SAMOSTALNI ISTRAŽIVAČKI RAD ZA DRŽAVNO NATJECANJE I SMOTRU MLADIH BIOLOGA 2010.

AUTORI RADA: SIMONA HORVAT (7.RAZRED) KRISTINA KUKOLIĆ (8.RAZRED) MENTOR RADA: MIRJANA GRULA, PROF.

PREHRAMBENE NAVIKE ŠKOLSKE DJECE

OŠ Dr. Ivana Novaka Macinec Glavna 32, 40 306 Macine Tel. 040/858-482 Međimurska županija

SVRHA ISTRAŽIVANJA

• potaknuti učenike naše škole da razmisle i vode brigu o svojim prehrambenim navikama • pomoći im da shvate koliko su one važne za zdravlje • ukazati i na tjelesnu aktivnost koju je važno kombinirati sa pravilnim prehrambenim navikama • sve u svrhu promicanja zdravog načina života i postizanja što boljih rezultata u radu.

DJETETOVE PREHRAMBENE POTREBE

• temeljni prehrambeni sastojci hrane su bjelančevine ili proteini, ugljikohidrati ili šećeri u širem smislu, masti, vitamini i minerali • nužno je da hrana posjeduje i vlakna ili celulozu te vodu • svi su ti sastojci sadržani u nekoliko osnovnih skupina namirnica: mesu, mlijeku, žitaricama, povrću i voću • svaki od prehrambenih sastojaka nužan je za podmirenje određenih potreba organizma radi njegova normalnog funkcioniranja, a u djeteta i za normalan rast i razvoj

POGREŠNE PREHRAMBENE NAVIKE

• pogrešne prehrambene navike stječu se u najranijim djetinjstvu, a posljedice se osjećaju u godinama zrelosti i starosti • debelo dijete nije i zdravo dijete, a ljubav prema hrani i pretrpavanju organizma ostavlja trajne posljedice • ako smo već nemoćni pred poplavom ukusnih i energijom prebogatih namirnica,koje nam se nude na svakom koraku, nemojmo barem od vlastite djece stvarati invalide i navikavati ih na preobilnu slatku i masnu hran • pokušajmo ih od najranijih godina navikavati na mango povrća i voća • hrana nije lijek, ali utječe na otpornost organizma prema bolestima ili ublažuje tegobe mnogih bolesti kada one već nastupaju

TEMELJNI SASTOJCI HRANE

• bjelančevine su građene od aminokiselina - tu spadaju meso, mlijeko, mahunarke • ugljikohidrati - služe kao izvor energije – npr. šećeri iz krumpira, kukuruza, žitarica, tjestenina • masti - životinjske (iz mesa, jaja, sira i maslaca i sadrže visok postotak zasićenih masnih kiselina i kolesterola ) • masti – biljne - najbolji sastav ima ulje kukuruznih klica, soje, repice, suncokreta i masline

• vitamini su organski sastojci, sadržani u prirodnim namirnicama i nužni organizmu, u procesima izmjene tvari ili u metabolizmu, dijele se na vitamine topljive u mastima (A,D,K,E) te na one topljive u vodi (C, B1, B2, B6, B12, niacin, folna kiselina, pantotenska kiselina te biotin) • najviše vitamina ima u raznom voću i povrću ali i u mesu, mlijeku, iznutricama, uljima i sl.

• minerali i tzv. oligoelementi ili elementi u tragovima anorganske su tvari nužne za brojne životno važne procese u organizmu, čiji se nedostatak može očitavati kao bolest, a može uzrokovati i smrt (Ca, Fe, K, Mg itd.)

ŠTETNI SASTOJCI HRANE

• bijeli šećer • crveno meso • antibiotici, hormoni • umjetna gnojiva, pesticidi, herbicidi, fungicidi i td.

• alkohol, kava

PIRAMIDA PRAVILNE PREHRANE

MATERIJALI I METODE ISTRAŽIVANJA

• Anketa o prehrambenim navikama učenika • Tablice za praćenje dnevnika prehrane • Upitnik o porijeklu namirnica • Pribor i namirnice potrebne za radionicu o prehrani: plastične posudice za posluživanje, pribor za jelo, daska za rezanje, nož, bilježnica za upisivanje podataka, različite vrste namirnica (voće, povrće, mesne prerađevine, mlijeko i mliječni proizvodi, jaja, slatkiši) • Bilješke o posjetu Međunarodnom sajmu ekologije i zdrave prehrane održanom u Čakovcu.

