Transcript osnove psihologije odgoja i obrazovanja – psihologija ličnosti

OSNOVE PSIHOLOGIJE ODGOJA I
OBRAZOVANJA - PSIHOLOGIJA LIČNOSTI
Odlaganje, perfekcionizam,
ispitna anksioznost i
akademski uspjeh
Prof.dr.sc. Tajana Ljubin Golub
Dr.sc. Zlatka Kozjak Mikić
10.4.2015
Definicija odlaganja
=Sklonost odgađanju
započinjanja ili
završavanja važnih zadataka,
do točke osjećanja neugode
Odlaganje





Široko raširena pojava
Samo ponekad korisno (npr.
odgađanje odluke zbog nedostatka
informacija)
Uglavnom vrlo nekorisno i s lošim
posljedicama
Opće odlaganje
Akademsko odlaganje
Uzroci odlaganja



Strah od neuspjeha
Strategija zaštićivanja
samopoštovanja stvaranjem
određene zapreke (stvarne ili
zamišljene) koja služi kao isprika
Nemogućnost odupiranja zabavnijim
alternativama
Uzroci odlaganja: osobne
karakteristike






Niska savjesnost
Neorganiziranost
Niska samokontrola
Niska motivacija za postignućem
Impulzivnost
Perfekcionizam (negativni)
Uzroci odlaganja: karakteristike
zadatka
zadatak koji je odbojan, pretežak,
dosadan;
zadatak koji je vremenski udaljen;
zadatak za koji učenici nisu
intrinzično zainteresirani
Akademsko odlaganje



Odlagači kasnije počnu učiti i uče
manje
Povezano sa impulzivnošću, manjom
samodiscipliniranošću i
neorganiziranošću
Posljedice: anksioznost, odustajanje
Akademsko odlaganje


Značajna, iako niska povezanost s
uspjehom
Nije povezano s kognitivnim
sposobnošću, niti rodom
Perfekcionizam
=„Perfekcionizam je težnja za
nepogrešivošću, a perfekcionisti su
osobe koje žele biti savršene u svim
područjima života“
(Flett i Hewitt, 2002.)
POZITIVNI I NEGATIVNI
PERFEKCIONIZAM
Kako
biste vi
definirali
RAZLIKE?
Pozitivni –
adaptivni
perfekcionizam
Negativni neadaptivni
perfekcionizam
Postavljanje visokih
ciljeva
Postavljanje ekstremno
visokih (nerealnih)
ciljeva
Zadovoljni uspjehom
Nezadovoljni uspjehom
Motivirani uspjehom
Motivirani strahom od
neuspjeha
Pozitivni –
adaptivni
perfekcionizam
Negativni neadaptivni
perfekcionizam
Veći akademski uspjeh
Manji akademski uspjeh
(skloni odgađanju)
Nisu zabrinuti zbog
pogrešaka i negativne
socijalne evaluacije
Zabrinuti zbog
pogrešaka i negativne
socijalne evaluacije
Pozitivni –
adaptivni
perfekcionizam
Negativni neadaptivni
perfekcionizam
Opušteni i pažljivi pri
rješavanju zadataka
Rigidni, usmjereni na
izbjegavanje pogrešaka
Nakon neuspjeha nisu
pretjerano samokritični
Pretjerano samokritični
nakon neuspjeha,
osjećaju se nesretni i
posramljeni (“trebao
sam se više potruditi”
Kako prepoznati neg.perfekcionistu?






Previše samokritični i kritični
Osjetljivi na kritiku i neuspjeh
Osjećaj nekompetentnosti i nisko
samopoštovanje
Strah od pogreške, osramoćivanja
Ne nose se dobro s neuspjehom
(pretjerane reakcije)
Psihosomatske smetnje tijekom rada
Kako prepoznati neg.perfekcionistu?






Nerealno visoka očekivanja od sebe
Poteškoće s donošenjem odluka i
određivanjem prioriteta
Sami se javljaju samo kad su posve
sigurni u odgovor
Odlažu zbog straha od neuspjeha
Odlažu teške zadatke
Stalno započinju iznova jer nisu
zadovoljni učinjenim
Kako prepoznati neg.perfekcionistu?



