Transcript Lisabonski ugovor - PowerPoint Slide Show

LISABONSKI UGOVOR
Barbara Preložnjak, dipl. iur.
Razvoj EU
USTAV EU




veljača 2002. godine- međuvladina konvencija
zadaća: razmotriti treba li Uniji ustav
lipanj 2004. završen tekst prijedloga Ustavnog
ugovora s više od 300 stranica
29. listopada 2004.-predstavnici država
članica Europske unije (predsjednici i
premijeri) potpisali su u Rimu Ugovor kojim se
uspostavlja ustav za Europu.
USTAV EU



Cilj: povećati učinkovitost rada europskih
institucija i pojednostavniti proces donošenja
odluka u Uniji koja okuplja 25 država članica
sadrži pravila koja utvrđuju raspodjelu ovlasti
između država članica i Unije, kao i između
institucija Unije.
Ustanovljuje se i pravna osobnost Unije
(omogućiti da Unija djeluje na međunarodnoj
razini u ime država članica.
USTAV EU
LISABONSKI UGOVOR (1)


Potpisan 13. prosinca 2007. godine u Lisabonu
Trebao bi stupiti na snagu od 1. siječnja 2009.
godine ukoliko ga ratificiraju sve države članice EU,
u protivnom će stupiti na snagu prvog dana
mjeseca koji slijedi iza posljednje ratifikacije
LISABONSKI UGOVOR (2)



Službeni naziv : “Lisabonski ugovor kojim se
mijenja i dopunjuje Ugovor o Europskoj uniji i
Ugovor o osnivanju Europske zajednice”
Naziva se još i Reformski ugovor
Pročišćeni tekst Lisabonskog ugovora =
Ugovor o Europskoj uniji + Ugovor o
funkcioniranju Europske unije + protokoli
LISABONSKI UGOVOR (3)

Podijeljen je u nekoliko dijelova:
1. Preambula
2. Promjene Ugovora o Europskoj uniji
3. Promjene Ugovora o osnivanju
Europske Zajednice
4. Završne odredbe
5. Protokoli
6. Deklaracije
Koje promjene donosi Lisabonski ugovor ?

Lisabonskim ugovorom mijenjaju se i nadopunjuju :
- Ugovor o Europskoj uniji
- izmijene se odnose na institucije,
pojačanu suradnju, vanjsku i sigurnosnu politiku i
politiku obrane
- Ugovor o osnivanju Europske Zajednice
- detaljiziraju se nadležnosti i područja
intervencije na dijelu Europske unije
- novi naziv- “Ugovor o funkcioniranju
Europske unije”
Koje promjene donosi Lisabonski ugovor ?


Europska unija dobiva pravnu osobnost, a time i
mogućnost:
- sklapanja međunarodnih ugovora
- članstva u međunarodnim organizacijama
Države članice ostaju slobodne zaključivati
međunarodne ugovore pod uvjetom da su u
kompatibilni sa ugovorima potpisanim od strane EU ili
su u nadležnosti EU
Koje promjene donosi Lisabonski ugovor ?



Lisabonski ugovor je pojednostavnio strukturu
stupova
Zajednička vanjska i sigurnosna politika zadržala je
svoj izdvojen i poseban status
Na području vanjske i sigurnosne politike isključeno
je usvajanje zakonodavnih akata, te Europski sud
pravde na ovom području u pravilu nema
jurisdikciju.
Koje promjene donosi Lisabonski ugovor ?

Lisabonski ugovor u odjeljku “Ugovor o Europskoj uniji”,
članku 9. propisuje velike izmjene glede EU institucija
Europska komisija
izmjene se odnose na reduciranje veličine Europske
komisije i sprečavanja njezine nacionalizacije, a u cilju
ostvarenja općih interesa EU
od 2009.-2014. biti će sastavljena od po jednog
povjerenika od svake države članice EU
od 2014. biti će sastavljena od 2/3 predstavnika država
članica EU koji će se birati po sistemu ravnopravne
rotacije povjerenika svih država članica EU
Koje promjene donosi Lisabonski ugovor ?





