Transcript GRAFIKA-OPCENITO

Grafički sadržaji za prikaz prostornih i atributnih
podataka
- točka linija, poligon, geometrijsko tijelo
- pokretne i nepokretne slike
- različiti simboli, ukrasni natpisi, fotografije-crtežinatpisi
VRSTE GRAFIČKIH ELEMENATA I FORMATI ZA
NJIHOV ZAPIS
RAČUNALNA GRAFIKA - Slike na računalu
Obrada grafike danas je jedan od najčešćih oblika upotrebe
računala
Upravo grafički sadržaji, odnosno slike, ilustracije, fotografije i slično
značajno doprinose popularnosti računala. Jednostavno rečeno svi ljudi
radije promatraju bogato ilustrirane sadržaje nego suhoparni tekst. Tako
je danas gotovo nemoguće pronaći računalne sadržaje koji u sebi ne
sadrže nekakve ilustracije, grafičke simbole i elemente i druge ukrasne
detalje.
No treba znati da obrada slike na računalu nije namijenjena samo
pripremi sadržaja koji će korisnik vidjeti na računalu. Naime, ovakva se
tehnika pripreme grafičkih sadržaja danas koristi pri izradi bilo kakvih
tiskanih materijala, ilustracija, različitih informacija za televiziju i svih
drugih oblika upotrebe grafike u svakodnevnom životu.
Upotreba računala za pripremu grafičkih sadržaja toliko
pojednostavljuje postupak da je danas jako teško naći bilo kakve
grafičke sadržaje koji nisu pripremljeni računalom.
SIMBOLI ...
Različiti simboli, ukrasni grafički elementi i drugi detalji koji se
koriste za ukrašavanje teksta, odnosno koji čine svojevrsnu osnovu
za pripremu složenijih grafičkih sadržaja. Bez ovakvih simbola danas
je teško zamisliti bilo koju Web stranicu, a njihova raširenost na
Webu dovela je do toga da se ovakvi simboli sve više pojavljuju i na
tiskanim materijalima.
Ovakve jednostavne simbole korisnik može izraditi sam no
upravo jednostavnost njihove primjene dovela je do izuzetno bogate
ponude. Tako ćete danas pri kupovini bilo kojeg programa za
računalnu grafiku dobiti i bogatu biblioteku računalnih simbola i
ukrasnih elemenata. Osim toga, biblioteke ovakvog sadržaja se
mogu pronaći na Internetu i u najvećem broju slučajeva riječ je o
besplatnom sadržaju koje korisnik može slobodno upotrijebiti pri
pripremi vlastitih Web stranica, grafičkih materijala i slično.
R
UKRASNI NATPISI
Ukrasni natpisi, jednostavni crteži, geometrijski simboli,
zaštitni znakovi proizvoda i firmi i slično.
Ovakvi sadržaji u pravilu su određeni različitim površinama
iste boje. Zbog toga se takvi sadržaji kreiraju pomoću krivulja. Tako
je, na primjer, slovo O najčešće određeno s dvije elipse pri čemu
vanjska elipsa određuje vanjski rub slova, a unutrašnja elipsa
unutrašnji rub slova. Površina, odnosno boja slova se ispunjava
prilikom iscrtavanja slova. Ovakvo rješenje postiže se upotrebom
programa koji grafiku prikazuju pomoću krivulja ili vektora pa se
zato ovakva grafika naziva vektorska grafika.
Prednost ovakvog načina opisivanja grafičkog sadržaja je u
tome što korisnik može jednostavno mijenjati parametre boje
površina, debljine linija, nagib i slično. Tako je upotrebom vektorske
grafike moguće jednostavno na tekstu ili crtežu dobiti različite
ukrasne efekte, izobličenja i druge zahvate koji sadržaj trebaju
učiniti privlačnim.
FOTOGRAFIJE
Treću podskupinu računalne grafike čine fotografije, slike i
druge ilustracije kod kojih nema jasnih površina iste boje.
Ovakve slike u računalu se čuvaju tako da se cijela slika
izdijeli na niz sitnih točkica (poput mozaika). Računalo pri
tome zapisuje boju svake pojedine točkice te informaciju o
tome koliko redaka i koliko točkica u redu slika sadrži.
