Transcript Document

EKONOMSKA ANALIZA
PROIZVODA
Pripremio:
Prof. dr Dragan Domazet
1
Uvod
• Profitabilnost nekog proizvoda je promenljiva.
• Kada je nov, i ako je dobro koncipiran, on ima
visoku profitabilnost, jer tada ima najveću
konkurentnost.
• Kako zastareva, tako mu se profitabilnost
smanjuje, jer mu slabi konkurentnost
• Profit je razlika prihoda i svih troškova,
uključujući i poreze, to je jasno da i profitabilnost
pada sa zastarevanjem proizvoda.
• Preduzeća povremeno razvijaju ili potpuno nove
proizvode, ili, što je češći slučaj, poboljšavaju
postojeće.
2
Uvod
• Vrlo je važno da se prilikom razvoja proizvoda što tačnije
izvrši procena mogućeg profita koji će proizvod u razvoju
doneti preduzeću.
• Ako je taj profit ispod određenog nivoa, onda je bolje
prekinuti njegov razvoj.
• Druga alternativa je da se promenama u specifikacijama
projektnog rešenja poveća profitabilnost proizvoda.
• To se može uraditi samo ako projektni tim zna vezu
između specifikacija proizvoda i proizvodnih i drugih
troškova, tj. ako imaju pouzdan model za ekonomsku
analizu proizvoda.
3
Šta je ekonomski model
• Ekonomski model je alat za procenu
profitabilnosti nekog proizvoda, jer obuhvata
procenu prihoda od prodaje proizvoda, s jedne
strane, i sve troškove koji se vezuju za jedan
proizvod, s druge strane.
• Proizvodni tim ima potrebu za korišćenjem
različitih alata za procenu profitabilnosti da bi ua
pojedinima fazama razvoja proizvoda mogao da
donosi odluke oko prekida ili nastavka razvoja
4
Primer: Razvoj štampača fotografija
u Polaroidu
• Da li treba da tim posveti više vremena
za razvoj štampača, da bi bi ga
napravio tako da bude primenljiv na
različitim računarskim platformama?
• Da li bi štampač trebalo da koristi film
za trenutnu izradu fotografija koju
koriste Polaroid foto aparati, ili potpuno
novi i specijalizovani medij za štampu
koji treba da obezbedi visok kvalitet
fotografije?
• Da li tim treba da poveća troškove
razvoja da bi povećao pouzdanost
štampača CI-700?
5
Kvantitativna analiza
Prohod of prodaje
Proizvodni troškovi
Kumulativni prihod ili rashod ($)
Profit
Investicije (–)
Vreme
Vreme
razvoja
Vreme povraćaja
ulaganja
Investicije
Vreme povraćaja
investicije
6
Kvantitativna analiza
• Ekonomski uspešni proizvodi su oni koji obezbeđuju
profit, tj. koji su profitabilni = da obezbeđuju veći prihod
od rashoda.
• Merenje stepena po kome je prihod veći od rashoda je
neto sadašnja vrednost (engl. net present value, NPV)
projekta ili vrednost svih budućih tokova novca.
• Kvantitativna ekonomska analiza procenjuje NPV
očekivanih tokova prihoda i rashoda u toku razvoja
proizvoda, njegove proizvodnje i prodaje proizvoda na
tržištu.
• Vrednost kvantitative analize nije samo u obezbeđenju
objektivne procene ekonomske uspešnosti razvojnog
projekta i alternativa, već i u uvođenju mera za
struktuisanje i formalizovanje ocene projekata razvoja
proizvoda.
7
Kvalitativna analiza
• Kvantitativna analiza obuhvata samo one faktore koji su
merljivi.
• Projekti često imaju i faktore koji imaju i pozitivne i
negativne uticaje na ekonomski uspeh razvojnih
projekata, a koje je teško kvantifikovati, tj. brojčano
izrazite, te samim tim, i meriti.
• Pored toga, kvantitativna analiza retko uspeva da
obuhvati karakteristike dinamičkog i konkurentnog
okruženja.
• Da bi se obuhvatili i ovi, nemerljivi, a značajni faktori,
koristi se kvalitativna analiza.
• Kvalitativna analiza obuhvata interakcije između
projekta s jedne strane, i firme, tržišta i
makroekonomskog okruženja, sa druge
8
Kada se vrši ekonomska analiza?
• Odlučivanje nastavak ili prekid projekta:
– Da li treba pokušati da se razvije proizvod koji za određenu
tržišnu mogućnost?
– Da li treba da nastavimo sa izabranim konceptom?
– Da li treba lansirati (tj. pustiti u proizvodnju) proizvod koji smo
razvili?
– Ove odluke se tipično donose na kraju svake faze procesa
razvoja
• Operativne odluke pri projektovanju i razvoju:
– Da li da potrošimo $100.000 za angažovanje druge firme radi
razvoja ove komponente i da time uštedimo dva meseca perioda
razvoja?
