Poslovna informatika

Download Report

Transcript Poslovna informatika

POSLOVNA INFORMATIKA
6. MULTIMEDIJA, GRAFIKA,
DIGITALNI MEDIJI
18.7.2015
Glava 6
1
Ciljevi
• Definisati pojam i terminologiju multimedija
• Uporediti različite tipove grafičkih programa
koje koriste umetnici, fotografi, dizajneri i ostali
• Objasniti kako računari menjaju način rada
amatera i profesionalaca u oblasti videa,
animacije, audija i muzike
• Opisati načine kreiranju multimedijskih
sadržaja računarom za umetnost, zabavu,
edukaciju i poslovanje
• Objasniti odnos između hipermedija i
multimedija kroz praktičnu primenu
Glava 6
2
• Prezentovati današnje i buduće primene
Multimedija
• Poreklo reči:
– “multi” (latinski multus) = mnogobrojan
– “media” = “medium” = “intermediary”’ = posrednik
(latinski medium = kanal/sistem komunikacije,
informacija zabava)
• Značenje na polju informacija:
– Više posrednika (“multiple intermediaries”)
istovremeno između izvora i odredišta
informacije,
– Višestrukost načina (“multiple means”) na koje se
informacija čuva, prenosi, prikazuje ili preuzima.
18.7.2015
Glava 6
3
Web i Multimedija
Tim Berners-Lee (London, 1955)
- WWW, hipertekst (HTTP)
- radi na MIT-u, rukovodilac W3C
Multimedija:
• Skup različitih vrsta informacija koje naša
čula primaju sveobuhvatno i lako
• Popularna na poslu, u obrazovanju, nauci, umetnosti itd.
• Elektronski sadržaj:
• kompleksniji i sadržajniji od papirne forme, zvuka
ili slike
• lakše se pakuje na digitalnim medijima
• lakše se prenosi (Internet, CD i DVD, mobilni
18.7.2015
Glava 6
4
telefoni, TV)
Multimedija
• Povezuje: verbalnu i neverbalnu informaciju
• Sadržaj uključuje:
• tekst, grafiku, animaciju, zvuk i video
• interakciju sa strukturom povezanih elemenata
sadržaja
• interaktivno kretanje korisnika, po izboru, kroz
sadržaj
• Često se naziva i hipermedija
18.7.2015
Glava 6
5
Multimedija
• Obuhvata:
• Sredstvo prenosa : projektor, računar, televizija,
Internet, mobilni...
• Format prikazivanja informacije: tekst, slika, zvuk,
video, animacija
koncert jemultimedijskog
zapravo multimedijski
sadržaj uvid i
• ČulaPrimer:
za opažanje
sadržaja:
kome pored izvođača učestvuju i razni tehničari
sluhkoji
i ?omogućavaju emitovanje slike uz laserske
animacije, svetlosne efekte, snimanje i digitalizaciju
događaja…
18.7.2015
Glava 6
6
Multimedija
• Karakteristike :
• Multimedijski pikaz sadrži više elemenata informacija
• Elementi su kombinovani i usklađeni u vremenu i
prostoru
• Kombinacija različitih medija:
 ljudski mozak ih lako obrađuje
 može pomoći korisniku u procesu usvajanja
podataka
 pruža mogućnost izbora i oblikovanja vlastitog
iskustva
18.7.2015
Glava 6
7
 olakšava učenje i razumevanje
Multimedija
• Karakteristike - linearna i nelinearna
multimedija:
• Linearni sadržaj teče bez uticaja posmatrača, npr.
filmovi
• Nelinearni omogućava interaktivno upravljanje i
kretanje korisnika kroz aplikaciju
Primer: kompjuterska igra ili digitalna enciklopedija
• Multimedijski prikazi:
– Uživo, dozvoljavaju interakciju preko voditelja ili
izvođača
– Snimljeni sadržaj ima sistem navođenja, najčešće
18.7.2015
Glava 6
8
preko menija
Multimedija
• Pravila multimedije:
– Prikazivanje informacija u više formata koji se
upotpunjuju
– Vremenska usklađenost i prostorna povezanost
– Koherentnost - elementi povezani smisaono
razumljivo i usklađeno
– Individualnost - svaka poruka je prilagođena
korisniku
18.7.2015
Glava 6
9
Multimedija
• Zašto multimedija?