Europsko vijeće
Europsko vijeće ustrojava se kao posebna institucija, različita od
Vijeća ministara.
Predsjedava mu Predsjednik čiji je mandat 30 mjeseci s
mogućnošću jednog reizbora
ovlasti:
-predstavljanje EU u “međunarodnoj areni”
-predsjedanje i koordiniranje radom Europskog vijeća
Odlučuje temeljem jednoglasnosti, osim u slučaju da Ugovor ne
propisuje drugačije
Predsjednika bira kvalificiranom većinom
Koje promjene donosi Lisabonski ugovor ?
Vijeće ministara
izmijenjen je način glasovanja u Vijeću ministara- pravilo tzv.
“dvostruke većine”
kvalificirana većina - 55% država članica, odnosno najmanje
15 država + 65% stanovništva Europske unije
glasovanje kvalificiranom većinom primjenjivati će se i na nova
područja poput energetske politike, humanitarne pomoći,
hitnog financiranja mjera zajedničke vanjske i sigurnosne
politike
glasovanje kvalificiranom većinom primjenjivati će se od 1.
studenog 2014.
Koje promjene donosi Lisabonski ugovor ?
Europski parlament
- ovlasti su proširene u području:
-zakonodavstava
-zakonodavni postupak suodlučivanja sa Vijećem
ministara proširuje se na oko 50 novih područja
- dobiva zakonodavne ovlasti usporedive onima koje
ima Vijeće ministara
- budžeta
-Europski parlament ima jednako pravo na odluku
glede prihvaćanja cijelog godišnjeg budžeta EU kao i Vijeće
ministara
- političke kontrole
-Parlament izabire predsjednika Europske komisije, a
na
prijedlog Europskog vijeća
Koje promjene donosi Lisabonski ugovor ?
Europski parlament je sastavljen od “građana Unije”
 Od 2009. raspodjela mjesta u Europskom parlamentu
definirana su na slijedeći način:
-broj predstavnika je 750 + 1(predsjednik
Parlamenta)
- svaka država članica može imati minimalno 6, a
maksimalno 96 predstavnika

Koje promjene donosi Lisabonski ugovor ?
Visoki predstavnik Unije za vanjske poslove i sigurnosnu
politiku
- predstavlja spoj dviju dosadašnjih funkcija i to funkcije
visokog predstavnika za vanjsku zajedničku i sigurnosnu
politiku i povjerenika za vanjske odnose
- imenuje ga Europsko vijeće uz suglasnost predsjednika
Europske komisije
- ovlasti:
-vodi zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku Unije
-provodi vanjsku politiku koju države dogovore u
okviru Vijeća
-predsjeda Vijećem vanjskih poslova
-jedan je od potpredsjednika Komisije zadužen za
vanjske poslove
Uloga nacionalnih parlamenta


Pojačana je uključenost parlamenata država članica EU čime
se učvršćuje načelo supsidijarnosti
Nacionalni parlamenti izravno dobivaju prijedloge europskih
propisa pri čemu mogu odlučivati je li prijedlog u skladu sa
načelom supsidijarnosti
- ako 1/3 parlamenta smatra da nije uvaženo načelo
supsidijarnosti prijedlog propisa se vraća Komisiji (“žuti
karton”)
- ako se većina parlamenta protivi prijedlogu Komisije, s čime
se slažu nacionalne vlade ili članovi Europskog parlamenta
prijedlog se odbija (“narančasti karton”)
Povelja temeljnih prava




Prihvaćena je od strane Europskog vijeća 2000.
godine
Nije sastavni dio ugovora, već se UEU na nju poziva u
Čl. 6
Povelja ima istu pravnu snagu kao i Ugovor o
Europskoj uniji i Ugovor o funkcioniranju Europske unije
Unija će nastojati pristupiti Europskoj konvenciji za
zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda
Povelja temeljnih prava