I za rad s ovakvim sadržajima postoje posebni
programi koji omogućavaju različite tehnike i zahvate
primjerene takvim sadržajima. Nedostatak je ovog rješenja
u tome što se za zapis ovakvih slika čuva jako puno
podataka pa one zauzimaju puno mjesta na disku. Upravo
zbog toga razvijene su i različite tehnike sažimanja
grafičkih sadržaja kako bi se ovaj problem umanjio.
Suvremeni programi za rad s točkastim slikama podržavaju
različite formate koji u sebi sadrže visok stupanj sažimanja grafičke
informacije. Pri ovom sažimanju slika se prihvatljivo oštećuje kako bi
se dobio bolji učinak sažimanja. U pravilu ovakvi se sadržaji koriste
za objavljivanje na Internetu i u drugim primjenama u kojima je
veličina zapisa izrazito značajna.
No ovakvi formati zapravo oštećuju informaciju o slici te ih ne
bi trebalo koristiti pri obradi sadržaja. Jednostavno rečeno
pripremate li neki sadržaj, koristite formate koji ne unose ovakva
oštećenja sve dok ilustraciju ne završite u potpunosti. Ukoliko vam
je slika potrebna u sažetom obliku, tada ćete je u takav format
snimiti na samom kraju. Pri tome nije loše sačuvati i izvorni oblik
slike ako se kasnije pojavi potreba za dodatnom obradom i
zahvatom.
Posebno valja izbjegavati višestruko snimanje informacije u
formate koji oštećuju sliku. Time se oštećenja umnožavaju pa je
sadržaj slike sve više i više oštećen i slika značajno gubi na
kvaliteti.
Formati zapisa grafičkih sastavnica
Podjela s obzirom na formate zapisa
Računalnu grafiku s obzirom na format zapisa dijelimo
na dvije kategorije:
 rastersku (bitmape)
 vektorsku
Razumijevanje razlike između ovih dviju kategorija pomoći će
nam u odabiru najprimjerenijih programa u kreiranju i
uređivanju crteža, slika, zemljopisnih karata, itd.
Što je to...
Bitmapa - engleski naziv za grafički sadržaj u obliku
točkaste slike (*.bmp).
Vektorska grafika - crtež, tekst ili ilustracija
pripremljen pomoću krivulja, odnosno vektora
(*arc,*.cad,*shp)
Font - skup (vrsta) slova određenog tipa i oblika (Ariel,
TNR,….
Razlučivost (rezolucija) - podatak o broju točkica
kojim je određena neka slika.
Vodoravna razlučivost - broj točkica u jednom retku
točkaste slike.
Okomita razlučivost - broj redaka na točkastoj slici.
Grubo rečeno grafičke sadržaje na računalu
možemo podijeliti u tri osnovne skupine:
- točka linija, poligon, geometrijsko tijelo
- pokretne i nepokretne slike
- različiti simboli, ukrasni natpisi, fotografije-crtežinatpisi
PROMJENA FORMATA
Jedan od problema s kojim se korisnik u radu može susresti jest
problem formata zapisa. Kako se grafički sadržaji pojavljuju u cijelom
nizu različitih formata, vrlo je teško pronaći računalni program koji
podržava baš sve formate. ovaj problem posebno je složen u
slučajevima kad su neke informacije zapisane u nestandardnom formatu
koji pri radu koristi pojedini program.
Naime, proizvođači računalnih programa za rad s grafikom vrlo često
za potrebe svog programa razviju i poseban format zapisa. Želite li
ovakve sadržaje unijeti u neki drugi program, sve će biti u redu ako taj
program prepoznaje format zapisa. No ako to nije slučaj, tada se
pojavljuju ozbiljni problemi.
U tom slučaju najbolje je rješenje potražiti odgovarajući program ili bilo
koji drugi program koji prepoznaje taj format zapisa, a zatim u njemu
podatke snimiti u nekom od široko prihvaćenih formata. Tako snimljene
informacije nakon toga možete nesmetano unijeti u program u kojem ih
želite obrađivati.
