Transcript Informacijske potrebe i ponašanje pripadnika

Informacijske potrebe i ponašanje
pripadnika mađarske jezične manjine u
Osječko-baranjskoj županiji
doc. dr. sc. Boris Badurina
Darko Lacović
Snježana Stanarević
Odsjek za informacijske znanosti
Filozofski fakultet u Osijeku
Motivacija za provođenje istraživanja
Multikulturalnost hrvatskog društva
2001. g. identificirane 22 nacionalne manjine
udio 11,47%
Načelo jednakosti pristupa
informacijama
svih članovima zajednice
prisutno u suvremenim
međunarodnim i
nacionalnim dokumentima
u području narodnog knjižničarstva.
U Hrvatskoj dosada nije bilo
većih i sustavnijih istraživanja
o problematici
multikulturalnih knjižničnih usluga,
posebice njihova korisničkog aspekta.
Svrha i ciljevi istraživanja
Za tri najbrojnije nacionalne manjine u Osječkobaranjskoj županiji (Srbe, Mađare i Slovake) prikupiti i
analizirati podatke o:
PONAŠANJU PRI TRAŽENJU
INFORMACIJA I LITERATURE
NA MANJINSKOM JEZIKU
INFORMACIJSKIM POTREBAMA
ZA LITERATUROM
I INFORMACIJAMA
NA MANJINSKOM JEZIKU
KORIŠTENJU NARODNIH KNJIŽNICA
I SREDIŠNJIH KNJIŽNICA
ZA MANJINE
Mađarska nacionalna manjina u RH
• 0,37 % u ukupnom broju stanovnika RH 2001. g.
• Autohtona nacionalna manjina
• Brojne mađarske manjinske udruge i kulturnoumjetnička društva: Demokratska zajednica Mađara
Hrvatske, Savez mađarskih udruga, Prosvjetno-kulturni
centar Mađara u RH (Osijek)
Veliku važnost pridaju održavanju veza s materinjim jezikom i
kulturom
• Središnja knjižnica Mađara u RH (od 1990. g., Gradska
knjižnica Beli Manastir)
2,96%
3,00%
Postotak mađarskog
s t a n o v n iš t v a u R H 2 0 0 1 .
2,50%
g . p o ž u p a n ija m a
2,00%
1%
1,50%
0,89%
1,00%
0,50%
0,00%
Osječko-
V u ko varsko -
B je lo v a r s k o -
b a r a n js k a
s r ije m s k a
b ilo g o r s k a
Svrha i ciljevi istraživanja - Hipoteza
Pripadnici triju analiziranih manjina
unatoč višegeneracijskom životu
u Osječko-baranjskoj županiji,
imaju potrebu
za raznovrsnim informacijama i literaturom
na jeziku manjine kojoj pripadaju.
Ali u tu svrhu nedovoljno
(u kvantitativnom i kvalitativnom smislu)
koriste knjižnice
(lokalne narodne i središnje knjižnice za manjine)
jer svoje informacijske potrebe
češće zadovoljavaju putem drugih izvora.
Metodologija, uzorak i instrument
•
•
•
•
metoda anketiranja na prigodnom uzorku
(listopad 2010. - siječanj 2011. g.)
