Postupak psihološke procjene djece koju provodi školski psiholog Prof.dr.sc. Nataša Jokić-Begić Odsjek za psihologiju Filozofski fakultet, Zagreb Psihički smetnje i poremećaji u školskoj dobi Malo brojki.... • U RH.
Download ReportTranscript Postupak psihološke procjene djece koju provodi školski psiholog Prof.dr.sc. Nataša Jokić-Begić Odsjek za psihologiju Filozofski fakultet, Zagreb Psihički smetnje i poremećaji u školskoj dobi Malo brojki.... • U RH.
Postupak psihološke procjene djece koju provodi školski psiholog Prof.dr.sc. Nataša Jokić-Begić Odsjek za psihologiju Filozofski fakultet, Zagreb Psihički smetnje i poremećaji u školskoj dobi Malo brojki.... • U RH 19% stanovništva su djeca i mladi do 18. godine • Inozemni podaci - 20-25% djece i adolescenata ima psihičke smetnje • 15% ima psihičke poremećaje • samo jedno od petero djece dobiva adekvatnu psihološku pomoć Zašto djeca ne dobivaju pomoć? • razlog je nedovoljno dobro prepoznavanje psihičkih smetnji od strane odraslih osoba koje okružuju djecu • Neke smetnje su teže prepoznatljive jer: – Djeca imaju manji repertoar ponašanja nego odrasli – Oskudno verbaliziraju emocionalna stanja – Emocije su promjenjive – Dinamičan razvoj – neka ponašanja su očekivana u nekoj dobi – NUŽNO POZNAVANJE RAZVOJNIH NORMI – Ponašanja su ovisna o socijalnom kontekstu kod djece više nego kod odraslih uočljivo da se: - ista se psihička smetnja manifestira na različite načine depresija tuga somatizacija agresivnost kod djece više nego kod odraslih uočljivo da se: - različiti poremećaji manifestiraju na isti način poremećaj ponašanja depresija agresivnost adhd Što ostaje skriveno? • Češće se prepoznaju eksternalizirane poteškoće • Internalizirane poteškoće su češće, ali se teško otkrivaju • Mnogi dječji poremećaji dovode do trajnih posljedica za pojedinca, obitelj i društvo jer narušavaju psihosocijalni razvoj • Većina poremećaja odraslih ima korijene u dječjim poremećajima koji nisu dijagnosticirani ni tretirani... • Još malo brojki... PREVALENCIJE POREMEĆAJA KOD DJECE ADHD 3-7% Mucanje Akalkulija < 1% Noćni strahovi Anorexia Nervosa Autizam Bulimia Nervosa BAP I, II i Ciklotimija 0.5-1% 5/10,000 1-3% 0.4-1% OCD 1% 1-6% 0.7-1% Ovisnosti (droge/alkohol) 2/4% Hipomanija 0.1% Panični poremećaj 1-2% Disleksija 4% Por. hranjenja kod djece 1-5% Elektivni mutizam <1% Poremećaj ophođenja 2-10% Enkopreza (s 5 god) 1% Poremećaj prilagodbe 2-8% 1-..% Enureza (s 5 god) 3-7% PTSP Enureza (s 10 god) 2-3% Shizofrenija Fonološki porem. 6-7god 2-3% Socijalna fobija 1% Fonološki porem. 17god 0.5% Specifična fobija 2-9% GAD 3-4% Teškoće učenja 2-10% Mjesečarenje 1-5% Veliki depresivni porem. 2-6% Ingersoll i Previts, 2001. 1/10,000 PREVALENCIJE POREMEĆAJA KOD DJECE ADHD 3-7% Mucanje Akalkulija < 1% Noćni strahovi Anorexia Nervosa Autizam Bulimia Nervosa BAP I, II i Ciklotimija 0.5-1% 5/10,000 1-3% 0.4-1% OCD 1% 1-6% 0.7-1% Ovisnosti (droge/alkohol) 2/4% Hipomanija 0.1% Panični poremećaj 1-2% Disleksija 4% Por. hranjenja kod djece 1-5% Elektivni mutizam <1% Poremećaj ophođenja 2-10% Enkopreza (s 5 god) 1% Poremećaj prilagodbe 2-8% 1-..% Enureza (s 5 god) 3-7% PTSP Enureza (s 10 god) 2-3% Shizofrenija Fonološki porem. 