Transcript Arhimed_i_kruna

(GUSTOĆA TIJELA)
ARHIMED (oko 287.-212. pr. Kr.)
• bio je grčki fizičar, astronom i
jedan od najvećih matematičara
starog vijeka
• iz Sirakuze
• jedan od trojice najgenijalnijih matematičara
svih vremena
• također i najveći fizičar starog svijeta
ZLATNA KRUNA
Postoji anegdota koja govori kako je Arhimed
otkrio da zlatna kruna, napravljena za kralja
Hierona ll., nije od čistog zlata. Kada je zlatna
kruna u obliku lovorovog vijenca napravljena, od
Arhimeda se zatražilo da utvrdi je li kruna od
čistog zlata ili je zlatar umiješao i srebro (koje je
jeftinije od zlata). Pritom nije smio oštetiti krunu.
Problem je bio kako odrediti obujam krune
pomoću kojeg bi se uz poznatu masu,
odredila gustoća zlata.
Rješenje je došlo za vrijeme kupanja. Primijetio
je da se ulaskom u kadu podigao nivo vode. Tako
mjerimo obujam(volumen) nepravilnih tijela.
Shvatio je da je rješenje u tome da napravi omjer
mase krune(koju je znao mjerenjem na vagi) i
volumena krune.
Ovdje Arhimedov mogući način
dokazivanja čistoće zlata u kruni.
Našavši rješenje problema, bio je toliko uzbuđen
da je, zaboravivši se obući, istrčao iz kade na
ulicu, vičući Heureka!
HEUREKA!!!
HEUREKA
Heureka je izraz koji dolazi iz starogrčkog ηὕρηκα
(Heureka) i znači pronašao sam ili našao sam.
Koristi se kao usklik radosti, nakon uspješnog
pronalaska rješenja ozbiljnog (uglavnom umnog)
zadatka i stoji kao sinonim za iznenadnu spoznaju.
Svako tijelo, kada ga uronimo u vodu, istisne
neku količinu tekućine, jer ono zauzme taj
prostor koji je do tada zauzimala tekućina. Po
Arhimedu, obujam nekog tijela je proporcionalan
masi tekućine koju je to tijelo istisnulo.
Nakon određivanja volumena krune, usporedio
ga je s volumenom zlata i došao do zaključka da
je volumen krune manji od volumena zlata, što
znači da je kruni dodano srebro, koje ima manju
gustoću od zlata. Tako je otkrio da je kruna
zapravo napravljena od srebra, a samo obložena
zlatom.
Gustoća zlata: 19300 kg/m³
Gustoća srebra: 10490 kg/m³
ARHIMEDOV ZAKON
Arhimed je prvi otkrio ovaj zakon, a on glasi:
TIJELO URONJENO U TEKUĆINU LAKŠE
JE ZA TEŽINU ISTISNUTE TEKUĆINE.
A to znači:
Hidrostatski tlak koji djeluje s gornje strane tijela je manji od
hidrostatskog tlaka s donje strane. Razlika tih dvaju tlakova
rezultira silom koja tjera tijelo prema gore tj. čini ga lakšim. Tu
silu koja djeluje na tijelo uronjeno u tekućinu zovemo uzgon.
HIDROSTATSKI TLAK
Hidrostatički tlak - tlak koji u tekućini nastaje zbog
njezine težine.
Pokusima možemo dokazati da se tlak u tekućini:
- povećava sa dubinom (što je dubina veća, veći je i tlak)
- jednak je na svim mjestima na istoj dubini
- djeluje jednako u svim smjerovima.