– Da li da lansiramo proizvod za četri meseca po jediničnoj
troškovnoj ceni od $450 ili sačekati šest meseci kada možemo
smanjiti troškove na $400
9
Kada se vrši ekonomska analiza?
Planiranje
Razvoj
koncepta
Projektovanje
na sistemskom
nivou
Detaljno
projektovanje
Testiranje i
Poboljšanje
Postavljanje
proizvodnje
Donošenje odluke o nastavku ili prekidu projekta
Analiza osetljivosti ili analiza tokova novca
• Analiza izvršena na početku projekta se može korigovati
sa novim informacijama u kasnijim fazama projekta.
• Ekonomska analiza postaje jedan od informacionih
sistema koji tim upotrevljava da bi upravljao projektom
razvoja
10
Proces ekonomske analize
1. Izrada osnovnog finansijskog modela
2. Izvršenje analize osetljivosti radi razumevanja
odnosa između finansijskog uspeha i ključnih
predpostavki i promenljivih modela.
3. Upotreba analize osetljivosti radi tazumevanja
suprostavljenih tokova novca
4. Razmatranje uticaja kvalitativnih faktora na
uspeh projekta.
11
Korak 1: Izrada osnovnog
finansijskog modela
• Izrada osnovnog finansijskog modela sastoji se
u proceni vremena i visine budućih tokova novca
i na osnovu toga, proračun NPV, tj. neto
sadašnje vrednosti razvoja proizvoda
• Neto sadašnja vrednosti, ili NPV (engl. net
present value) uzima u obzir da novac danas
vredi više nego sutra (zbog inflacije i drugih
okolnosti).
• Računanje NPV obuhvata sadašnju vrednost
nekih budućih prihoda ili troškova
12
Neto sadašnja vrednosti - primer
$100
$108
C
r= 8% kamate
• Ako banka daje kamatu od 8% za neki period, a
danas investiramo $100 u toku trajanje jednog
ovakvog perioda, onda se postavlja pitanje,
koliko čemo onda morati banci da platimo posle
isteka tog perioda?
• Ako sa r obeležimo visnu kamate, a sa C –
visinu investicije, onda je ukupan iznos koji se
mora vratiti:
(1 + r) x C = (1 + 0,08) x 100 = $108
13
Neto sadašnja vrednosti - primer
$92,59
$100
C'
r= 8% kamate
(1 + r) x C' = C = $100
$100
C' =
1+r
$100
=
1 + 0.08
=
$100
= $92,59
1.08
14
Uvećanje investicije posle 3 perioda
$100
$116,64
$108
C
r= 8% kamate
1. period
r= 8% kamate
r= 8% kamate
2. period
3. period
$125,97
• Jedan vremenski period:
(1 + r) x C = (1 + 0,08) x 100 = $108
• Dva vremenska perioda:
(1 + r) x (1 + r) x C = (1 + 0,08)2 x 100 = $116,64
• Tri vremenska perioda:
(1 + r) x (1 + r) x (1 + r) x C = (1 + 0,08)3 x 100 = $125,97
15
Koliko danas vredi investicija od $100
koja se investira kroz 3 perioda?
$79,38 C'
r= 8% kamate
1. period
$100
$92,59
$85,7
r= 8% kamate
r= 8% kamate
2. period
3. period
(1 + r) x C' = C = $100
$100
C' =
1+r
$100
=
1 + 0.08
=
$100
= $92,59
1.08
(1 + r) x (1 + r) x C' = C = $100
$100
$100
C' =
(1 +
r)2
=
(1 +
= $85,7
0.08)2
(1 + r) x (1 + r) x (1 + r) x C' = C = $100
$100
$100
C' =
(1 +
r)3
=
(1 +
= $79,38
0.08)3
16
Koliko danas vredi investicija 3x$100
posle 1., 2. i 3. perioda
$257,7 C'
$100
$100
r= 8% kamate
1. period
N
NPV =

i=1
$100
r= 8% kamate
r= 8% kamate
2. period
3. period
3
Ci
(1 + r)
i
=

i=1
100
i
= $257,7
(1 + 0,08)
gde je:
j – redni broj vremenskog perioda
r – iznos kamate za jedan period j
Cj – vrednost investicije u periodu j
N - ukupan broj vremenskih perioda u kojima se vrši analiza
17
Trošak mogućeg kapaitala
• Vrednost kamate r koja se koristi u analizi
određujemo sami, ako novac pripada našem
preduzeću, ili određuje banka, ako koristimo
kredit banke.
• Ova kamata se može nazvati i kamatom
popusta jer utiče na smanjivanje sadašnje
vrednosti neke buduće investicije.