– Povećava sposobnost čoveka da primi nove
informacije
– Povećava obim, kvalitet i brzinu učenja:
– samo audio stimulacije oko 20% sadržaja,
– audio-vizuelnu stimulaciju oko 30% sadržaja
– interaktivne multimedijske prezentacije do
60%.
Primer:
- čitanjem knjige čovek
3 miliona bita/času
18.7.2015
Glavaprima
6
10
Multimedija: tekst
• Reči i simboli su najčešći komunikacioni sistem
• Vitalni elementi multimedijskih menija, navigatora i poruka
• Tekstovi su kratki i jezgroviti
– čitanje na ekranu je zamorno
– “jedna slika govori više od hiljadu reči”
• Koristi se raznovrsna organizacija teksta (zanimljiva):
– različite vrste slova, pisma, boje i izgleda,
zaglavlja, isticanje itd.
18.7.2015
Glava 6
11
Računarska grafika
Terminologija:
Pixeli: beli, crni, sivi ili obojeni elementi slike na ekranu
Paleta: na meniju alata oponaša realni slikarski pribor
Bitmapirana (rasterska) grafika: preslikavanje piksela na ekran/papir
Vektorska (objektno orijentisana) grafika: sadrži tačne geometrijske podatke
Dubina (piksela) boje: (bitska dubina) broj bita dodeljen svakom pikselu
Rezolucija: gustina piksela (na ekranu, štampača)
• smanjenje -gube se detalji sa slike
• povećanje - zahteva interpolaciju između tačaka
18.7.2015
Glava 6
12
Računarska grafika
•
•
•
Primeri dubine boje:
Crno-bele slike: 1 bit po pikselu (b/p)
U RGB (crvena, zelena, plava) modelu boja za:
– jednostavan crtež od 8 b/p (28 = 256 različitih boja)
– slike u punoj boji od 24b (224≈16,7 miliona boja)
•
U CMYK (cijan, magenta, žuta i crna) modelu boja:
– za svaku od četiri komponente po 8 b/p.
– 232 ili preko 4 milijarde različitih boja!
18.7.2015
Glava 6
13
Računarska grafika
• Sadržaj i veličinu grafičkog fajla:
• Broj piksela slike je:
– rezolucija ekrana -broj piksela po inču, npr.1024x768
– rezolucija štampača - broj tačaka štampe po dužnom
inču, najčešće 300 ili 600 dpi (tačaka ili piksela po inču)
(nekoliko puta veća od rezolucije ekrana)
18.7.2015
Glava 6
15
Računarska grafika
• Potreban memorijski prostor (PMP) za zapis
slike:
PMP = broj piksela x dubina piksela (boje)
Primer 1: za sliku u boji sa štampačem rezolucije 600
dpi, veličine 10 x 8 inča, broj piksela je
(10 x 600) x (8 x 600) = 6000 x 4800 = 28,800.000,
dubina piksela je 32 bita=4 B, a potreban
memorijski prostor više od 100 MB.
• Za smanjenje grafičkih fajlova i uštedu memorijskog
18.7.2015
Glava 6 za kompresiju.
16
prostora
koriste se programi
Računarska grafika
Kompresija najčešće korišćenih grafičkih
formata:
– PCX, TIFF i BMP – kompresija bez gubitaka
• nekomprimovani/komprim. podaci bez gubitaka
(WinZip)
• široko su zastupljeni u obradi slika i stonom
izdavaštvu
• dobri su za editovanje, ali ne i za korišćenje na
Webu.