6-7god 2-3% Socijalna fobija 1% Fonološki porem. 17god 0.5% Specifična fobija 2-9% GAD 3-4% Teškoće učenja 2-10% Mjesečarenje 1-5% Veliki depresivni porem. 2-6% Ingersoll i Previts, 2001. 1/10,000 Najčešće smetnje su: • Anksioznost • Depresija • Poremećaji ponašanja • Teškoće učenja Poremećaji ponašanja Teškoće učenja Depresija Anksioznost Biopsihosocijalni model • umirenje i uznemirenje može krenuti iz svakog sustava i djelovat će na sve sustave! • U dječjoj i adolescentnoj dobi biološki i psihološki sustav sazrijevaju te je stoga socijalni još značajniji nego u odrasloj dobi Kako prepoznati djecu sa smetnjama? • Smetnje se očituju u ponašanju • Nastavnik opaža promjene i/ili odstupanja • Roditelj izražava zabrinutost • Psiholog provodi trijažu Razvojne promjene Strahovi Tjeskoba Opsjednutost izgledom Sramežljivost Depresivnost Egzistencijalne brige Ljubavne brige Smetnje učenja 10 12 Strahovi Sramežljivost Brige oko škole Smetnje učenja 14 Mirno i zadovoljno razdoblje Rizična ponašanja 16 18 Egzistencijalne brige Ljubavne brige “Popuštanje” u školi Rizična ponašanja, Impulzivnost TEŠKO JE RAZLIKOVATI: reducirani voljni dinamizmi zbog dep. depresivno dijete se ne smije depresivno i zločesto dijete psihomotorni nemir zbog dep. depresivno i lijeno dijete depresivno i hiperaktivno hiperaktivno i živahno dijete ADHD je motiviran “iznutra” hiperaktivno i zločesto dijete hiperaktivno i manično dijete adolescentna krizu i borderline kod ADHD je aktivnost neusmjerena ADHD je “oduvijek” prisutan adolescentna krizu i psihozu za borderline je potreban faktor vremena kod psihoze uvijek dolazi do poremećaja u socijalnom funkcioniranju Trijaža psihičkih poteškoća kod djece • Trebalo bi je provoditi svake godine • Posebice su značajna prijelazna razdoblja – 5. razred i prelazak u SŠ • 7. i 8. razred – pojačani zahtjevi, pubertet • SŠ – kod djevojaka posebnu pažnju obratiti poremećajima hranjenja Što treba ispitati u trijažnom postupku? • Izvore stresa • Zadovoljstvo sobom kao učenikom • Percepciju roditeljskog zadovoljstva • Prihvaćenost u grupi • Somatizaciju • Anksioznost • Depresivnost • Samopoštovanje • Opće psihopatološke simptome Izvori stresa Istraživanje u jednoj OŠ u Zagrebu • 356 učenika (179 dječaka i 177 djevojčica) • dob - 4. r. (10 godina) – 8. r.(14 godina) razred 4. 5. 6. 7. 8. n 63 70 82 63 77 t-m oji bija klaus trofo rat grom re e mo noćn vi trofe duho katas elji sve rodit ihvać anje nepr boles mrak a visin cije t - ja pjeh inja emo boles neus život di zli lju škola Pitali smo djecu... • „Da imaš čarobni štapić, koje bi svoje strahove volio/ljela maknuti?” 20 18 16 14 12 10 8 6 4 2 0 U odgovarajućem stupcu Instruments: sjenčanjem označi koliko problema imaš sa školom, prijateljima, roditeljima, braćom ili sestrama te izgledom u zadnjih mjesec dana. Ukoliko postoji još neki izvori problema, napiši ga i označi pod nešto drugo. š la o k ij pr lji e at d ro lji e it t/s a br a tr s e iz o g u ed l g š ne to dr 1. ŠKOLA – s dobi sve više 2. roditelji, braća i izgled intenzitet Izvori stresa u djece 10 11 12 girls 13 boys 3. prijatelji 15% djece je označilo nešto drugo – bolest, izvanškolske aktivnosti, ljubavne probleme..) 