• Trošak mogućeg kapitala = C - C'
• To je novac koji se vraća investicijom u projekt a
ne u neki drugi sadašnji posao
18
Primer
• U našem primeru, trošak mogućeg kapitala
iznosi $300 - $257,70 = $42,30.
• Ovo praktično znači, da smo $42,30 uštedeli ako
danas odvojimo sredstva koja će kasnije biti
investirana u projekt.
• To je nagrada koju investitori očekuju ako
prihvate odloženo plaćanje.
• Projekt koji ima pozitivnu vrednost za NPV znači
da ima veći prihod nego što iznosi trošak
mogućeg kapitala, a to znači da se radi o
dobrom investiranju.
19
Zašto popust?
• Kada izračunamo troškove našeg razvojnog
projekta i očekivanim vremenima njihovog
nastanka, treba da te troškove prevedemo na
sadašnju vrednost i da na taj način dobijemo
umanjenu vrednost projekta, ako bi se sada
obezbedio tako izračunat potreban novac za
investiranje.
• Investitori to nazivaju popustom, jer na taj način
smanjuju ukupnu vrednost projekta.
• Taj popust važi samo ako se sada, na početku
projekta, odvoji novac za ceo projekt.
20
Šta su realizovani troškovi?
• Svi troškovi koji su realizovani pre
pravljenja ekonomske analize nazivaju se
realizovanim troškovima (sunk cost).
• Kako su oni već potrošeni, oni ne zavise
od sadašnjih i budućih odluka, te ne ulaze
u obračun NPV.
21
Procena vremena i visine prihoda i
rashoda
• Procena vremena i visine prihoda i rashoda se
vrši upoređenjem plana projekta i budžeta
projekta, prognoze prodaje i procenom
proizvodnih troškova.
• Najosnovnije osnovne kategorije tokova novca u
projektu razvoja tipičnog novog proizvoda su
sledeće:
– Troškovi razvoja (izrada projektne dokumentacije,
testiranja i poboljšanja, sve do početka proizvodnje)
– Troškovi pripreme proizvodnje
– Troškovi marketinga i podrške proizvoda
– Proizvodni troškovi
– Prihod od prodaje proizvoda
22
Detaljniji finansijski model
• Detaljniji model bi mogao da obuhvati sledeće:
– Podeliti proizvodne troškove na direktne i indirektne
troškove (tj. troškove režije)
– Podeliti troškove marketinga i podrške na troškove
lansiranja, troškove promocije, direktne troškove
prodaje i troškove usluga.
– Uključiti poreze, kao i troškove kridita za poreske
kredite.
– Uključiti ostale tokove novca, kao što su: zahtevi za
obrtnim kapitalom, kanibalizam (to je uticaj novog
proizvoda na prodaju postojećeg proizvoda), troškovi
reklamcija i ostali troškovi.
23
Primer za CI-700
1.
2.
3.
4.
5.
6.
Troškovi razvoja
Troškovi pripreme proizvodnje
Troškovi marketing ai podrške
Jedinična poizvodna cena
Godišnja prodata i proizvedena količina
Jedinična cema:
$5 miliona
$2 miliona
$1 milion/godišpnje
$400/jedinici
20.000 jedinica/god.
$800/jedinici
24
Finansijski model za CI-700
1 . g o d in a
Q1
Q2
2 . g o d in a
Q3
Q4
Q1
Q2
3 . g o d in a
Q3
Q4
Q1
Q2
4 . g o d in a
Q3
Q4
Q1
Q2
Q3
Q4
R a zvo j
P rip re m a p ro izvo d n je
M a rke tin g i p o d rška
P ro izvo d n ja i p ro d a ja
25
Finansijski model za CI-700
V re d n o sti su d a te u $ 1 .0 0 0
1 . g o d in a
Q1
Q2
R a zvo j
