2009 2010 Prednosti širokopojasnih konekcija za preduzeće Promena ekonomske i socijalne dinamike u svetu Značajne implikacije na rast produktivnosti i otvaranje novih mogućnosti za svako preduzeće Tačka preokreta koja otvara šansu za ekonomije, preduzeća i gradove širom sveta da iskoriste mrežne potencijale za kreiranje svoje konkurentske prednosti Internet i aplikacije na brzim IP mrežama obezbeđuju troškovno prihvatljiv načina za preduzeća da prevaziđu postojeća fizička i geografska organičenja Preduzeća i gradovi koji efektivno koriste moći ŠP mreža tretirajući ih kao baznu infrastrukturu za svoje aktivnosti i poslovanje nalaze ključ za svoju konkurentnost u mrežnoj ekonomiji Društvene mreže Najmoćniji faktor uticaja na razvoj savremenog društva od 2007. godine je fenomen poznat pod imenom Web 2.0 To je person-to person (osoba do osobe) računarska komunikacija Web 2.0 se odnosi na drugu generaciju interaktivnih Internet baziranih servisa Osnova je u činjenici da Web sajt više ne sadrži samo statičan sadržaj, već se u ovom novom konceptu omogućava ljudima da sarađuju, dele informacije i kreiraju nove servise online Inovativni servisi koji odlikuju WEB 2.0 su: društvene mreže, mushups, blogovi, wiki, RSS Ključ je u širokoj participaciji korisnika koji putem jednostavnih i često besplatnih načina kreiraju sopstvene web stranice, dodaju slike, video materijal, komentare i ostale vrste sadržaja i tako aktivno učestvuju na mreži Kompanije na društvenim mrežama Kompanije koje tehnologije Weba 2.0 primene tako da svojim novim poslovnim modelom promene delovanje celokupne grane često se definišu kao lideri/inovatorikoji “uznemiravaju” (disrupters). Najuspšenije kompanije u budućnosti - one koje će kreirati inovativne, nove načine da podrže saradnju miliona pojedinaca koje mogu obuhvatiti arihitekturom participacije Kompanije ohrabruju pojedince-kupce da preuzmu kontrolu, da doprinesu, oblikuju, dizajniraju proizvod ili uslugu koju bi koristili/kupili. Kompanije dobijaju poslovnu platformu koja do sada nije postojala i koja je pre svega komunikaciono orijentisana (ne više računarski). Virtuelizacija i računarstvo u oblaku Virtuelizacija predstavlja svetski trend u razvoju informacionih tehnologija koji omogućava da se 15 puta smanji broj servera značajne uštede u energiji, prostoru, opremi, ljudima. Koristi od virtuelizaciji ostvaruju se i u domenu jednostvanijeg administriranja, održavanja IT sistema i veće sigurnosti Servis računarstva u oblaku (Cloud computing-CC) predstavlja način primene virtualizovane IT infrastrukture - IT resursi se iznajmljuju i naplaćuju kao kod električne energije ili telefonije, na osnovu obračuna potrošenih impulsa Proponenti CC očekuju da će ovaj trend imati značajan uticaj i izvan IT sektora u granama kao što je proizvodnja, mediji, zdravstvo, obrazovanje, javni servisi. To znači da je moguće očekivati dalje promene u strukturi IT sektora i dinamici odnosa tog sektora i njegovih potrošača Srbija mora prepoznati da je razvoj informacionog društva: Ključan za brz ekonomski razvoj Neophodan za smanjenje razvojnog gepa izmedju Srbije, regiona i EU, kao i razvojnih regionalnih razlika unutar nacionalne privrede; Pokretač integracionih procesa sa Evropskom unijom u kojoj je pomak od industrijskog ka informacionom društvu u naprednoj razvojnoj fazi; Informaciono društvo i e-ekonomija kao izazovi domaće privrede -Potreba radikalne reforme domaćih privrednih subjekata Momenat da ICT tehnologije dobiju mesto koje im pripada -Tri koraka transforamcije domaćih preduzeća: u oprganizacionom smislu u tehnološkom smislu u sektoru radne snage Šta informaciono društvo i elektronsko poslovanje može doneti domaćim preduzećima? Globalna prisutnost na tržištu Poslovanje 24 sata 365 dana godišnje Neposredni kontakti poslovnih partnera Izbegavanje posrednika Proizvodi i usluge po meri kupca Brže i efikasnije poslovanje Manji troškovi poslovanja Značajno sniženje cena Novi koncepti Digital Signatures B2B eProcurment