Mentalno zdravlje djece – strah od škole

Nada Šalinović,dipl.psih.

Preventivni programi zaštite i unaprjeđenja mentalnog zdravlja djece i mladih Split,10. listopada 2013.

•

Strah

•

Anksioznost

POJMOVI

•

Fobija

STRAH

• • • Neugodan osjećaj koji čovjek doživljava kada vidi ili očekuje opasnost/objekt,osoba, situacija/.

Primarna emocija/urođena, genetski programirana na prijeteći stimulus/ Pojačano lučenje adrenalina stvara napetost čitavog tijela i “suženje svijesti” – osjećaji nadglasavaju razum

STRAH

• • • • Fiziološke promjene u organizmu – lupanje srca, znojenje, drhtanje ,”praznina u želucu”, potreba za uriniranjem i sl.

suha usta, Disanje se produbi, povisi se krvni tlak,zjenice prošire, mišići postaju napeti, pažnja se izoštri -te promjene pripremaju organizam na obranu ili bijeg Pozitivan- priprema na opasnost u svrhu samoočuvanja Motivacija -“Strah čini da se svijet okreće”

INTENZITET

• • • Strah / realan strah pred određenim objektom, osobom ili situacijom/ Panika /kad osoba nije spremna/ Užas /osjećaj potpune nemoći/

ANKSIOZNOST

• • • Kompleksan, neugodan osjećaj tjeskobe, bojazni, napetosti i nesigurnosti praćen aktivacijom autonomnog živčanog sustava.

Unutrašnjeg porijekla- intrapsihičkog, nezavisna od vanjskog utjecaja / izazvana nepoznatim ili neprepoznatljivim uzrocima/ Umjerene razine može biti motivirajuća

FOBIJA

• Intenzivan, iracionalan strah od nekih bića, objekata ili situacija koje se a) Općenito ne smatraju opasnima ( dizala, škola, životinja) b) Izazivaju kod većine ljudi određen stupanj straha ( operacija, zubar)

FOBIJA

• • Izbor fobičnog objekta je uvijek simboličan Fobije najčešće nastaju pod utjecajem vanjskih faktora, situacija koje su izazvale snažnu neugodnost, strah, paniku kod osoba koje posjeduju određene predispozicije za takav način reagiranja

PANIČNI NAPAD

• • • • Osoba doživljava nepodnošljivu uznemirenost, strah od gubitka kontrole, gubitka razuma ili smrti.

Javlja se uz fobije ili visoki stupanj anksioznosti Aktivira se autonomni nervni sustav /simpaticus/ što dovodi do ubrzanja srčanog ritma, porasta krvnog tlaka, drhtanja, znojenja, vrtoglavice, osjećaja gušenja ili ponekad do parestezije.

Traje nekoliko minuta

ŠTO JE ISPITNA ANKSIOZNOST?

• S tanje uzbuđenosti, napetosti, osjećaja neugode i zabrinutosti koja se javlja u ispitnim situacijama, nakon njih i pri njihovom zamišljanju i anticipiranju.

• Vjerojatnost pojave anksioznosti ovisi o osobi, situaciji i vrsti «anksioznog odgovora».

ISPITNA ANKSIOZNOST NA KONTINUUMU:

preniska optimalna problemna poremećaj Preniska čini da se učenik nedovoljno priprema Optimalna – istraživanja su potvrdila pozitivnu korelaciju između I.A. i uspjeha u učenju Uspjeh u aktivnosti je veći kod umjerenih razina anksioznosti

4 KOMPONENTE I.A.

• • • Emocionalne / strah, zabrinutost, napetost, nelagoda, panika, potištenost, ljutnja, stid.../ Fiziološke reakcije povratno pojačavaju kognicije / lupanje srca, ubrzano i plitko disanje, mučnina, trbobolja, glavobolja, mišična napetost, znojni dlanovi../ Uznemirujuće misli /..ja to ne mogu..glupa sam...što god napravila opet ću dobiti jedan../

Rizični faktori koji doprinose razvoju I.A.

BIOLOŠKI FAKTORI Genetska predispozicija / preaktivan simpatički živčani sustav/ Funkcioniranje i kemija mozga/ bazalni gangliji i neurotransmiteri/ Spol / djevojčice/ Dob / I.A. raste s dobi/ OKOLINSKI FAKTORI Odgojni stil roditelja / prezaštičivanje, zanemarivanje, autoritarnost, pretjerani zahtjevi- očekivanja,neadekvatne reakcije na djetetovu anksioznost/ Stresni događaji / ranija iskustva školskog neuspjeha, preseljenje u drugu školu, prijelaz na višu razinu školovanja/ Faktori od strane škole/ nastavnika/ pretjerani zahtjevi nastavnika, nepedagoški postupci, neadekvatna reakcija na I.A./

PONAŠANJA KOJA PODRŽAVAJU I.A.