Kroz 54 članaka Povelja navodi politička, socijalna i
ekonomska prava
Čl. 2 UEU propisuje i temeljne vrednote i ciljeve Unije koji su:
poštivanje ljudskog dostojanstva, slobode, demokracije,
jednakosti, vladavine prava, temeljnih ljudskih prava,
uključujući prava pripadnika manjina, pluralizma,
nediskriminacije, tolerancije, pravednosti, solidarnosti i
jednakosti muškaraca i žena.
Dioba nadležnosti

Isključive nadležnosti EU

Konkurentne nadležnosti EU i DČ

Komplementarne nadležnosti
Isključive nadležnosti EU
carinska unija;
 prihvaćanje pravila o tržišnoj utakmici nužnih za
funkcioniranje unutarnjeg tržišta;
 monetarna politika za države čija je moneta Euro;
 očuvanje morskih bioloških resursa u okviru zajedničke
politike ribarstva;
 Zajednička trgovinska politika.

Konkurentne nadležnosti











unutarnje tržište;
socijalna politika u područjima propisanim Ugovorom;
ekonomska, socijalna i teritorijalna kohezija;
poljoprivreda i ribarstvo, isključujući očuvanje morskih bioloških resursa;
okoliš;
zaštita potrošača;
transport;
trans-europske mreže;
energija;
područje slobode, sigurnosti i pravde;
zajednički razlozi zaštite u području javnog zdravlja, u okvirima na koje
se odnosi Ugovor.
Komplementarne nadležnosti





istraživanje,
tehnološki razvoj
istraživanje svemira
suradnja u razvoju
humanitarna pomoć
Granice nadležnosti – čl. 5






Granice nadležnosti Unije uređene su načelom dodjele. Korištenje nadležnostima Unije
uređeno je načelima supsidijarnosti i proporcionalnosti.
Temeljem načela dodjele, Unija smije djelovati samo u granicama nadležnosti koje su joj
Ugovorima dodijele države članice, kako bi ostvarila ciljeve koji su u njima propisani.
Nadležnosti koje nisu prenesene na Uniju Ugovorima, ostaju državama članicama.
Temeljem načela supsidijarnosti, u područjima koja ne spadaju u njenu isključivu nadležnost,
Unija smije djelovati samo onda i ukoliko ciljevi predloženog djelovanja ne mogu biti
zadovoljavajuće ostvareni od strane država članica, bilo na središnjoj, bilo na regionalnoj ili
lokalnoj razini, ali mogu, zbog razmjera ili učinaka predloženog djelovanja, biti bolje
ostvareni na razini Unije.
Institucije Unije primjenjuju načelo supsidijarnosti na način kako je ono uređeno Protokolom o
primjeni načela supsidijarnosti i proporcionalnosti. Nacionalni parlamenti osiguravaju
poštivanje tog načela u skladu s postupkom propisanim tim Protokolom.
Temeljem načela proporcionalnosti, sadržaj i oblik djelovanja Unije ne smije prelaziti ono što je
nužno kako bi se ostvarili ciljevi Ugovora.
Institucije Unije primjenjuju načelo proporcionalnosti kako je ono propisano Protokolom o
primjeni načela supsidijarnosti i proporcionalnosti.
Protokol o primjeni načela
supsidijarnosti i proporcionalnosti






Bilo koji nacionalni parlament može u roku od osam tjedana nakon što je primio zakonski
prijedlog, prihvatiti obrazloženo mišljenje kojime navodi zbog čega smatra da je
prijedlog suprotan načelu supsidijarnosti
Svaki nacionalni parlament ima dva glasa.
Ukoliko jedna trećina tako alociranih glasova ospori zakonodavni prijedlog neke od
institucija Unije, ta institucija mora izmjeniti prijedlog, te odlučiti hoće li ga tako
izmjenjenog vratiti u zakonodavni postupak ili ga povući.
Prijedlog regulatorne mjere može biti osporen običnom većnom glasova nacionalnih
parlamenata.
Komisija može odlučiti da zadrži zakonski prijedlog usprkos protivljenju nacionalnih
parlamenata, ali se tada pokreće poseban postupak gdje Komisija mora izraditi
obrazloženo mišljenje kojime mora pojasniti kako se poštuje načelo supsidijarnosti.
Mišljenje komisije i mišljenja nacionalnih parlamenata tada se upućuju Parlamentu i
Vijeću koji odlučuju hoće li se zakonodavni postupak nastaviti ili ne.
Vijeće odlučuje temeljem većine od 55% svojih članova, a Parlament običnom većinom.
Sudovi – 3 skupine promjena