Anonymizing ERP CRM SmartCard eMarketing Public Key B2G eGovernment Open Source Platform FireWalls WWW IOS B2C ..... Nove tehnologije ActiveX Dynamic HTML SSL/SET VBScript HTTP JavaScript FrontPage XML Turnkey C++ CGI/WAI Flash Active Server Pages Personal Web Server XSL SQL ..... Nova rešenja Ključni izazovi za razvoj informacionog društva u Srbiji su Potreba za političkim vodjstvom i vizijom modernih razvojnih politika na nacionalnom i lokalnim nivoima. Nizak nivo ekonomskog i društvenog razvoja koji karakteriše nezaposlenost, korupcija, nizak nivo korporativnog upravljanja Nizak nivo administrativnih kapaciteta vlade i njenih institucija Potreba povezivanja razvoja informacionog društva sa procesom stabilizacije i pridruživanja EU i sa EU akcionim planovima, modelima i standardima Prepreke na putu izgradnje informacionog društva i e-ekonomije u domaćim uslovima Nedovoljno razvijena domaća telekomunikaciona infrastruktura Skromni hardverski i softverski potencijali Informatička nepismenost Odgovarajuća zakonska regulativa Potreba odgovarajućeg nivoa svesti i razumevanja potencijalnih rizika i prednosti primene IT Uloga države kao promotera, koordinatora i onoga ko proces podstiče i podržava Kako bolje iskoristiti potencijale IKT i Interneta Podržati konkurenciju Podržati inovaciju i preduzetništvo Razviti humani kapital Izgraditi infrastruturu Kako IKT pretvoriti u potencijal rasta Država i vlada treba da budu katalizatori korišćenja potencijala IKT i Interneta Svi menadžeri u preduzećima treba implementaciju IKT da postave na vrh svoje poslovne agende Sve zainteresovane strane (svi stejkholderi) treba da učestvuju u public-private dijalogu o primeni IKT Zaključak Cilj - iskoristiti kontinuirane tehnološke pomake u oblasti IKT - moći mobilne telefonije, virtuelizacije i računarstva u oblaku, potencijala društvenih mreža Uslov - svaka nacionalna ekonomija mora razvijati infrastrukturne potencijale - svako preduzeće mora usvajati nove organizacione i poslovne modele i razvijati obrazovanu radnu snagu Tako postavljen infrastrukturno-organizaciono-kadrovski okvir daje mogućnost preduzeću da kroz primenu tehnologije ostvari konkurentnije poslovanje, a nacionalnoj ekonomiji da obezbedi dugoročan ekonomski rast Dve stvari koje treba uočiti Nabaviti opremu i posedovati pristup i infrastrukturu je jedna stvar Integrisati IKT u poslovanje je druga stvar, mnogo zahtevnija i teža, koja podrazumeva vodjstvo, poslovnu viziju i digitalno poslovno razmišljanje Poslovna interoperatibilnost je znatno složeniji problem od tehničke interoperatibilnosti, jer ona ne podrazumeva samo semantiku, već i kulturu, jezike, poslovnu praksu, zakonodavstvo i politike kompanija. Dick Raman Hvala na pažnji! Ima li pitanja? [email protected] IKT i stanje u privredi i preduzećima Srbije IKT kao rešenje za probleme privrede i preduzeća Srbija Ključne barijere su: Pažnja mora biti usmerena na: Srbiji je potreban novi izvor ekonomskog rasta Nedostatak političke svesti i akcija u domenu ID i primene IKT IKT ključan prioritet vlade i politika razvoja Srbija ima značajno smanjenu produktivnost privrede Preduzeća nedovoljno primenjuju IKT Kreiranje podržavajućeg poslovnog ambijenta: porezi, regulativa, mala administracija, podrška Srbija ima nedovoljan nivo inovativnosti Nisko izdvajanje za R&D, odliv kadrova Reforma sistma obrazovanja, obnova istraživačkih potencijala, zadržavanje maldih obrazovanih kadova u zemlji Srbija ima visoku stopu nezaposlenosti Izgubljena radna mesta u procesu privatizacije nisu nadoknadjena kroz proces inovacije poslovanja podržanog IKT IKT kao kreator novih radnih mesta U Srbiji je nedovoljna nivo konkurencije u mnogim privrednim granama Monopoli, korupcija, zatvorena tržišta Mrežno okružnje i primene IKT podržavaju konkurenciju, participaciju korisnika, rastuću ulogu potrošača Srbija kasni u transformaciji ka društvu znanja Infrastruktura, obrazovanje, svest Realizacija usvojenih strategija i veće izdvajanje za razvoj ID