14 Kumulativni stres anksioznost depresivnost samopoštovanje 0.63** 0.66** -0.60** Zadovoljstvo Istraživanje na velikom uzorku djece i adolescenata SUDIONICI • N=1370 (663-Ž) • 254 iz SŠ (strukovne i gimnazije) • Zagreb, Osijek, Karlovac INSTRUMENTI depresivnost - CDI (Chilhood Depression Inventory) anksiozna osjetljivost - ASI (Anxiety Sensititvity Index) anksioznost kao osobina ličnost - STAICT (Trait Anxiety Inventory for Children) samopoštovanje – Coopersmith upitnik samopoštovanja - Prosjek ocjena na polugodištu - Samoprocjene zadovoljstva sobom kao učenikom i roditeljskog zadovoljstva - Procjena omiljenosti u razredu Pitali smo djecu i mlade da procjene... Koliko si zadovoljan sobom kao učenikom? a) zadovoljan sam, trebam samo tako nastaviti b) zadovoljan sam, no mogao bi biti bolji c) nezadovoljan sam, trebao bi se više potruditi d) nezadovoljan sam, ali nemam volje više se potruditi Što misliš koliko su tobom kao učenikom zadovoljni tvoji roditelji? a) Jako su zadovoljni, stalno me hvale b) Zadovoljni su, no stalno govore da se trebam još potruditi c) Ne znam jesu li zadovoljni d) Nezadovoljni su, stalno me kritiziraju a) izvrsno, imam dobro društvo u razredu Na liniji označi u kojoj se mjeri smatraš omiljenim ili neomiljenim u svom razredu od strane drugih učenika b) imam malo prijatelja u razredu Ja sam c) nemam baš prijatelja u razredu, ali imam izvan razreda (iz drugih razreda ili van škole) neomiljen u razredu Kako se osjećaš u svom razredu? d) uopće nemam prijatelja, ali bi volio imati e) nemam prijatelja niti bi ih želio imati Ja sam oomiljen u razredu Zadovoljstvo osobno i roditeljsko • Oko 50% odličnih učenika odgovara: “zadovoljan sam, no mogao bi biti bolji”, odnosno “Zadovoljni su, no stalno govore da se trebam još potruditi” • Samo 9% vrlo dobrih učenika odgovara “zadovoljan sam, trebam samo tako nastaviti” odnosno “Jako su zadovoljni, stalno me hvale” Treba svakako ispitati zadovoljstvo učenika i njihovih roditelja jer je ono prediktor psihičkih smetnji! Zadovoljstvo sobom i psihičke smetnje Koliko si zadovoljan sobom kao učenikom? samopoštovanje anksioznost depresivnost zadovoljan sam, trebam samo tako nastaviti 20.8 30.4 6.1 zadovoljan sam, no mogao bi biti bolji 18.2 32.2 8.6 Nezadovoljan sam, ttrebao bih se više potruditi 15.0 35.1 12.5 Nezadovoljan sam ali se nemam volje više potruditi 13.1 37.0 14.7 Zadovoljstvo sobom i psihičke smetnje Koliko si zadovoljan sobom kao učenikom? Suicidalna razmišljanja (%) zadovoljan sam, trebam samo tako nastaviti 8.8 zadovoljan sam, no mogao bi biti bolji 17.2 Nezadovoljan sam, ttrebao bih se više potruditi 21.4 Nezadovoljan sam ali se nemam volje više potruditi 35.1 Tjelesne manifestacije Međunacionalno istraživanje SUDIONICI INSTRUMENTI: • N=572 depresivnost - CDI (Chilhood Depression Inventory) • Učenici 1.r. SŠ • 4 grada (Zagreb, Subotica, Tuzla, Bihać) • U svakom gradu jedna gimnazija i jedna strukovna • 49% djevojaka anksioznost kao osobina ličnost - STAIC-T (Trait Anxiety Inventory for Children) anksiozna osjetljivost - ASI (Anxiety Sensititvity Index) psihopatološki simptomi (COREYP) tjelesne manifestacije stresa (silueta ljudskog tijela) Gdje u tijelu osjećaš stres? Kada ljudi osjećaju strah, njihovo se tijelo uznemiri. Strah možemo osjećati u različitim dijelovima tijela. Zanima nas gdje ti osjećaš strah. Pred tobom je crtež ljudskog tijela. Označi (sjenčanjem) na tom crtežu sva mjesta na tijelu na kojima osjećaš strah. 