Transcript Kreiranje i promocija kulturno turističkih proizvoda

WINE TOUR PROJEKT
OSJEČKO-BARANJSKA
ŽUPANIJA
Tomislav Panenić, mag.oec.uni.spec.
veljača 2013.
PROJEKT FINANCIRA
EUROPSKA UNIJA
TURISTIČKA PONUDA
Pojam turističke ponude nužno je razmatrati u najširem smislu i ona
„uključuje sve gospodarske i društvene sudionike jedne
zemlje, koji na direktan ili indirektan način pridonose širenju i
različitosti ukupne ponude i time mogućem povećanju
turističke potrošnje, kao ekonomske rezultante privremenog
boravka domaćih i inozemnih turista.“ (Pirjevec, 1998)
TURISTIČKA PONUDA
•
resursi/atrakcije (od prirodnih do umjetnih atrakcija,
uključujući i zabavu),
•
ugostiteljstvo (smještaj, prehrana i druge prateće usluge),
•
turistička infrastruktura (TIC, signalizacija, Internet,…)
•
prijevoz (zračni, željeznički, brodski, autobusni, rent-a-car),
•
turističko posredništvo (turističke agencije, turoperatori)
•
organizacije turizma (nacionalne, regionalne i lokalne
turističke zajednice, razne udruge u turizmu),
•
trgovina (usluge trgovine na malo) itd.
TURISTIČKI RESURSI
TURISTIČKI RESURSI obuhvaćaju prirodna ili društvena dobra
koja se mogu gospodarski iskoristiti (valorizirati), odnosno
privesti korisnoj svrsi u turizmu nekog područja. Rječnik
turizma (2001.)
KULTURNI RESURSI obuhvaćaju materijalnu i nematerijalnu
kulturno-povijesnu baštinu koja se može privesti svrsi u
turizmu nekog područja i gospodarski iskoristiti (valorizirati).
SVAKA KULTURNA TURISTIČKA ATRAKCIJA JE
KULTURNI/PRIRODNI RESURS, NO SVAKI KULTURNOPOVIJESNI RESURS NE MORA BITI TURISTIČKA ATRAKCIJA!
TURISTIČKE ATRAKCIJE
Kulturnom turističkom atrakcijom može smatrati kulturni
resurs koji svojim atributima može privući ili već privlači
turiste da posjete određenu turističku destinaciju i predstavlja
osnovu razvoja turizma tog područja.
Kulturni objekti, znamenitosti ili kulturni događaji nisu
atrakcije same po sebi.
Oni atrakcijama postaju tek kada ih turistički sustav označi i
uzdigne do razine atrakcije.
TURISTIČKE ATRAKCIJE
Osnovnim vrstama atrakcija smatraju se one koje je stvorila
priroda i one koje je stvorio čovjek
Primarne atrakcije stvaraju osnovnu motivaciju da budu
posjećene i doživljene
Sekundarne atrakcije imaju turističku privlačnost, ali ne takvu
da bi se isključivo radi njih posjetilo područje u kome se
nalaze
Realne turističke atrakcije su one turističke atrakcije kojima je
osigurana turistička pristupačnost
Potencijalne turističke atrakcije su one turističke atrakcije
kojima nije osigurana dostupnost u smislu turističke
pristupačnosti i omogućavanja turističkog korištenja
KULTURNO TURISTIČKE ATRAKCIJE
Kulturne turističke atrakcije:
-kulturno-povijesna baština
Spomenici kulture, arheološka nalazišta, zaštićene urbane cjeline, stari gradovi,
dvorci, crkve.
-kulturne i vjerske ustanove (umjetnički resursi)
Muzeji, galerije, izložbeni prostori, kazališta, koncertne dvorane, svetišta
-Manifestacije (etnosocijalni i manifestacijski resursi)
Kulturne, vjerske, gospodarske,…
-znamenite osobe i događaji
Osobe, obitelji, društva, povijesni događaji…
-kultura života i rada
Folklor, rukotvorine, tradicijski obrti, gastro-enologija, suveniri
KULTURNO-POVIJESNA BAŠTINA
Spomenici kulture
Arheološka nalazišta
Zaštićene urbane cjeline
Stari gradovi
Dvorci
Crkve.