– GIF, JPEG i PNG – kompresija sa gubicima
• namenjeni su za upotrebu na Webu
Primer: Računarska
grafika
• Formati grafičkog fajla - način organizuje informacija o slici u fajlu:
– Windows bitmaps: .BMP
– Device independent bitmaps: .DIB (Win 3.1, retko
se koristi)
– PC Paintbrush (MS DOS grafički sw): .PCF,.TIFF i
.GIF
– True Visions Targa: .TGA
– Portable Document Format: .PDF
– Graphics Interchange Format: .GIF
– Joint Experts Photography Group: .JPG, .JEPG
18.7.2015
Glava 6
18
– Tagged Image File Format .TIFF
Računarska grafika
• Uključuje:
– računar i grafički korisnički intefejs (GUI)
– multimedijalne sisteme na Internetu
– grafičke multimedijalne programe za prikaz sadržaja na
DVD
• Namena:
– široka primena u nauci, industriji, arhitekturi i grafičkiom
dizajnu
– industrijska štampa, inženjerstvo, hirurgija, kretanja
krvotoka
18.7.2015
Glava 6
19
Računarska grafika: 2D
1. Rasterska ili bitmapirana grafika (RG) i
2. Vektorska grafika (VG)
1. Rasterska (bitmapirana) grafika (RG):
– stalna 2-D mreža piksela na ekranu monitora/štampaču
– svaki piksel ima:
• vrednost - svetlinu, boju, transparentnost...
• konačnu rezoluciju - povećanjem se gubi kvalitet
– postoje formati koji uključuju i RG i VG
Primer: .pdf, .swf -Shockwave Flash za animiranu VG
Primer: Bitmapirana
grafika
18.7.2015
Glava 6
21
Primer: Bitmapirana
grafika
18.7.2015
Glava 6
22
1. Rasterska ili bitmapirana grafika
Koristi se za slikanje:
• Corel Digital Studio 2010
– alat za crtanje i obradu digitalnih sadržaja
• Softver: Corel Painter
– Slikanje piksela na ekranu pomoću miša
– Kretanje pokazivača pravi linijske i druge forme na ekranu
– Memoriše slike od > 300 dpi
18.7.2015
Glava 6
23
Primer: Rasterska ili bitmapirana grafika
18.7.2015
Glava 6
24
1. Rasterska ili bitmapirana grafika
• Obrada slika i fotografija na računaru, alatima kao što su:
•Adobe Photoshop, iPhoto i Microsoft PictureIt itd.
• Snažniji od klasičnih fotografskih tehnika retuširanja
• Preurede fotografije da se ne može primetiti narušavanje orig.
• Uprošćavaju i automatizuju prihvat, obradu ii distribuciju dig. slika
Fotografisati
18.7.2015
Kombinovati sa drugim objektima
Glava 6
Napraviti poruku
25
1. Rasterska ili bitmapirana grafika
• Ima sledeće prednosti:
•
•
•
•
•
Bolju kontrolu teksture
Bolje senčenja i finije detalje
Bolji prikaz na ekranu
Bolje ulepšavaju fotografije
Simuliraju prirodne
slikarske podloge
18.7.2015
Glava 6
26
2. 2D vektorska grafika
(VG)
– Objektno orijentisana grafika, sadrži tačne geometrijske
podatke:
• topologiju, koordinatne i boju tačaka,veze između tačaka
– Koristi krugove, pravougaonik, linije, trouglove
– VG-u prepoznaje program pomoću kojeg je nastala
– Neki programi za VG mogu čitati druge formate:
• Freehand čita Corel Draw .cdr fajl
– Sa povećanjem rezolucije VG ne gubi kvalitet slike:
• ima tačne podatke o geometriji slike itd.
2. 2D vektorska grafika
(VG)
Crtanje:
• Softver memoriše slike kao kolekciju linija i
oblika
• Memorijski zahtevi nisu tako veliki kao kod
bitmapiranih
• Mnogi alati za crtanje su slični alatima u
bitmapiranim sw
• Objektno orjentisani crteži imaju sledeće
prednosti:
• Bolji za kreiranje štampanih grafikona
18.7.2015
Glava 6
28
2. 2D vektorska grafika (VG)
• Neki integracioni programi sadrže module i za crtanje i za
slikanje:
• nude nove mogućnosti i objedinjavaju oba
sistema u jedan
• PostScript (tzv. page-description language) :
• standard za opis fontova, ilustracija itd.