Suvremeni programi za rad s točkastim slikama podržavaju
različite formate koji u sebi sadrže visok stupanj sažimanja grafičke
informacije. Pri ovom sažimanju slika se prihvatljivo oštećuje kako bi
se dobio bolji učinak sažimanja. U pravilu ovakvi se sadržaji koriste
za objavljivanje na Internetu i u drugim primjenama u kojima je
veličina zapisa izrazito značajna.
No ovakvi formati zapravo oštećuju informaciju o slici te ih ne
bi trebalo koristiti pri obradi sadržaja. Jednostavno rečeno
pripremate li neki sadržaj, koristite formate koji ne unose ovakva
oštećenja sve dok ilustraciju ne završite u potpunosti. Ukoliko vam
je slika potrebna u sažetom obliku, tada ćete je u takav format
snimiti na samom kraju. Pri tome nije loše sačuvati i izvorni oblik
slike ako se kasnije pojavi potreba za dodatnom obradom i
zahvatom.
Posebno valja izbjegavati višestruko snimanje informacije u
formate koji oštećuju sliku. Time se oštećenja umnožavaju pa je
sadržaj slike sve više i više oštećen i slika značajno gubi na
kvaliteti.
Rasterska grafika – zvana i bitmapa –
koristi mrežu boja (piksela), koje predstavljaju sliku
Svakom pikselu pridružena je boja te lokacija.
Na primjer guma od bicikle u bitmapi sastavljena je od mozaika
piksela na toj lokaciji. Kada uređujemo bitmapu u stvari uređujemo
piksele, a ne objekte ili likove.
Fotografije i digitalne slike najčešće se prenose u obliku bitmapa
jer one mogu sadržavati razne nijanse boja i sjena.
Rezolucija bitmape govori nam koliko ta bitmapa ima piksela, što
je uvijek fiksan broj. Zato bitmape mogu izgubiti detalje ukoliko im
se mijenja veličina ili ukoliko se ne tiskaju na onoj rezoluciji na
kojoj su napravljene.
Bitmape su idealne za
prikazivanje fotografija.
Ukoliko ih jako povećamo,
rubovi slika mogu izgledati
nazubljeni.
Digitalni zapis slike: komprimiranje, algoritmi
Komprimiranje ili sažimanje slika proces je smanjivanja kvalitete
prikaza kako bi smanjili veličinu datoteke u kojoj je sama slika zapisana.
Osim što na taj način štedimo na medijima za pohranu podataka,
smanjuje se i vrijeme potrebno da se ta datoteka prenese s jednog
računala na drugo putem mreže.
Postoje dvije metode sažimanja slika: lossless ili losy.
Sažimati podatke lossless metodom znači da ćemo dobiti manju
datoteku ali da će sama slika ostati nepromijenjena. Budući da su
ovakve datoteke i dalje prevelike za prijenos mrežom (internetom),
počele su se koristiti losy metode. One smanjuju broj detalja na slici i to
najčešće onih detalja koje ljudsko oko ne može ni primijetiti. Sada
datoteke sa slikama postaju dovoljno male za današnje pojmove. Ako
nastavimo sa smanjivanjem detalja smanjivat ćemo i veličinu datoteke,
ali i kvalitetu slike pa treba biti oprezan kako slika ne bi postala
neupotrebljiva.
Danas postoji nekoliko metoda sažimanja slika, a to su RLE
(Run Length Enconding), LZW (Lemple-Zif-Welch), JPEG (Joint
Photographic Experts Group), CCIT i PACKBITS. Sve su ove metode,
osim JPEG-a, lossless.
Danas postoji relativno mnogo formata u kojima možemo
zapisati slike, a popularniji među njma su (GIF,PNG I JPG):
GIF:
Koristi LZW metodu sažimanja. Za zapis boje koristi 8 bitova što
znaći da može raditi samo s 256 različitih boja, a to mu je i najveći
nedostatak te razlog zašto se danas rijetko koristi. Ostale
karakteristike su mu da podržava prozirnu podlogu. Iako koristi
lossless metodu sažimanja, gif je ipak lossy format te veličinu
datoteke možemo smanjivati smanjujući broj detalja.