• u navedenim anketama sudjelovalo je ukupno 59 učenika, od toga 28 učenika sedmih razreda i 31 učenik osmih razreda • u radionici o prehrani, upitniku te u posjetu međunarodnom sajmu ekologije i zdrave prehrane sudjelovalo je 14 učenika - članovi biološke grupe

• •

REZULTATI ANKETE O PREHRAMB. NAVIKAMA UČENIKA

Po čemu se razlikuje tvoja prehrana u različita godišnja doba?

50 ispitanika (84.75%) odgovorilo je da u proljeće i ljeto konzumiraju laganiju prehranu s puno voća i povrća, salata, a u jesen i zimi kaloričniju hranu s više mesa i ugljiko- hidrata, 9 ispitanika (15.25%) odgovorilo je da im se prehrana u različita godišnja doba bitno ne razlikuje

•

Da li redovito doručkuješ ?

• 26 ispitanika (44.06%) odgovorilo je da redovito doručkuje, 21 ispitanik (35.59%) odgovorilo je povremeno, a 12 ispitanika (20.33%) odgovorilo je da uopće ne doručkuje 45,00% 40,00% 35,00% 30,00% 25,00% 20,00% 15,00% 10,00% 5,00% 0,00% DA NE POVREMENO Grafikon 1.:Učestalost jutarnjeg obroka

Uzimaš li kasne večernje obroke (iza 21,00 h)?

13 ispitanika (22,03%) odgovorilo je da uzima redovito, 22 ispitanika (37,28%) odgovorilo je povremeno, a 24 ispitanika (40,67%) ne uzima 45,00% 40,00% 35,00% 30,00% 25,00% 20,00% 15,00% 10,00% 5,00% 0,00% REDOVITO POVREMENO NE UZIMA Grafikon 2.: Učestalost večernjeg obroka

Da li tvoj dnevni jelovnik obuhvaća svih 5 obroka : zajutrak, doručak, ručak, užinu i večeru?

10 ispitanika (16.95%) uzima svih 5 obroka, 32 ispitanika (54.24%) uzima 4 obroka (osim zajutrak), 16 ispitanika (27,11%) uzima 3 obroka – doručak, ručak i večeru, a 1 ispitanik (1.69%) izjasnio se da uzima 2 obroka – ručak i večeru 60,00% 50,00% 40,00% 30,00% 20,00% 10,00% 0,00% 5 obroka 4 obroka 3 obroka 2 obroka Grafikon 3.: Učestalost dnevnih obroka

• •

Uzimaš li međuobroke i koje su to vrste namirnica?

12 ispitanika (20,33%) odgovorilo je da ne uzima 47 ispitanika (79,67%) odgovorilo je da uzima i to grickalice¸23,40%, sendvić ili neki namaz 17,02%, slatkiši 36,17%, voće 23,40% 40,00% 35,00% 30,00% 25,00% 20,00% 15,00% 10,00% 5,00% 0,00% grickalice sendvič ili namaz slatkiši voće Grafikon 4.: Udio pojedinih namirnica u međuobrocima

• •

Kako tvoja dnevna prehrana utječe na tvoju radnu sposobnost npr.: učenje i praćenje nastave?

39 ispitanika (66,10%) odgovorilo je povoljno (redovita prehrana dobro utječe na učenje), 11 ispitanika (18.64%) odgovorilo je nepovoljno ( neredovita i nepravilna prehrana loše utječe na praćenje nastave) 9 ispitanika (15,25%) ne zna 70,00% 60,00% 50,00% 40,00% 30,00% 20,00% 10,00% 0,00% Povoljno Nepovoljno Nezna Grafikon 5.: Utjecaj prehrane na radnu sposobnost

• •

Misliš li da se pravilno hraniš?

27 ispitanika (45,76%) odgovorilo je da se pravilno hrani, 19 ispitanika (32,20%) odgovorilo je sa ne, a 13 ispitanika (22,03%) misli da se povremeno hrani pravilno 50,00% 45,00% 40,00% 35,00% 30,00% 25,00% 20,00% 15,00% 10,00% 5,00% 0,00% Pravilno Nepravilno Povremeno pravilno Grafikon 6.: Učestalost pravilne prehrane

• •

Što je za tebe zdrava prehrana?

