Ishrana – ciljevi i principi

Download Report

Transcript Ishrana – ciljevi i principi

Ishrana – ciljevi i principi
Slides current until 2008
Nutrition - Aims and principles
Ideja nutricione terapije
Curriculum Module III-5
Slide 2 of 57
Pomoći osobama sa dijabetesom ili
su u riziku da ga dobiju da nauče
kako promene navike da bi
kontrolisali metabolizam i sprečili
komplikacije ili nastanak dijabetesa
Slides current until 2008
Nutrition - Aims and principles
Principi nutricione terapije /1
Curriculum Module III-5
Slide 3 of 57
• Obezbediti adekvatan energetski i
nutricioni unost za pravilan rast,
razvoj i zdravlje
• Obezbediti psihički i socijalni
osećaj dobrog zdravlja
• Redukovati simptome dijabetesa
• Postići i održati prihvatljivu
telesnu masu
Slides current until 2008
Nutrition - Aims and principles
Principi nutricione terapije /2
Curriculum Module III-5
Slide 4 of 57
• Prevenirati, odložiti i lečiti
komplikacije
• Integrisati dijetu, fizičku aktivnost
i farmakološku terapiju
Slides current until 2008
Nutrition - Aims and principles
Postizanje principa
Curriculum Module III-5
Slide 5 of 57
Nutricioni saveti zasnivaju se na:
• Individualnom psihološkom,
fizikalnom i socijalnom stanju
• Životnoj dobi, polu, telesnoj
težini, socijalnom i kulturnom
statusu
• Ukusu i navikama u ishrani
• Spremnošću za promene
Slides current until 2008
Nutrition - Aims and principles
Nutriciona terapija
Curriculum Module III-5
Slide 6 of 57
Četvorostepeni model
• Ispitivanje
• Identifikacija nutricionog statusa
• Intervencija
• Evaluacija
Slides current until 2008
Nutrition - Aims and principles
Sastav hrane i pića
Curriculum Module III-5
Slide 7 of 57
• Makro nutritienti
– proteini
– ugljeni hidrati
– masti
• Mikro nutritienti
– vitamini
– minerali
Slides current until 2008
Nutrition - Aims and principles
Nutricione preporuke osobama sa
dijabetesom – istorijski pregled
Curriculum Module III-5
Slide 8 of 57
Distribucija kalorija (%)
Godina
Ugljeni hidrati
Pre 1921
Proteini
Masti
Dijeta izgladnjivanja
1921
20
10
70
1950
40
20
40
1971
45
20
35
1986
<60
12-20
<30
2004
45-65*
10-20
20-35†
* Zasnovano na individualnim terapijskim ciljevima
†
<10% zasičene masti
American Diabetes Association
Slides current until 2008
Nutrition - Aims and principles
Dijetetske preporuke osobama sa
dijabetesom
Curriculum Module III-5
Slide 9 of 57
• Ugljeni hidrati: 45-65% (skrob
uglavnom)
• Dijetna vlakna: minimum 20g/1000
kcal
• Masti: 20-35%
• Proteini: 10-20% (0.8 g/kg/day)
• Natrijum: <3000 mg/day
• Vitamini and minerali: suplementi nisu
neophodni uz balansiranu ishranu
Slides current until 2008
Nutrition - Aims and principles
Curriculum Module III-5
Slide 10 of 57
Tečnost
• Esencijalna za sve telesne
funkcije
• 40-60% telesne težine je voda
• Važno je uzimati adekvatnu
količinu tečnosti
Slides current until 2008
Nutrition - Aims and principles
Curriculum Module III-5
Slide 11 of 57
Energija
• Stvara se sagorevanjem hrane u
organizmu
• Mere za energiju:
- obično se meri kilodžulima (kJ)
- kalorijama ili kilokalorijama (kcal)
- 1 kcal = 4.2 kJ
Slides current until 2008
Nutrition - Aims and principles
Preporuke za energetski unost
Curriculum Module III-5
Slide 12 of 57
• Normalan unos kod prihvatiljive
telesne težine
• Niskokalorijska dijeta preporučuje se
gojaznim osobama sa dijabetesom
• Visokokalorijska dijeta preporučuje se
- tokom trudnoće i laktacije
- tokom oporavka od teški
dugotrajnih bolesti
Slides current until 2008
Nutrition - Aims and principles
Curriculum Module III-5
Slide 13 of 57
Proteini
• Izvor aminokiselina
• Gradivna materija za mišićnu
masu
• Životinjski izvori
• Biljni izvor
1 g proteina daje 4 kcal energije
Slides current until 2008
Nutrition - Aims and principles
Preporučen unos proteina