štampanih stranica
• na osnovu tekućeg crteža softver pravi
PostScript program
• koriste ga profesionalni programi za crtanje:
•
18.7.2015
Adobe Illustrator i Glava
Macromedia
Freehand i dr.
6
29
2. 2D vektorska grafika
(VG)
Kreiranje umetničkog dela: preporuke
•
•
•
•
•
Reprogramirajte se . . . opustite se
Izaberite pravi alat za dati posao
Preuzmite najbolje
Ne preuzimajte bez dozvole
Zaštitite vaš sopstveni rad:
• U.S. Copyright Office Web Site:
http://lcweb.loc.gov/copyright/
18.7.2015
Glava 6
30
II. Računarska grafika:3D
II. 3D RAČUNARSKA GRAFIKA
– Nastala pojavom jakih računara (tzv. radnih stanica):
• LISP (List Processing Language) mašina
• Silicion Graphics sa RISK procesorima
– Utemeljena na principima 2D vektorske grafike
– Program pohranjuje geometrijske podatke (poligone)
o 3-D prostoru:
• tačke, linije koje spajaju tačke i strane između linija
• daje osećaj stvarnosti nekom računarski napravljenom
objekt
• vrši senčenje, teksturiranje i rasterizaciju
II. Računarska grafika:3D
• Senčenje:
– simulacija izgleda poligona kada na njega pada
virtuelna svetlost
– omogućava puno realniji prikaz 3D slike
– koristi se u računarskim igrama i generisanim
filmovima (CGI)
• Tekstura:
– pozadina koja se "lepi" na 3D poligone i dodaje
utisak stvarnosti
– osim boja, moguće je stavljati slike za realniji prikaz
objekta
• Rasterizacija - pretvaranje
diskretni ,
kontinualnih oblika u
II. Računarska
grafika:3D
• Programi za 3D računarsku grafiku:
Adobe Systems, BRL-CAD, Computer
Graphics
Metafile (CGM), Crystal Space, DirectX,
GLUT,
Graphical Kernel System (GKS),
Macromedia Flash, Macromedia Shockwave,
Open
Inventor, OpenGL Pixia, PostScript, Scalable
Vector
II. Računarska grafika:3D
Softver za 3-D modelovanje
• Kreira trodimenzionalne objekte alatima
sličnim za crtanje
• Neke aplikacije kreiraju animirane prezentacije
na ekranu
• Fleksibilan je i može da kreira 3-D model, da
ga rotira i izabere proizvoljan ugao posmatranja
• Omogućava “kretanje” kroz 3-D okruženje koje
18.7.2015
Glava 6
34
postoji samo u računarskoj memoriji
Primer: Računarska grafika
Slike u vidu žičanih
okvira; na desnoj strani
su iste slike potpuno
renderovane sa
dodatom teksturom
površine
Renderovanje:
proces
izrade grafičke
slike na
računaru na bazi
digitalnog modela
18.7.2015
Glava 6
35
II. Računarska grafika:3D
•
Računarski podržan dizajn – CAD (Computer Aided Design):
• kreira različite proizvode na ekranu (čipovi,
zgrade,…)
• testira prototip proizvoda
• jeftinija, brža i preciznija tehnika od
tradicionalnog dizajna
•
Računarski podržana proizvodnja – CAM (Computer Aided
Manufacturing):
• podaci se iz CAD unose u CAM program za
proizvodnju
• CAD/CAM softverski paket pretvara slike u
proizvode
•
Računarski integrisana proizvodnja – CIM (Computer
Integrated Manufacturing)- sinonim za kombinaciju CAD/CAM:
Glava 6
•18.7.2015
Predstavlja korak ka potpuno
automatizovanim 36
fabrikama 21.veka
Primer: Primena računarske
grafike
18.7.2015
Glava 6
37
Primer: Primena računarske
grafike
18.7.2015
Glava 6
38
Primer: Primena računarske
grafike
18.7.2015
Glava 6
39
Primer: Primena računarske
grafike
18.7.2015
Glava 6
40
Primer: Primena računarske
grafike
18.7.2015
Glava 6
41
Primer: Primena računarske
grafike
18.7.2015
Glava 6
42
Primer: Primena računarske
grafike
18.7.2015
Glava 6
43
RG: Prezentaciona grafika
•
•
•
•
•
Automatizuje kreiranje vizuelnih sadržaja
Pomaže u predavanjima, obuci, prodaji itd.
