Transcript Oblikovanje izložaba: priča muzealaca

Oblikovanje izložaba: pogled iz
perspektive muzealaca
(skraćena verzija)
dr.sc. Žarka Vujić, izv. prof., Katedra za muzeologiju.
FF [email protected]
Slavonski Brod, 1.04.2011.
Izložba predstavlja djelo funkcionalnog
dizajna s ciljem
obavljanja specifičnog zadatka –
prezentiranja određene
poruke, omogućavanja određenog
iskustva, obrazovanja u neformalnom
okolišu itd.
Izložba je uvijek zbroj
vrijednosti izložbe kao cjelovitog
oblika/proizvoda (kulturne/umjetničke
kreacije)
DIZAJNER
+
vrijednosti sadržaja i prezentacije njene
poruke
KUSTOS,
MUZEJSKI
PEDAGOG,
INFORMATIČAR
itd.
Prednosti i ograničenja
komuniciranja izložbama
Prednosti komuniciranja izložbom
- omogućava susret između posjetitelja i
trodimenzionalnog /dvodimenzionalnog izloška
- pruža osjećaj prostornosti, kretanja (obilaženje oko
predmeta)
- u ljudskoj je dimenziji
- može i treba poticati korištenje svih osjeta
- najčešće udružuje različite medije u ostvarenju cilja
(muzej kao primjer multimedije)
- omogućava istovremenu nazočnost različitih
pristupa/pogleda
Ograničenja komuniciranja izložbom
- složen postupak, ponekad i skup (rješenje zidova,
podova, stropova, osvjetljenja; izrada izložbenih
vitrina, fotografija, audio-vizualnog materijala itd.)
- zahtijeva određeno vrijeme i prostor (ljudi najvažniji!!!)
- jednokratan i neponovljiv čin
- što je izložba veća, to su posjetitelji umorniji /
zamoreniji (ubrzavanje razgledavanja prema kraju)
- fizička ograničenja ljudskog bića (moguće mentalne
barijere)
Izložba dalje...
- Postupak pripreme izložbe
- Glavni elementi izložbe:
Orijentacija
Osvjetljenje/ Boja
Odnos prema predmetima
Grafički i ostali pomoćni materijal /
Legende
Postupak pripreme izložbe
(Zelenim obojano – dionice koje moramo proći neovisno o veličini
izložbe)
1. Prepoznavanje potrebe za izložbom
2. Početni prijedlog
3. Studija izvedivosti
4. Uzimanje u obzir studije izvedivosti
5. Daljnje istraživanje
6. Formuliranje konceptualnog plana i početni odabir predmeta
7. Konzerviranje
8. Priprema plana/izvještaja
…………………………………………………………………………
Postupak pripreme izložbe
9. Oblikovanje izložbe
(grupiranje prostora, rješavanje orijentacije,
muzeografska pomagala; prateći materijal: crteži i modeli)
10. Formalno odobravanje
11. Dovršavanje prijedloga
12. Ugovaranje
13. Izvedba
14. Otvaranje, promatranje i održavanje tijekom trajanja
(Konceptualni plan)
ORIJENTACIJA
(fizičko i intelektualno orijentiranje i snalaženje u prostoru; logičan
odnos jedne prostorne cjeline prema drugoj)
1. FIZIČKA
- omogućiti jasnu orijentaciju, na ulazu i pred izlošcima.
- predočiti jasnu organizacijsku strukturu izložbe (tlocrti)
Vrste:
- za publiku koja čita : brošure, letci, signalizacija,
- za publiku koja želi doživljaj: upute osoblja
- za publiku koja želi ići “po svom”: intuitivnost prostora
2. KONCEPTUALNA
O čemu se radi? Kakve to veze ima sa mnom? Kako je organizirano - tematski ili
fizički? Koliko će trajati? Kako mogu profitirati ?
- jasno naznačiti gdje je što, kad je što i koliko traje!
- u sadržajnom smislu mora biti jasno kada se izlazi iz jedne cjeline i ulazi u drugu
- usmjeravati na bitno i poticati publiku na kreiranje vlastitih značenja
Posjetitelj ne povezuje izloške s drugim izlošcima, nego izloške i vlastita iskustva i
znanja!!!