• • Neizgrađena ponašanja- nedostatak vještina / loše strategije učenja i ponavljanja, loše strategije odgovaranja/ Naučene maladaptivne reakcije na stres Odgađanje Stalno traženje razuvjeravanja Bihevioralni perfekcionizam /pretjerano, predugo i predetaljno učenje/ Simptomi kod usmenog odgovaranja / teškoće u govoru, ukočenost, izbjegavanje pogleda.../ Izbjegavanja / markiranje/

ŠTO UČINITI?

• • • • Paralelno raditi s djetetom i učiteljima / savjetovati roditelje/ Pomoći djetetu u razvoju strategija učenja / ako ih nije savladalo/ i organizaciji vremena osvijestiti učeniku negativne misli i pokušati ih preokrenuti u pozitivne (BKT i PT)

ŠKOLSKA FOBIJA

• • • Jak i nestvaran strah od škole koji može poprimiti jačinu panike.

U svom klasičnom obliku obično se javlja polaskom djeteta u školu Separacijska anksioznost

STRAH OD ŠKOLE

• • • Slične simptome imamo kada je dijete u školi zlostavljano ili izolirano /treba ispitati/ Kod školske fobije uzrok nije vezan isključivo za školu / iako se javljaju racionalizacije/ Strah nije realan

ŠKOLSKA FOBIJA

• • • • • • • Češća u civiliziranom svijetu Jedinci Dječaci/ djevojčice Početkom školovanja, ali i kasnije(6-8 ; 11-14) Promjene vezane uz školu, ali i obitelj Prevalencija 0,4% -1,5% Može imati nagli i kronični tijek

SIMPTOMI

• Psihološki- pred polazak u školu dijete postaje uznemireno,pokazuje strah, svadljivo je , loše se osijeća • Fiziološki –drhtanje, bljedilo, crvenilo, povraćanje, trbobolje, glavobolje, smetnje disanja , proljev

UZROCI

• ORGANIZACIJA OSOBNOSTI- nesigurne, plašljive, ovisne , sklone fobičnim reakcijama i narcističnim povredama.Fragilan Ego ne može asimilirati anksioznost i veže je uz određeni objekt.

UZROCI

• • • • ODNOS MAJKA-DIJETE-OTAC MAJKA – i sama anksiozna i bila u djetinjstvu prezaštičena - stroga i dominantna OTAC – pasivan i nesiguran, ne pruža potporu majci, ali sklon kritiziranju njenih odgojnih metoda Oba roditelja ambivalentna prema djetetu, simptomima i liječenju

UZROCI

• DRUŠTVENO KULTURNI ČINIOCI • • OBITELJ- visoki nivo društvenog strahovanja, ambiciozni i kompetitivni, visok nivo društvene aspiracije, intelektualci ŠKOLA- visoki zahtjevi, kruta atmosfera, strogi učitelj

ŠTO UČINITI?

• • • • Shvatiti ozbiljno Uključiti roditelje, učitelje, učenike, a vrlo često i vanjske stručnjake Imati strpljenja Prognoza zavisi o povijesti života učenika, njegovoj osobnosti, odnosa s roditeljima , školom i o primjenjenoj terapiji

• • • • Simptomi se mogu ponoviti/ nakon praznika ili bolesti/ Može spontano nestati do 14. god Formirati se u odraslu fobiju ili OKP Biti uvod u psihozu

LITERATURA

• • • • • Američka psihijatrijska udruga – DSM-IV –Naklada Slap, Jastrebarsko 1996.

dr.Kecmanović i suradnici- Psihijatrija- Medicinska knjiga, Beograd-Zagreb, 1983.

Krech d. i Crutchfield D.- Elementi psihologije- Naučna knjiga, Beograd,1976.

Nikolić S.- Svijet dječje psihe- Prosvjeta, Zagreb, 1996.

Nikolić S. i Marangunić M.- Dječja i adolescentna psihijatrija- Školska knjiga, Zagreb, 2004.

Za kraj

•

Sve što sam ikada napravila, a da je na koncu bilo vrijedno...

isprva me nasmrt plašilo.

Betty Bender