Kreira slajd šou direktno na monitoru/LCD projektoru
Uključujući nepokretne slike, animaciju i video klipove
Način prezentacije:
• Imati u vidu šta je osnovni cilj i ko su slušaoci
• Istaći osnovne ideje, držati se jednostavnosti
• Koristiti oskudan tekst i konzistentan dizajn
• Pametno izabrati umetnički deo prezentacije
• Zadržati svaki slajd dovoljno dugo
• Stil: recite šta ćete reći, zatim to recite, a potom
recite šta ste rekli
18.7.2015
Glava 6
44
dobra ppt.pptx
Primer: Prezentaciona grafika
Započinje se kreiranjem
osnovnih izvoda
predavanja, aranžiranjem
naslova i podnaslova u
odgovarajućem redosledu
18.7.2015
Glava 6
45
Primer: Prezentaciona
grafika
Možete dizajnirati pozadinu, okvire,
tekst ili izabrati profesionalno
dizajnirane šablone iz kolekcije koja se
isporučuje zajedno sa PowerPoint
softverom
Program zatim postavlja tekst na
izabrani šablon za svaki slajd
prezentacije
18.7.2015
Glava 6
46
Primer: Prezentaciona
grafika
Prezentacija se može
transformisati u štampane
folije, slajdove ili se može
direktno projektovati na
ekran, ili preko projektora na
spoljašnje projekcione
panele
18.7.2015
Glava 6
47
Primer: Prezentaciona grafika
Microsoft Producer pruža
mogućnost kombinovanja
prezentacije sa video zapisom
govornika i tekućim sadržajem
18.7.2015
Glava 6
48
Dinamički mediji:
prevazilaženje štampane
stranice
• Savremeni el. mediji sadrže dinamičke
informacije
• Dinamičke informacije se menjaju u toku
vremena ili na zahtev korisnika
i of a
We’re on the threshold
moment in cinematic history that
omogućavaju:
is unparalleled. Anything you can
• Hipertekst i
• Hipermedije
• Animaciju
• Stolni video
• Audio
18.7.2015
imagine can be done. If you can
draw it, if you can describe it, we
can do it. It’s just a matter of cost.
—James Cameron, filmmaker
Glava 6
49
Dinamički mediji: prevazilaženje
štampane stranice
Hipertekst (HTTP –Hypertext Transfer
Protocol):
• speciajalni tip baze podataka
• keira ne-linearne medije informacija
• objekti (tekst, slike, muzika, programi itd.) su
povezani na nesekvencijalan (nelinearan) način
• objekti se mogu kreativno međusobno povezivati
• izborom jednog mogu se videti svi ostali linkovani
objekti
• posebno pogodan za pretraživanje baza podataka na
Vebu
18.7.2015
Glava 6
50
Dinamički mediji: prevazilaženje
štampane stranice
• Hipermedija (WWW) (sinonim: multimedija):
• računarski baziran sistem za pristup
multimdijalnim sadržajima
• multimedijalni sistem u kojem su informacioni
sadržaji povezuju i prezentuju zajedno sa HTTP
programom
• kombinacija teksta, brojeva, grafike, animacije,
audia i videa u HTTP dokumentu korisnika
• omogućava prelaženje sa jednog na drugi
dokument na Internetu
18.7.2015
Glava 6
51
Dinamički mediji:
prevazilaženje štampane
stranice
• Alati za kreiranje hipermedija/multimedija
• AdobFlash, VisualFoxPro, MSPowerPoint,
AdobeInDesign...
