Transcript Rajko Ostojić

Pozitivno poslovanje u
zdravstvenom sustavu
Prof. dr. Rajko Ostojić, dr. med.
Ministar zdravlja
Pozitivno poslovanje zdravstva –
postoji li razlog za optimizam?
 Učinjen je značajan pomak u podmirivanju dospjelih
obveza (sukladno Zakonu o rokovima ispunjenja
novčanih obveza (N.N. 125/11))
 Posljednjih mjeseci u državnim bolnicama (kliničkim
ustanovama) bilježi se pozitivan trend smanjenja
ukupnog duga u odnosu na prethodnu godinu
 Gotovo sve državne bolnice prestale su generirati nove
dugove!!!
KB Dubrava: ukupne i dospjele obveze
89.637.248 18.043.496
89.319.199 15.570.727
196.755.857
199.470.669
91.296.197 15.932.862
108.522.873 18.199.523
202.737.917
120.287.778 21.937.404
189.423.375
119.636.965
9.181.085
183.060.029
124.620.689
1.905.072
182.239.052
126.695.147
328.126
181.096.685
125.976.513
170.780
197.425.247
150.000.000
UKUPNO DOSPJELE
OBVEZE
100.000.000
TEKUĆI GUBITAK
2012. GODINA
50.000.000
0
* ZAKON O ROKOVIMA ISPUNJENJA NOVČANIH OBVEZA (NN
125/11)
IX
198.873.057
UKUPNE OBVEZE
VI
I
82.267.261
200.000.000
V
189.377.492
250.000.000
II I
I
II
III
IV
V
VI
VII
VIII
IX
X
UKUPNE
OBVEZE
TEKUĆI
GUBITAK
2012.
GODINA
8.229.016
I
MJESEC
UKUPNO
DOSPJELE
OBVEZE
KBC Rijeka
ukupne i dospjele obveze (razdoblje: 1-10.2012.g)
Mjes
ec
Ukupne
obveze
Ukupno
dospjele
obveze
Višak
prihoda nad
rashodima
I
259.479.366
134.448.935
-2.463.412
II
272.319.461
151.110.182
-8.903.476
III
266.432.716
146.445.945
7.721.366
IV
264.283.881
154.717.962
2.305.590
V
262.681.956
157.849.027
-1.771.989
VI
268.482.530
166.276.479
-7.697.456
VII
240.240.510
145.431.080
29.890.541
VIII
229.051.452
140.629.413
9.586.014
IX
229.141.860
145.409.849
109.208
X
232.711.863
148.842.439
2.803.282
NAPOMENE:
1. Sanacija obveza starijih od 360 dana od strane HZZO-a u srpnju 2012.g, u iznosu od 29.965.541 kuna.
2. Ukupne obveze: su manje u odnosu na siječanj za 10,32%, ako se izuzme efekt sanacije veće su za 1,23%
3. Dospjele obveze: su veće u odnosu na siječanj za 10,71%, odnosno ako se izuzme efekt sanacije za 32,99%, razlog:
ugovaranje sa rokom plaćanja 60 dana
8. Naturalni pokazatelji: broj hospitalnih pacijenata na razini 2011. godine, broj polikliničkih pregleda +2% u odnosu na
2011.godinu
9. Broj zaposlenih: manji u odnosu na 31.12.2011.g za 3,55% (125 djelatnika)
Ukupne i dospjele obveze
MJ.
UKUPNE
OBVEZE
UKUPNO
DOSPJELE
OBVEZE
VIŠAK
PRIHODA
NAD
RASHODIMA
I
152.767.532
80.068.973
-2.196.702
II
160.876.468
87.688.609
-4.018.071
III
160.748.176
88.386.108
-5.006.985
IV
158.227.696
88.806.417
-6.587.413
V
160.529.117
89.366.569
-3.946.098
VI
171.765.227
100.133.854
-7.597.248
VII
144.343.721
67.119.356
29.582.771
VIII
145.242.970
73.293.185
-857.932
IX
146.455.981
74.605.612
-809.061
X
149.134.154
77.655.609
1.062.002
MJESEC
KORIGIRANI GUBITAK
GUBITAK
2,000,000
I
-2.196.702
II
-4.018.071
1,000,000
III
-5.006.985
0
IV
-2.556.163
-1,000,000
V
-3.894.549
VI
-4.154.748
I
II
III
IV
V
VI
-2,000,000
-3,000,000
VII
-341.946
VIII
-857.932
-4,000,000
IX
-809.061
-5,000,000
X
1.062.002
-6,000,000
Mjesečni iskazani gubitak korigiran za iznose primljenih asignacija
i troškova neplaćene nabavke opreme iz Državnog proračuna
VII
VIII
IX
X
KORIGIRANI GUBITAK
Pozitivno poslovanje u korelaciji sa
stanjem listi čekanja
Tijekom 2012. godine evidentirano je značajno smanjenje
listi čekanja za pojedine zdravstvene usluge:






CT- KBC Zagreb (5 dana), KBC Split (46 dana), KB Dubrava
(30 dana) – uvođenje CT dijagnostičke obrade na CTsimulatoru
MR – KB Merkur (44 dana), KBC Split (75 dana)
Holter – KBC Zagreb (18 dana), KB Dubrava (27 dana)
Endoproteza kuka – KBC Zagreb (68 dana), KB Merkur (65
dana), Klinika Lovran (150 dana)
Endoproteza koljena - KBC Zagreb (65 dana), Klinika Lovran
(150 dana)
Operacija očne mrene – KBC Zagreb (120 dana), KB
Dubrava (185 dana)
KB Dubrava – liste čekanja na operaciju očne
mrene


povećanje iskorištenosti operacijskih dvorana u poslijepodnevnim
terminima
selektivno povećanje limita
Odjel za očne bolesti (1-10/12)
LISTE ČEKANJA
700.000,00
600.000,00
BROJ
PACIJENATA
DANI ČEKANJA
SRPANJ
307
LISTOPAD
62
500.000,00
400.000,00
FAKTURIRANO
305
300.000,00
UTROŠENO
185
100.000,00
200.000,00
SI
JE
Č
AN
VE
J
LJ
A
Č
A
O
ŽU
JA
K
TR
AV
A
N
J
SV
IB
AN
J
LI
P
AN
J
SR
P
AN
KO
J
LO
VO
Z
R
U
JA
N
LI
S
TO
PA
D
0,00
Nove uprave aktivno upravljaju bolnicama







Spajanje ustrojstvenih jedinica ( racionalizacija troškova i
osnaživanje uloge i odgovornosti čelnika ustrojbenih jedinica )
Program on-line kontrola odsustva s posla i evidencije rada
kroz centralni informacijski sustav
Dnevno monitoriranje listi čekanja
Izrada i implementacija kratkih uputa za liječenje najčešćih
kliničkih sindroma
Uvođenje jedinične terapije na ime pacijenta
Povjerenstvo za praćenje potrošnje lijekova - racionalizacija
potrošnje lijekova
Novi način raspodjele sredstava prihodovanih od kliničkih
ispitivanja - značajan iznos će se usmjeriti u svrhu edukacije
djelatnika.
Nove uprave aktivno upravljaju bolnicama
 Primjena postupka javne nabave u svrhu racionalizacije
materijalnih troškova - snižavanje nabavne cijene
procesom otvorenih specifikacija u javnim nabavama
 Model prezentacije algoritama za pojedine postupke sa
ciljem racionalizacije troškova liječenja
 Analiza mjesečnog poslovanja po djelatnostima s
predstojnicima klinika, zavoda i jedinica (fakturirano,
utrošeno lijekova, materijala / broj zaposlenih)
 Reorganizacija rada - uvođenje poslijepodnevnih
ambulanti
Nove uprave aktivno upravljaju bolnicama