313 upitnika poslano u tri manjinske udruge na
području Osječko-baranjske županije i
Središnju knjižnicu za Mađare u Belom
Manastiru
Ukupno je prikupljeno 165 upitnika (60,8%)
Tri skupine pitanja u upitniku:
1. opći podaci
2. informacijske potrebe i ponašanje pri pronalaženju
informacija
3. korištenje knjižnica
REZULTATI
I. OPĆI PODACI
Karakteristike ispitanika
80,00%
40,00%
70
45,00%
42,70%
70,00%
60,4
60,00%
35,00%
40,00%
60
60,00%
71,20%
• srednja 38,90%
vrijednost za mađarski jezik 4,32
59,10%
• srednja vrijednost
za hrvatski jezik 4,08
32,10%
27,80%
40,90% Znanje mađarskog jezika najbolje su
35,00%
50,00%
30,00%
50,00%
50
ocjenjivali ispitanici koji dolaze iz mjesta s
30,00%
41,2
25,00%
40,00%
40,00%
10000-30000 stanovnika, a najlošije oni iz
40
25,00%
mjesta preko 50000 stanovnika
30,00%
31,5
20,00%
15,80%
30,00%
20,00%
10,30%
30 20,00%
15,00%
12,80%
11%
21,8 2,70%
20,7 11,60% 11,60%
15,00% 20,00%
20 10,00%
7,30%
10,00%
10,00%
11,6
3%
0,00%
10,00%1,20%
0 0 0 5,5
i v iš e o d 5 0 0 0 0
5,00%
10
5,00%
manje od 10000 između 10000 i i z m e đ u 3 05,5
30000
50000
s t a n o v n1,8
ik a
0
0,00%
stanovnika
0,00%
0,00%
s ta n o v n ik a
s t a n oispitanici
v n ik a
0
Muški
ispitanici
Ženski
0-20
21-30
31-40
41-50
51-60
61-70 71 i više
Bez OŠ
OŠ
SŠ
VŠS/VSS
ocjena 5
ocjena 4
ocjena 3
ocjena 2
ocjena 1
Spol ispitanika
Stupanj
obrazovanja
ispitanika
Veličina
mjesta stanovanja
Dob
ispitanika
znanje mađarskog jezika
znanje hrvatskog jezika
II. INFORMACIJSKE POTREBE I
PONAŠANJE PRI TRAŽENJU
INFORMACIJA
Najpopularnija tematska područja
na mađarskom jeziku
60,00%
50,00%
40,00%
30,00%
20,00%
10,00%
Obrazovanje
Kultura
Beletristika
Zabava
Literatura za djecu
Zdravlje
Politika
Događanja
Ekonomija
Nema potrebu
Nešto drugo
0,00%
Samo 12 ispitanika (7,3%) istaknulo je da nema potrebu za literaturom
na mađarskom jeziku!
Razlozi korištenja građe na
mađarskom jeziku
očuvanje kontakta s
50,00%
45,50%
m a đ a r s k im
43,60%
j e z ik o m
45,00%
bolje razumijem mađarski
40,00%
j e z ik
35,00%
da djeca nauče ili
30,00%
25,00%
p o b o ljš a ju s v o je z n a n je
m a đ a r s k o g j e z ik a
18,20%
nostalgija
20,00%
15,00%
10,00%
9,10%
7,30%
6,10%
kvalitetnija literatura
5,00%
0,00%
pouzdanije informacije
Korištenje informacijskih izvora
na mađarskom jeziku
80,00%
70,00%
60,00%
50,00%
40,00%
30,00%
Tv
Novine i časopisi
Internet
Osobni kontakt
Školska ili visokoškolska
knjižnica
Radio
Lokalna narodna
Udruga
knjižnica
20,00%
10,00%
Arhiv/muzejNešto drugo
0,00%
Statistički značajna razlika u odnosu na obrazovnu razinu,
mjesto stanovanja i dob utvrđena je za dobar dio navedenih
informacijskih izvora (VSS>OŠ, manja mjesta>veća mjesta,
ispitanici stariji od 21 godinu>ispitanici mlađi od 20 godina)
III. KORIŠTENJE NARODNIH KNJIŽNICA
Članstvo u lokalnim narodnim
knjižnicama
Članovi narodne knjižnice
najčešće su ispitanici iz dobne
skupine 71 i više godina te
osobe između 41 i 50 godina, a
najrjeđe osobe 0-20 godina.
Članovi narodnih knjižnica
najčešće su iz mjesta s 1000030000 stanovnika, a najmanje iz
mjesta s više od 50000
stanovnika.
60%
60%
50%
40%
40%
30%
20%
10%
0%
Članovi
Nisu članovi
Članstvo u narodnoj knjižnici raste s obrazovnom razinom
ispitanika.
Korištenje informacijskih izvora na
mađarskom jeziku u narodnim
knjižnicama
90,00%
80,00%
70,00%
60,00%
50,00%
40,00%
30,00%
20,00%
10,00%
0,00%
80,30%
40,90%
24,20%
16,70%
6,10%
Knjige
Novine i
časopisi
Internet CD-ROM i Nemam
DVD
potrebu
Zadovoljstvo ponudom građe na mađarskom jeziku u narodnoj
knjižnici: srednja vrijednost = 3,81
Sudjelovanje na programima narodne
knjižnice na mađarskom jeziku
43,90%
45,00%
40,00%
35,00%
30,00%
25,00%
20,00%
15,00%
10,00%
5,00%
0,00%
Ne sudjelujem
Izložbe
27,30%
22,70%
13,60%
10,60%
6,10%
Književni susreti
Pričaonice/igraonice
za djecu
Radionice
Predavanja
Samo 7 ispitanika (10,6%) navelo je da se u njihovoj gradskoj
knjižnici ne odvijaju nikakvi posebni programi na mađarskom jeziku.