• Hipermedijalni dokumenti:
• mogu biti dezorjentišući
• nemaju uvek linkove koje bi korisnici želeli
(“izgubljeni” linkovi)
• ponekad frustrira težak prelazak sa jednog
dokumenta na drugi
• ne omogućavaju zapisivanje komentara na
marginama itd.
18.7.2015
Glava 6
• hardver može biti pretežak
52
Dinamički mediji: prevazilaženje
štampane stranice
Animacija: grafika u vremenu
– Omogućava vizuelizaciju u multimediju
– Svaki frejm je računarski generisana slika
– Računar prikazje slike u regularnim vremenskim
razmacima
– Tromost oka – omogućava animaciju (Tweening
tehnika)
– Pokret je iluzija – sastavljen je od mnogo slika:
– film - 30 sl/min, crtani film – 24 sl/sek, animacija 12-15
sl/sek
18.7.2015
Glava 6
53
Dinamički mediji:
prevazilaženje štampane
stranice
Stolni video: računar, film i TV
• Digitalni video:
• kopira se, edituje, memoriše i emituje bez gubitka
kvaliteta
• zamenio je analogni video u većini primena (i
filmske kamere)
Glava 6
54
•18.7.2015
digitalna video kamera snima
scene u digitalnom obliku
•
•
•
Dinamički mediji:
prevazilaženje štampane
stranice
Stolni video: računar, film i TV
Digitalna video produkcija:
•
koristi računar i softver i nelinearne tehnike
editovanje,
Softver za video editovanje (Adobe's Premiere, Avid's Media
Composer , Xpress Pro, Apple's Final Cut Pro itd..):
•
•
•
eliminiše nepotrebne scene i produkuje
specifične video efekte
kombinuje video sa više izvora i spaja scene bez
prelaza,
distribuira video (DVD, veb striming, iPod itd).
Morf - tehnika topljenja slike tokom vremena:
•
video klip u kome se
jedna
slika transformiše 55u
Glava
6
drugu
18.7.2015
Dinamički mediji:
prevazilaženje štampane
stranice
Stolni video: računar, film i TV
Mnogi Web sajtovi dostavljaju
video sadržaj korisnicima koji
poseduju širokopojsanu
Internet konekciju
18.7.2015
Glava 6
56
Dinamički mediji:
prevazilaženje štampane
stranice
Digitalni audio
• Govor i muzika: kontinualni audio signali
• Digitalizacija kontinualnog audio signala:
– uzorkovanje u vremenu (fu), kvantizacija po amplitudi i
kodiranje za prenos
• Digitalna telefonija (fd=300Hz do fg=4KHz):
– fu=2xfg= 8KHz, kvantizacija uzorka 8 b
– kapacitet kanal za prenos:
8 bita/uzorku x 8.000 uzoraka/s = 64.000 bita/s=64
kb/s
– kapacitet ISDN linije (176 kb/s) dovoljan za prenos
18.7.2015
Glava 6
57
Audio
• Muzički CD - čujni
opseg muzike 20Hz - 22KHz:
– fu=44KHz za stereo zvuk (dva posebna kanala)
– kvantizacija svakog uzorka sa 16 bita po kanalu
– potreban kapacitet prenosa od:
32 bita/uzorku x 44000 uzoraka/s = 1.408.000 bita/s
= 1,4 Mb/s
- kapacitet ISDN linije (176 kb/s) nije dovoljan za
prenos
• Programi za reprodukciju: Windows Media Player, RealPlayer
• Programi za obradu zvuka: SoundForge, WaveLab, ...