Curriculum Module III-5
Slide 14 of 57
• 0.8 g proteina/kg telesne težine na
dan
• 10-20% dnevnog kaorijskog unosa
• Veće količine ne preporučuju se
osobama sa dijabetesom
• Životinjski proteini su uvek bogati
mastima, posebno zasićenim
• Biljni proteini preporučuju se zbog
malih količina masti
Slides current until 2008
Nutrition - Aims and principles
Ugljeni hidrati
Curriculum Module III-5
Slide 15 of 57
• Treba da budu glavni izvor
energije organizma (>50%)
• Hranljive materije koje najviše
utiču na nivo glikemije
• Izvor prostih šećera – glukoze,
fruktoze
1 g ugljenih hidrata obezbeđuje 4 kcal
Slides current until 2008
Nutrition - Aims and principles
Ugljeni hidrati i plan ishrane
Curriculum Module III-5
Slide 16 of 57
• Količine i izvor ugljenih hidrata mora se
uzimati u obzir kod planiranja obroka
• Ugljeni hidrati treba uglavnom da
potiču od:
- Integralnih žitarica: pšenice, pirinča,
testenina, itd
- krompira
- mahunarki, pasulja, pudinga
- Voća i povrća
- Mleka
Slides current until 2008
Nutrition - Aims and principles
Ugljeni hidrati - preporuke
Curriculum Module III-5
Slide 17 of 57
Sararoza – beli šećer
• Prihvatljiv izvor do 10% ukupnih
dnevnih kalorijskih potreba
• Ne povećavaju glikemiju više nego
skrob
• Deo balansiranog obroka
• Visok unos saharoze doprinosi
gojaznosti i zubnom karijesu
American Diabetes Association; Canadian Diabetes Association
Slides current until 2008
Nutrition - Aims and principles
Curriculum Module III-5
Slide 18 of 57
Sadržaj ugljenih hidrata u namirnicama
Hrana
količina
(g)
mera
Ugljeni hidrati
(g)
hleb
25
1 parče
12.4
Pirinač (kuvan)
52
0.3 šoljica
14.7
Testenine
43
0.3 šoljica
12.6
Kukuruzne pahulje
26
3 kašike
20.2
Krompir
85
1 mala
17.0
Sočivo
99
0.5 šoljica
19.9
Banana
72
1 mala
16.9
Slides current until 2008
Nutrition - Aims and principles
Koristi od dijetnih vlakana
Curriculum Module III-5
Slide 19 of 57
• Ishrana sa dosta vlakana je zdrava
• Mešavina rastvorljivih i nerastvorljivih
vlakana
- usporava resorpciju glukoze
- smanjuju resorpciju masti iz hrane
- zadržava vodu u razmekšava stolicu
- smanjuje rizik od raka debelog creva
- može smanjiti rizik od oboljenja srca
Slides current until 2008
Nutrition - Aims and principles
Preporučeni unos dijetnih vlakana
Curriculum Module III-5
Slide 20 of 57
• Preporučena količina vlakana osobama sa
dijabetesom ista je kao i opštoj populaciji:
– ukupna količina: 20-35g dnevno
– rastvorljiva vlakna: 10-25g dnevno
• Izvori nerastvorljivih vlakana su brašno,
mekinje, integralne žitarice, semenke, voće i
povrće
• Izvori rastvorljivih vlakana su mahunarke,
kesten pire, ječam, jabuke, limun i slično
voće, krompir
AHA
Slides current until 2008
Nutrition - Aims and principles
Curriculum Module III-5
Slide 21 of 57
Masti
• Najkoncentrovaniji izvor
energije
• Namirnice mogu prirodno
sadržavati masti ili su im one
dodate tokom spremanja
1 g masti ima 9 kcal
Slides current until 2008
Nutrition - Aims and principles
Preporučen unos masti
Curriculum Module III-5
Slide 22 of 57
• Dosta mononezasićenih masti
(>10%)
• Ograničitei zasićene masti (<10%)
• Ograničiti polinezasićene masti (up
to 10%)
• Ograničiti hidrogenizovane masti
Slides current until 2008
Nutrition - Aims and principles
Masti
Curriculum Module III-5
Slide 23 of 57
Uobičajeni izvori različitih masti
• Zasićene –crveno meso, buter, sir,
margarin, punomasno mleko,
pavlaka, slanina, čvarci
• Polinezasićene – ulje suncokretovo,
kukuruzno,
• Mononezasićene – maslinovo ulje,
ulje uljane repice, sezamovo ulje
• Trans masti – pržena hrana, biskviti,
kolači
Slides current until 2008
Nutrition - Aims and principles
Trans masti
Curriculum Module III-5
Slide 24 of 57
• Nastaju hemijskom hidrogenacijom
tečnih masti (ulja napr.)
