Transcript SREDIŠNJA HRVATSKA

SREDIŠNJA HRVATSKA
•težište naseljenosti i gosp. razvoja RH
•oko 35% teritorija (19.665 km2) i 50%
stanovništva RH (2,2 mil.) - 111 st/km2
•gusto naseljena, iznadprosječno
urbanizirana i gospodarski razvijena
• križišni prometni položaj (posebno od
sredine 19. st.) - prometnice europskog
značenja
• hrvatska regija jezgre
• težište naseljenosti: 2,2 mil. st. na 19 655
km2  111 st/km2
Naseljenost
• u SZ dijelu kontinuitet od ranog srednjeg vijeka
do danas
• južni i jugoistočni dio - prekid kontinuiteta (2.
polovica 16. i 17. stoljeća) - ispražnjeni prostori
(Kordun, Banija, Lonjsko-ilovka zavala) kasnije
kolonizirani  složenija etnička struktura
• različiti oblici naseljenosti (disperna, grupirana)
Gradovi
• vanjski utjecaji i podređenost vanjskim centrima
 malo gradovado kraja 19. st.
• 1880. ukupno 10 gradova: Zagreb (28.500),
Varaždin (10.500), Karlovac, Sisak, Koprivnica
(5000-6000), Križevci, Petrinja (4500), Bjelovar,
Kostajnica, Ivanić-Grad (6,4% stanovništva)
• velik udio stranaca (1/3)
• nakon toga veliki priljev stanovništva (razvoj
prerađivačkih djelatnosti)  ubrzan razvoj
gradova i promjena nacionalne strukture
stanovništva
• nakon 1. svjetskog
rata Zagreb
postaje vodeće
industrijsko
središte u novoj
državi  sve veća
urbana primarnost
• danas izrazito
nepravilan red
veličine gradova
• brz razvoj Zagreba u usporedbi s nekim
srednjoeuropskim gradovima
Prometne osovine
• razvoj osovina urbanizacije (ujedno i prometne osovine) duž glavnih
prometnih pravaca – obuhvaćaju oko 80% centara rada s ukupno
85% radnih mjesta Središnje Hrvatske – OSOVINE RAZVOJA
Stupanj Naziv
značenja
Prometna infrastruktura
I
Zagreb-Ivanić Grad-Kutina-Novska
Auto-cesta i željeznička
pruga većeg međunar.
značenja
II
Zagreb-Karlovac
Auto-cesta većeg i želj. pruga
manjeg međunar. značenja
III
Zagreb-Sisak
Zagreb-Koprivnica
Zagreb-Zabok (Krapina)-VaraždinČakovec
Varaždin-Koprivnica-Virovitica
Državne ceste i željezničke
pruge manjeg međunar.
značenja
-većina prometnih osovina na kontaktu prigorja i riječnih dolina –
međuovisnost prirodnih obilježja, naseljenosti i prometa
Nodalno-funkcionalna podjela
• Zagrebačka makroregija
-Zagrebačka regija
-Varaždinska regija
-Karlovačka regija
-Sisačka regija
-Bjelovarska (Bjelovarsko-koprivnička) regija
ZAGREB
• u jugozapadnom, rubnom dijelu Panonske zavale, na najvažnijem
pravcu komuniciranja s Mediteranom
• nizinski prostor do 200 m nadmorske visine s otvorenim pejzažima
• između Medvednice na S i Vukomeričkih gorica
na J, na stjecištu 9 prometnih pravaca
Prometno-geografski položaj
• Zagreb je jedno od najprometnijih čvorišta u
ovom dijelu Europe (cestovni, željeznički, zračni,
telekomunikacijski promet; potencijalno i riječni)
• od 60-ih godina 19. st. željezničko čvorište
(1862. Zidani Most-Zagreb-Sisak, 1865. ZagrebKarlovac, 1870. Gyekenyes-Koprivnica-Dugo
Selo-Zagreb...)
• tijekom 60-ih i 70-ih godina 20. stoljeća raste
značenje u cestovnom i zračnom prometu
•
•
od 1972. stvaranje
autocestovne mreže
križište tri velika
cestovna prometna
pravca:
– 1. Sjeverozapadna
Europa Jugoistočna
Europa
– 2. Istočna Europa
– zapadno
Sredozemlje
– 3. Baltik – Jadran
• u zračnom prometu: od 1960-ih zračna luka regionalnog europskog
značenja
• od početka 90-ih
godina 20. st.
izravne
međunarodne
željezničke
intercity veze
(München,
Frankfurt, Beč
Venecija,
Budimpešta...)
• telekomunikacijsko čvorište - ishodište
modernih telefonskih i računalskih mreža
• sjedište brojnih prometnih organizacija
(Hrvatske željeznice, Croatia Airlines,
Hrvatske pošte, HT; cjevovodni promet INA)
Historijsko-geografski razvoj
Zagreba
• na prostoru vrlo povoljnom za naseljavanje: na S
je gorski hrbat Medvednice, a na J nizina Save
• prva stalna naselja u
neolitiku – gradinski tip,
na tercijarno-kvartarnom
pobrđu (Medvednica,
Vukomeričke gorice,
Plešivica) ili na riječnim
terasama (Novo i Staro
Čiče)  veći broj gradina
tijekom brončanog i
željeznog doba
• u antičkom rimskom
razdoblju - naselje
Anadautonia uz
Savu (u 2. polovici
1. stoljeća status
municipija)
• nakon 500 godina
tog razdoblja isto
toliko dugo
razdoblje prekida
kontinuiteta
• nakon 500 godina prekida osniva se Zagreb, ali
na drugom lokalitetu (na rubu prigorja)
• pogodnosti gospodarskog iskorištavanja prigorja
(tradicionalna polikulturna ekonomika +
eksploatacija kamena i šuma)
• prvobitne jezgre Zagreba nastale su na glavnom
pravcu komuniciranja iz medvedničkog prigorja
dolinom potoka Medveščaka
• dvije jezgre: u Kaptolu su prevladavale crkvene
funkcije (1094. Zagrebačka biskupija), a Gradec
je imao samostalnu gradsku upravu (1242.
status slobodnog kraljevskog grada)
• sredinom 13. st. Gradec + Kaptol + podgrađe =
1000 stanovnika
• prvobitni Zagreb razvija se kao lokalno obrtničko
i trgovačko središte medvedničkog prigorja
• Kaptol i Gradec se s vremenom prostorno
šire – imigracija stanovništva u 15. i 16. st.