U SVIJETU? U OSJEČKO-BARANJSKOJ ŽUPANIJI?
KULTURNO-POVIJESNA BAŠTINA
KULTURNE I VJERSKE USTANOVE
Muzeji
Galerije
Izložbeni prostori
Kazališta
Koncertne dvorane
Svetišta
U SVIJETU? U OSJEČKO-BARANJSKOJ ŽUPANIJI?
KULTURNE I VJERSKE USTANOVE
MANIFESTACIJE
Kulturne
Vjerske
Gospodarske i dr.
U SVIJETU? U OSJEČKO-BARANJSKOJ ŽUPANIJI?
MANIFESTACIJE
ZNAMENITE OSOBE I DOGAĐAJI
Osobe
Obitelji
Društva
Povijesni događaji…
U SVIJETU? U OSJEČKO-BARANJSKOJ ŽUPANIJI?
ZNAMENITE OSOBE I POVIJESNI DOGAĐAJI
KULTURA ŽIVOTA I RADA
Folklor
Rukotvorine
Tradicijski obrti
Gastro-enologija
Suveniri i dr.
U SVIJETU? U OSJEČKO-BARANJSKOJ ŽUPANIJI?
KULTURA ŽIVOTA I RADA
DIONICI U TURIZMU
DIONICI U TURIZMU
Glavni predstavnici turističkog posredovanja danas su
turističke agencije i turoperatori, iako oni ne predstavljaju
jedine posrednike u distribuciji usluga na turističkom tržištu
prema Zakonu o pružanju usluga u turizmu (čl. 5), turistička
agencija je trgovačko društvo, trgovac pojedinac, obrtnik ili
njihova organizacijska jedinica koja pruža usluge organiziranja
putovanja ili posredovanja usluga vezanih uz putovanje i
boravak turista.
TOUROPERATOR – je gospodarski subjekt koji objedinjuje
usluge različitih ponuđača, kreira i organizira paušalna
putovanja na veliko u svoje ime, za svoj račun, za nepoznate
kupce i na taj način ostvaruje glavninu svojih prihoda
TURISTIČKA AGENCIJA
emitivne turističke agencije - iniciraju i omogućavaju putovanja i
boravak individualnih ili grupa turista na inozemnom i domaćem
tržištu
receptivne turističke agencije - glavna zadaća organiziranje
prihvata i sadržajnog boravka turista u turističkoj destinaciji
destinacijske menadžmentske organizacije (DMO) - preuzimaju
ulogu organizatora sadržajnog boravka uloga u unaprjeđenju
turističke ponude destinacije od izuzetne važnosti utječu na
podizanje kvalitete turističkog proizvoda određene destinacije,
odnosno izravno utječu na povećanje atraktivnosti
TURISTIČKI ARANŽMAN
Turistički aranžman predstavlja skup od najmanje dvije usluge koje
su sinkronizirane u vremenu i po sadržaju kojima turist zadovoljava
djelomično ili potpuno svoju turističku potrebu, a prodaje se po
jedinstvenoj (paušalnoj) cijeni
− proizvod turističke agencije
− nastao kombinacijom usluga
− turist ne zna pojedinačne cijene u turističkom aranžmanu
Faze u formiranju tur. aranžmana:
−Postavljanje tur. aranžmana
−Kalkulacija turističkog aranžmana i određivanje prodajne cijene
−Utvrđivanje uvjeta tur. aranžmana
POSTAVLJANJE TURISTIČKOG ARANŽMANA
a. itinerer
b. prijevozno sredstvo
c. vremensko trajanje aranžmana (vrijeme polaska i vrijeme
povratka)
d. raspored vremena u toku putovanja
e. vrsta, obim i kvaliteta tur. usluga
f. broj sudionika aranžmana
g. cijena aranžmana
MARKETING PLAN
Cilj je marketing plana da maksimira učinke marketing
proračuna tako da se privuče najveći mogući interes kulturnopovijesno motiviranih turista.