• Podižu LDL holesterol a snižavaju
HDL holesterol
Slides current until 2008
Nutrition - Aims and principles
Curriculum Module III-5
Slide 25 of 57
Masti i ulja
Distribucija masti u uljima koje se obično koriste
Masne kiseline (g/100g namirnice)
Zasićene
masne
kiseline
mononezasićene
m.k.
polinezasićene
m.k. (ω-6)
polinezasićene
m.k.(ω-3)
Maslinovo ulje
13
76
10
1
Ulje od kikirikija
18
48
34
<0.5
8
70
12
10
Sezamovo ulje
15
42
42
1
Ulje od kukuruza
12
32
55
1
Pamukovo ulje
22
25
52
1
Ulje od soje
15
27
53
5
Suncokretovo
13
27
60
<0.5
Safflower oil
13
17
70
<0.5
Kokosovo ulje
90
7
2
<0.5
Margarin
24
19
3
<0.5
Buter
65
32
2
<1.0
Ulje uljane
repice
Ghafoorrunissa et al, NIN 1994
Slides current until 2008
Nutrition - Aims and principles
Riblje masnoće
Curriculum Module III-5
Slide 26 of 57
• Imaju balansiran odnos omega-3 i
omega-6 masnih kiselina i deo su
zdrave ishrane
• Dobar su izvor omega-3 masnih
kiselina
• Dva do tri puta nedeljno treba jesti
ribu
• Ne savetuje se riblje ulje kao
suplement
Slides current until 2008
Nutrition - Aims and principles
Holesterol
Curriculum Module III-5
Slide 27 of 57
• Unos holesterola treba ograničiti
• Osobe sa dijabetesom treba da
konzumiraju manje od 300 mg
holesterola na dan
• Smanjivane unosa zasićenih masti
pomoći će smanjivanju
holesterola
Slides current until 2008
Nutrition - Aims and principles
Vitamini
Curriculum Module III-5
Slide 28 of 57
• Organske materije koje se u
vrlo maloj količini nalaze u hrani
• Neophodne za dobro zdravlje
• Balansirana ishrana automatski
obezbeđuje dovoljno vitamina
• Mogu biti lipo i hidro solubilni
Slides current until 2008
Nutrition - Aims and principles
Antioksidanti i flavonidi
Curriculum Module III-5
Slide 29 of 57
• Antioksidanti obezbeđuju zaštitu
od srčanih oboljenja i drugih
zdravstvenih problema
• Dobre izvore antioksidanasa,
uključujući voće i povrće,
svakodnevno treba konzumirati
• Preporučeni dnevni unos je pet
jedinica
Slides current until 2008
Nutrition - Aims and principles
Curriculum Module III-5
Slide 30 of 57
Vitamini i antioksidansi - preporuke
Dobro balansirana ishrana
obezbeđuje dovoljno vitamina i
antioksidanasa i suplementi nisu
neophodni
Multivitaminski suplemetni potrebni
su samo u određenim slučajevima
Slides current until 2008
Nutrition - Aims and principles
Minerali i oligoelementi
Curriculum Module III-5
Slide 31 of 57
Balansirana ishrana obezbeđuje
dovoljeno minerala i oligoelemenata
• Neorganske materije – regulišu
vitalne procese u organizmu
• Nalaze se u krvi, enzimima,
hormonima, kostima, zubima i
tkivnim tečnostima
• Suplementi za većinu nisu neophoni;
kalcijum i vitaminski suplementi
mogu biti poželjni kod starih osoba
Slides current until 2008
Nutrition - Aims and principles
Minerali
Curriculum Module III-5
Slide 32 of 57
• Minerali postoje u kostima, zubima,
vezivnom tkivu, mišićima, krvi i nervnim
ćelijama
• Potpomažu fiziološke procese, ojačavaju
koštanu strukturu, štite srčanu i moždanu
funkciju, mišićni i nervni sistem