Srednja vrijednost zadovoljstva ispitanika ponudom programa na
mađarskom jeziku u lokalnim narodnim knjižnicama = 3,48
Načini sudjelovanja ispitanika u
oblikovanju nabavne politike i planiranju
posebnih programa na mađarskom
jeziku u narodnoj knjižnici
78,80%
80,00%
Razgovor s
knjižničarima
70,00%
60,00%
Pisanim putem
50,00%
40,00%
30,00%
20,00%
10,00%
0,00%
19,70%
4,50% 3%
Mislim da moja
knjižnica ne nabavlja
g ra đ u
n a m a đ .
Nemam prilike o tome
razgovarati u knjižnici
IV. SREDIŠNJA KNJIŽNICA ZA MAĐARE
Članstvo u Središnjoj knjižnici za
Mađare
69%
70%
Članovi Središnje
knjižnice najčešće su
osobe iz dobne skupine
51-60 godina (N=13, a
najrjeđe ispitanici iz
dobne skupine 0-20
godina (N=11, 15,7%)
60%
50%
40%
31%
30%
20%
10%
0%
Članovi
Nisu članovi
Korištenje usluga i programa
Središnje knjižnice za Mađare
80,00%
72,50%
70,00%
60,00%
50,00%
40,00%
30,00%
20,00%
15,70%
11,80% 7,80%
Posudba građe
Izložbe
Književni susreti
Ne sudjelujem
10,00%
0,00%
Procjenjujući vlastito zadovoljstvo knjižničnom građom i knjižničnim
uslugama u Središnjoj knjižnici za Mađare najveći broj ispitanika (N=26,
57,8%) jako je zadovoljan (brojka 5) (srednja vrijednost iznosi 4,24.)
Razlozi nekorištenja usluga Središnje
knjižnice za Mađare
29,80%
30,00%
25,00%
Svoje potrebe za inf.
zadovoljavam u
školskoj/visokoškolskoj knjižnici
27,20%
Mislim da takva knjižnica ne
21,20%
20,20%
p o s to ji
20,00%
Svoje inf. potrebe zadovoljavam
na drugačiji način
15,00%
10,00%
5,30%
Knjižnica je predaleko
5,00%
0,00%
Narodna knjižnica zadovoljava u
p o tp u n o s ti m
o je
p o tr e b e
Posljednji odgovor najčešće su birali ispitanici iz mjesta do 10000
stanovnika.
Zaključak
• Podaci prikupljeni ovim istraživanjem potvrdili su
obje pretpostavke od kojih se u istraživanju
pošlo:
– Pripadnici mađarske jezične manjine u Osječkobaranjskoj županiji imaju potrebu za raznolikim
informacijama i literaturom na svom materinjem
jeziku, ali, isto tako, da se u tu svrhu nedovoljno
koriste svojom narodnom i/ili središnjom knjižnicom.
• Relativno visok odaziv istraživanju (60,8%)
pokazuje pak da je ova tema zanimljiva
ispitanicima te da postoji potreba za detaljnijim
bavljenjem tom problematikom
• Rezultati istraživanja mogu pomoći narodnim
knjižnicama u osmišljavanju nabavne politike,
s posebnim naglaskom na nabavu građe i
izvora na jezicima (i pismima) manjina koje
žive u njihovom okruženju, i planiranju usluga
i programa koje će odgovarati na stvarne
potrebe manjinskog stanovništva.
• Metodologija istraživanja može poslužiti kao
polazište za slična buduća istraživanja šireg
obuhvata
Nastavak istraživanja
• Autori u nastavku planiraju kvalitativnom i
kvantitativnom metodologijom istražiti
percepciju knjižničara u odnosu na ulogu
svoje institucije u multikulturalnom društvu i
analizirati kako hrvatske narodne knjižnice
reagiraju na zahtjeve svojih kulturološki i
jezično različitih populacija.
• Posebna pozornost posvetit će se pitanjima
obuke i obrazovanja knjižničara za rad u
multikulturnim sredinama.