nervni sistem - WordPress.com

Download Report

Transcript nervni sistem - WordPress.com

NERVNI
SISTEM
Svi organi našeg organizma
rade bez prestanka. Mnogi
organi u organizmu rade bez
naše volje. Taj rad je ipak
usklađen i kad je poremećen
rad jednog organa, on
istovremeno
remeti
rad
drugih.
Radom svih organa u organizmu upravlja NERVNI
SISTEM. Pomoću nervnog sistema čovjek misli, pamti
i snalazi se u prostoru.
NERVNI SISTEM obuhvata raznovrsne organe sastavljene od nervnih
ćelija, čija je osnovna uloga prenošenje nadražaja ili nervnih impulsa, od
čulnih organa do organa koji reaguju.
Nervni sistem čine:
Još neke uloge nervnog sistema
1. Nervni sistem reguliše funkcije pojedinih organa našeg tijela.
(mišiće, žlijezde)
STRAH
Povećana
koncentracija,
jačanje mišića
krv brže
struji kroz
oranizam
Nadbubrežna
žlijezda luči
pojačano adrenalin
srce počinje
ubrzano da kuca
povećava se
količina šećera u
krvi
2. Održavanje veze između organizma i spoljašnjeg sveta. Uz pomoć
nervnog sistema, mi saznajemo informacije o spoljašnjem svijetu, ali i
utičemo na njega.
3. Zadržava, sredjuje i čuva primljene utiske (učenje, pamćenje)
Uloga nervnog sistema:
•
Prima
informacije
iz
spoljašnje
sredine, obrađuje ih i tijelu šalje uputstva
kako da reaguje
•
Upravlja, kontroliše i usklađuje procese
koji se odvijaju u tijelu (upravlja svim
organima)
•
Sjedište je svijesti, inteligencije,
kreativnosti i složenog načina
komunikacije
Prema ulogama koje obavlja, nervni sistem se može podijeliti na:
CNS
PNS
Centralni Nervni Sistem
Periferni Nervni Sistem
(mozak i kičmena moždina)
(nervi i ganglije)
-Moždane opne
- moždana tečnost – likvor
- Siva masa – tijela nervnih
ćelija
- Bijela masa – dugi
nastavci
- Raspored kod mozga i
kičmene moždine obrnut
- Grade ga nervi i ganglije
- nervi – izgrađeni od dugih
nastavaka koji su bavijeni
vezivnim omotačem
- 3 tipa nerava:
1.osjećani (čula)
2. pokretački (organi)
3. mješoviti (oba smjera)
• Glavni kontrolni centar tijela
MOZAK
• Mozak je smješten u lobanji i nazivamo ga VELIKI MOZAK.
• On se sastoji od dvije jednake polovine.
• Površina velikog mozga je siva i naborana, a zovemo je KORA.
• Ispod kore je bijela masa kroz koju prolaze nervi kojima se prenose
poruke u koru i iz nje.
• U kori velikog mozga nalaze se centri koji upravljaju svim našim voljnim
radnjama. Pomoću njih čovjek vidi, čuje, osjeća miris i ukus i dr.
Dio mozga:
MOŽDANO STABLO
Nervni centri za:
Disanje, rad srca, guranje, kijanje, kašljanje, treptanje,...
(povezuje mozak sa kičmenom moždinom)
MALI MOZAK
Ravnoteža, izvođenje voljnih pokreta, tonus mišića...
MEĐUMOZAK
Reguliše rad autonomnog nervnog sistema, održava
tjelesnu temperaturu, sitost, glad....
VELIKI MOZAK
– čeoni režanj
Voljni pokreti, učenje, pamćenje, mišljenje, govor.....
VELIKI MOZAK
– tjemeni režanj
Osjećaji iz kože, mišića, zglobova, unutrašnjih organa....
VELIKI MOZAK
– sljepoočni režanj
Sluh, prepoznavanje zvuka, tumačenje napisanih i
izgovorenih riječi....
VELIKI MOZAK
– potiljačni režanj
Osjećaj vida i stvaranje slike...
KIČMENA MOŽDINA
Pruža se cijelom dužinom trupa.
Smještena je u kičmenom kanalu.
Spolja je bjeličaste boje, valjkastog
oblika.
Nervni putevi se ukrštaju na prednjoj
strani produžene moždine tako da
svaka hemisfera velikog mozga
kontroliše rad mišića suprotne strane
tijela.
Od mozga polaze 10-12 jakih
moždinskih nerava koji inerviraju
čulne organe i pojedine dijelove
glave. Sa obje strane kičmene
moždine polaze moždinski živci. U
mozgu i kičmenoj moždini nalaze
se centri za sve bitne tjelesne
• Kičmena moždina je najstariji i po funkcijama
najjednostavniji dio CNS.
• Uloga kičmene moždine je ostvarivanje
refleksnih reakcija i pokreta kao i sprovođenje
informacija.
Zadnji korijen
