Čula-osjetila

Oko Čulo - osjetilo vida: Čulo - osjetilo sluha: Čulo - osjetilo mirisa: Čulo - osjetilo dodira: Uho Nos Čulo - osjetilo okusa: Šaka Jezik

•

ČULO UKUSA

Čulo ukusa smješteno je na jeziku.

Na površini jezika nalaze se osjetljive kvržice (ćelije) omogućavaju da osjetimo različite osobine hrane. Hrana se u ustima nakvasi pljuvačkom, nastaje osjećaj ukusa.

pa koje onda osjećamo da li je SLANA, SLATKA, KISELA ili GORKA. Kvržice (ćelije) primaju draži koje prenose na osjećajni nerv. Taj nerv prenosi nadražaje do centra mozga, tamo

•

Kada na jezik stavimo neki predmet, drveni ili metalni, ne osjeća se okus. Svi predmeti i materije koje ne mogu da se rastvore u pljuvačnom soku, ne mogu nadražiti osjetljive kvržice na jeziku, pa se ne osjeća ukus.

Gorko Kiselo Slano Slatko

Postoje 4 vrste ukusa.

Baznim dijelom jezika osjećamo gorko

, ivicom jezika

kiselo

, a vrhom slatko i slano.

Središnji dio jezika ne ulazi u sastav čula ukusa.

Ne postoji čulna zona za završetaka kao bol.

ljuto

, već se takve draži prenose preko nervnih gorko kiselo slatko i slano slatko slano

ČULO DODIRA

Koža je organ koji ima višestruku ulogu.

a) Štiti tijelo od vanjskih uticaja, b) ima i važnu ulogu u izlučivanju.

U koži su smještena tjelašca osjetljiva na DODIR i PRITISAK, HLADNOĆU i TOPLOTU. Ona čine čulne organe koji su povezani sa nervima, a preko njih sa velikim mozgom.

Tjelašca čula dodira su najbrojnija na vrhovima prstiju.

Jagodice prstiju, zahvaljujući osjetljivosti, omogućavaju slijepim ljudima da čitaju.

Preko kože se osjeća i bol, jer u koži su završeci nerava kojima se bol osjeća.

• • Čulni organi kože se nalaze ispod pokožice u kvržicama, čine ih čulne ćelije, slobodni nervni završeci, nervno vlakno i mozak. Primljene draži iz spoljašne sredine, prenose se na nervna vlakna i sprovode do mozga preko kičmene moždine.

• • • • Čulni organi za dodir i pritisak - nalaze se u koži; to su sitne kvržice obavijene opnom koje sadrže čulne ćelije za dodir, među njima granaju se završeci osećajnih nerava.

Najviše ih ima na jagodicama prstiju, usnama i dlanovima.

Mijenjaju oblik pri dodiru i tako reaguju na draž.

Čulni organi za osjećaj bola – su posebni nervni završeci u koži i sluzokoži. Broj osjetljivih receptora bola u koži je oko 170cm2. Oni su osjetljivi na mehaničke, toplotne i hemijske draži.

• • Čulni organi za temperaturu raspoređeni. Posebno su izdvojeni prijemnici za hladnoću od prijemnika za toplotu.

su 1.

Čulo za hladnoću - prijemnici draži se nalaze dublje u sloju kože. Receptora za hladnoću ima oko 500 000, a najgušći su na leđima.

2. Čulo za toplotu - prijemnici draži se nalaze dublje u koži i ima ih oko 30 000. Najviše ih ima na usnama i obrazima.

Čulni organi duboke (mišićne) i unutrašnje osetljivosti – zglobnim čaurama i zglobnim vezama. Nalaze se u unutrašnjih organa.

ZAŠTITA ORGANA ČULA DODIRA I UKUSA Kožu treba njegovati (redovito se umivati, prati i kupati). Tako ona postaje otporna.

Koža se vrlo lako može ozlijediti prekomjernim izlaganjem suncu.

Opekotine mogu nastati i od vatre ili vruće tečnosti . Tada treba posjetiti ljekara.

Prilikom treba uzimati prehladnu i vruću hranu i tečnost.

Takođe, hrana treba da je umjereno slatka, gorka i kisela, naročito izbjegavati ljutu hranu.

ishrane ne slana, treba pretjerano

ČULO UKUSA

ZAPAMTIMO

Na površini jezika nalaze se organi za ukus.

Površina jezika je hrapava i puna kvržica.

Njima razlikujemo slatko, slano, gorko i kiselo.

Kvržice (ćelije) primaju draži koje prenose na osjećajni nerv.

Taj nerv prenosi nadražaje mozga, tamo osjećaj ukusa.

do centra nastaje

ČULO DODIRA

• •

Čulni organi kože se nalaze ispod kože u kvržicama, čine ih čulne ćelije i nervni završeci.

Primljene draži iz spoljašne sredine, prenose se na nerve i sprovode do mozga preko kičmene moždine.

Unutar kože nalaze se organi za: - dodir i pritisak - osjećaj bola - temperaturu ŽIVAC (NERV)

• • • • • • • Insekti osećaju dodir preko osjetljivih dlačica kliješta na pipcima.

Kod puževa receptori dodira se nalaze na vrhovima pokretljivih pipaka.

Barske ptice imaju mnoštvo receptora na vrhu svog isturenog kljuna.

Foka se oslanja na čulo dodira kada traži hranu, koristeći svoje brkove koji su povezani sa mrežom nervnih vlakana.

Africki slon, najveći sisar na zemlji, ima na surli dvije izrasline nalik na prste, koje su posebno osjetljive na dodir.

Riba ima specijalizovan spektar receptora dodira na perajima, takozvani bočni sistem osjetljivosti.

Kod životinja postoji jako čulo ukusa, jer je to važna zaštita od trovanja toksičnom hranom

• • •

ZANIMLJIVOSTI

Oko 25 % svih ljudi na sv ij etu spada u tzv. "superprobače", kod kojih se na jednom kvadratnom centimetru jezika može naći i do 80 gustativnih kvržica. Kod pros svoje genetsko por ij j ečnih (oko polovine ljudi) ima ih oko 50, a kod preostale četvrtine oko 15. Ova razlika ima eklo. "Superprobači" os j etljiviji su od ostalih ne samo na ukus, već na bol i na dodir. Njima je gorko gorče, slano slanije, slatko slađe, kiselo kiselije. To su obično anti-alkoholičari i nepušači, jer ne trpe za njih prejak ukus alkohola i duvana u ustima, a često su skloniji jednoličnoj hrani, jer ne vole da probaju nove i intenzivne ukuse koji previše opterećuju njihova čula, pa obično jedu blagu hranu manje intenzivnih ukusa. Uočeno je da je većina "superprobača" ženskog pola, a uzrokom se smatra evolucija ovog čula koja je kod žena, kao hranilaca d j ece i porodice, bila intenzivnija.

Kažiprst je poseban zato što ima veći broj receptora od drugih prstiju, koji mozgu šalju dragocjene podatke....

Mnoge zone na tijelu su podložne golicanju, ali su isto tako, vrlo ranjive tačke. Najpodložnija mjesta su vrat i rebra.