Transcript upravljanje bolnicama - Ministarstvo zdravlja

LISTE ČEKANJA
Republika Hrvatska
Ministarstvo zdravlja
Prof. dr. sc. Rajko Ostojić, dr.med.
Ministar zdravlja
Što smo radili proteklih mjeseci?









Povjerenstvo MZ za liste čekanja
Povjerenstva za ortopediju, oftalmologiju i radiologiju
Analiza preko 500 000 zapisa o pacijentima koji čekaju
Analiza nabavnih cijena ugradbenih materijala u svim bolnicama
Analiza informatizacije bolnica i postojećih programa za liste čekanja
Suradnja s PZZ i bolnicama
Bolnička povjerenstva za liste čekanja
Suradnja sa stručnjacima organizacije i kvalitete zdravstvene zaštite
Pregled iskustava iz inozemstva (sve zemlje imaju liste čekanja)

Kvalitetno rješenje utemeljeno na struci koje će sustavno
adresirati problem listi čekanja.
Cilj
 Dovesti čekanje na zdravstvene usluge u medicinski
prihvatljive rokove




Za
Za
Za
Za
prvi pregled specijalista
dijagnostički postupak
terapijski postupak
operativni zahvat

Za kontrolni pregled specijalista
Uvodimo pravila i procedure za
vođenje listi čekanja – “raspodjela zadataka”
 Ministarstvo zdravlja



Upravljanje sustavom, ciljevi i zadaci
Nadzor
Odgovornost
 Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje



Ugovaranje usluga za osigurane osobe/pacijente
Kvaliteta i vrijednost za novac
Provedba
 Bolnice


Proaktivno upravljanje listama čekanja
Realno dokumentiranje
Uvodimo pravila i procedure za
vođenje listi čekanja – “stupanj hitnosti”
 Pravilnik o najduljem medicinski prihvatljivom vremenu
čekanja za pojedine zdravstvene usluge i načinu
upravljanja listama čekanja
 Stupnjevi hitnosti:



“hitno” = odmah, u roku 24 sata
“brzo” = u roku 3 mjeseca
“redovno” = u roku od 6 mjeseci
 Za pojedine usluge:



Maligne bolesti = do 1 mjesec ( 2 do 4 tjedna ),
Ortopedski operativni zahvati = 12 do 18 mjeseci,
Mrena oka s ugradnjom umjetne leće = 12 do 18 mjeseci
Uvodimo pravila i procedure za vođenje
listi čekanja – “određivanje stupnja hitnosti”
 određuje liječnik koji upućuje pacijenta na
zdravstvenu uslugu na temelju važećih i
suvremenih medicinskih smjernica i preporuka,
stručnih standarda i dobre kliničke prakse
 Stupanj hitnosti označava se na uputnici (izmjena
oblika obrasca uputnice)
 Postavljanje kliničkog pitanja
 mjerodavan stupanj hitnosti određuje liječnik
specijalist kojemu je pacijent upućen
 Uputnica
 Dodatna medicinska dokumentacija
Uvodimo pravila i procedure za
vođenje listi čekanja – “kriteriji”
 Prioritetni kriteriji za razvrstavanje pacijenata
na listu čekanja unutar stupnja hitnosti
 trudnoća i dojenje
 sprečavanje pogoršavanje zdravstvenog stanja i potrebe
za dodatnim zdravstvenim uslugama
 privremena nesposobnost za rad zbog bolesti ili
ozljede
 ponovni upis na temelju opravdane odsutnosti
Uvodimo pravila i procedure za
vođenje listi čekanja - “odgovorna osoba”
 Pri razvrstavanju na listu čekanja vodi brigu o:





primjeni jednakih kriterija obrade svih pacijenata,
čuvanju osobnih podataka pacijenata,
ažurnom upravljanju listom čekanja,
redoslijedu pacijenata koji su upisani na listu čekanja i
uvažavanju prava pacijenata na obavještavanje o listi čekanja.
 Uspostavlja kontakt s pacijentom :



najmanje 3 radna dana prije planiranog izvođenja operativnog
zahvata,
najmanje 7 dana prije izvođenja ostalih zdravstvenih usluga,
pacijenta upozorava na posljedice neopravdane odsutnosti
Uvodimo e-Listu čekanja
podaci i upravljanje sustavom”
 Ciljevi eListe čekanja