36 ispitanika (61,02%) odgovorilo je da je to prehrana u kojoj prevladavaju voće, povrće i uzima se puno vode.12 ispitanika (20,34%) odgovorilo je da smatra pod time raznoliku prehranu, da jedemo sve namirnice, ali u umjerenim količinama, 7 ispitanika (11,86%) odgovorilo je da je to prehrana sa puno mesa i mesnih prerađevina, 2 ispitanika (3,38%) pod time smatra češće konzumiranje mlijeka, mliječnih proizvoda i tjestenine ispitanik (1,69 %) smatra da slatkiši trebaju prevladavati u prehrani, 1 ispitanik (1,69%) smatra da se riba i plodovi mora trebaju pretežno konzumirati u zdravoj prehrani 70,00% 60,00% 50,00% 40,00% 30,00% 20,00% 10,00% 0,00% Grafikon 7.: Zdrava prehrana

• • • • • • • • •

Koju vrstu hrane najviše voliš jesti?

16 ispitanika (27,11%) : meso (hamburger, ćevapi, pljeskavice, lazanje) 14 ispitanika (23,73 %) : pizza 8 ispitanika (13,56%): voće i povrće 7 ispitanika (11,86%) : žitarice, mlijeko i mliječni proizvodi 7 ispitanika (11,86%) : pomfri i kečap 5 ispitanika ( 8,47%) : slatkiši 1 ispitanik (1,69%) : riba i plodovi mora 30,00% 1 ispitanik (1,69%) : grickalice 25,00% 20,00% 15,00% 10,00% 5,00% 0,00% Grafikon 8.: Najomiljenija hrana

• • •

Kako blagdani i školski praznici utječu na tvoju prehranu?

38 ispitanika (64,40%) odgovorilo je da utječu i da više jedu u to vrijeme, a 21 ispitanik (35,60%) odgovorio je da u to vrijeme podjednako jede 70,00% 60,00% 50,00% 40,00% 30,00% 20,00% 10,00% 0,00% Obilnija prehrana Podjednaka prehrana Grafikon 9.: Prehrana u vrijeme školskih praznika

• •

Da li se baviš nekim športom?

32 ispitanika (54,24%) odgovorilo je potvrdno, a 27 ispitanika (45,76%) odgovorilo je da se ne bavi športom 56,00% 54,00% 52,00% 50,00% 48,00% 46,00% 44,00% 42,00% 40,00% Bavi se športom Ne bavi se športom Grafikon 10.: Tjelesna aktivnost

• •

Kako tvoje prehrambene navike utječu na tvoju tjelesnu težinu?

35 ispitanika (59,32%) izjasnilo se da održava tjelesnu težinu jer se pravilno hrani i bavi nekom tjelesnom aktivnošću 18 ispitanika (30,51%) izjasnilo se da loše utječu (pretilost ili mršavost), 9 ispitanika (15,25%) ne zna kako prehrambene navike utječu na njihovu tjelesnu težinu 60,00% 50,00% 40,00% 30,00% 20,00% 10,00% 0,00% Održava tjelesnu težinu Ne održava tjelesnu težinu Ne zna Grafikon 11.: Utjecaj prehrambenih navika na tjelesnu težinu

• • • • • • • •

Ukoliko se ne hraniš u školskoj kuhinji, koju vrstu namirnica najčešće jedeš za užinu?

18 ispitanika (30,51%) izjasnilo se da uopće ne uzimaju užinu 17 ispitanika (28,81%) hrani se u školskoj kuhinji 15 ispitanika (25,42%) jede sendvič i grickalice 4 ispitanika (6,78%) jede voće 2 ispitanika (3,38%) jede pecivo (klipić) 2 ispitanika (3,38%) jede čokoladu 1 ispitanik (1,69%) jede pizzu 30,00% 25,00% 20,00% 15,00% 10,00% 5,00% 0,00% Sendvič i grickalice Voće Pecivo Čokolada Grafikon 12.: Školski obrok Pizza

• •

Jedeš li hranu brzo ili polako ?

15 ispitanika (25,42%) odgovorilo je da brzo jede, 26 ispitanika (44,06%) jede polako i vremenski dulje, 17 ispitanika (28,81%) odgovorilo je kako - kada 45,00% 40,00% 35,00% 30,00% 25,00% 20,00% 15,00% 10,00% 5,00% 0,00% Brzo jede Polako i vremenski dulje jede Kako kada Grafikon 13.: Vrijeme potrebno za obroke

REZULTATI TABLICA ZA PRAĆENJE DNEVNIKA PREHRANE • ZAJUTRAK: pretežno su zastupljeni mlijeko i mliječni proizvodi (jogurt, puding, sirni namaz) te pecivo i kruh (klipić, bijeli kruh) – po kemijskom sastavu ugljikohidrati (40%) i mliječne masti (60%) Grafikon 14.: Zajutrak Ugljikohidrati Grafikon 14.: Zajutrak Mliječne masti