P rip re m a p ro izvo d n je
M a rke tig i p o d rška
P ro izvo d n ja i p ro d a ja
P ro izve d e n a ko ličin a
Je d in ičn a p ro izvo d n a ce n a
-1 .2 5 0
-1 .2 5 0
Q3
Q4
-1 .2 5 0
-1 .2 5 0
-1 .0 0 0
2 . g o d in a
Q1
Q2
Q3
Q4
3 . g o d in a
Q1
Q2
Q3
Q4
4 . g o d in a
Q1
Q2
Q3
Q4
-1 .0 0 0
-2 5 0
-2 5 0
-2 5 0
-2 5 0
-2 5 0
-2 5 0
-2 5 0
-2 5 0
-2 5 0
-2 5 0
-2 5 0
-2 5 0
-2 .0 0 0
-2 .0 0 0
-2 .0 0 0
-2 .0 0 0
-2 .0 0 0
-2 .0 0 0
-2 .0 0 0
-2 .0 0 0
-2 .0 0 0
-2 .0 0 0
-2 .0 0 0
5 .0 0 0
5 .0 0 0
5 .0 0 0
5 .0 0 0
5 .0 0 0
5 .0 0 0
5 .0 0 0
5 .0 0 0
5 .0 0 0
5 .0 0 0
5 .0 0 0
-0 ,4
-0 ,4
-0 ,4
-0 ,4
-0 ,4
-0 ,4
-0 ,4
-0 ,4
-0 ,4
-0 ,4
-0 ,4
P rih o d o d p ro d a je
4 .0 0 0
4 .0 0 0
4 .0 0 0
4 .0 0 0
4 .0 0 0
4 .0 0 0
4 .0 0 0
4 .0 0 0
4 .0 0 0
4 .0 0 0
4 .0 0 0
P ro d a ta ko ličin a
Je d in ičn a ce n a
5 .0 0 0
5 .0 0 0
5 .0 0 0
5 .0 0 0
5 .0 0 0
5 .0 0 0
5 .0 0 0
5 .0 0 0
5 .0 0 0
5 .0 0 0
5 .0 0 0
0 ,8
0 ,8
0 ,8
0 ,8
0 ,8
0 ,8
0 ,8
0 ,8
0 ,8
0 ,8
0 ,8
26
Proračun neto sadašnje vrednosti
(NPV) tokova novca za slučaj CI-700
TROŠKOVI
Razvoj
Priprema proizvodnje
Marketig i podrška
Proizvodnja i prodaja
Proizvedena količina
Jedinična proizvodna cena
Prihod od prodaje
Prodata količina
Jedinična cena
Zbir toka novca (Cj ) u Qj
PVj r =2,5% po kvartalu
NPV projekta
Vrednosti su date u $1.000
1. godina
2. godina
Q1
Q2
Q3
Q4
Q1
Q2
-1.250
-1.250
-1.250
Q3
Q4
3. godina
Q1
Q2
Q3
Q4
4. godina
Q1
Q2
Q3
Q4
-1.250
-1.000
-1.000
-250
-250
-250
-250
-250
-250
-250
-250
-250
-250
-250
-250
-2.000
-2.000
-2.000
-2.000
-2.000
-2.000
-2.000
-2.000
-2.000
-2.000
-2.000
5.000
5.000
5.000
5.000
5.000
5.000
5.000
5.000
5.000
5.000
5.000
-0,4
-0,4
-0,4
-0,4
-0,4
-0,4
-0,4
-0,4
-0,4
-0,4
-0,4
4.000
4.000
4.000
4.000
4.000
4.000
4.000
4.000
4.000
4.000
4.000
5.000
5.000
5.000
5.000
5.000
5.000
5.000
5.000
5.000
5.000
5.000
0,8
0,8
0,8
0,8
0,8
0,8
0,8
0,8
0,8
0,8
0,8
-1.250
-1.250
-1.250
-2.250
-1.250
1.750
1.750
1.750
1.750
1.750
1.750
1.750
1.750
1.750
1.750
1.750
-1.250
-1.220
-1.190
-2.089
-1.132
1.547
1.509
1.472
1.436
1.401
1.367
1.334
1.301
1.269
1.239
1.208
8.203
PVj = Cj' =
N
Ci
(1 + r)
i
NPV =

PVj
i=1
27
Korak 2: Izvršenje analize osetljivosti
Unutrašnji faktori:
• Ukupni troškovi razvoja
troškovi investicija
troškovi razvoja
• Brzina razvoja
vreme istraživanja
vreme razvoja
• Troškovi proizvodnje
• Performanse proizvoda
Spoljnii faktori:
PROJEKT
RAZVOJA
PROIZVODA
• Cena proizvoda
• Količina prodate robe
• Konkurentno okruženje
NPV
• Analiza osetljivosti koristi finansijski model da bi
odgovirila na pitanja tip „šta ako“.
• Ona to vrši tako što računa neto sadašnju vrednost NPV
za pomenjene faktore finansijskog modela i na taj način
ukazuje na njihov uticaj na NPV.
28
Analiza osetljivosti
• Analiza osetljivosti se vrši na taj način što se promeni
vrednost jednog od uticajnih faktora, dok ostali
zadržavaju istu vrednpost, i onda se vrši izračunavanje
profitabilnosti projekta, odnosno, određivanje neto
sadašnje vrednosti projekta, NPV.