-
“transparentni
Objediniti podatke o bolničkim listama čekanja na razini
Republike Hrvatske s jedinstvenom listom usluga
Omogućiti usporedbe duljine čekanja po regijama,
bolnicama, zahvatima i liječnicima
Javno dostupne informacije o prvom slobodnom terminu
(objavnom na web stranicama, uz moguće usporedbe).
Omogućiti analizu i upravljanje procesom (poticanje
bolnica, usmjeravanje pacijenata, dodatna sredstva
usmjerena na “pravo” mjesto, nadzor rada ugovornih
subjekata).
Ostvariti nužne preduvjete za nadzor i efikasno upravljanje,
te osnivanje internog tržišta zdravstvenih usluga (britanski model).
Uvodimo e-naručivanje -
“transparentni podaci
i upravljanje sustavom”
 Ciljevi eNaručivanja





Direktnim naručivanjem iz ordinacija PZZ-a omogućiti pacijentima
dobivanje optimalnog termina (pacijenti više neće morati “lutati” i
sami tražiti raspoložive termine u različitim zdravstvenim
ustanovama).
Pružiti pacijentima mogućnost da prilikom naručivanja, u dogovoru
sa svojim liječnikom, za mjesto pregleda odaberu bolnicu koja im
po lokaciji najviše odgovara.
Omogućiti bolju organizaciju, efikasnost, te iskorištenost bolničkih
resursa i bolničkog osoblja.
Sustavom izvješćivanja dobiti transparentan uvid u cjelokupno
stanje naručivanja u Republici Hrvatskoj.
Značajno skratiti višemjesečna čekanja za pojedine specijalističke
pretrage i medicinske postupke.
Akcijski plan uvođenja e-Liste čekanja
E-lista čekanja
I
II
III
Puna produkcija:
E-lista čekanja: 01.12.2012.
E-naručivanja: 01.01.2013.
IV
E-naručivanje
01.08.2012.01.09.2012.
15.09.2012.01.10.2012.
15.10.2012.15.11.2012.
15.11.2012.15.12.2012.
UPRAVLJANJE BOLNICAMA !
Problem menadžmenta bolnica
“Limiti su premali”







