Josipa kolar 7.c

Download Report

Transcript Josipa kolar 7.c




Sve što nas okružuje i zauzima prostor
nazivamo tijelima
Tijela su građena od tvari
Tijela mogu biti građena od jedne ili više tvari
Tijela mogu biti u jednom od triju
agregacijskih stanja:
čvrstom (krutom)
tekućem
plinovitom.
Voda može biti u sva tri agregacijska stanja




Kad vidimo neko tijelo,najprije zapazimo
njegov oblik.
Neka tijela imaju pravilan geometrijski oblik,
(kocka,valjak,kugla,piramida,kvadar)
a neka imaju nepravilan oblik
(stijena,santa leda…)
Čvrsta tijela u nepromijenjenim uvjetima
zadržavaju svoj oblik
Tekućine poprimaju oblik posude u kojoj se
nalaze


Plinove ne možemo opipati,a često niti vidjeti
Plinovi nemaju stalan oblik i šire se
prostorom u kojem se nalaze



Duljina je svojstvo dužine koje možemo izmjeriti i
iskazati brojčanom vrijednošću.
Takvo svojstvo nazivamo fizičkom veličinom.
Možemo reći općenito:
Fizička veličina je svako svojstvo koje možemo
mjeriti i iskazati brojčanom vrijednošću i mjernom
jedinicom
Mjerenje je postupak određivanja brojčane
vrijednosti neke fizičke veličine kojom iskazujemo
koliko je ona puta veća ili manja od odabrane
mjerne jedinice kojom mjerimo



Kada želimo zapisati izmjereni podatak
koristimo oznaku fizičke veličine, izmjerenu
brojčanu vrijednost i mjernu jedinicu. Svaka
fizička veličina ima svoju oznaku koja je
razlikuje od drugih fizičkih veličina.
OZNAKA DULJINE JE l
Često se i uz oznaku l, pojavljuju još i oznake duljine:
s,d,a,b,c,h,x. Npr., a = 7 m.

Kako bi premostili prepreke nastale uslijed
raznolikog odabira mjernih jedinica i mjernih
naprava,znanstvenici su sastavili
Međunarodni sustav standardnih (propisanih)
mjernih jedinica –SI sustav



Propisana mjerna jedinica za duljinu je metar (m).
U svakodnevnom životu često upotrebljavamo
manje i veće jedinice od metra. Pri tom koristimo
decimalne predmetke
Koristeći predmetke možemo zapisati:
1 km = 1 000 m i obratno 1 m = 0.001 km
1 dm = 0.1 m i obratno 1 m = 10 dm
1 cm = 0.01 m i obratno 1 m = 100 cm
1 mm = 0.001 m i obratno 1 m = 1000 mm





Ploština plohe je veličina površine plohe
Oznaka za ploštinu je A ili S
Propisana mjerna jedinica za mjerenje
ploštine plohe je kvadratni metar (m2 )
Mjeriti ploštinu plohe znači odrediti koliko je
njezina veličina manja ili veća od kvadratnog
metra( četvornog metra)
Ploštinu pravokutnika odredit ćemo množeći
duljine njegovih stranica.
A=a*b ( m 2)



Obujam (volumen) tijela je veličina prostora
koji tijelo zauzima.
Oznaka za obujam tijela je V
Propisana mjerna jedinica za mjerenje
obujma tijela je kubni metar ( m 3)
ili prostorni metar



Obujam tijela možemo odrediti na više
načina:
Ako se radi o pravilnom geometrijskom
tijelu,tada možemo izmjeriti potrebne
podatke i izračunati pomoću matematičkih
izraza za obujam tog tijela
Ako j duljina kvadra a, širina b, i visina c tada
ćemo njegov obujam izračunati prema
formuli:
V=a*b*c ( m 3)


Ako se radi o tijelu nepravilnog oblika, tada
bi bio vrlo teško primijeniti neku formulu.
Stoga mjerimo posudom za mjerenje tekućina
i tijela nepravilnog oblika koja se naziva
menzura
Menzurom možemo izmjeriti obujam čvrstih
tijela i tekućina. Obujam tekućine u menzuri
možemo izravno odrediti pomoću ljestvice
koja se nalazi na stijenki menzure





Tromost ili inercija je svojstvo zbog kojega se
tijelo opire promjeni stanja u kojem se nalazi
Masa je mjera tromosti tijela
Uređaj za mjerenje mase je vaga
Oznaka za masu je m
Propisana mjerna jedinica za masu je
kilogram (kg)




Gustoća je svojstvo tvari od koje je tijelo
građeno. Iskazujemo je količnikom mase i
obujma
Oznaka za gustoću je ρ ( č.ro)
Tijela koja imaju jednaku gustoću u svim
svojim dijelovima nazivamo homogenim
tijelima
Tijela koja nemaju jednaku gustoću u svom
svojim dijelovima nazivamo nehomogenim
tijelima
Starogrčki filozof Demokrit pretpostavljao je
da su sve tvari građene od čestica.
 Za najmanju je česticu (korpuskulu),tvrdio da
je nedjeljiva i dao joj ime atom
(grč. atomos – nedjeljiv)
 Atomi su sastavni dijelovi molekula.
 O svojstvima veza između čestica ovisi je li
tvar čvrsto tijelo,tekućina ili plin.
Pomoću takvog ćestičnog modela građe tvari
mogu se objasniti mnoge pojave.