100 90 80 70 % 60 73% 50 40 27% 30 20 10 0 0 1 2 3 4 5 6 number of marked locations M=2.1; SD=1.3 Nema spolnih razlika viša • depresivnost • anksioznost • anksiozna osjetljivost • opća psihopatologija niže • samopoštovanje Gdje u tijelu osjećaš strah/stres? 100 90 80 70 60 50 40 30 20 10 feet noge kolj e na ruke srce šake glava prsa trbuh 0 Opći psihopatološki simptomi CORE-YP • Nastao u Velikoj Britaniji • Postoje različite verzije (odrasli, skraćene forme, za djecu...) • Ateorijski • Preporuka za korištenje u školskom okruženju i u savjetovalištima • Pogodan za praćenje • Inovativan način prijevoda Preliminarni rezultati na uzorku 15-godišnjaka (N=570) CORE_UK 60 • Cronbach alpha= 0.79 50 40 • MDječaci=11.4; SD=6.1 20 Frequency • MDjevojčice=13.7; SD=6.2 30 10 0 ,00 4,00 2,00 CORE_UK CORE-YP anksioznost depresivnost 0.67** 0.63** 8,00 12,00 16,00 20,00 24,00 28,00 6,00 10,00 14,00 18,00 22,00 26,00 30,00 Zadovoljstvo sobom i CORE-YP Koliko si zadovoljan sobom kao učenikom? CORE-YP zadovoljan sam, trebam samo tako nastaviti 11.3 zadovoljan sam, no mogao bi biti bolji 11.7 Nezadovoljan sam, ttrebao bih se više potruditi 14.2 Nezadovoljan sam ali se nemam volje više potruditi 17.4 POSTUPCI KLINIČKE PROCJENE • intervju • opažanje • ljestvice procjene ponašanja i doživljavanja • testovi inteligencije • testovi specifičnih sposobnosti • upitnici ličnosti • projektivni testovi Specifičnosti psihološke procjene djece u odnosu na procjenu odraslih • razvojna perspektiva - prepoznavanje onih oblika ponašanja koje se smatra primjerenim za određeno razvojno razdoblje, ali znakom poremećaja u drugoj životnoj dobi • postojanje problema ne uočavaju sama djeca već ih upućuju drugi • maturacijske razlike između djece utječu na način izražavanja simptoma, te ih je teže klasificirati • ograničenje uporabe nekih metoda Faze psihološke procjene djece • 1. Procjena problema zbog kojeg dijete dolazi • utvrđivanje socijalnog konteksta - tko vidi problem, zašto baš sada traže pomoć, emocije roditelja kada govore o problemu • koji čimbenici su ga potaknuli, koji ga održavaju • učestalost, situacijska specifičnost Faze psihološke procjene djece • 2. Ispitivanje djeteta procjena općih područja razvoja • razvojni status (motorički, kognitivni, govorni, socijalni, emocionalni) • roditelji i obitelj (osobine ličnosti, bračni status, stilovi roditeljstva) • okolina (stres, SES) • zdravstveni status (članovi obitelji, kronične bolesti, perinatalna povijest) Faze psihološke procjene djece • 3.analiza podataka i interpretacija nalaza • odgovori na pitanja postavljena tijekom procjene • utvrđivanje područja za intervencije • preporuke za roditelje (što realističnije za kontekst u kojem dijete živi) Anamneza • obitelji (dob, obrazovanje, zdravlje, interakcije, privrženost) • razvojni miljokazi (hranjenje, spavanje, socijalne interakcije) • zdravlje, medicinska povijest • vrtić, škola (odnosi s vršnjacima, postignuće) • smetnje ponašanja i emocionalne