Budžet u finansijskoj teoriji i politici
Download
Report
Transcript Budžet u finansijskoj teoriji i politici
Budžet
1.
2.
3.
4.
5.
Budžet u finansijskoj teoriji i politici.
Funkcije budžeta.
Budžetska načela.
Budžetska procedura.
Vanbudžetske institucije.
- finsnsijski program,
- posebni računi i podračuni,
- budžetski fondovi
- finansijski plan
Budžet u finansijskoj teoriji i politici
Budžet predstavlja osnovni,a u nekim slučajevima i jedini
instrument prikupljanja javnih prihoda i finansiranja javnih rashoda
u savremenim državama.
Reč budžet potiče od latinske reči ‘bulga’ koja označava kožnu
torbu,torbu koju je obično nosio ministar finansija.
Budžet je sistematski i u brojkama izražen pegled državnih
prihoda i državnih rashoda koji obeležava cilj i odnos državnih
potreba i ima da posluži kao obavezan privredni plan za državno
gazdinstvo u budućem periodu.
B.Jelčić kaže da se može reći da je budžet,plan prihoda i rashoda
države uvrđen za određeno vremensko razdoblje koje traje jednu
godinu.Nezavisno od definicije,budžet je u svakoj državi osnovni
dokument za finansiranje državnih javnih funkcija.
U zavisnosti od načina definisanja države,državnih funkcija i
obaveza države budžet se u teoriji definiše kao upravni akt,ili
zakon.
Funkcije budžeta
1.
2.
3.
4.
5.
Funkcije budžeta vezane su za ciljeve koje država želi i planira da
ostvari kroz jednogodišnje delovanje buždeta.Smatra se da su
osnovne funkcije budžeta sledeće:
Plitička funkcija budžta ogleda se u načinu na koji se budžet donosi
i njegovom uticaju na sve svere života,rada i razvoja konkretne
zemlje.
Planska funkcija budžeta sadržana je u samoj prirodi dokumenta
koji se donosi krajem tekuće godine za narednu godinu i sadrži
bilans predviđenih rashoda i prihoda.
Pravna funkcija budžeta proizilazi iz same definicije budžeta kao
pravnog akta.
Ekonomska funkcija budžta proizilazi iz instumenata koje država
koristi za ostvarivanje ekonomskih ciljeva preko politike rashoda i
prihoda,budući da direktno utiče na raspodelu društvenog
proizvoda.
Alokativna funkcija u velikoj meri prepuštena je delovanju tržišnih
zakonitosti u savremenoj privredi.
6. Redistributivna funkcija budžeta
ostvaruje se kroz dejstvo budžeta na
raspodelu i preraspodelu društvenog
proizvoda preko javnih prihoda,ali i
preko raznih transfernih rashoda.
7. Što se tiče stabilizacione funkcije
budžeta postoje različita shvatanjaklasična i savremena shvatanja.
8. Finansijska funkcija budžeta posledica
je usklađivanje obima rashoda i obima
prihoda.
9. Kontrolna funkcija budžeta.
Budžetska načela
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
Načelo budžetskog jedinstva iskazuje da su svi javni prihodi kao i
svi javni rashodi,jedne političko-teritorijalne zajednice moraju biti
prikazani u jednom budžetu.
Primena načela potpunosti predstavlja da se u budžetu prikazani
svi javni prihodi i javni rashodi.
Načelo tačnosti.
Načelo budžetske ravnoteže.
Načelo specijalizacije postavlja kao imperativ da prihodi i rashodi u
budžetu moraju da budu izneti na bazi određene specifikacije koja
treba da omogući da se odobrena sredstva u budžetu troše:(1) u
utvrđenom iznosu,(2) za utvrđenu svrhu,(3) u okviru određenog
vremena.
Načelo jasnoće budžeta podrazumeva na jedinstven način
grupisanje svih prihoda prema izvorima iz svih rashoda prema
nameni.
Načelo javnosti budžeta.
Budžetska procedura
1.
2.
3.
4.
Budžetska procedura ili budžetski postupak
predstavlja skup postupaka i poslova vezanih za:
Izradu budžeta (budžetska inicijativa,planiranje
prihoda,planiranje rashoda i izrada predloga
budžeta).
Donošenje budžeta (privremeno finansiranje i
donošenje budžeta).
Izvršavanje budžeta (način izvršavanja i izvršioci
budžeta).
Kontrola budžeta (redovna budžetska kontrola i
završni račun budžeta).
Vanbudžetske institucije
Širenje i diverzifikacija funkcija savremene države,procesi
decentralizacije,pojave brojnih novih fiskalnih i parafiskalnih prihoda
doprineli su da kruta shvatanja o budžetu kao jedinoj finansijskoj
instituciji evoluiraju i budu napuštena.
Postojanje vanbudžetskih institucija je usmereno u pravcu
prevazilaženja nekoliko ne transparentnih karakteristika sistema
finansiranja preko budžeta,reč je o potrebi koju je nametnula praksa
da se prevaziđe vremenska (godišnja) dimenzija budžeta.
Jedan krug javnih rashoda zahteva da se na poseban način sprovodi
evidentiranje utrošenih sredstava za njihovo finansiranje,budući da
se mogu finansirati bespovratno,ali i na kreditnoj osnovi.
- Finansijski program
Finansijski program predstavlja vanbudžetsku
instituciju zafinansiranje javnih rashoda čije
ostvarivanje traje duže od jedne godine.Finansijski
programi su se afirmisali kao posebni i izuzetno
elasttični instrumenti za finansiranje brojnih
višegodišnjih javnih rashoda.
- Posebni računi i podračuni.
- Sredstva za finansiranje javnih rashoda preko
posebnih računa i podračuna obezbeđuju se
prevashodno u budžetu i u neznatoj meri preko
posebno uvedenih participacija za korišćenje pojedinih
usluga (zdravstva,obrazovanja i kulture posebno).
Budžetski fondovi
Budžetski fondovi predstavljaju instrumente finansiranja javnih
rashoda,odnosno delatnosti (delatnosti javnih preduzeća,pre
svega),za čije se finansiranje koriste kreditna sredstva ili vrši
plasman sredstava koji zahteva poseban načun evidentiranja i
korištenja.
Budžetski fondovi,u suštini imaju funkciju podsticaja razvoja
privrednih delatnosti,u njima se obezbeđuju sredstva za
izgradnju,održavanje i korišćenje objekata u odgovarajućoj
delatnosti.
Prihodi budžetskih fondoa su kako sredstva iz budžeta,tako i
posebna namenska sredstva,posebni javni prihodi koji u potpunosti
pripadaju odgovarajućim fondovima,primenjuje se procedura koja
važi za budžet.
Finansijski plan
Finansijski plan je instrument finansiranja organizacija
obaveznog socijalnog osiguranja.
U finansijskom planu organizacije socijalnih osiguranja
se prihodi i rashodi za obavezno socijalno osiguranje
moraju iskazati odvojeno od prihoda i rashoda za
dobrovoljno ili dopunsko socijalno osiguranje.
Glavni javni prihodi za finansiranje socijalnog
osiguranja su doprinosi koji se plaćaju.Osim njih kao
prihodise javljaju i odgovarajuća sredstva budžeta,kao i
neki drugi manje značajni prihodi.