U čvrstim su tijelima veze među česticama
čvrste, jake i teško se prekidaju,za razliku od
veza među česticama plina.
U tekućinama su čestice vezane slabijim
vezama nego u čvrstim tijelima te tako
tekućina zadržava obujam, ali ne i oblik.
Čestice zraka vezane su vrlo slabim vezama i
to je razlog zašto se plinovi raspršuju po
cijelom prostoru u kojem se nalaze.


Ćestična građa zraka i raspršenost čestica po
prostoru mogu nam objasniti zašto se mirisi
šire prostorom.
Čestice mirisa ulaze u slobodan međuprostor
čestica zraka




Sila je fizička veličina kojom iskazujemo
međudjelovanje tijela.
Oznaka za silu je F.
Magnetska sila-djeluje između magneta i
tijela koja imaju magnetska svojstva. Magnet
djeluje magnetskom silom na neka tijela oko
sebe.
Električna sila-djeluje između naelektriziranih
tijela


Gravitacijska sila-je privlačna sila koja se
javlja između tijela zbog njihove mase.
Ta sila uzrokuje privlačenje bilo kojeg tijela
na Zemlji i Zemlje same, uzrokuje privlačenje
Zemlje i Mjeseca, „drži” cijeli Sunčev sustav
na okupu



Sve sile koje smo spomenuli mogu mijenjati
položaj tijelu: pokretati ga,zaustavljati,mijenjati
mu smjer kretanja.
Postoje i sile koje mijenjaju i oblik tijela.
Pri tome promjena oblika može biti takva da se
tijelo nakon prestanka djelovanja vanjske sile
vrati u svoj prvobitan oblik pod utjecajem sile
koja se javlja u tom tijelu, i koju zovemo
elastična sila.
Sila može promijeniti oblik tijelu i tako da se
tijelo nakon te promjene više ne vrati u svoj
prvobitan oblik





Sila može biti veća ili manja
Možemo je opisati njenim iznosom
Osim iznosa, potrebno je poznavati i pravac
na kojem djeluje sila te njenu orijentaciju na
pravcu.
FIZIČKE VELIČINE KOJE OPISUJEMO IZNOSOM, PRAVCEM I
ORIJENTACIJOM ZOVEMO VEKTORSKE VELIČINE.
Vektor prikazujemo orijentiranom dužinom.


Više sila koje djeluju na neko tijelo možemo
predstaviti (zamijeniti) jednom silom čiji
iznos, pravac i orijentacija imaju isti učinak
na tijelo kao sve ostale sile zajedno.
Takvu silu zovemo rezultanta sila, a za
pojedinačne sile koje čine rezultantu kažemo
da su njene komponente.






Ako sile imaju istu orijentaciju, tada će i
rezultanta imati istu orijentaciju, a iznos
rezultante bit će jednak zbroju njezinih
komponenti.
R =F1 + F 2 (N)
Ako sile imaju suprotne orijentacije, tada je
orijentacija rezultante jednaka orijentaciji sile
većeg iznosa, a iznos rezultante jednak je razlici
znosa njezinih komponenti
R = F2 – F 1(N)
Ako su sile suprotnih prijentacija jednakih
iznosa, tada je rezultanta tih sila jednaka nuli
R=0



Sila koja nastoji vratiti elastično tijelo u
prvobitan oblik, zove se elastična sila.
Orijentacija te sile suprotna je orijentaciji sile
koja rasteže oprugu.
Ako za neku oprugu znamo koliko je njezino
produljenje pod utjecajem poznate sile,tada
pomoću te opruge možemo izmjeriti i
nepoznatu silu.
Tu karakteristiku rabimo pri izradi mjernog
uređaja za mjerenje sila.



Mjerni instrument za mjerenje sile zove se
dinamometar
Mjerna jedinica za silu je njutn (N)
Tijela koja se nakon djelovanja sile ne vraćaju
u svoj prvobitan oblik (tj. deformiraju se)
nazivaju se plastičnim tijelima





Silu kojom tijelo rasteže oprugu zovemo
težina i označavamo je s G.
Iz gornje relacije vidimo da je težina
razmjerna masi tijela
Faktor razmjernosti iznosi 9.81 N/kg a taj
faktor označavamo s g
TEŽINA JE SILA KOJOM TIJELO PRITIŠĆE VODORAVNU
PODLOGU NA KOJOJ SE NALAZI ILI DJELUJE NA OVJES NA KOJI
JE OBJEŠENO
G = m*g (N)




-je sila kojom Zemlja privlači sva tijela prema
svom središtu
-je gravitacijska sila Zemlje. Prostor
sjelovanja gravitacijske sile zove se
gravitacijsko polje.
Gravitacijska sila između dva tijela ovisi o
njihovim masama
-je po svom iznosu jednaka težini tijela, ali
im je hvatište djelovanja različito.Dok težina
utega djeluje na podlogu ili ovjes, sila teža
djeluje na uteg



Gravitacijska sila između dva tijela ne ovisi
samo o njihovim masama, već i o njihovoj
međusobnoj udaljenosti.
Što je udaljenost veća, to je sila između svaju
tijela manja.
To znači da su tijela na većoj udaljenosti od
središta Zemlje privučena manjom silom
težom, tj. Imaju manju težinu.
Zbog oblika Zemlje i njezinog reljefa, tijelo
ima različitu težinu na različitim položajima
na Zemaljskoj kugli.