smetnje Specifičnosti intervjua • komunikacija prilagođena dobi djeteta • smanjivanje i prevladavanje straha • specifične tehnike: razgovor o crtežu, nadopunjavanje rečenica, nadopunjavanje priče, razgovor o hipotetskom problemu, korištenje igre • zaključivanje: sumirati, informirati o daljnjim koracima, pitati za mišljenje Testiranje • uspostavljanje odgovarajućeg odnosa • promatranje ponašanja • poticanje • izbjegavanje frustracije • očuvati djetetovo samopoštovanje • uspostaviti i održati dobar odnos s roditeljima Opažanje ponašanja • prilagodba testovnoj situaciji • reakcije na pogreške i uspjehe • način rada • govor • opće raspoloženje i socijabilnost • razina tjeskobe • distraktibilnost Interpretacija nalaza • zaključak u smislu odgovora na razlog dolaska dijagnoza ili prisutnost elemenata određenog poremećaja, stupanj oštećenja ili poboljšanja, preporuka za daljnju obradu, tretman ili rehabilitaciju • interpretacija nalaza roditeljima informiranje, savjetovanje, konkretne upute PRIMJERI Dječak (11) dolazi u pratnji oca zbog školskog neuspjeha. Polazi 5. razred, na polugodištu je imao više negativnih ocjena. Kod kuće mu pomažu u učenju. Osim poteškoća u savladavanju školskog gradiva, nema drugih problema. Mladić (17) dolazi u pratnji majke zbog smetnji ponašanja. Majka ga opisuje kao oduvijek nemirnog i neposlušnog, a sada i zbog malih nesuglasica dolazi do velikih ispada (prijeti ukućanima, razbija ili bude auto-agresivan i sl.) Djevojka (12) dolazi u pratnji majke zbog poteškoća u vidu kompulzivnih radnji: otvaranje-zatvaranje ladica, pijenje gutljaj po gutljaj, rigidan slijed radnji (pranje zubi, skidanje..). Prije izraženo pranje ruku oko 30ak puta na dan. U školi i pred drugom djecom kontrolira prisile, katkad ih kasnije «odradi». Dječak (11) dolazi u pratnji majke. Djeluje uplašeno. Izložen je zlostavljanju nekolicine dječaka već duže vrijeme. O tome nije nikome govorio i prije neki dan je sjedio na prozorskoj dasci i razmišljao o samoubojstvu. Tek je tada priznao roditeljima koji su obavijestili školu. Nakon intervencije škole osjeća se lošije. TESTOVI I UPITNICI SPOSOBNOSTI “LIČNOSTI” intelektualnih specifičnih EPQ-Jr STAIC RTČ LB DAIA SKAD Binet Therman RCFT PIE SDD WISC AVLT MMPI-A CDI REWISC Kohs SAD ADHDT CPM, RPM WB-sp PROS/AG SUO RBS WAIS SKAN SDQ Praktični savjeti... • POSUMNJATE LI PATOLOGIJU UPUTITE DIJETE KLINIČKOM PSIHOLOGU NA OBRADU, ALI DO TADA POKUŠAJTE ORGANIZIRATI NEKI OBLIK POMOĆI • UVIJEK JE DOBRO: – “normalizirati” situaciju – umiriti dijete, roditelje i nastavnike – hrabriti i hvaliti dijete Kako napisati nalaz? Pravilo iz kliničke psihologije... • I odrasli i djeca dolaze kao već (nekako) složene puzzle. U dijagnostici odraslih psiholog pregledava kako su te puzzle složene, u dijagnostici djece pregledava i one odrasle koji su slagali te puzzle. U školskom okružju... • Treba razumjeti zahtjeve i uvjete u školi i obitelji, razvojno razdoblje, moguće ishode... • Uz opis odstupajućeg ponašanja, svakako NAGLASITI JAKE STRANE DJETETA • Nalaz ne treba biti dugačak, ali MORA biti informativan, pri čemu treba naglasiti ZA KOGA se i ZBOG ČEGA piše nalaz Nalaz mora sadržavati: 1. Generalije o djetetu 2. Svrha nalaza 