Budžet u finansijskoj teoriji i politici

Download Report

Transcript Budžet u finansijskoj teoriji i politici

Budžet
1.
2.
3.
4.
5.
Budžet u finansijskoj teoriji i politici.
Funkcije budžeta.
Budžetska načela.
Budžetska procedura.
Vanbudžetske institucije.
- finsnsijski program,
- posebni računi i podračuni,
- budžetski fondovi
- finansijski plan
Budžet u finansijskoj teoriji i politici
 Budžet predstavlja osnovni,a u nekim slučajevima i jedini
instrument prikupljanja javnih prihoda i finansiranja javnih rashoda
u savremenim državama.
 Reč budžet potiče od latinske reči ‘bulga’ koja označava kožnu
torbu,torbu koju je obično nosio ministar finansija.
 Budžet je sistematski i u brojkama izražen pegled državnih
prihoda i državnih rashoda koji obeležava cilj i odnos državnih
potreba i ima da posluži kao obavezan privredni plan za državno
gazdinstvo u budućem periodu.
B.Jelčić kaže da se može reći da je budžet,plan prihoda i rashoda
države uvrđen za određeno vremensko razdoblje koje traje jednu
godinu.Nezavisno od definicije,budžet je u svakoj državi osnovni
dokument za finansiranje državnih javnih funkcija.
U zavisnosti od načina definisanja države,državnih funkcija i
obaveza države budžet se u teoriji definiše kao upravni akt,ili
zakon.
Funkcije budžeta

1.
2.
3.
4.
5.
Funkcije budžeta vezane su za ciljeve koje država želi i planira da
ostvari kroz jednogodišnje delovanje buždeta.Smatra se da su
osnovne funkcije budžeta sledeće:
Plitička funkcija budžta ogleda se u načinu na koji se budžet donosi
i njegovom uticaju na sve svere života,rada i razvoja konkretne
zemlje.
Planska funkcija budžeta sadržana je u samoj prirodi dokumenta
koji se donosi krajem tekuće godine za narednu godinu i sadrži
bilans predviđenih rashoda i prihoda.
Pravna funkcija budžeta proizilazi iz same definicije budžeta kao
pravnog akta.
Ekonomska funkcija budžta proizilazi iz instumenata koje država
koristi za ostvarivanje ekonomskih ciljeva preko politike rashoda i
prihoda,budući da direktno utiče na raspodelu društvenog
proizvoda.
Alokativna funkcija u velikoj meri prepuštena je delovanju tržišnih
zakonitosti u savremenoj privredi.
6. Redistributivna funkcija budžeta
ostvaruje se kroz dejstvo budžeta na
raspodelu i preraspodelu društvenog
proizvoda preko javnih prihoda,ali i
preko raznih transfernih rashoda.
7. Što se tiče stabilizacione funkcije
budžeta postoje različita shvatanjaklasična i savremena shvatanja.
8. Finansijska funkcija budžeta posledica
je usklađivanje obima rashoda i obima
prihoda.
9. Kontrolna funkcija budžeta.
Budžetska načela
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
Načelo budžetskog jedinstva iskazuje da su svi javni prihodi kao i
svi javni rashodi,jedne političko-teritorijalne zajednice moraju biti
prikazani u jednom budžetu.
Primena načela potpunosti predstavlja da se u budžetu prikazani
svi javni prihodi i javni rashodi.
Načelo tačnosti.
Načelo budžetske ravnoteže.
Načelo specijalizacije postavlja kao imperativ da prihodi i rashodi u
budžetu moraju da budu izneti na bazi određene specifikacije koja
treba da omogući da se odobrena sredstva u budžetu troše:(1) u
utvrđenom iznosu,(2) za utvrđenu svrhu,(3) u okviru određenog
vremena.
Načelo jasnoće budžeta podrazumeva na jedinstven način
grupisanje svih prihoda prema izvorima iz svih rashoda prema
nameni.
Načelo javnosti budžeta.
Budžetska procedura

1.
2.
3.
4.
Budžetska procedura ili budžetski postupak
predstavlja skup postupaka i poslova vezanih za:
Izradu budžeta (budžetska inicijativa,planiranje
prihoda,planiranje rashoda i izrada predloga
budžeta).
Donošenje budžeta (privremeno finansiranje i
donošenje budžeta).
Izvršavanje budžeta (način izvršavanja i izvršioci
budžeta).
Kontrola budžeta (redovna budžetska kontrola i
završni račun budžeta).
Vanbudžetske institucije
 Širenje i diverzifikacija funkcija savremene države,procesi
decentralizacije,pojave brojnih novih fiskalnih i parafiskalnih prihoda
doprineli su da kruta shvatanja o budžetu kao jedinoj finansijskoj
instituciji evoluiraju i budu napuštena.
 Postojanje vanbudžetskih institucija je usmereno u pravcu
prevazilaženja nekoliko ne transparentnih karakteristika sistema
finansiranja preko budžeta,reč je o potrebi koju je nametnula praksa
da se prevaziđe vremenska (godišnja) dimenzija budžeta.
 Jedan krug javnih rashoda zahteva da se na poseban način sprovodi
evidentiranje utrošenih sredstava za njihovo finansiranje,budući da
se mogu finansirati bespovratno,ali i na kreditnoj osnovi.
- Finansijski program
 Finansijski program predstavlja vanbudžetsku
instituciju zafinansiranje javnih rashoda čije
ostvarivanje traje duže od jedne godine.Finansijski
programi su se afirmisali kao posebni i izuzetno
elasttični instrumenti za finansiranje brojnih
višegodišnjih javnih rashoda.
- Posebni računi i podračuni.
- Sredstva za finansiranje javnih rashoda preko
posebnih računa i podračuna obezbeđuju se
prevashodno u budžetu i u neznatoj meri preko
posebno uvedenih participacija za korišćenje pojedinih
usluga (zdravstva,obrazovanja i kulture posebno).
Budžetski fondovi
 Budžetski fondovi predstavljaju instrumente finansiranja javnih
rashoda,odnosno delatnosti (delatnosti javnih preduzeća,pre
svega),za čije se finansiranje koriste kreditna sredstva ili vrši
plasman sredstava koji zahteva poseban načun evidentiranja i
korištenja.
 Budžetski fondovi,u suštini imaju funkciju podsticaja razvoja
privrednih delatnosti,u njima se obezbeđuju sredstva za
izgradnju,održavanje i korišćenje objekata u odgovarajućoj
delatnosti.
 Prihodi budžetskih fondoa su kako sredstva iz budžeta,tako i
posebna namenska sredstva,posebni javni prihodi koji u potpunosti
pripadaju odgovarajućim fondovima,primenjuje se procedura koja
važi za budžet.
Finansijski plan
 Finansijski plan je instrument finansiranja organizacija
obaveznog socijalnog osiguranja.
 U finansijskom planu organizacije socijalnih osiguranja
se prihodi i rashodi za obavezno socijalno osiguranje
moraju iskazati odvojeno od prihoda i rashoda za
dobrovoljno ili dopunsko socijalno osiguranje.
 Glavni javni prihodi za finansiranje socijalnog
osiguranja su doprinosi koji se plaćaju.Osim njih kao
prihodise javljaju i odgovarajuća sredstva budžeta,kao i
neki drugi manje značajni prihodi.