Marketing plan treba pomoći povećanju posjeta kulturnopovijesnoj baštini Osječko-baranjske županije.
Uspjeh marketing plana će se mjeriti:
• Povećanjem brojem noćenja,
• Produljenjem trajanjem posjeta
• Povećanjem dnevne potrošnje posjetitelja.
PROFIL CILJANIH POSJETITELJA
SVE
GENERACIJE
PROSJEČNO
2 PUTOVANJA
GODIŠNJE
KADA SE PLANIRA PUTOVANJE KORISTE:
67%
54%
D
32%
OBITELJ I
PRIJATELJE
STRUČNE WEB
STRANICE
PUTNIČKE
AGENCIJE
PROFIL CILJANIH POSJETITELJA
SAMO 4 OD 10 OSTAJU NA JEDNOM MJESTU:
I PUTUJE UNUTAR
PODRUČJA NA
RAZLIČITE
DESTINACIJE
S OSTALIM RAZLIČITIM
SADRŽAJIMA KOJI SE
MOGU DOŽIVJETI
PROFIL CILJANIH POSJETITELJA
ŠTO ŽELE NA PUTOVANJU:
MJESTA NA
KOJIMA NIKADA
NISU BILI
MJESTA NA KOJIMA
ĆE SE ODMORITI
MJESTA NA
KOJIMA NEMA
GUŽVE
JEDINSTVENA
POVIJESNO
KULTURNA
MJESTA
OKVIR PROVEDBE MARKETING PLANA
1. KREIRANJE DESTINACIJSKOG BRANDA
2. IZRADA ON-LINE BAZE PODATAKA
3. IZRADA TURISTIČKIH PUBLIKACIJA
4. OGLAŠAVANJE
5. POSEBNI OBLICI UNAPREĐENJA PRODAJE
KREIRANJE DESTINACIJSKOG BRANDA
Destinacijski brand je ime, logo, simbol, ali i bilo koje drugo
obilježje koje podiže atraktivnost i prepoznatljivost pojedine
turističke destinacija i čini je različitom od sličnih ponuda.
Kulturno-povijesni turistički proizvodi moraju biti lako
prepoznatljivi –brend kulturno-povijesne turističke destinacije
mora biti usklađen s glavnim kulturno-turističkim proizvodima
i komplementarnoj turističko-ugostiteljskoj ponudi.
Stvaranje branda destinacije je proces koji zahtjeva zajednička
javna i privatna ulaganja koji će razviti brand destinacije na
čelu s lokalnom samoupravom i turističkim zajednicama.
ON-LINE MARKETING
Sve veći broj posjetitelja (oko 80%) koriste Internet za
pretraživanje ponude, a uporaba web tehnologije za pretraživanje
i dalje raste. Stoga je važno biti prisutan na što više web stranica.
Web baza podataka bi trebala sadržavati:
• resursi i atrakcije: lokacije, opis, dostupnost, cijene posjeta
• kulturne institucije i/ili organizacije: ponuda i aktivnosti
• multimedijalne sadržaje: fotografije, video materijale
• receptivne agencije: osnovni podaci, turističke proizvode
Predstavljanje na Internetu, nije ništa drugo nego jedna vrsta
marketinga. Internet marketing ne završava izradom jedne web
stranice i njezinim prijavljivanjem na jedan ili nekoliko
pretraživača.
TURISTIČKE PUBLIKACIJE
Turističke publikacije služe za komunikaciju i informiranje javnosti
turističkim proizvodima. Mogu biti u tiskanom (brošure, letci i sl.) i
elektronskom obliku (CD, datoteka i sl.).