Izrazite razlike u nabavnim cijenama ugradbenih materijala
Objedinjenom nabavom može se osloboditi minimalno
100 milijuna kn za nabavu dodatnih materijala
Nedostatna usredotočenost bolničkog menadžmenta na
potrebe pacijenta
Do sada bez zaduženih osoba za upravljanje listama čekanja
Bez akcijskog plana, nadzora i kontrole
Izrazite razlike u produktivnosti bolnica
Set izvrsnih, ali nažalost i loših primjera
 Nedostatak “unutarnjeg tržišnog natjecanja”
Pitanja o kojima treba razgovarati s
partnerima
 Liječnik koji mjesečno operira 100 katarakti i liječnik koji
mjesečno operira 20 katarakti imaju istu plaću.
 Liječnik koji operira više pacijenata ima veći rizik
liječničke greške.
 Nejasna granica javnog i privatnog. Liječnik tijekom
dana radi u javnoj bolnici, a poslijepodne u privatnoj
klinici.
 Korupcijski potencijal listi čekanja?
Snimka stanja CT i MRI
1. Središnja i sjeverna
Hrvatska*
- Grad Zagreb
- Zagrebačka županija
- Karlovačka županija
- Sisačko-moslavačka
županija
- Bjelovarsko-bilogorska
županija
- Krapinsko-zagorska županija
- Varaždinska županija
- Međimurska županija
- Koprivničko-križevačka
županija
2. Panonska Hrvatska*
(Zapadna i Istočna
Slavonija)
- Virovitičko-podravska
županija
- Požeško-slavonska županija
- Brodsko-posavska županija
- Osječko-baranjska županija
- Vukovarsko-srijemska
županija
15
CT i MRI
3. Istra, Primorje i Lika*
- Primorsko-goranska
županija
- Istarska županija
- Ličko-senjska županija
4. Sjeverna i Južna
Dalmacija*
- Zadarska županija
- Šibensko-kninska županija
- Splitsko-dalmatinska
županija
- Dubrovačko-neretvanska
županija
* podjela po regijama – postojeći klinički bolnički centri
16
ANALIZA STANJA CT UREĐAJA
ugovoreno* (neugovoreno**) s HZZO
Središnja i
sjeverna
Hrvatska
Panonska
Hrvatska
(Zapadna i
Istočna
Slavonija)
Istra,
Primorje i Lika
Sjeverna i
Južna
Dalmacija
UKUPNO
BROJ STANOVNIKA
2.144.386
845.880
574.842
890.988
4.456.096
BR. UREĐAJA U
JAVNOM SEKTORU
28
10
6
9
53
8* (3**)
0* (2**)
2* (1**)
2* (1**)
12* (7**)
36* (3**)
10* (2**)
8* (1**)
11* (1**)
65* (7**)
Broj CT uređaja na
100.000 stanovnika
1,82
1,42
1,57
1,35
1,62
Broj CT / 100.000
stanovnika - EU
standard 2008.god
1,45
1,45
1,45
1,45
1,45
RAZLIKA
0,17
BR. UREĐAJA U
PRIVATNOM SEKTORU
(Ugovor s HZZO i bez
Ugovora)
UKUPNO JAVNI I
PRIVATNI SEKTOR
17
ANALIZA STANJA MRI UREĐAJA
ugovoreno* (neugovoreno**) s HZZO
BROJ STANOVNIKA
BR. UREĐAJA U JAVNOM
SEKTORU
BR. UREĐAJA U PRIVATNOM
SEKTORU (Ugovor s HZZO i
bez Ugovora)
UKUPNO U JAVNOM I
PRIVATNOM SEKTORU
Broj MRI uređaja na
1.000.000 stanovnika RH
Broj MRI / 1.000.000
stanovnika - EU standard
2009.god
Središnja i
sjeverna
Hrvatska
Panonska
Hrvatska
(Zapadna i
Istočna
Slavonija)
Istra,
Primorje i
Lika
Sjeverna i
Južna
Dalmacija
UKUPNO
2.144.386
845.880
574.842
890.988
4.456.096
12
5
4
4
25
9* (3**)
0* (2**)
2*
3* (2**)
14* (7**)
21* (3**)
5* (2**)
6*
7* (2**)
39* (7**)
11,2
8,3
10,4
10,1
10,32
11,19
11,19
11,19
11,19
11,19
RAZLIKA
-0,87
18
CT simulator
Angažiranje neiskorištenih resursa
 Linearni akceleratori s CT simulatorima 15/8
(godina nabave / stavljanje u funkciju)





KBC
KBC
KBC
KBC
KBC
Zagreb – 4 / 2 ( 2007; 2010/2011 )
Rijeka – 2 / 1 (2010/2011 )
Split – 2 / 2
(2010/2011;2010/2011 )
Osijek – 2 / 1 (2010/2011 )
“Sestre Milosrdnice” – 4 / 2 ( 2005;2011/2012 )

KBC Zagreb/Jordanovac – 1 / 1
( stavljanje u funkciju do kraja 2012.)
 Uključivanje 6 CT–simulatora (do kraja godine 7) u
CT –dijagnostiku kroz bolju organizaciju rada i
raspodjelu radnog vremena!!!
Nabava medicinske opreme sa servisiranjem i
održavanjem u punoj funkciji
UZV uređaji:
Grupa
Grupa
Grupa
Grupa
Grupa
Grupa


1:
2:
3:
4:
5:
6:
UZV
UZV
UZV
UZV
UZV
UZV
uređaji
uređaji
uređaji
uređaji
uređaji
uređaji
za ehokardiografiju - 11
za neurološke aplikacije - 7
za abdomen, krvne žile i površne organe - 12
za preglede dojki - 3
za ginekologiju i opstetriciju - 8
endoskopski i abdominalni -1
Objavljen Poziv za nadmetanje u EOJN 15.svibnja 2012.
Isporuka se očekuje u srpnju 2012. godine
Nabava medicinske opreme sa servisiranjem i
održavanjem u punoj funkciji
CT uređaji:
Grupa 1:CT uređaj sa 128 reda detektora - 2
Grupa 2:CT uređaj sa 64 reda detektora - 3