• DORUČAK: pretežno su zastupljene bjelančevine (jaja, hrenovke i pašteta - 60%), ugljikohidrati (bijeli kruh - 20%) i masti ( maslac i margarin - 20%) Grafikon 15.: Doručak Bjelančevine Grafikon 15.: Doručak Masti Grafikon 15.: Doručak Ugljikohidrati

• RUČAK : najzastupljenije su bjelančevine (meso – piletina, svinjetina i riba – 35%) i ugljikohidrati ( grah, juha, tjestenina, pomfri, pohane palačinke, kruh – 35%). Slijede masti (juha, pomfri, špagete – 20%), vitamini i minerali (salata – 10%) Grafikon 16.: Ručak Bjelančevine Grafikon 16.: Ručak Masti Grafikon 16.: Ručak Ugljikohidrati Grafikon 16.: Ručak Vitamini i minerali

• UŽINA : najzastupljeniji su ugljikohidrati (grickalice, čokolada, sendvič, jogurt – mliječni šećer – 70% ). Slijede vitamini i minerali ( voće-15%) i mliječne masti ( jogurt, čokolino – 15%) Grafikon 17.: Užina Ugljikohidrati Grafikon 17.: Užina Vitamini i minerali Grafikon 17.: Užina Mliječne masti

• VEČERA : prevladavaju bjelančevine (hrenovke, paštete, pizza, meso-piletina, riba – 50%). Slijede vitamini i minerali (voće jabuka, banane, kivi, naranča), (povrće, salate - cikla, krastavci, zelena salata, miješana salata) – 40%, masti (jogurt, meso-10%) Grafikon 18.: Večera Bjelančevine Grafikon 18.: Večera Vitamini i minerali Grafikon 18.: Večera Masti

•

REZULTATI UPITNIKA O PORIJEKLU NAMIRNICA

ZAČINI: uvozno - 66.67%, domaća proizvodnja – 25 %, domaća proizvodnja i uvozno - 8,33% • MLIJEKO I MLIJEČNI PROIZVODI: domaća proizvodnja – 66,67%, uvozno i domaća proizvodnja – 33,33% • JAJA : domaća proizvodnja - 100% 5,26%, (brokula) domaća proizvodnja i uvozno – 5,26% (mrkva) • (agrumi), domaća proizvodnja i uvozna – 11,11% (kivi) • pahuljice): domaća proizvodnja – 50%, uvozno 50%. • • POVRĆE: domaća proizvodnja – 89,47% (17 vrsta povrća), uvozno – VOĆE: domaća proizvodnja – 11,11% (jabuke), uvozno – 77,77% NAMIRNICE OD ŽITARICA (kruh, hajdinska kaša, riža, žitne TJESTENINA: uvozno – 100% • MESO (svinjetina, junetina, piletina, puretina) : domaća proizvodnja – • 100% • RIBE I PLODOVI MORA: morske: uvozno – 80%, slatkovodne: domaća proizvodnja 20% • SLATKIŠI: domaća proizvodnja – 40%, uvozno – 20%, domaća proizvodnja i uvozno – 40% GRICKALICE: domaća proizvodnja – 50%, uvozno - 50%

REZULTATI POSJETA MEĐUNARODNOM SAJMU EKOLOGIJE I ZDRAVE PREHRANE

• Popis namirnica iz organskog uzgoja koje ispitanici tjedno koriste u svojoj prehrani i učestalost: - paprika rajčica - krumpir - luk

NEKE OD NAŠIH SLIČICA U RADU

REZULTATI RADIONICE O PREHRANI Kolač Čips Keksi Čoko lada Jogurt Salama Pečena piletina Mlijeko, Kuhana jaja Sir, Puding Jabuka, Kivi Banana, Naranča Zelena salata, Mandarina, Krumpir Grah, Mrkva, Brokula, Kukuruz, Grašak Cornfleksi, Raženi kruh Intergralna riža, Musli Žitne kuglice, Tjestenina Kukuruzni kruh

ZAKLJUČAK

Prehrambene navike školske djece većinom nisu zadovoljavajuće jer : • se hrane namirnicama male nutritivne vrijednosti • kombiniraju hranu koja se međusobno ne slaže • ¼ ispitanika ne doručkuje, a obroci su većinom raspoređeni u 4 dnevna obroka • prehrana sadržava puno ugljikohidrata i bjelančevina • nedovoljna je zastupljenost voća i povrća u prehrani • najomiljenija hrana ispitanika ujedno je i najnezdravija • bavljenjem nekom tjelesnom aktivnošću većina njih ipak održava tjelesnu težinu