3. Primijenjene tehnike 4. Anamnestičke podatke 5. Opis ponašanja tijekom ispitivanja 6. Interpretaciju rezultata testova 7. Zaključak i preporuku 1. Generalije o klijentu • Ime i prezime • Godina rođenja (za djecu treba datum rođenja) • Zanimanje (za učenike i studente: npr. učenik 4. r. gimnazije ili student 3. godine prava), Svrha obrade i nalaza • “Psihologijska obrada učinjena je po uputi nadležnog liječnika.” • “Psihologijska obrada je učinjena radi procjene osobina djeteta kako bi se organizirao adekvatan oblik školovanja” • “Djevojka se sama obratila psihologu..” • “Nalaz se upućuje kliničkom psihologu kao informacija potrebna za organiziranje kliničke obrade” 3. Primijenjene tehnike • Nabrojiti skraćenicama: RBS (Revidirana Beta serija), PM (Progresivne matrice), WB-II, WISC, TOI, AVLT (Audio verbal learning test), RTCF (Reyov test kompleksne figure).... 5. Opis ponašanja • Procjenjuje se: – Izgled – Govor – Emocije – Proces i sadržaj mišljenja – Percepcija – Mentalni kapaciteti – Stav prema ispitivaču 6. Interpretacija rezultata testova Kognitivni testovi • Najčešće mjerimo opće kognitivne sposobnosti, odnosno inteligenciju • Pritom se služimo testovima, a rezultat izražavamo kvocijentom ili decilom – ALI NE PIŠEMO BROJ U NALAZ 6.1. Standardna pogreška mjerenja • Pogreška mjerenja odnosi se na nepouzdanost samog mjernog instrumenta. • Za svaki mjerni instrument potrebno je procijeniti koeficijent pouzdanosti rxx, koji varira u rasponu od 0 (potpuno nepouzdan instrument) do 1 (potpuno pouzdan instrument). Pomoću tog koeficijenta možemo izračunati standardnu pogrešku mjerenja: e x 1 rxx Ukoliko višekratno primijenimo isti test ili više paralelnih formi nekog testa na istom ispitaniku njegovi individualni rezultati će se razlikovati: 95 100 102 98 106 102 99 96 101 Za skup postignutih rezultata moguće je izračunati aritmetičku sredinu i standardnu devijaciju Aritmetička sredina u ovom slučaju predstavlja procjenu njegovog pravog rezultata. Standardna devijacija u ovom slučaju predstavlja procjenu standardne pogreške mjerenja Pr 1. Ako je pouzdanost testa rxx = 0,95, onda je e 15 1 0,95 3,35 X 1 = 100 1*3,35 = 3,35 U intervalu 96,65 – 103,35 nalazi se 68% rezultata, a rizik je da smo izostavili 34% mogućih rezultata) X 1,96 = 100 1,96*3,35 = 6,57 U intervalu 93,43 – 106,57 nalazi se 95% rezultata, a rizik je da smo izostavili 5% mogućih rezultata) X 2,58 = 100 2,58*3,35 = 8,64 U intervalu 91,36 – 108,64 nalazi se 99% rezultata, a rizik je da smo izostavili 1% mogućih rezultata) Pr 2. Ako je pouzdanost testa rxx = 0,90 onda je e 15 1 0,90 4,74 X 1 = 100 1*4,74 = 4,74 U intervalu 95,26 – 104,74 nalazi se 68% rezultata, a rizik je da smo izostavili 34% mogućih rezultata) X 1,96 = 100 1,96*4,74 = 9,29 U intervalu 90,71 – 109,29 nalazi se 95% rezultata, a rizik je da smo izostavili 5% mogućih rezultata) X 2,58 = 100 2,58*4,74 = 12,23 U intervalu 87,77 – 112,23 nalazi se 99% rezultata, a rizik je da smo izostavili 1% mogućih rezultata) Pr 3. Ako je pouzdanost testa rxx = 0,80 onda je e 15 1 0,80 6,71 X 1 = 100 1*6,71 = 6,71 U intervalu 93,29 – 106,71 nalazi se 68% rezultata, a rizik je da smo izostavili 34% mogućih rezultata) X 1,96 = 100 1,96*6,71 = 13,15 U intervalu 86,85 – 113,15 nalazi se 95% rezultata, a rizik je da smo izostavili 5% mogućih rezultata) X 2,58 = 100 2,58*6,71 = 17,31 U intervalu 82,69 – 117,31 nalazi se 99% rezultata, a rizik je da smo izostavili 1% mogućih rezultata) Kognitivne karakteristike Što sve možemo procjenjivati? (1) • Specifične kognitivne sposobnosti: – Koncentraciju – Brzinu učenja – Retenciju – Kognitivne stilove (refleksivnost vs impulzivnost) – Kognitivno funkcioniranje pod stresom – ... Kognitivne karakteristike Što možemo opažati? • Pristup testiranju • Brzinu razumijevanja upute • Brzinu rada • Kognitivni stil • Sposobnost koncentracije u stresnoj situaciji • Komentare prije, za vrijeme i poslije testiranja Kognitivne karakteristike Kako ih opisati? • Opisno navesti rezultat testa inteligencije (ne navoditi brojeve) • Navesti radi li se o općoj intelektualnoj efikasnosti ili, npr. verbalnoj • Kategorije: – Prosječan rezultat – Rezultat nešto bolji/lošiji od prosjeka – Rezultat je ispod/iznadprosječan Kognitivne karakteristike Loš primjer • Rezultati testiranja inteligencije: 17.10.96. Binet- Simon DUK= laka MNR 16.11.97. PM47 IQ=80 nešto potprosječno 28.04.99. PM47 IQ=90 donja granica prosjeka 23.02.00. PM47 IQ=84 nešto potprosječno 08.12.00. PM47 IQ=76 potprosječno WISC IQV= 77 potprosječno 23.04.02. PM47 IQ=99 prosječno 24.02.04. PM47 IQ=79 potprosječno Kognitivne karakteristike Primjer opisa (2) Ispitanik je vrlo motivirano pristupio testiranju i brzo riješio jednostavnije zadatke. Kod dolaska do težih mirno je izjavio da ih ne razumije, te da se bolje snalazi u praktičnim zadacima, kada treba nešto ručno izraditi. Opće intelektualno funkcioniranje ispitanika je ispodprosječno. Sposobnost apstrakcije je slaba. Jednostavne upute razumije i savjesno obavi zadatke koji su jasno definirani. Pri obavljanju takvih poslova osjeća se zadovoljno. Ličnost Što najčešće mjerimo? • Najčešće mjerimo neke karakteristike koje su nam ponuđene u testovima, kao npr. ekstraverziju, neuroticizam, psihoticizam • Kod djece i mladih - vrlo oprezno sa zaključcima jer ličnost još nije formirana • Opisivati u pozitivnim terminima • Dobivene podatke spajamo u logičnu cjelinu, sukladno našim ciljevima ispitivanja 7. Zaključak i preporuke • 2 razine zaključka: • 1. opisna razina – sažeto se iznesu najbitnije stvari o klijentu (kognitivne sposobnosti, ličnost, ...) • 2. razina prognoze – anticipira se budući razvoj događaja, odnosno uspješnost u nekom području Uputna dg. Smetnje ponašanja • Filip 2,5 god. Navedene smetnje ponašanja doimaju se razvojnim, ali se preporučuje nadzor i kontrola kod psihologa. • Paula 5 god. Smetnje ponašanja su reaktivne, a obzirom da se javljaju isključivo u vrtiću, preporučuje se kontrola kod nadležnog psihologa. • Marin 8 god. Smetnje ponašanja nisu klinički značajne i najvećim dijelom su posljedica pretjerane zabrinutosti i prezaštićivanja roditelja. • Mihaela 6. god. Smetnje ponašanja su dijelom posljedica temperamenta djevojčice, ali i neadekvatnih odgojnih postupaka. • Danijel 13 god. Ponašanje dječaka ukazuje na poremećaj s prkošenjem i suprotstavljanjem koji uzrokuje klinički značajno oštećenje socijalnog i akademskog funkcioniranja.