Nominalne razlike
Sud I. Stupnja postaje Opći sud
Način izbora sudaca i nezavisnih odvjetnika,
Izmjene ovlasti Europskog suda
Mogućnost uspostave specijaliziranih sudova.
Izvori prava EU







POZITIVNI IZVORI PRAVA EU
PO STUPOVIMA – NICA
I. STUP – STUP EUROPSKE
ZAJEDNICE
1. UREDBE
2. DIREKTIVE
3. ODLUKE
4. PREPORUKE
5. MIŠLJENJA







BUDUĆI IZVORI PRAVA EU LISABON
I. STUP – STUP EUROPSKE
ZAJEDNICE
1. UREDBE
2. DIREKTIVE
3. ODLUKE
4. PREPORUKE
5. MIŠLJENJA
Izvori prava EU











II. STUP – STUP VANJSKE I
SIGURNOSNE POL
1. NAČELA I OPĆE SMJERNICE
2. ZAJEDNIČKE STRATEGIJE
3. ODLUKE
4.ZAJEDNIČKE AKCIJE
5. ZAJEDNIČKA STAJALIŠTA
III. STUP – STUP POLICIJSKE I
PRAVOSUDNE SURADNJE U
KAZNENIM STVARIMA
1. ZAJEDNIČKA STAJALIŠTA
2. OKVIRNE ODLUKE
3. ODLUKE
4. KONVENCIJE






II. STUP – STUP VANJSKE I
SIGURNOSNE POLITIKE
1. OPĆE SMJERNICE
2. ZAJEDNIČKE ODREDNICE
3. ODLUKE
4. MEĐUNARODNI UGOVORI
5. ZAJEDNIČKI PRISTUP
Izvori prava EU


U pogledu vrsta pravnih akata Lisabonski ugovor
uvodi značajne razlike
dvije značajne novosti:
-smanjenje broja formi kroz koji se akti
usvajaju
-grupiranje prave stečevine u četiri
kategorije: zakonodavne akte, delegirane
akte, provedbene akte te akte u formi
preporuka
Izvori prava EU

Pod zakonodavnim aktima Ugovor iz Lisabona
podrazumijeva:
-uredbe,
-direktive,
-odluke donesene u zakonodavnom
postupku.
Izvori prava EU




Delegirani akti:
donosi ih Europska komisija temeljem ovlasti koje su na nju
delegiranje nekim zakonodavnim aktom
Ugovor izričito ističe da se radi o „ne zakonodavnim aktima
opće primjene“ radi dopune ili izmjene određenih ne
esencijalnih elemenata zakonodavnog akta
akti koji su bitnih za redovito funkcioniranje institucija, a koji
ne zadiru u ključna pitanja funkcioniranja Europske unije
Izvori prava EU



Provedbeni akti:
u pravilu je provedba pravne stečevine u nadležnosti
država članica, ali je moguće da se pojedine provedbene
ovlasti delegiraju i na Europsku komisiju.
Radi se o dvije različite situacija u kojima se provedbene
ovlasti delegiraju na Europsku komisiju:
-kada su potrebni jedinstveni uvjeti za provedbu pravno
obvezujućeg zakonodavstva Unije,
-posebno opravdani slučajevi, kao i slučajevi predviđeni
člancima 11. i 13. Ugovora o Europskoj uniji (u kojima su
definirane ovlasti Europske unije glede Zajedničke vanjske i
sigurnosne politike).
Izvori prava EU

Preporuke:
putem kojih se nastoji usmjeravati djelovanje država
članica bez stvaranja pravne obveze
EU-2009?