• Funkcionišu kao katalizatori esencijalnih
enzimskih reakcija
• Manjak minerala remeti vitalne životne
funkcije
Slides current until 2008
Nutrition - Aims and principles
Preporuke za unos soli
Curriculum Module III-5
Slide 33 of 57
Većina ljudi unosi previše soli
• Dnevni unos ne treba da prelazi 6 g
• Dnevni unos natrijuma ne treba da
prelazi 2,4 g
• Unos soli treba ograničiti kod
hipertenzije, bolesti srca i bubrega
• Ishranu treba bazirati na svežoj
hrani
Slides current until 2008
Nutrition - Aims and principles
Alkohol
Curriculum Module III-5
Slide 34 of 57
• Za žene jedno standardno
alkoholno piće na dan
• Dva standardna alkoholna pića
za muškarce
Slides current until 2008
Nutrition - Aims and principles
Curriculum Module III-5
Slide 35 of 57
Alkohol
• Da bi se izbegla hipoglikemija,
alkohol treba uzimati uz hranu
• Ne uzimati alkohol u toku
trudnoće, pankreatitisa, teške
dislipidemije, neuropatije ili kod
alkoholizma
1 g alkohola daje 7 kcal
Slides current until 2008
Nutrition - Aims and principles
Niskokalorijski zaslađivači
Curriculum Module III-5
Slide 36 of 57
• Potpomažu kontroli telesne težine
• Omogućavaju fleksibilnost u ishrani
• Ne utiču na izlučivanje insulina i ne
utiču na nivo glukoze u cirkulaciji
• Ne doprinose nastanku karijesa zuba
Slides current until 2008
Nutrition - Aims and principles
Curriculum Module III-5
Slide 37 of 57
Preporuke za ishranu - rekapitulacija
• Ugljeni hidrati: 45-65% (pretežno skrob)
• Dijetna vlakna: min 20 g/1000 kcal
• Masti: 20-35%
- zasićene <10%
- polinezasićene <10%
- mononezasićene >10%
- holesterol <300 mg/day
• Proteini: 10-20% (0.8 g/kg/day)
• Natrijum: <2400 mg/day
• Vitamini i minerali: uz balansiranu ishranu
Slides current until 2008
dodaci nisu neophodni
Nutrition - Aims and principles
Praktični saveti ukratko /1
Curriculum Module III-5
Slide 38 of 57
• Namanje 5 jedinica voća i povrća na
dan
• Integralne žitarice, pirinač, krompir
• Ograniči unos zasićenih masti i
holesterola
• Jesti više
– ribe i posnog mesa
– soje i pasulja
– obrano mleko i produkte od njega
www.everydaychoices.org, WHO 2003
Slides current until 2008
Nutrition - Aims and principles
Praktični saveti ukratko /2
Curriculum Module III-5
Slide 39 of 57
• Koristiti što manje masti za
kuvanje
• Postići i održavati prihvatljivu
telesnu težinu ograničavanjem
količine hrane koja se pojede
• Gubiti težinu smanjivanjem
kalorijskog unosa a povećavanjem
fizičke aktivnosti
Slides current until 2008
Nutrition - Aims and principles
Evaluacioni test
Curriculum Module III-5
Slide 40 of 57
1. Povrće je izvor
a. Proteina
b. Masti
c. Vitamina i minerala
d. Šećera
Slides current until 2008
Nutrition - Aims and principles
Evaluacioni test
Curriculum Module III-5
Slide 41 of 57
1. Sadržaj holesterola najmanji je u?
a. Žumancetu jajeta
b. Buteru
c. Punomasnom mleku
d. Belancetu jajeta
Slides current until 2008
Nutrition - Aims and principles
Evaluacioni test
Curriculum Module III-5
Slide 42 of 57
1. Koliko često osoba treba da jede
voće?