Sila koja se javlja kada su dva tijela u dodiru i
kližu ili se kotrljaju jedno preko drugog,
nazivamo trenje.
Sila kojom se tijelo opire gobanju po površini
drugog tijela naziva se sila trenja.




Sila trenja tijela je hrapavijih površina.
Tu karakteristiku materijala iskazujemo
faktorom razmjernosti sile trenja i pritisne
sile, a nazivamo je faktor trenja.
Na taj način dolazimo do relacije koja
povezuje silu trenja i pritisnu silu (težinu)
Ftr = Fpr * µ (N)
Veličina sile trenja ovosi o težini tijela i kakvoći
dodirnih ploha, a ne ovisi o njihovoj veličini
Trenje na hrapavoj površini daje određenu
stabilnost kretanju, hodanju, trčanju, vožnji
automobilom ili motociklom
Trenje kod kotrljanja je manje od trenja
klizanja – pri kotrljanju neravnine manje
zapinju jedna o drugu




Popratna pojava trenja jest zagrijavanje i
trošenje – habanje tarnih ploha.
Ta pojava je izuzetno nepoželjna u većini
strojeva i alata kojima se u koristi moderna
civilizacija.
Kako bi se smanjile te pojave i kako bi se
strojevi očuvali, potrebno je podmazivati
dodirne plohe strojnim uljima i mastim.
Ulja i masti smanjuju prijanjanje dodirnih
ploha čime se smanjuje i trenje


Položaj u kojem se tijelo nalazi na nekom
osloncu i miruje jest njegov ravnotežni
položaj
Točka hvatišta u kojoj sila djeluje na tijelo
naziva se težište tijela



Smjer djelovanja sile teže možemo vrlo lako
ustanoviti ukoliko pustimo visak da slobodno
visi iz naše ruke.
Smjer djelovanja sile teže je prema središtu
Zemlje pa je okomit prema svakoj
horizontalnoj površini.
Na pravcu djelovanja sile teže nalazi se
težište tijela





Smjerove sile teže nazivamo težišnicama
Sva tijela imaju težište.
Položaj težišta tijela koje može mijenjati svoj
oblik, može se pomicati.
Težište čovjeka koji uspravno stoji je u
njegovom abdomenu. Međutim, kada čovjek
promijeni svoj položaj, mijenja se i položaj
težišta.
Tako se vrlo često događa da se težište nađe
izvan tijela
Kad tijelo miruje, kažemo da je ravnotežnom
položaju
 Tijelo je u položaju stabilne ravnoteže ako je
oslonac iznad težišta
 Tijelo je u položaju indiferentne ravnoteže
ako je oslonac u težištu
 Tijelo je u položaju labilne ravnoteže ako je
oslonac ispod težišta





Poluga je motka na osloncu pomoću koj
možemo podizati teške predmete
Krak sile je udaljenost pravca djelovanja sile
od oslonca poluge
Poluga je u ravnoteži ako su umnošci sila i
njihovih krakova s obiju strana poluge
jednaki
F1*s1 = F2*s2




Kotač s utorom koji se okreće oko osovine
vrlo se često upotrebljava u građevinarstvu
kako bi se njime lakše podigao teret
Takav kotač nazivamo kolotur (pomični i
nepomični)
F = F1 / 2 (N)
Sustav više kolotura naziva se koloturje
F = F2/n (N)




Tlak je okomito djelovanje pritisne sile F na
jedinicu ploštine A Oznaka tlaka je p
P = F / A (N)
Mjerna jedinica za tlak je paskal (Pa), nazvana
u čast francuskog matematičara i fizičara
Blaisea Pascala (17.st.)
U tehnici je iznimno dopuštena mjerna
jedinica za tlak – bar
1 bar = 100 000 Pa




Hidrostatički tlak-tlak u tekućini uzrokovan
težinom same tekućine
Hidrostatički tlak je razmjeran gustoći
tekućine i dubini za koju se određuje
P = ρ *g * h (Pa)
Tlačna sila djeluje i horizontalno, a ne samo
vertikalno.




Ako izvana djelujemo silom na tekućinu, tada
će se povećati tlak u tekućini. Taj tlak zovemo
hidraulički tlak.
Tekućina će tlačnom silom djelovati okomito
na ploštinu svakog tijela koje se nalazi u njoj
i na stijenke pusude u kojoj se nalazi
Na principu povećanja tlačne sile djeluju
hidraulički uređaij. Obično su sastavljeni od
dva cilindra s klipovima
F2 : F1= A2: A1