(Senztivni nerv)
Senzorna ganglija
Periferni
(mješoviti) nerv
Prednji korijen
(Motorni nerv)
Bijela masa
Siva masa
NERV (ŽIVAC)
Živac, latinski naziv NERV (лат. nervus) dio je perifernog nervnog
sistema, koga sačinjavaju snopovi produžetaka nervnih ćelija
različite veličine i brojnosti. Osim toga u sastav živaca ulaze:
vezivne ćelije, kolagena vlakna i krvni sudovi. Živci povezuju
centralni nervni sistem sa periferijom tj. Sa svim tkivima i
organima.
Nervi donose signale (impulse) u centralni nervni
sistem, gdje se informacije obrađuju i odakle se šalju povratni
signali nazad do ostalih organa, mišića, žlijezda.
Neuron se sastoji od
nervnih ćelija i nervnih
vlakana. Neuroni se
nadovezuju jedni na
druge
i čine nervni sistem.
Zanimljivosti
•
•
Čula životinja predstavljaju sistem za upozoravanje. Ona
upozoraaju životinju na promjene u okruženju - promjene
koje mogu da ukazuju na prilike za ishranu ili parenje, ili
na potrebu da pobjegnu od neposredne opasnosti.
Sposobnost brzog i odgovarajućeg reagovanja moguća je
zbog toga što su čula povezana s mozgom - mrežom
nerava koji šalju poruke u obliku električnih impulsa.
Kada mozak dobije informaciju od čula, on koordinira svoj
odgovor.
U mnogim slučajevima, obično kao odgovor
na nešto što dodiruje tijelo, signal sa senzora ne stigne do
mozga pre nego što se radnja preduzme. Umjesto toga on
dovodi do refleksnog odgovora koji je ugraden u nervni
sistem. Na primer kada dodirnete veoma vruć predmet,
vaša ruka automatski uzmiče, o tome ne morate da
razmišljate.
• Dok sova nečujno lebdi na mjesečini, njene uši
reaguju i na najmanje šuškanje u travi, a oči - na
skoro neprimjetni pokret. Miš njuška kroz vlati trave
i pronalazi put do hrane pomoću svojih drhtavih
brkova , uvijek osluškujući da li će čuti zamah krila.
•
Da bi opstali i sova, i miš oslanjaju se na svoja
čula. Ako ih čula iznevjere, vrsta se neće produžiti.
Generacije potiču od ovih koji prežive, jer su im čula
izuzetno izoštrena. Njihovi mladunci naslijeđuju tu
prednost. Tako čula i napadača, i plijena postaju
istančanija u borbi za opstanak i sve se više
razvijaju.
-Više od 9/10 svih radnji koje obavljamo su nesvjesne i njima
upravlja kičmena moždina.
- Čovjekov mozak je težak oko 1 350 grama
i najsloženiji je u živom svijetu.
- Mnoge životinje nemaju mozak, ili je on sasvim mali i
nerazvijen. Veliki mozak zeca je veličine naprstka, a mozak
slona je veći od čovjekovog.
Kako se čuva i štiti nervni sistem?
KORISTI:
-da bi se nervni sistem ispravno
razvija, treba ga vježbati (čitanje,
razmišljanje, učenje),
- zdravo se hraniti i odmarati,
- boravak na čistom vazduhu.
ŠTETNOST:
- dugotrajan rad i veliko naprezanje
dovode do premorenosti,
- neuredno spavanje, strah, velika
uzbuđenja štetni su za rad nervnog
sistema,
- alkohol i droga oštećuju koru velikog
mozga,
- zagušljiv prostor,
- povrede glave i kičme.
MOZAK
Mozak je smješten u
obanji :
)mali mozak
) veliki mozak
) međumozak
)Moždano stablo
Površina velikog mozga
e siva i naborana KORA
Ispod kore je bijela masa
kroz koju prolaze nervi koji
prenose poruke u koru i iz
nje.
U kori velikog mozga
nalaze se svi centri koji
upravljaju našim voljnim
- osnovna uloga prenošenje podražaja ili nervnih impulsa, od
mozga do organa koji reaguju i obrnuto.
NERVNI
SISTEM
CNS
PNS
KIČMENA
MOŽDINA
- Pruža se cijelom
dužinom trupa u
kičmenom kanalu.
NERVI
(ŽIVCI)
- dio je perifernog
(završnog) nervnog
sistema,
- Nervi donose signale
(impulse) u centralni
nervni sistem, gdje se
informacije obrađuju i
- Uloga kičmene moždine
odakle se šalju povratni
je ostvarivanje refleksnih
signali nazad do ostalih
reakcija i pokreta kao i
organa, mišića, žlijezda.
sprovođenje informacija.
- Spolja je bjeličaste
boje, valjkastog
oblika.