a. Jednom dnevno
b. Nekoliko puta na dan
c. Jednom nedeljno
d. Dva puta nedeljno
Slides current until 2008
Nutrition - Aims and principles
Evaluacioni test
Curriculum Module III-5
Slide 43 of 57
1. Hrana bogata nevidljivim mastima
je
a. Buter
b. Ulje od kikirikija
c. Bademi
d. Suncokretovo ulje
Slides current until 2008
Nutrition - Aims and principles
Evaluacioni test
Curriculum Module III-5
Slide 44 of 57
1. Šta od navedenog predstavlja bazični
savet osobama sa dijabetesom
a. Nema restrikcije alkohola
b. Jesti što više proteinske hrane
c. Jesti integralne žitarice i skrobnu
hranu
d. Jesti svakodnevno prženu hranu
kao što su krekeri ili prženo
semenje
Slides current until 2008
Nutrition - Aims and principles
Curriculum Module III-5
Slide 45 of 57
Odgovori
1. c
2. d
3. b
4. c
5. c
Slides current until 2008
Nutrition - Aims and principles
Literatura
Curriculum Module III-5
Slide 46 of 57
1.
American Diabetes Association. Nutrition Principles and Recommendations in Diabetes,
2005.
2.
Canadian Diabetes Association, Diabetes Australia, Diabetes Study Group of the
European Association for the Study of Diabetes, Diabetes UK.
3.
Ghafoorunissa. Dietary lipids and heart disease - the Indian context. Natl Med J India
1994; 7(6): 270-6.
4.
Every day Choices. Try our Health Tools page (accessed 2004, Nov 13) Available from
www.everydaychoices.org
5.
American Diabetes Association. Nephropathy in Diabetes. Diabetes Care 2004; 23:
S76-78.
6.
Canadian Diabetes Association Clinical Practice Guidelines. Expert Committee.
Canadian Diabetes Association 2003.
7.
Clinical Practice Guidelines for the Prevention and Management of Diabetes in Canada.
Can J Diabetes 2003; 27 (Suppl 2): S66-71.
8.
Felstinker L, Heins JM, Holler HJ. Commentary and translation: 1994 nutrition
recommendations for diabetes. JAMA 1994; 94: 838-39.
9.
Diet, nutrition and the prevention of chronic diseases, Report of the joint WHO/FAO
expert consultation, WHO Technical Report Series, No. 916 (TRS 916).
www.who.int/mediacentre/news/releases/2003/pr20/en/
10.
Mann J, Lean M, Toeller M, et al. Recommendations for the nutritional management of
patients with diabetes mellitus, Eur J Clin Nutr 2000; 54: 353-5.
www.dsng.org/pdfs/ejen54.pdf
Slides current until 2008
Nutrition - Aims and principles
References
Curriculum Module III-5
Slide 47 of 57
1.
Brand Miller J, Foster-Powell, Colagiuri S, Leeds A. The GI factor. Hodder 1998.
2.
Wolever T, Mehling C. Long-term effect of varying the source or amount of dietary
carbohydrate on postprandial plasma glucose, insulin, triacylglycerol, and free fatty acid
concentrations in subjects with impaired glucose tolerance. Am J Clin Nutr 2003; 77(3):
612-21.
3.
Garg A, Bantle JP, Henry RR, et al. Effects of varying carbohydrate content of diet in
patients with non-insulin-dependent diabetes mellitus. JAMA 1994; 271(18): 1421-8.
4.
Wheeler M. Cycles: Diabetes Nutrition Recommendations – Past, Present and Future.
Diabetes Spectrum 2000; 13(3): 116-9.
5.
Chandalia M, Garg A, Luyjohann D, et al. Beneficial Effects of High Dietary Fiber Intake
in Patients with Type 2 Diabetes Mellitus. NEJM 2000; 342: 1392-8.
6.
Kapur A, et al. Novovare Interactive Nutrition Assistant - A computer aided Interactive
Nutrition Management Program, Novo Nordisk Diabetes Update Proceedings 1997.
7.
Kapur K, et al. Making Healthy Food Choices, Novo Nordisk Education Foundation, 2004
(www.diabeteseducation.org). http://www.diabeteseducation.org/signal1.htm
8.
University of Cambridge. EPIC-Norfolk: nutritional methods (cited 2004 Nov 14) (2
screens). Available from www.sri.cam.ac.uk/epic/nutmethod/24hr.shtml
9.
The Australian Guide to Healthy Eating. Australian Government Department of Health
and Ageing, Population Health Division, Commonwealth Copyright 1998.
www.health.gov.au/pubhlth/strateg/food/guide/guide2.htm
Slides current until 2008