METODOLO*KI OKVIR ZA UPRAVLJANJE ZALIHAMA PO*TANSKIH

Download Report

Transcript METODOLO*KI OKVIR ZA UPRAVLJANJE ZALIHAMA PO*TANSKIH

Cica Jovanović dipl. inž. saob.
Docent dr Svetlana Nikoličić
Nivo (količina) poštanskih vrijednosti u sistemu viši od potrebnog i određen
na bazi maksimalnih finansijskih mogućnosti iz više razloga:
 prihod od realizacije prodaje poštanskih vrijednosti ima relativno malo
učešće u ukupnom prihodu pošte,
 razvoj modela upravljanja zalihama je u početnoj fazi razvoja i
 upravljanje zalihama zahtjeva značajno angažovanjem resursa u
prikupljanju i obradi velike količine podataka, odnosno kompleksnu i
detaljnu analizu faktora relevantnih za oblikovanje odgovarajuće politike
upravljanja zalihama.
Posjedovanje većih količina zaliha u sistemu prouzrokuje:
 sigurnu realizaciju tehnoloških procesa i zadovoljenje potreba korisnika za
svakom vrstom proizvoda u svakom momentu na svakom mjestu i
 veće troškove posjedovanja zaliha.
Osnovni cilj ovog rada je:
 da se za preduzeća poštanskog saobraćaja kritički
sagledaju faktori relevantni za izbor odgovarajućeg
modela upravljanja zalihama poštanskih vrijednosti i
 da se predloži metodološki okvir koji bi pomogao da se
u postojeće poslovne procese integrišu modeli za
upravljanje zalihama.
Pristupi upravljanja zalihama:
 PUSH – proizvođač, odnosno dobavljač postavlja proizvodnju
tj. nabavku na nivou cijelog lanca snabdijevanje u skladu sa
istorijskim podacima o potražnji i onda proizvode gura ka
potrošačima. Količine za popunjavanje zaliha formiraju se
jednako za svaku lokaciju ili prema raspoloživom prostoru ili
po nekom drugom kriterijumu.
A – količina raspoređena
svakom skladištu
A1
A2
A3

PULL – posmatra svako skladište kao nezavisno u odnosu na sva
ostala skladišta. Predviđanje potražnje i određivanje količine
popunjavanja se bazira samo na lokalnim uslovima.
Q – zahtjevana količina za
popunjavanje svakog skladišta
Predviđena potražnja
Q1
Predviđena potražnja
Q2
Predviđena potražnja
Q3
Dva osnovna modela naprednog PULL upravljanja zalihama su:
 model tačke ponovne nabavke (renabavke) i
 model periodičnog pregleda.

PUSH-PULL – kombinovani pristup upravljanja zalihama
Politika zaliha se mora tako organizovati da bude
najekonomičnija, odnosno da se usklade troškovi
nabavke, troškovi posjedovanja zaliha i troškovi
nedostatka proizvoda na zalihama, koji se međusobno
zamjenjuju, ali uz odgovarajući nivo usluge.
Pošta predstavlja proizvodno i trgovinsko preduzeće sa
dodatnim specifičnostima.
Poštanski sistem je kompleksan sistem sa širokim asortimanom
robe i usluga.
Funkcioniše na širokom teritorijalnom području i u različitim
okruženjima, pa ima korisnike različitih potreba, mogućnosti i
zahtjeva. S obzirom na različitost lokalnih uslova svaka izvršna
jedinica se treba posmatrati kao nezavisna u odnosu na ostale,
odnosno pri upravljanju zalihama poštanskih vrijednosti u Pošti
treba koristiti pull metod.
Na ovaj način se postiže tačno upravljanje zalihama za svaku
izvršnu jedinicu i pri tome se smanjuju ukupni troškovi.
Savremene informacione tehnologije obezbjeđuju praćenje svakog
proizvoda posebno, te je upravljanja zalihama potrebno temeljiti
na upravljanju svakim proizvodom na zalihama.
Poštanske vrijednosti se naručuju od distributivnog skladišta.
Narudžbom svake vrste poštanske vrijednosti nezavisno od ostalih
se postiže:
 besprijekorno upravljanje svakom vrstom i
 niski troškovi posjedovanja zaliha.
Više proizvoda može biti naručeno i isporučeno u isto vrijeme, sa
istog mjesta i postiže se sljedeće:
 manji troškovi nabavke,
 povećani troškovi posjedovanja zaliha i
 manji ukupni troškovi.
Najpovoljnije rješenje je zajedničko nabavljanje poštanskih
vrijednosti.
Potrebno je koristiti pull metod i to sa upravljanjem svakim
proizvodom, ali da im je zajedničko nabavljanje.
U poštanskom sistemu se prodaje par stotina različitih vrsta
poštanskih vrijednosti, koje se u skladu sa karakteristikama
proizvoda i potražnje mogu razvrstati u šest grupa:
1. Kratkotrajni proizvodi (dnevne novine)
 određuje se samo jedna narudžba po izvršnoj jedinici koja
zadovoljava potražnju korisnika i
 pronalaženja količine te jedne narudžbe jeste korištenjem
analize kritične vrijednosti.
2. Proizvodi koji se tek uvode na tržište
 početno procjenjivanje vrši marketing (upoznat je sa
potrebama korisnika, stanjem na tržištu, izvršenim
marketinškim aktivnostima).
3.

4.

5.

6.

Sezonski proizvodima (industrijski proizvodi)
količinu i vrijeme narudžbe određuje izvršna jedinica u skladu sa
analiziranjem potraživanja iz prethodnog perioda, kao i direktnog
dogovora sa korisnikom.
Sezonski proizvodi koji se javljaju u određenoj sezoni godine
(novogodišnje i vaskršnje čestitke)
pronalaženja količine jedne narudžbe jeste korištenjem analize
kritične vrijednosti.
Proizvodi sa stalnom potražnjom
model tačke ponovne nabavke sa neizvjesnom potražnjom i
vremenom isporuke
Proizvodi sa neravnomjernom potražnjom
Min Maks sistem upravljanja zalihama za neravnomjernu potražnju.

postojanje neprofitabilnih izvršnih jedinica,

limitirana novčana sredstva angažovana u zaliha,

maksimalna težina i limitirane dimenzije naručenih proizvoda
izvršnih jedinica od centralnog distributivnog skladišta i

određeno vrijeme isporuke poštanskih vrijednosti u izvršnim
jedinicama, odnosno vremena razmjene pošiljaka.
Sa aspekta upravljanja zalihama svako preduzeće ima dva
fundamentalna cilja:
 da obezbijedi zalihe za normalno funkcionisanje i
 da ima minimalna ulaganja koja su za to potrebna.
Adekvatan model upravljanja zalihama može značajno korigovati
troškove vezane u zalihe, uz održavanje zadovoljavajućeg nivoa
usluga, te doprinijeti racionalizaciji poslovanja Pošte.
Izbor odgovarajućeg modela upravljanja zalihama zahtjeva
poznavanje velikog broja činioca koji služe za identifikaciju
odgovarajućih modela upravljanja zalihama.
Predstavljeni metodološki okvir u ovom radu predstavlja osnov za
dalje razmatranje problema izbora modela upravljanja zalihama
poštanskih vrjednosti.