18.7.2015 (kodiranje/dekodiranje):
Glava 6PCM, GSM, MPEG Layer 58
• Codec-i
Primer:
Audio
• Govorna komunikacija u Win
XP
• hardver
– zvučna kartica
– mikrofon
– zvučnik (slušalice)
• softver
– Speech Recognition
– Text To Speech
18.7.2015
Glava 6
59
Audio
Šta digitalni audio jeste, a šta nije?
•
•
•
•
Ne treba neovlašćeno kopirati
Ne treba vršiti isuviše veliku kompresiju
Treba poznavati formate tonskih zapisa (.wav, .mp3, …)
Potrebno je razumeti šta je streaming i downloading
– Fiksni (downloaded) audio:
• Microsoft wave (.wav)
• MPEG Layer 3 audio (.mp3); perceptualno kodiranje
(10:1)
• Midi (.mid) zapis izvođenja muzike
– Streamed audio
• Real audio (.ra)
18.7.2015
Glava 6
60
Dinamički mediji: prevazilaženje
štampane stranice
Sintetički muzičari: računari i audio
• Audio digitalizatori –prihvataju zvuk i memorišu kao binarnih
podataka
• MIDI (Musical Instrument Digital Interface) - komunikacioni
metod:
• standardni interfejs za komunikaciju
računara i elektronskih m. instrumenata
• standardni format za reprezentovanje
muzičkih informacija u digitalnom zapisu
• standardizovan softver za komponovanje
i uređivanje el. muzike
18.7.2015
Glava 6
61
Primer: Dinamički mediji MIDI
• MIDI formati fajlova:
– .SMF - Standardni MIDI; .KAR - MIDI Karaoke;
XMF - File Formats
– RIFF-RMID koristi se i za generisanje tonova u mob
telefonu
• MIDI Machine Control:
– Koriste se u studijima za snimanje, sinhronizaciju i
kontrolu
• MIDI Controller:
– Kontroliše različite muzičke instrumente
• MIDI Notation:
– programi za postavljanje nota pomoću miša i
tastature računara
• MIDI naredbe mogu interpretirati različiti muzički uređaji:
Dinamički mediji
• Sintesajzer: sintetiše tonove na osnovu matematičkih formula
• Sempler: konvertuje kontinualne signale u diskretne
• Sekvencer: tastatura u obliku klavijature šalje MIDI signale
računaru
• softverom za sekvenciranje računar interpretira
MIDI naredbe
• softver za sekvenciranje pretvara računar u
muzičku mašinu
• omogućava evaluaciju progresa muzičara i
studije tuđe muzike
18.7.2015
Glava 6
63
• snima komponovanu muziku za reprodukciju u
Primer: Sekvencer
Broj muzičara zavisi od sekvencera
koji izvodi muziku zajedno sa
muzičarima uživo u toku koncerta ili
predstave
• Abelon’s Live je sekvencer sa
posebnim mogućnostima za
premošćavanje komunikacione
barijere između pevača i
računara u koncertnim uslovima
18.7.2015
Glava 6
64
Dinamički mediji
• Elektronska muzika:
• dizajnirana u potpunosti pomoću digitalne tehnologije
• muzika se digitalizuje i memoriše na audio CD-ove sa visokom fu
i brojem bita po uzorku
• teško je razlikovati originalni analogni snimak od digitalnog
• klasična muzika - primer sekvenciranih muzičkih komada
iTunes muzička prodavnica
pomaže Mac i Windows
korisnicima kupovinu muzike po
željenim autorima u zaštićenom
digitalnom formatu
18.7.2015
Glava 6
65
Primer: Dinamički mediji
Popularni digitalni audio formati
Format
Downloadable
Streamable
Tipična upotreba...
MP3
Yes
Yes
Kopiranje CD-ova na računar i portabl
audio plejere
WMA
Yes
Yes
Kopiranje CD-ova na računar, kao i
kupljene muzike iz online muzičkih
prodavnica
AAC
Yes
Yes
Muzika kupljena iz online muzičkih
prodavnica
RealAudio Yes
Yes
Audio strimovi sa komercijalnih Web
sajtova kao što je CNN
MIDI
Yes
Ne sadrži audio već samo sekvence
naredbi za kontrolu muzičkih
instrumenata i muzičkih uzoraka na PC
18.7.2015
Yes
Glava 6
66
Interaktivna multimedija:
oči, uši, ruke i um
Interaktivna multimedija: Šta je to?