• Smanjeni troškovi razvoja, sa $5M na $4M
V re d n o sti su d a te u $ 1 .0 0 0
1 . g o d in a
Q1
Q2
R a zvo j
-1 .0 0 0
-1 .0 0 0
Q3
Q4
-1 .0 0 0
-1 .0 0 0
P rip re m a p ro izvo d n je
-1 .0 0 0
M a rke tig i p o d rška
2 . g o d in a
Q1
Q2
Q3
Q4
3 . g o d in a
Q1
Q2
Q3
Q4
4 . g o d in a
Q1
Q2
Q3
Q4
-1 .0 0 0
-2 5 0
-2 5 0
-2 5 0
-2 5 0
-2 5 0
-2 5 0
-2 5 0
-2 5 0
-2 5 0
-2 5 0
-2 5 0
-2 5 0
-2 .0 0 0
-2 .0 0 0
-2 .0 0 0
-2 .0 0 0
-2 .0 0 0
-2 .0 0 0
-2 .0 0 0
-2 .0 0 0
-2 .0 0 0
-2 .0 0 0
-2 .0 0 0
5 .0 0 0
5 .0 0 0
5 .0 0 0
5 .0 0 0
5 .0 0 0
5 .0 0 0
5 .0 0 0
5 .0 0 0
5 .0 0 0
5 .0 0 0
5 .0 0 0
-0 ,4
-0 ,4
-0 ,4
-0 ,4
-0 ,4
-0 ,4
-0 ,4
-0 ,4
-0 ,4
-0 ,4
-0 ,4
P rih o d o d p ro d a je
4 .0 0 0
4 .0 0 0
4 .0 0 0
4 .0 0 0
4 .0 0 0
4 .0 0 0
4 .0 0 0
4 .0 0 0
4 .0 0 0
4 .0 0 0
4 .0 0 0
P ro d a ta ko ličin a
Je d in ičn a ce n a
5 .0 0 0
5 .0 0 0
5 .0 0 0
5 .0 0 0
5 .0 0 0
5 .0 0 0
5 .0 0 0
5 .0 0 0
5 .0 0 0
5 .0 0 0
5 .0 0 0
0 ,8
0 ,8
0 ,8
0 ,8
0 ,8
0 ,8
0 ,8
0 ,8
0 ,8
0 ,8
0 ,8
P ro izvo d n ja i p ro d a ja
P ro izve d e n a ko ličin a
Je d in ičn a p ro izvo d n a ce n a
Z b ir to k a n o vc a (C j ) u Q j
-1 .0 0 0
-1 .0 0 0
-1 .0 0 0
-2 .0 0 0
-1 .2 5 0
1 .7 5 0
1 .7 5 0
1 .7 5 0
1 .7 5 0
1 .7 5 0
1 .7 5 0
1 .7 5 0
1 .7 5 0
1 .7 5 0
1 .7 5 0
1 .7 5 0
P V j r = 2 ,5 % p o k va rta lu
-1 .0 0 0
-9 7 6
-9 5 2
-1 .8 5 7
-1 .1 3 2
1 .5 4 7
1 .5 0 9
1 .4 7 2
1 .4 3 6
1 .4 0 1
1 .3 6 7
1 .3 3 4
1 .3 0 1
1 .2 6 9
1 .2 3 9
1 .2 0 8
N P V p ro je k ta
9 .1 6 7
29
Primer sa promenom vremena
razvoja
• Izvršiće se analiza osetljivosti vrednosti projekta
na promenu vremena razvoja za slučaj
štampača CI-700.
• Slučaj povećanja vremena razvoja za 25%.
• Ovo znači da će razvoj, umestu u četri kvartala,
da se realizuje u pet kvartala.
• Ovaj dodatan kvartal će odložiti početak svih
narednih aktivnosti za po jedan kvartal.
30
Primer sa promenom vremena
razvoja - pretpostavke
• Da bi izvršili analizu osetljivosti, moraju se usvojeti
nekoliko pretpostavki.
• Prva pretpostavka se odnosi na nepromenljivost ukupnih
troškova razvoja od $1 milion dolara.
• Ta suma će se potrošiti u pet, umesto u četri kvartala.
• Druga pretpostavka je da se prodaja proizvoda završava
sa četvrtim kvartalom 4. godine, čime se praktično
smanjuje vreme prodaje proizvoda za jedan kvartal.
• Naravno, ove pretpostavke važe samo za uzet primer.