Okoliš izložbe
/udaljeni okoliš / bliži okoliš / unutarnji okoliš / okoliš same
izložbe/
- ulazni prostor: atraktivan predmet, replika ili model,
uvod u temu, plan kako je izložba organizirana i njen
cilj, popratni materijal
- tijelo izložbe: tako postavljeno i oblikovano da uspije
riješiti problem zamora i ubrzavanja ka izlazu Meltonov učinak (ulaz i izlaz na istom mjestu?);
Osvjetljenje
Kao ključni element inscenacije
Zadaća:
Vidjeti dobro – Zaštititi predmete – dobiti željeni
ugođaj
Boja (valna duljina, percipirana kakvoća svjetla)
stvara vizualne, psihološke i simboličke efekte
- boja pozadine: dio mode određenog razdoblja (crvena
danas u Zgb: Klovićevi dvori, Moderna galerija); uspješna
koliko je u inverznoj proporciji sa svojom
nametljivošću; bijela ili siva?; boja pozadine utječe na
opažanje boje predmeta
- simbolizam boja; razlikuje se od kulture do kulture
- psihologija: boje doprinose atmosferi (tamne/intimne
: svijetle/otvorene)
Predmeti 1
Originalni pojedinačni/ originalni grupirani/ replike/
modeli/ simboli predmeta
Identitet predmeta
Unatoč isticanju nekih drugih vrijednosti, predmet valja
prvo identificirati (pa čak i u slučaju izlaganja predmeta
isključivo poradi estetskih vrijednosti)
Identitet predmeta spojen je sa zadovoljavanjem dviju
potreba :
a) da je predmet vidljiv koliko je to moguće
b) da je predmetu pridruženo toliko informacija da bi ga što
veći broj posjetitelja mogao identificirati
Interpretacija predmeta…uočavanje i osvještavanje
značenja drugima……
Predmeti i dalje
Psihologija učenja pokazuje kako se zadobiva
pažnja pomoću predmeta. Studije su pokazale
kako:
1. Veći predmeti zadržavaju dužu pažnju
2. Jednako tako duže se promatraju pokretni
predmeti
3. Manje poznati, posebni predmeti privlače više
4. Neke vrste predmeta su zanimljivije same po sebi:
opasni predmeti, životnjska mladunčad, vrijedni
predmeti itd.
Bitno u odnosu na predmete:
interakcija-personalizacija-povezivanje prošlog i
sadašnjeg
Amsterdam: primjer personalizacije u Muzeju otpora
Grafički materijal
Pomaže razumijevanju i interpretaciji predmeta;
ukazuje na karakteristike koje se teško zapažaju
- Fotografije (zamjena za realnost, pomažu kontekstualizaciji)
- Ilustracije (mogu efektno prikazati ono što je u prirodi
nemoguće vidjeti) /Strip
- Grafikoni (tendiraju simbolima i apstrakciji; danas rijetko u
uporabi)
- Tlocrti i karte (izuzetno dragocjeni za one s razvijenim
prostornim mišljenjem, danas uglavnom doneseni
multimedijalno)
Legende
Legende u
izložbenom
okolišu:
- uvodna legenda
-tematska legenda
- legenda uz predmet ili
grupu predmeta
Legende - pravila oblikovanja
- veličina slova: ništa manje od 24 točke (24-30)
- glavni tekstovi
48-60;
- dužina reda: 10 – 12 riječi (60-70 znakova)
- mjesto postavljanja: dosljedno provedeno, logično
(ispod)
- standardizirati veličinu legende neovisno o količini
informacija i veličini predmeta
Unatoč svoj složenosti i zahtjevnosti
1. Ne odustajmo od izložaba!
2. Nametnimo se dizajnerima svojim koncepcijama i znanjem o
osnovnim elementima izložbe, o ljudskoj percepciji i metodama i
psihologiji učenja! Hvala na pažnji!
3. Ukoliko nemamo dizajnera, upotrijebimo između sebe one
najkreativnije za oblikovanje i radimo u grupi zajedno s njima!
4. Ne zaboravimo da naše znanje o jednom fenomenu nije jedino i
da postoje ne samo dodatna znanja, nego i drugačiji stavovi i
pogledi – dozvolimo i da oni na izložbi dođu do izražaja!
5. Vrednujmo sami svoje izložbe – tijekom rada, posebice na kraju!
6. Ne ljutimo se na kritike, one nisu uperene na nas osobno!
7. Istražujmo iskustva i mišljenja naših posjetitelja (knjige dojmova,
snimke sigurnosnih kamera, razgovor s muzejskim čuvarima), jer
izložbe isključivo radimo poradi njih, ne poradi sebe!
Početni popis literature
Albaneže, N. Interpretacija i izložbena komunikacija. Zbornik II. kongresa
hrvatskih povjesničara umjetnosti. Zagreb : Institut za povijest umjetnosti,
2007, str. 233-236.
Belcher, M. Exibitions in museums. Leicester ; London : Leicester University
Press, 1992.
Budiselić, Gržan P. Boja – glavni element pri postavljanju izložaba. Zagreb:
Ff, 2008./diplomska radnja/
http://darhiv.ffzg.hr/secure/00000594/01/740BIBL.pdf
Gregurović, G. Izložba kao način komunikacije u školi. Zagreb: Ff, 2003.
/diplomska radnja/Inv.br. 436B
Ovaj prezentacijski materijal moguće je koristiti samo za edukativne svrhe. Sva prava
zadržava autor – Žarka Vujić. Zagreb, 2011.