GRAFI ČKA OBRADA PODATAKA

UVOD U RA ČUNARSKU GRAFIKU

  

Računarska grafika

polje vizuelnog (engl.

Computer graphics, CG

) je računarstva gdje se pomoću računara stvara slika. Ta slika može biti iz stvarnog svijeta koja se pomoću računara štima i mijenja. Također, računarska grafika je mnogo zastupljena u filmskoj industriji za stvaranja raznih efekata, animacija i ostalih manipulacija nad pokretnim slikama (film). Prvi glavni iskorak u računarskoj grafici je napravio Ivan Edward Sutherland 1962. godine koji je bio zaslužan za izum Sketchpad-a.

Razvoj računarske grafike je napravio računare lakše komunicirati, bolje razumijevati i tumačiti različite tipove podataka.

IVAN EDWARD SUTHERLAND

Ivan Sutherland je izumio Sketchpad, inovativni program koji utječe na alternativne oblike interakcije s računarima.

 Izraz računalna grafika se koristi u širem smislu kako bi opisali gotovo sve na računarima koje nije tekst ili zvuk. Najznačajniji pomak u računarskoj grafici je bilo predstavljanje

katodne cijevi

(na kojoj se danas temelji većina monitora).

Vizuelni presjek katodne cijevi u monitoru

Pojam ra čunarske grafike odnosi se na nekoliko različitih stvari: 1. zastupanje i manipulacija slikovnih podataka u računaru 2. različite tehnologije se koriste za stvaranje i manipuliranje slika 3. sub područje računarskih znanosti koja proučava metode za sintezu i digitalno manipulira vizualni sadržaj Računarska grafika je široko rasprostranjena i danas.

Računar slike nalazi se na televiziji, u novinama, izvještajima… Uređen graf može prikazati složene statističke podatke u obliku koji je lakše razumjeti i interpretirati. U medijima takvi grafovi se koriste za ilustraciju radova, izvje štaja i druge prezentacije materijala.

MEĐUSOBNA RAZLIKA GRAFIKA

Crno-bijela slika bez ditheringa i sa ditheringom (Ovo je

retuširana slika

, što znači da je digitalno izmjenjena u odnosu na svoju izvornu inačicu )

MEĐUSOBNA RAZLIKA GRAFIKA

Slika u tonovima sive boje (gray-scale)

svaki pixel je spremljen kao byte (vrijednost između 0 to 255) 640 x 480 slika zahtjeva preko 300 KB

Slika u 8-bitnoj boji (indeksirana)

svaki pixel je spremljen kao byte (vrijednost između 0 to 255) jer sadrži podatak o boji, koristi se indeksirano opisivanje boja pomoću posebnih tablica 640 x 480 slika zahtjeva preko 300 KB

PROCES GRAFIČKE OBRADE PODATAKA



Obrada podataka ima nekoliko faza : 1.

Procesor šalje podatke prema grafičkoj kartici koje treba prikazati memorijskom sabirnicom 2.

Grafički procesor (GPU) obrađuje podatke (dio uloge obrade imaju i shaderi) te ih sprema u VRAM 3.

Čitanje podataka i prikaz na monitoru



Računarski generirane slike mogu se kategorizirati u nekoliko različitih vrsta: 2D, 3D i animirane grafike. Kako je tehnologija unaprijeđena, 3D računarske grafike su postale sve češće, ali su i 2D računarske grafike još uvijek široko rasprostranjene.

RAZLIKA IZMEĐU 2D i 3D GRAFIKE

2D 3D

Animirana grafika (računarska igrica) Animirana grafika (istrazivački rad) Animirana grafika (crtani film)

GRAFIČKI POJMOVI

Slike

su obično proizvodi optičkih uređaja, kao što su kamere, ogledala, leće, teleskopi, mikroskopi itd. te prirodnih objekata i pojava, kao što je ljudsko oko ili vodena površina.

Digitalna slika

je prikaz dvo-dimenzionalne slike u binarnom formatu kao niz jedinica i nula.