Gif ili png slika s prozirnom i neprozirnom podlogom
JPEG FORMAT(Joint Photographic Experts Group)
Danas je najpopularniji format, a najčešće se koristi za
pohranjivanje fotografija. Podržava RGB, CMYK i grayscale zapise boja.
Koristi 24 bita za zapis boje svakog piksela što znaći da
zadržava sve informacije o bojama u RGB slici ali, kako bi sažeo
datoteku, odbacuje određene detalje.
Što veći stupanj kompresije odredimo to će slika postati lošija, a
datoteka manja. Što je stupanj kompresije manji slika je kvalitetnija, a
datoteka veća.
Nedostak jpeg-a je to što smanjuje oštrinu slike pa nam zato nije
pogodan za pohranjivanje slika koje imaju puno oštrih linija, kao što su
na primjer ilustracije ili logotipovi.
Izvorna slika i ista slika u jpeg formatu s velikim stupnjem kompresije
PNG format
pojavljuje se u dvije inačice i to png-8 te png-24. Png-8, poput
gif-a, koristi samo 8 bita za zapis boje jednog piksela pa je
manje-više sličan tom formatu. Bitna razlika je u tome što png8 ne koristi samo LZW metodu sažimanja nego kombinira više
njih pa datoteke mogu biti i do 30% manje, što ovisi o
složenosti slike.
Png-24 korisiti 24 bita za zapis boje pa se on već koristiti i za
zapisivanje fotografija. Poput jpeg formata čuva širok opseg
boja i fine varijacije osvjetljenja i nijansi, a isto tako čuva
oštrinu detalja poput gif-a. Podržava i prozirne podloge i to 256
stupnjeva prozirnosti kako bi se rubovi slike glatko stopili s
podlogom. Sve to čini ga možda i najboljim formatom zapisa
slike. Međutim rijetko se koristi jer ga još uvijek ne podržavaju
svi web browseri.
TEHNIKE OBRADE SLIKE
Sliku možemo obraditi na razne načine. Transformacija slike
može se obaviti njenim rotiranjem, izmjenom veličine, izoštravanjem,
fokusiranjem, toniranjem, upotrebom slojeva, raznih filtera i sl. Ako se
malo potrudimo uspjet ćemo napraviti uspješnu fotomontažu.
Fotomontaža je nalik na slaganje kolaža - u jednu sliku umečete
dijelove iz druge. Od dvije slike može se napraviti jedna slika.
Ako sliku želimo rotirati, ukositi, mijenjati veličinu ili izobličavati
od velike koristi nam je opcija Free Transform. Također možemo postići
lažnu perspektivu upotrebom naredbe Perspective.
U obradi slika govorimo o «slikarskoj boji» u digitalnom smislu,
riječ je o manipulaciji slike tako da oponaša stvarne slikarske tehnike.
Ograničenja nema, možemo raditi sa ugljanim bojama, akvarelom,
slikati neonskim cijevima i sl.
Jedan od uobičajenih fotografskih problema je gubitak fokusa
slike. Taj problem rješavamo stvaranjem privida oštrijeg fokusa.
Sliku možemo omekšati, retuširati, kreirati u slojevima. Upotreba
slojeva asocira nas na animiranje likova u crtićima, uzimamo određene
slojeve slike i mijenjamo ih, podvlačimo jedne pod druge bez
ugrožavanja predloška na kojem radimo. Na jednoj slici možemo koristiti
999 slojeva.
Jednostavnim potezima sliku možemo reducirati, duplirati
dijelove, izrezivati dijelove, a da se transformacija uopće ne primjeti.
Sve oblike transformacije koje vršimo na slici kao objektu,možemo
uraditi na tekstu koji umećemo u sliku. Natpisi i slova mogu se izravno
dodavati slici, uređivati i nadzirati.
Upotrebom raznih svjetlosnih efekata možemo dobiti dojam
npr.odraza u kuglici na Božićnom drvcu, jaču svjetlost na šibici. Dodatni
plug-inovi koje koristimo omogućuju nam jednostavno kreiranje efekata
munje, mliječnog puta, raznih vektorskih transformacija, sjenčenje slike,
dodavanje dimne zavjese, itd.