Objava Poziva za nadmetanje u EOJN očekuje se u lipnju 2012. godine
Isporuka se očekuje do rujna 2012. godine
PROMOCIJA I
PRAVA PACIJENATA
Informiranje javnosti o projektu (inicijalna prezentacija projekta)
Partnerstvo s udrugama pacijenata
Redovito informiranje javnosti o tijeku i fazama projekta,
rezultatima i stanju listi čekanja (mrežne stranice: Ministarstva
zdravlja( www.zdravlje.hr ), bolnica, HZZO-a / mediji)
Promoviranje uspješnih bolnica i stručnjaka u cilju ravnomjernije
raspodjele bolničkih (objava na mrežnim stranicama bolnica)
Proaktivno upravljanje je ključno

Razina bolnica




Razina HZZO-a




Mikromenadžment listi čekanja
Objedinjena nabava ugradbenih materijala
Komunikacija s pacijentima, internetske stranice
Provedba
Koordinacija
Usporedbe među bolnicama
Razina Ministarstva zdravlja


Upravljanje sustavom, ciljevi, odgovornost
Povjerenstvo za liste čekanja: klinička pitanja, protokoli
naručivanja, kliničke smjernice, modeli upravljanja listama
(overbooking, podsjećanje pacijenata na naručeni termin
putem SMS-a, itd.)
Vrijednosni sustav zdravstva
logistika
IKT sustavi i aplikacije
istraživanje
edukacija i usavršavanje
Izvor: prilagođeno prema Dobrev, A., Jones,T., Stroetmann, V. N., Stroetmann, K. A., Artmann, J., Kersting, A., Kasiri,N., Zegners, D. i Lilischkis, S. (2008)
25
Sources of financing and policy recommendations to member states and the European Commission on boosting ehealth investment. Final report. Brisel:
European Commision.
Izazovi suvremenih
zdravstvenih sustava
više
zdravstvene
njege
potražnja
stabilna baza
resursa
bolja
zdravstvena
njega
izazovi
zdravstvenog
sustava
povećana
produktivnost
brži pristup
ponuda
nove tehnike,
proizvodi i
usluge
više osoblja
više sredstva
Izvor: prilagođeno prema European Comission (2005) Study on Economic Impact of eHealth: Developing an evidence-based
26
context-adaptive method of evaluation for eHealth. Pog. 4. The potential of ehealth-facing the challenges of modern healthcare.
Final report. Dostupno na: www.ehealth-impact.org [20.6.2011.].
Povezanost zdravlja i
ekonomije
Izvor: Suhrcke, M., Mckee, M., Sauto Arce, R., Tsolova, S. i Mortensen, J. (2005) The contribution of health to the economy in
the European Union. European Commission. Dostupno na:
http://ec.europa.eu/health/ph_overview/Documents/health_economy_en.pdf [20.7. 2011.].
27
2013.godina
 Masterplan sustava bolnica




Akutni kapaciteti
Dnevne bolnice
Rehabilitacija
Palijativa
 Strategija razvoja ljudskih resursa
 Investiranje u ljude
PARTNERSTVO S UDRUGAMA PACIJENATA
Poseban naglasak na uključivanje udruga pacijenata
Podrška udruga projektu smanjenja listi čekanja
Podizanje svijesti o osobnoj odgovornosti pacijenta
Korektiv sustava
Sustav usredotočen na pacijenta
Za kraj
Rješenja
Problemi











Nered u sustavu
Kaos s podacima
Rascjepkanost sustava
Neprofesionalni bolnički menadžment
Razlike u produktivnosti
Nedostatak sredstava
Kapaciteti javnog sektora
Manjak uređaja
Neiskorištenost kapaciteta
Grupiranje pacijenata
Sustav usredotočen na sebe












Upravljanje sustavom
Pravilnik, raspodjela dužnosti
eLista čekanja i eNaručivanje
Upravljanje bolnicama
Učinkovitost rada
Objedinjena nabava
Partnerstvo s privatnim
sektorom
Nabava potrebnih uređaja
Angažiranje postojećih
resursa
Promocija
Partnerstvo s udrugama
pacijenata
Bolji zdravstveni ishodi