KBC “S. milosrdnice”: Provedbom postupka javne nabave za
fiksnu telefoniju izabran je najpovoljniji novi operater mjesečni troškovi smanjeni za 30 %.
KBC Osijek: smanjenje potrošnja lijekova, zatezne kamata,
troškova prijevoza za zaposlene
KBC Zagreb: SMS obavještavanje pacijenata o terminu
pregleda (MR) smanjilo potrebu neposrednog kontakta za >
60%; kontrola ispisa – ušteda tonera za 40%;
Uvedena IP telefonija, kontrola telefonskih računa, unatoč
povećanju broja priključaka – trošak smanjen za 25%
KBC Rijeka: Praonica rublja - racionalizacija radnog vremena:
ukinuti rad nedjeljom i noćna smjena; smanjen broj djelatnika
Pozitivno poslovanje zdravstva – pogled u
budućnost
„Member States should strengthen national budgetary
frameworks, enhance the quality of public expenditure and
improve the sustainability of public finances through…
reform of age-related public expenditure, such as health
spending”
Europe 2020, Integrated guidelines for the economic
and employment policies of the Member States
(Guideline 1)
Nacionalna strategija razvoja zdravstva 2012.-2020.
utvrđuje prioritetne mjere kojima će se povećati
djelotvornost sustava uz očuvanje ili poboljšanje kvalitete i
dostupnosti zdravstvene zaštite
Prioritetne mjere za povećanje djelotvornosti:
Razvoj informatizacije i e-zdravstva
 Povezivanje svih IT sustava u zdravstvu
 Uspostavljanje IT sustava za praćenje zdravstvene
statistike i analizu podataka (business intelligence)
 Izgradnja IT potpore objedinjenoj nabavi i ostalim
zajedničkim procesima bolničkog i čitavog zdravstvenog
sustava
 Integracija telemedicine u službu hitne medicinske pomoći i
druge zdravstvene djelatnosti
Prioritetne mjere za povećanje djelotvornosti:
Jačanje i bolje korištenje ljudskih resursa
 Vertikalna mobilnost - definiranje kompetencija i
omogućavanje preuzimanja zadataka u skladu s višom
razinom postignutog obrazovanja zdravstvenih djelatnika
(task shifting)
 Horizontalna mobilnost – preraspodjela unutar regionalnih
mreža ustanova (prema Strateškom planu razvoja ljudskih
resursa, u izradi)
 Odobravanje specijalizacija prema jasno dokumentiranim
potrebama u mreži javne zdravstvene službe
Prioritetne mjere za povećanje djelotvornosti:
Jačanje upravljačkih kapaciteta
 Izobrazba upravljačkog kadra
 Razdvajanje organizacijsko-financijskog i medicinskog
upravljanja
 Uspostavljanje odjela za analitiku, planiranje i projekte EU-a
Prioritetne mjere za povećanje djelotvornosti:
Reorganizacija zdravstvenih ustanova








Poticanje grupnih praksi u PZZ
Master plan bolnica:
Udruživanje u regionalne bolničke mreže/zajednice ustanova
Preraspodjela i koncentriranje bolničkih usluga unutar
regionalnih bolničkih mreža/zajednica ustanova
Smanjenje broja akutnih bolničkih kreveta, povećanje
kapaciteta dnevnih bolnica i kreveta za dugotrajno liječenje i
palijativnu skrb
Povećanje energetske učinkovitosti objekata u zdravstvu
Izdvanje nezdravstvenih djelatnosti iz nadležnosti bolnica
(spin-off)
Objedinjavanje bolničke nabave
Prioritetne mjere za povećanje djelotvornosti:
Poticanje kvalitete u zdravstvenoj zaštiti
 Jačanje zdravstvene inspekcije
 Praćenje i analiza pokazatelja kvalitete na svim razinama
zdravstvene zaštite
 Uspostava modela ugovaranja zdravstvene zaštite
temeljenog na pokazateljima učinkovitosti i kvalitete
 Jačanje procjene zdravstvenih tehnologija (Health
Technology Assessment)
Prioritetne mjere za povećanje djelotvornosti:
Jačanje preventivnih aktivnosti
 Poboljšanje upravljanja preventivnim aktivnostima
 Uspostava modela ugovaranja zdravstvene zaštite temljenog
na mjerljivoj uključenosti u preventivne aktivnosti
Prioritetne mjere za povećanje djelotvornosti:
Očuvanje financijske stabilnosti
 Razvoj regulatornog okvira za jačanje dopunskih i dodatnih
zdravstvenih osiguranja
 Jača kontrola financijskog poslovanja
 Strateška alokacija resursa prema definiranim prioritetima i
u sinergiji sa sredstvima iz fondova EU-a
 Suzbijanje korupcije i neformalnih plaćanja u zdravstvu
Prioritetne mjere za povećanje djelotvornosti:
Suradnja s drugim resorima i društvom
 Sinergijsko djelovanje među resorima u zaštiti zdravlja i
promicanju zdravlja (pristup „whole-of-government”,
„health-in-all-policies”)
 Suradnja s područnom (regionalnom) i lokalnom
samoupravom
 Uključivanje civilnog društva u promicanje zdravlja i
prevenciju bolesti (nevladine organizacije)
 Poticanje volonterskog rada (npr. palijativna skrb)