Pixel

(ili slikovni element) je jedna ta čka kod rasterske slike. Pikseli su obično raspoređeni u redovitu 2-dimenzionalnu mrežu.

Grafika

je vizuelno prikazivanje nečega na nekoj površini kao što je zid, platno, monitor, papir ili kamen u cilju informisanja, ilustriranja ili zabave. Primjeri su fotografije, crte ži, skice, grafovi, dijagrami, simboli, geome trijski oblici, karte, inžinjerski crteži i ostale vrste koje mogu biti nepostojeće ili mogu predstavljati nešto iz stvarnog svijeta.

PRIMJERI RAČUNARSKE GRAFIKE

UPOTREBA RAČUNARSKE GRAFIKE

  Grafike su vizualni elementi koji grafikone i tablice.

često ukazuju čitatelje i gledatelje na određene informacije. One se također koriste za dopunu teksta u nastojanju za pomoć čitateljima u razumijevanju nekog koncepta ili da koncept bude jasniji ili zanimljiviji. Grafika se obično koristi da u poslovanju i ekonomiji stvori financijske Također je aktuelno korištenje grafike za javno političke svrhe, te za svrhe crtića, grafita, plakata umjetnosti...

Grafika se koristi i u udžbenicima, posebice onima kao što su geografija i znanosti, te matematika, kako bi ilustrirali teorije i koncepte, kao što su ljudske anatomije. Računarska grafika se često koristi u većini novih igranih filmova, posebice onih s velikim proračunom. Filmovi koji u velikoj količini koriste grafiku su Harry Potter, Spiderman, Rat svjetova...

UPOTREBA GRAFIKE U FILMOVIMA

GRAFIČKA KARTICA

G

rafička kartica je uređaj u računaru kojemu je svrha obrada i prikaz podataka tj. slike na monitoru.

Postoji više vrsta grafičkih kartica: 1) i ntegrirana grafička kartica (na matičnoj ploči) je relativno slaba grafička kartica koja "ne troši" puno struje 2) odvojena ("posebna") grafička kartica za stolne računare 3) grafičke kartice za laptope i netbookove (mobilne grafičke kartice) 4) integrirana procesori) grafička kartica na CPU jedinici (novi Intelovi



Moćnije kartice obično imaju i pasivne hladnjake (heatstink) na VRAM-u (Video RAM) zbog visokih frekvencija koje su i do dva puta veće nego kod običnog RAM-a. Što je brži GPU i VRAM na grafičkoj kartici time je ona bolja i kvalitetnija. Moderne grafičke kartice su opremljene snažnim grafičkim procesorima koji svojom procesorskom snagom i brojem tranzistora gotovo nadmašuju glavne procesore. Grafičke kartice se spajaju na matičnu ploču preko određenih utora kojih ima više vrsta.

Utori se međusobno razlikuju po brzini, obliku, propusnosti itd. tako da se ne može ugraditi grafička kartica rađena za jedan utor u drugačiji utor.

GRAFIČKE KARTICE

Standardna grafička kartica Moderna grafička kartica

OSNOVNI DIJELOVI NA GRAFI ČKOJ KARTICI

Grafički procesor (GPU) je glavni dio na kartici, a njegova uloga je prevođenje binarnog koda u vidljivu sliku na nekom grafičkom izlaznom uređaju Glavni dijelovi moderne grafičke kartice su: 1) PCB dijelovi (Printed Circuit Board) je printana ploča na kojej se nalaze svi ostali 2) GPU (Grapich Processing Unit) grafički procesor, ujedno i glavni dio koji prevodi binarni kod u sliku 3) RAM (ili VRAM Video Random Acces Memory), služi za pohranjivanje najnužnijih podataka za GPU, najčešće teksture 4) Konektori



PCI



AGP



PCI Express 5) Izlazi



VGA (Video Graphics Array)



DVI (Digital Visual Interface) 6) Video in/Video out (VIVO)