Efekti poput sjenki ključni su za stvaranje realističnog okoliša. To
se može postići i izradbom odraza.
Korisna stvar u obradi slike je mogućnost dodavanja tekstualnih i
audio napomena kojima objašnjavamo postupak kreiranja određenog
dijela slike ili ako jednostavno želimo pribilježiti što bi se sa slikom sve
dalo napraviti.
Vektorska grafika
Slika ili crtež sastavljena je od linija i krivulja definiranih vektorima
Vektori prikazuju sliku prema njenim geometrijskim karakteristikama.
Na primjer guma od bicikle u vektorskoj grafici sastoji se od
kruga koji ima svoj promjer, lokaciju, te je ispunjen određenom bojom.
Krug, ili bilo koji drugi objekt bicikla se može pomicati, mijenjati
veličinu ili boju bez da se gubi na kvaliteti slike.
Vektorske slike nemaju određenu rezoluciju što znači da im
možemo mijenjati veličinu ili ih tiskati na bilo kojoj rezoluciji bez da
izgubimo detalje slike ili njenu čistoću.
Vektorska grafika najčešće je dobro rješenje za slike kojima
često moramo mijenjati veličinu, a da detalji i dalje ostanu. Kao primjere
možemo navesti fontove ili logove tvrtki, a za prikaz i obradu
zemljopisnih podataka koriste se posebni programi (GIS-geografski
informacijski sustavi)
Vektorska grafika služi za
pohranjivanje slika koje se
sastoje od jasnih linija, kao na
ilustracijama ili logovima. Slike
se mogu prikazivati u bilo kojoj
veličini ili se mogu tiskati na
bilo kojoj rezoluciji
Programska rješenja
Uz pisanje tekstova, crtanja zbog različitih razloga, obrada slike –
odnosno, njeno prilagođavanje različitim namjenama postalo je jedan od
najčešćih načina korištenja računala. Razvoj Interneta također pridonosi
sve većoj raširenosti alata za obradu slike, jer sve je više pojedinaca koji
svoju prisutnost na Internetu žele obilježiti vlastitom stranicom.
Tim se alatima sve više koriste i grafički dizajneri, fotografi i grafičari koji
pripremaju slike za tisak. Upravo to pokazuje da ti alati unatoč tome što
su “user-friendly”, odnosno rukovanje njima je sve jednostavnije običnim
početnicima, u sebi sadrže i mnoge opcije koje koriste i iskusni
profesionalci.
Programi za obradu slika zapisanih u rasterskom formatu: Adobe
Photoshop (oslikavanje i retuširanje slika),
Programi za obradu slika zapisanih u vektorskom formatu:
Adobe Illustrator integracijom i kompatibilnošću sa ostalim Adobe
proizvodima vezanim za grafiku i izdavaštvo kao što su Photoshop,
ImageReady, Streamline, PageMill, GoLive, LiveMotion i Acrobat
ARCINFO, MAPINFO,GUPTA, itd. – GIS - Geografski informacijski
sustavi u okviru kojih se pohranjuju crteži u vektorskom formatu
Fig. Prostorna rasprostranjenost ribe Raja clavata (kg/km2) za vrijeme
HVAR (1948/49) i MEDITS (1997/99) istraživanja
PLANIRANJE NAMJENE MORSKOG PROSTORA
SPLITSKO-DALMATINSKE ŽUPANIJE
Postojeće i potencijalno povoljne lokacije za kavezni uzgoj ribe u
obalnom području Splitsko-dalmatinske županije
Usporedba rasterskih i vektorskih formata zapisa
grafike vektorske
Bitmape (rasterska grafika)
su idealne za prikazivanje
fotografija.
Ukoliko ih jako povećamo,
rubovi slika mogu izgledati
nazubljeni.
Vektorska grafika služi za
pohranjivanje slika koje se
sastoje od jasnih linija, kao na
ilustracijama ili logovima,
zemljopisne karte itd.
Slike se mogu prikazivati u
bilo kojoj veličini ili se mogu
tiskati na bilo kojoj rezoluciji