Svaki projekt ima svoje specifične pretpostavke
31
Primer sa promenom vremena
razvoja
V re d n o sti su d a te u $ 1 .0 0 0
TROŠKOVI
R a zvo j
1 . g o d in a
Q1
Q2
-1 .0 0 0
-1 .0 0 0
Q3
Q4
-1 .0 0 0
-1 .0 0 0
P rip re m a p ro izvo d n je
2 . g o d in a
Q1
Q2
Q3
Q4
3 . g o d in a
Q1
Q2
Q3
Q4
4 . g o d in a
Q1
Q2
Q3
Q4
-1 .0 0 0
-1 .0 0 0
M a rke tin g i p o d rška
-1 .0 0 0
-2 5 0
-2 5 0
-2 5 0
-2 5 0
-2 5 0
-2 5 0
-2 5 0
-2 5 0
-2 5 0
-2 5 0
-2 5 0
-2 .0 0 0
-2 .0 0 0
-2 .0 0 0
-2 .0 0 0
-2 .0 0 0
-2 .0 0 0
-2 .0 0 0
-2 .0 0 0
-2 .0 0 0
-2 .0 0 0
5 .0 0 0
5 .0 0 0
5 .0 0 0
5 .0 0 0
5 .0 0 0
5 .0 0 0
5 .0 0 0
5 .0 0 0
5 .0 0 0
5 .0 0 0
-0 ,4
-0 ,4
-0 ,4
-0 ,4
-0 ,4
-0 ,4
-0 ,4
-0 ,4
-0 ,4
-0 ,4
P rih o d o d p ro d a je
4 .0 0 0
4 .0 0 0
4 .0 0 0
4 .0 0 0
4 .0 0 0
4 .0 0 0
4 .0 0 0
4 .0 0 0
4 .0 0 0
4 .0 0 0
P ro d a ta ko ličin a
Je d in ičn a ce n a
5 .0 0 0
5 .0 0 0
5 .0 0 0
5 .0 0 0
5 .0 0 0
5 .0 0 0
5 .0 0 0
5 .0 0 0
5 .0 0 0
5 .0 0 0
0 ,8
0 ,8
0 ,8
0 ,8
0 ,8
0 ,8
0 ,8
0 ,8
0 ,8
0 ,8
P ro izvo d n ja i p ro d a ja
P ro izve d e n a ko ličin a
Je d in ičn a p ro izvo d n a ce n a
Z b ir to k a n o vc a (C j ) u Q j
-1 .0 0 0
-1 .0 0 0
-1 .0 0 0
-1 .0 0 0
-2 .0 0 0
-1 .2 5 0
1 .7 5 0
1 .7 5 0
1 .7 5 0
1 .7 5 0
1 .7 5 0
1 .7 5 0
1 .7 5 0
1 .7 5 0
1 .7 5 0
1 .7 5 0
P V j r = 2 ,5 % p o k va rta lu
-1 .0 0 0
-9 7 6
-9 5 2
-9 2 9
-1 .8 1 2
-1 .1 0 5
1 .5 0 9
1 .4 7 2
1 .4 3 6
1 .4 0 1
1 .3 6 7
1 .3 3 4
1 .3 0 1
1 .2 6 9
1 .2 3 9
1 .2 0 8
N P V p ro je k ta
6 .7 6 4
• Produđenje vremena razvoja za 25% (tj. za
jedan kvartal), dovelo je do smanjivanja
vrednosti projekta u sadašnjim vrednostima, tj.
sada je NPV = $6.764.000, što je pad za
$1.439.000 ili za 17,5%.
32
Zašto koristiti analize osetljivosti?
• Analize osetljivosti se vrše za slučaj svakog spoljnjeg i
unutrašnjeg faktora,
– sem za faktor konkurentnosti okruženja, jer se on i ne sadrži
eksplicitno u osnovnom finansijskom modelu projekta.
• Na bazi dobijenih rezultata analize osetljivosti, razvojni
tim dobija jasan uvid u to koji od faktora najviše utiće na
NPV vrednost projekta.
• Detaljnija razrada finansijskog modela za slučaj tih
faktora onda može da dovede do tačnijeg finansijskog
modela.
• Usavršavanje modela i povećavanje njegove tačnosti
treba vršiti samo u oblastima koji značajnije utiću na
rezultata analize, tj. na NPV vrednost projekta.
33
Korak 3: Potreba analize osetljivosti za
razumevanje suprostavljenih uticajnih faktora
• Zašto bi razvojni tim menjao pojedine uticajne
faktore?
• To se radi samo u slučajevima kada se želi da
postigne neki koristan efekat, kao što je
povećanje kvaliteta proizvoda, sa većom
količinom prodaje.
• Da bi se ovakve analize izvršile, potrebno je da
se razume relativna važnost ovih funkcionalnih
interakcija.
34
Šest potencijalnih interakcija
Vreme
razvoja
Cena
proizvoda
Performanse
proizvoda
Troškovi razvoja
• Postoji šest potencijalnih interakcija između četri
uticajna faktora, koje razvojni tim obično
analizira
35
Zašto analiza interakcija?
• U opštem slučaju, ove interakcije su važne jer ukazuju
na povezanost između unutrašnjih i spoljnih uticajnih
faktora.
• Na primer, povećanje troškova razvoja ili vremena može
da dovede do poboljšanja performansi proizvoda, a
samim tim i do povećanja prodaje, ili pak, do povećanja
cene proizvoda.
• Smanjivanje vremena razvoja može da dozvoli da se
proizvod pojavi na tržištu ranije, te samim tim, da
dovdede do veće prodaje.