• Koristi kombinaciju različitih formi sadržaja:
•
•
•
teksta, grafike, animacije, videa, muzike,
govora i zvučnih efekata
omogućavaju korisniku aktivnu ulogu
• Zahtevaju:
•
•
•
18.7.2015
visoko kvalitetni kolor monitor
brzi procesor, veliku RAM memoriju
CD-ROM, zvučnike i zvučnu karticu
Glava 6
67
Interaktivna multimedija:
oči, uši, ruke i um
Pravljenje mešovitih medija
Koriste se programi kao što su: HyperStudio i
MetaCard
• Povezuje izvorna dokumenta u celinu pododnu za korisnika
• Šta učiniti da interaktivna multimedija radi?:
•biti konzistentan u vizuelnoj ekspresiji
•koristiti grafičke metafore za vođenje korisnika
•zadržati ekran čistim i ne pretrpavati ga
•uključiti multimedijalne elemente
•koncentrisati se na poruku
•dati korisniku mogućnost upravljanja
•testirati prezentaciju na onima koji nisu familijarni sa
18.7.2015
Glava 6
68
datom oblašću
Primer: Interaktivna multimedija:
oči, uši, ruke i um
Kreiranje multimedija uključuje i
programiranje objekata na ekranu koji
treba da reaguju i ponašaju se na
određen način pod određenim
uslovima
Macromedia Director MX, jedan od
takvih najpopularnijih programskih
paketa, poseduje unapred definisane
reakcije koja se mogu dodeliti
dugmićima na ekranu, slikama i
drugim objektima
18.7.2015
Glava 6
69
Interaktivna
multimedija:
oči, uši, ruke i um
Budućnost: Zajednički virtuelni svet
• Virtuelna realnost:
• kombinuje virtuelni svet i
umrežavanje
• postavljanje više učesnika u virtuelni
svet
• svako vidi virtuelnu predstavu drugog
• ponekad se naziva i avatara
(sanskrit -inkarnacija) – virtuelna
realnost na Internetu
18.7.2015
Glava 6
• većina današnjih avatara je nalik
70
Interaktivna multimedija:
oči, uši, ruke i um
• Virtuelna realnost
• Tele-uranjanje:
• koristi više kamera i brze mreže za
videokonferencije
• udaljeni korisnici interreaguju međusobno i sa
računarski generisanim objektima
• kombinuje virtuelnu realnost sa novim tehnikama
projektovanja i interakcije
• učesnici se kreću u zajedničkom virtuelnom
prostoru,
• zadržavaju u izvesnoj meri sopstvenu tačku
gledanja
18.7.2015
Glava 6
71
Zaključak
• Računarska grafika danas obuhvata više
od dijagrama i grafikona generisanih
spredšitovima
• Računari danas nisu ograničeni na rad sa
nepokretnim slikama, široko se koriste za
kreiranje i editovanje dokumenata koji se
menjaju u vremenu i usled korisničke
interakcije
• Interaktivna priroda PC čine mogućim
18.7.2015
6
72
kreiranje nelinearnihGlavadokumenata
koji
Zaključak 1
• Danas se kreiraju i koriste hipermedijalni
dokumenti- interaktivni dokumenti na
lokalnom računaru ili Web-u, koji
objedinjavaju tekst, grafiku, zvuk i pokretnu
sliku sa navigacionim dugmićima na
ekranu
• Multimedijalni računar omogućava novu
vrstu softvera- softvera koji koristi tekst,
grafiku, animaciju, video, muziku, glas i
zvučne efekte u cilju komuniciranja
18.7.2015
Glava 6
73
• Bez obzira na hardver,
interaktivni