Publikacije mogu biti:
• Brošura koje predstavlja jednu ili više kulturno-povijesnih atrakcija
• Letak
• Katalog
• Turističke karte
• Vodiči
Treba razmišljati o veličini formata i količinama
za tisak jer to direktno utječe na troškove.
OGLAŠAVANJE
Nakon uspostave nove kulturno-povijene turističke destinacije
destinacijskog i jedinstvenog provodi se promotivna kampanja
putem oglašavanja.
Oglašavanje se vrši putem odabranih TV i radio postaja, časopisa i
turističkih kataloga.
Oglašavanje se vrši prema unaprijed utvrđenom planu, a pri tome
treba voditi računa o učinkovitosti putem praćenja povratnih
informacija te sukladno tome usklađivati plan.
* TV
Skupe TV reklame se koriste onda kada za to imamo najviše
potrebe.
S obzirom na razvijenost ponude koristit ćemo lokalne TV
postaje.
•Osječka televizija
•Televizija Slavonije i Baranje
•SBTV
•Vinkovačka televizija
* RADIO
Reklamne poruke u jutarnjem terminu su najbolji oblik da se
pojača poruka reklamne kampanju zaljubljeniku tj. vjernoj
publici.
Radio omogućuje visoko učinkovit marketing u manjim
blokovima oglasa koji se natječu za pozornost ciljane skupine
u konkurenciji manjeg broja oglašivača.
Vinkovci:
• Slavonski Radio
• Gradski radio Osijek
• Hrvatski radio Vukovar
• Radio Baranja
• radio postaje s koncesijom za cijelu RH
* INTERNET MARKETING
Turističke destinacije su se pojavila na stranicama putničkih
agencija i prijevoznika, a sada stvaraju neke od najprivlačnijih i
najinformativnijih stranica na internetu.
Prihvatile i razumjele širenje društvenih mreža kao pozitivan
iskorak u poslovanju i komunikaciji sa postojećim i
potencijalnim posjetiteljima.
S obzirom na svjetske razmjere prilično jake konkurencije što
se tiče predstavljanja na internetu potrebno je koristiti različite
metode optimizacije u tražilicama (google, yahoo i dr.)
* MOBILNI MARKETING
Mobilni marketing je direktan, interaktivan i brz način
komunikacije prema potencijalnim posjetiteljima.
Širenjem uporabe mobilnih uređaja mobilni marketing postaje
jedna od dominantnih marketinških metoda koja poboljšava
svaki element tradicionalnog medijskog nastupa. Isto tako
omogućava kontakt s potencijalnim posjetiteljima bilo kad i
bilo gdje.
OSTALI OBLICI
1. Turistički sajmovi - način da se stupi u kontakt s putničkim
agencijama, ali i s potencijalnim posjetiteljima.
2. Direktni marketing – direktno obraćanje potencijalnim
posjetiteljima putem personaliziranih ponuda
3. Udruženi marketing – suradnja na području promidžbe s
putničkim agencijama i drugim dionicima turističke ponude
4. “Fam trips” – studijska putovanja organizirana za turističke
agencije i predstavnike medija
POTENCIJAL MEDIA MIX-a
INTERNET
TISAK
NAJEFIKASNIJI NAČIN DA SE POSTIGNE
STVARANJE BRENDA &
PREPOZNATLJIVOST
POTENCIJAL MEDIA MIX-a
INTERNET
MOBILE
NAJBRŽI NAČIN DA SE PRISTUPI
DRUŠTVENIM MREŽAMA
POTENCIJAL MEDIA MIX-a
TISAK
TV
NAJEFIKASNIJI U POSTUPKU
RAZMATRANJA PONUDA &
DONOŠENJU ODLUKE O KUPNJI
WINE TOUR PROJEKT
OSJEČKO-BARANJSKA
ŽUPANIJA
Hvala na pažnji
PROJEKT FINANCIRA
EUROPSKA UNIJA