• Iako je tačno modeliranje spoljnih uticajnih faktora (npr.,
cena, količina prodaje) je vrlo teško, kvantitativni modeli
mogu da budu od pomoći prilikom odlučivanja.
36
Pravila za ukrštanje posledica
promene unutrašnjih faktora
• Zbog približne linearnosti mnogih analiza
osetljivosti, moguće je definisati neka pravila
koja mogu da pomognu pri donošenju odluka.
• Ova pravila se izražavaju u vidu troškova po
jedinici promene nekog unutrašnjeg ili spolnjeg
faktora.
• Na primer, koliki je trošak zakašnjenja u
vremenu razvoja za jedan mesec?
• Koji se trošak pravi ako dođe do promene
proizvodnih troškova za $1 po jedinici
proizvoda?
37
Primer razvoja štampača kolor
fotografija CI-700
Donete odluke na osnovu analize osetljivosti:
• CI-700 neće u početku podržavati operativne sisteme
Apple Macintosh i Microsoft Windows
– jer bi time došlo do odlaganja završetka projekta za dva meseca,
što bi uvećalo troškove razvoja za $960.000
• CI-700 će koristiti postojeći medijum za štampanje slike,
– Koštao bi više od $1 milion i da bi za to bilo potrebno više od
jedne godine
• Da bi se povećala pouzdanost proizvoda, odlučeno je da
se projektni tim proširi sa jednim dodatnim inženjerom i
tehničarom.
– Time bi se povečali troškovi za oko $100.000, ali se to može
nadoknaditi povećanjem prodaje za samo 0,6%.
38
Analize osetljivosti za štampač CI-700
Faktor
Pravilo ukrštanja efekata
Komentar
Vreme razvoja
Košta $480.000 po mesecu
Pretpostavljno je nepromenjeno
vreme prodaje
Količina prodatih proizvoda
Donosi $1,724.000
promene prodaje
10%
Povećanje prodaje dovovodi do
povećanje profita. 10% prodaje
odgovara 500 jednica/kvartalu
Cena proizvoda i proizvodni
trošak
$43.000 za 1% promene cene ili
troška
Ako se cena promeni za samo
$1, ili ako se smanii trošak za
$1, povećava se profit za $1.
Troškovi razvoja
$482.000 za 10% promene
Ako se uštedi jedan dolar u
razvoju, to vredi sadašnjoj
vrednosti dolara. 10% uštede
odgovara $482.000
za
39
Ograničenja kvantitativne analize
• Pri njihovoj primeni se javljaju sledeći problemi:
• Usmeravaju se isključivo na merljive faktore:
– Rezultati zavise samo od onoga što je merljivo.
• Rezultati zavise od vrednosti korišćenih
pretpostavki:
– Ukoliko korišćene predpostavke nisu tačne, dobijaju
se i netačni rezultati. .
• Birokratija smanjuje produktivnost:
– Primena kvantitativne analize zahteva više vremena
za planiranje i kontrolu projekta, a to umanjuje
produktivnost u razvoju proizvoda.
– Može se desiti da zbog toga, i odličan proizvod,
zakasni na tržište i da firma izgubi značajan prihod.
40
Korak 4: Razmatranje uticaja kvalitativnih
faktora na uspeh projekta
• Kvalitativni faktori su oni, koji zbog svoje
složenosti ili neizvesnosti, se ne mogu
kvantifikovati, tj. nisu brojčano merljivi.
• Primer za slučaj štampača CI-700:
– Da li će znanje koje se stiče realizacijom projekta za
CI-700 moći da se iskoristi i u drugim projektima
Polaroida?
– Kako će konkurenti reagovati na pojavljivanje CI-700?
– Da li će konkurenti da modifikuju svoje razvojne
aktivnosti zbog pojave CI-700?
– Da le će doći do značajnije promene kourseva i
odnosa vrednosti dolar-jen, što može da dovede do
promene cena delova štampača?
41
Cetoris paribus
• Pri primeni finansijskog modela, ovde se
koristi jedna opšta predpostavka da spoljni
faktori ne menjaju akcije tima, tj. da odluke
razvojnog tima ne utiču na spoljne
događaje.
• Takva pretpostavka je česta i kod primene
i drugih finansijski modelia i naziva se
cetoris paribus (druge stvari su jednake).
42
Interakcija projekta sa firmom,
tržištem i makro okruženjem
Projekt
Firma
Tržište
Makro okruženje
43
Interakcije između projekta i firme,
kao celine
• Dve ključne interakcije između firme i projekta
su:
– Spoljni dobitci (engl. externalities) su korsiti koje ima
neki deo firme od aktivnosti nekog drugog dela firme.
• Na primer, spoljne dobitke ima neki projekt čiji su članovi tima
prošli obuku za vreme rada u nekom drugom projektu.
