evidencija plasmana i izvora sredstava banke

Download Report

Transcript evidencija plasmana i izvora sredstava banke

EVIDENCIJA PLASMANA I
IZVORA SREDSTAVA BANKE






Banka svoja novčana sredstva plasira drugim bankama i ostalim
komitentima u vidu kredita, u hartija od vrednosti ili ih udružuje
Velikim kreditom, se smatra kredit , odnosno, drugo potraživanje i
garancija koji su dati jednom zajmoprimcu koji je veći od 20%
kapitala banke. Najvećim mogućim kreditom se smatra kredit koji
ukupno iznosi do 30% kapitala banke
Ukupan iznos velikih kredita i najvećih mogućih kredita ne može biti
veći od 80% kapitala banke
Banka je dužna da obim i strukturu svojih rizičnih plasmana održava
u odnosima koje propisuje Narodna banka
Zavisno od toga na koje vreme ih plasira, razlikuju se kratkoročni i
dugoročni plasmani. Kratkoročni – do jedne godine, dugoročni – više
od jedne godine
Plasmane i date kredite banka eviedentira na kontima klasa 1 i 2,
koje su po grupama predviđenih konta paralelne klasama 4 i 5,
predviđenim za evidenciju izvora sredstava
Evidencija kratkoročnih i
dugoročnih plasmana i kredita
Kratkoročni i dugoročni plasmani banke
evidentiraju se na kontima:
klase 1 – Krediti i plasmani bankama i
klase 2 – Krediti i plasmani
komitentima
Izvršni i kreditni odbor poslovne banke
odobravaju kredite i odlučuju o izdavanju
garancija i supergarancija

Banka može odobravati sledeće kratkoročne kredite:
- Za posebne namene
- Za obrtna sredstva
- Na podlozi hartija od vrednosti
- Ostale kratkoročne kredite
U kredite za posebne namene ubrajaju se krediti za izvoz robe i usluga
Krediti za uvoz robe i usluga iz određenih valutnih područja i zemalja
u razvoju koji se mogu monetizovati odobravaju se prvenstveno
osnivačima banke za uvoz određene robe, osnovnih proizvoda i dr
proizvoda
Krediti za sezonske zalihe određenih proizvoda obuhvataju: kredite
za proizvodnju određenih poljoprivrednih proizvoda, kredite za tov
stoke, kredite za proizvodnju i pripremu robe za izvoz
Kratkoročni krediti za obrtna sredstva se odobravaju preduzećim
akod kojih je došlo do neusklađenosti između proizvodnje i prodaje,
između nabavke i prodaje, do poremećaja na tržištu, i dr.
Kratkoročni krediti za proizvodnju stanova za tržište odobravaju
se pod uskovima za dugoročne kredite za ovu namenu , ali da rok
vraćanja ne bude duži od godinu dana
Da bi zajmotražiocu bio odobren kratkoročni kredit, on najpre mora
podneti zahtev



-
Zahtev za odobrenje kratkoročnog kredita
podnosi se banci u pismenoj formi
Ugovor o kreditu mora obavezno da sadrži:
Iznos i namenu kredita
Način korišćenja kredita
Dokumentaciju neophodnu za korišćenja kredita
Rok za vraćanje kredita
Obezbeđenje naplate potraživanja iz kreditnog
odnosa
Stopu kamate, uz koju se odobrava korišćenje
kredita
Redovna kamata se obračunava sve vreme
korišćenja kredita, od dana puštanja kredita u
tečaj pa do dana njegovog vraćanja. Kamata se
obračunava kvartalno i tako obračunata se knjiži
na odgovarajući račun
 Zatezna kamata se obračunava po ugovorenoj
stopi kamate na iznos kredita koji nije vraćen u
ugovorenom roku, i to za vreme od dana
dospeća kredita pa do dana njegove nplate
 Sredstva iz kredita puštaju se u tečaj u korist
tekućeg računa korisnika kredita nalogom za
prenos

Krediti i plasmani čiji je rok vraćanja duži od jedne godine tretiraju
se kao dugoročni
 Prema nameni za koje se daju, dugoročni krediti se mogu podeliti
na:
- Investicione
- Kredite za stambenokomunalne poslove
U investicione kredite ubrajaju se :
- Krediti za osnovna sredstva
- Krediti za trajna obrtna sredstva
Investicioni krediti se odobravaju uz posebne uslove davanja, na
osnovu investicionog programa
Predmetni krediti se puštaju u tečaj na osnovu obračunske situacije
izvođača radova, fakture i druge propisane dokumentacije
Rokovi i način otplate, keo i pošetak otplate ovih kredita, utvrđuju se
konkretnom odlukom, odnosno, ugovorom o odobravanju kredita, a
ne mogu biti duži od deset godina od početka otplate, osim kredita
za turističke objekte