Generalizacija neuspjeha na ličnost
(ništa ne vrijedim kada nisam uspio dobiti
5 iz matematike)
Evaluacija po tipu “sve ili ništa” Sve što
nije savršeno doživljava se kao neuspjeh
88% darovitih pojedinaca su
perfekcionisti
Što može učiniti nastavnik?

Na razini nastavnik – učenik može odgojno
utjecati ispravljanjem IRACIONALNIH
VJEROVANJA:




Učiti dijete da prihvati pogreške kao dio učenja
vještine
Učiti dijete da se ne vrednuje prema uspjehu,
nego prema trudu
Učiti dijete da ne može u svemu biti najbolji,
prvi, uspješan…
Učiti postavljati realne ciljeve (rasporediti
zadatke)
Što može učiniti nastavnik?

Na razini školske klime može smanjiti
pritisak :

Nastavnik kao pomagač, a ne strogi
procjenitelj

Davati zadatke koji nisu za ocjenu

Ocjenjivati točne odgovore, a ne pogreške

Davati poticaj za motivaciju
Što može učiniti nastavnik?

Na razini školske klime može smanjiti
pritisak :

Izbjegavati usporedbu s drugim učenicima

Davati više prilika za uspjeh

Isticati druge pozitivne osobine učenika
(altruizam, timski rad, kreativnost…)
ISPITNA ANKSIOZNOST
(SAD i VB: ispitna anksioznost pogađa 25% i 30%
studenata; McDonald, 2001)
Što je ispitna anksioznost
= Anksioznost izazvana
situacijama u kojima se osobu
evaluira/ vrednuje (strah od
procjene)
= Zabrinutost radi mogućeg
neuspjeha
Što je ispitna anksioznost
Uključuje 2 komponente:
1. emocionalnu: fiziološko afektivna
komponenta, npr. lupanje srca,
uzbuđenost, napetost, trema, fobija
2. kognitivnu: negativna razmišljanja o
sebi, situaciji, ishodu i očekivanje
negativnog ishoda, blokada
Simptomi




Tjelesni: glavobolja, hladnoća, klonulost,
mučnina i trbobolje, „fleke” po vratu…
Emocionalni: plačljivost, iritabilnost,
osjećaj bespomoćnosti i ugroženosti
Misaoni/ kognitivni: blokade, bježanje
misli, nesposobnost koncentriranja
Ponašajni
Osobe s visokom ispitnom
anksioznošću





Osobe s izraženim negativnim
perfekcionizmom (visoka perfekcionistička
zabrinutost);
Koriste se manje efikasnim metodama
učenja;
Imaju slabiji akademski uspjeh i češće se
radi toga ispisuju sa studija;
Imaju niže samopoštovanje
Imaju nižu procjenu samoefikasnosti
Osobe s visokom ispitnom
anksioznošću

Njihovi roditelji često imaju previsoka
očekivanja od njih

Imaju češće iskustvo kažnjavanja od
strane roditelja/ odgajatelja

Koriste manje uspješne načine
suočavanja sa stresom ( npr.
Izbjegavanje)
Uloga nastavnika

Smanjiti stresnost situacije

Dati podršku i ohrabrenje

Jasno izraziti pozitivna očekivanja
Uloga učenika/ studenta: Bolja priprema i
suočavanje sa situacijom
Priprema za ispit:
srediti materijale,
dovoljno rano početi s učenjem,
raspodijeliti gradivo,
razmišljati o mogućim pitanjima i
za njih se pripremiti
Prikupiti što više informacija o
ispitu od kolega…
Uloga učenika/ studenta: Bolja priprema
i suočavanje sa situacijom
Prije samog ispita:
ponijeti sve što treba, pojesti nešto
lagano i doći naspavan, relaksirati se
koristeći relaksacijske tehnike, npr.
Kontrolirati disanje, izbjegavati
druge anksiozne studente, izbjeći
ponavljanje zadnji čas pred ispit
Uloga učenika/ studenta: Bolja
priprema i suočavanje sa situacijom
Za vrijeme ispita:
Ugodno se smjestiti, pročitati cijeli
ispit prije rješavanja, pročitati dobro
UPUTE, podijeliti vrijeme, prvo
rješavati ono što znate i što nosi
najviše bodova, ako počnete
paničariti primijeniti tehnike za
smanjivanje anksioznosti
Učinkovite strategije za smanjivanje IA




Taktilna distrakcija
Mantra
Promjena percepcije
Disanje....