– Starteško uklapanja (engl. strategic fit) je slučaj
kada se odluke projektnog tima uklapaju u plan
razvoja proizvoda i tehnološku strategiju cele firme.
• Na primer, kako se tehnoloigija novog proizvoda slaže sa
ciljevima i resursima firme?
44
Interakcije između projekta i tržišta
• Tržište je pod uticajem ne samo akcija projektnog tima,
već i akcija tri razlićite grupe:
– Konkurenti: Konkurenti mogu obezbediti proizvode u direktnoj
konkurenciji ili proizvode koji indirektno konkurispu kao zamene.
– Kupci: Očekivanja kupaca, prihodi ili ukusi se mogu da menjaju.
Promene mogu biti nezavisne ili mogu da proisteknu iz promena
na tržištu komplementarnih proizvoda ili proizvoda koji
predstavljaju zamene proizvoda.
– Snabdevači: Dobavljači ulaznih materijala i komponenata za
novi proizvod izloženi su pritiscima konkurencija na njihovim
tržištima. Ovi pritisci mogu, indirektno preko i preko vrednostnog
lanca, da utiču na novi proizvod.
• Akcije ovih grupa , pored uticaja na cene i veličinu
prodaje, mogi imati sekundarne efekte.
– Na primer, uzmimo slučaj novog konkurenta koji ima brzi razvojni
ciklus proizvoda
45
Interakcije između projekta i makro
okruženja
• Potrebno je uzeti u obzir i sledeće ključne makro
faktore:
– Glavne ekonomske promene: Na primer, promena
kurseva valuta, cena materijala ili troškova radne
snage, su primeri glavnih ekonomskih promena koje
utiču na vrednost razvojnih projekata.
– Zakonska regulativa: Nova regulativa može da uništi
mogućnosti nekog razvoja proizvoda. S druge strane,
neka promena regulatorne strukture u jednoj industriji,
može da podtsakne razvoj i jedne nove industrije.
– Društveni trendovi: Slično kao i sa zakonskom
regulativom, nova društvena kretanja, kao na primer
veći značaj zaštite životne sredine, može da uništi
postojeću industrija ili da kreira novu industriju.
46
Primeri kvalitativne analize
• Najčešće, najprihvatljivije kvalitativne analize se
vrše tako što se razmatraju i diskutuju interakcije
između projekta, i firme, između projekta i
tržišta, i između projekta i makro okruženja.
• Onda tim razmatra ove interakcije zajedno sa
rezultatima kvantitativne analize da bi odredio
faktor sa nejvećim relativnim uticajem na bruinu
razvoja, razvojne troškove, na troškove
proizvodnje, i performanse proizvoda.
• Ovde se navode tri primera vezana z arazvoj
štampača kolor fotografija CI-700
47
CI-700: Primer 1
• Kolor laserski printeri predstavljaju zamenu za CI-700.
Iako su laserski kolor printeri skuplji od CI-700, oni
ograničavaju potencijle CI-700 na tržištu jer postavljaju
gornji limit cena koje Polaroid može da postavi.
• Za vreme razvoja CI-700 došlo je do napretka
tehnologije laserskih kolor printera, što je omogućilo
značajniji pad njihovih cena.
• Ovo je imalo uticaja na razvoj CI-700 i volumen
predviđene prodaje, jer je promenilo osnovne
pretpostavke njegovog finansijskog modela.
• Analiza osetljivosti CI-700 na promenu volumena
prodaje je pokazala njenu uticaj na vrednost projekta.
• Kombinovanje kvantitativne i kvalitativne analize,
razvojni tim je zaključio da mora da još više smanji cenu
proizvoda.
48
CI-700: Primer 2
• Tražnja CI-700 je vrlo povezana sa cenama
personalnih kompjutera.
• Ako je cena računara manja, tražnja CI-700
raste, te raste i prodaja CI-700.
• Prema tome, pada cena računara, povećava
vrednost projekta razvoja CI-700.
• Primenom analize osetljivosti, razvojni tim CI700 jer mogao da utvrdi uticaj povećanja prodaje
na vrednost projekta.
49
CI-700: Primer 3
• CI-700 bio je prvi proizvod Polaroida te vrste i razvojni
tim je ustanovio da će mnoge razvojne odluke uticati na
buduće generacije proizvoda ovog tipa.
• Tim je mogao da poveća troškove razvoja time što bi
razvio tehnološku platformu koju bi koristili i budući
proizvodi ovog tipa.
• Međutim, tim se opredeloo da ide na brži razvoj CI-700
bez rada na platformi za razvoj budućih modela printera
kolor fotografija.
• Razlog za ovakvu odluku su našli u neizvesnosti
budućeg tržišta i želji da se izbege rizik da se ne pojave
sa novm CI-700 na tržištu na vreme.
50