( prevlast hrv. stanovništva u
podgrađima); istovremeno doseljava i
brojnije plemstvo ( porast političkog
značenja)
• prvi popis kuća 1368. g.: 281 kuća (2810
stanovnika)
• spori porast: 1743. g. 560 kuća (5600
stanovnika)
• sredinom 18. st. prva manufaktura (sukno), do
kraja stoljeća veći broj (najviše uz potok
Medveščak)  doseljavanje (u 2. polovici 18.
stoljeća oko 31% stranog stanovništva)  nešto
brži porast broja stanovnika
• 1818. g. župa sv. Marka (Gradec sa selima) i
župa sv. Marije (Kaptol) ukupno 8786
stanovnika, a 1843. g. 14861 stanovnika –
Zagreb je bio najveće naselje među slobodnim
kraljevskim gradovima Hrvatske i Slavonije
• 7. 9. 1850. godine – ujedinjenje u jedinstvenu
zagrebačku općinu (Gradec, Kaptol, Nova ves i
Vlaška ulica s pripadajućim selima + sela Trnje i
Horvati uz Savu)
• 33 km2, 15.500 stanovnika (granice su na J
Sava, na I potok Laščina, na Z potok
Črnomerec)
• 1857. – 16.657 stanovnika
• širenje grada povezano s razvojem prometa
• željeznička pruga (1862.) i prvi kolodvor (Južni
kolodvor, današnji Zapadni)
• Izgradnja Glavnog kolodvora 1892.
• Donji grad s ortogonalnom mrežom ulica i
reprezentativnim zgradama; zeleni pojas,
Lenucijeva potkova
• 1891. prva tramvajska veza Savske ulice sa
središtem Zagreba (od 1910. električni tramvaj)
• početkom 20. st. udvostručena površina:
64 km2 s 60.000 stanovnika
• razvoj industrije: početkom 20. st. 40
industrijskih pogona (s 3650 radnika)
• 1910. – 79.038 stanovnika
• ipak, unutar AU monarhije mali grad i
slabije razvijeni industrijski centar (Graz i Trst
dvostruko veći poč. 20. st.)
• nakon 1. svjetskog rata vodeće industrijsko
središte u novoj državi
• prostorno širenje između dva svjetska rata: na
brežuljcima Medvednice rezidencijalni dio grada,
oko Zvonimirove ulice moderna četvrt s
pravilnom mrežom ulica, a južno od željezničke
pruge siromašne stambene radničke četvrti
divlje izgradnje (Trnje, Trešnjevka, Peščenica)
• izvan granica užeg gradskog područja nastaju
predgrađa Dubrava na I i Kustošija na Z
• Kretanje broja stanovnika: većinom
mehanički priljev 
1921. – 108.674
1931. – 185.581
1941. procjena oko 240.000 st.
1948. – 290.667
• od kraja 50-ih i poč. 60-ih godina izgradnja većih naselja
južno od Save - 1953. oko 2000 ljudi, danas oko
120.000; 2/3 u velikim stambenim naseljima)
• nova velika stambena naselja (na juž. Trešnjevci
Knežija, Srednjaci, Horvati, Jarun i Prečko, u
susedgradskom području Gajnice, Malešnica i Špansko,
u Maksimiru Ravnice, na Peščenici Borongaj, Ferenčica i
Volovčica, na Trnju Savica, u Dubravi Grana, Klaka i
Retkovec)
• nove industrijske zone na rubovima grada (Žitnjak,
Jankomir, Jakuševec, Hrvatski Leskovac/Stupnik)
• od 1960.-ih proces decentralizacije industrije u okolicu
• Kretanje broja stanovnika:
1953. – 350.829
1961. – 430.802
1971. – 566.224
1981. – 640.586
1991. – 706.770
2001. – 691.724
2011. – 688.163
ZAGREBAČKA URBANA REGIJA
• Zagreb s okolicom koja je
izdvojena na osnovi
socioekonomskih
obilježja i funkcionalne
povezanosti sa Zagrebom
(stupanj zaposlenosti,
dnevni migranti)
• 300-tinjak naselja
• oko 1 mil. st. (grad oko
70%, okolica oko 30%) –
rana faza razvoja regije
• 1981.-91.
porast
stanovništva
regije za 7,8%,
a 1991.-2001.
za 2,7%
• pad broja
stanovnika
nekih udaljenijih
općina regije
• funkcija rada slabo
decentralizirana: oko
350.000 zaposlenih; u
Zagrebu 90%, u okolici
10%
• 36 centara rada sa 100 ili
više radnih mjesta (samo
6 s više od 1000 radnih
mjesta)
• koncentracija funkcije
rada u nekoliko centara –
polariziran razvoj okolice
• 1991. g. – 67.154
dnevnih migranata (18%
zaposlenih u gradu)
• pravilan kružni oblik
gravitacijskog područja,
izduženost duž glavnih
prometnica
• satelitski gradovi 1991.:
23.329 dnevnih
migranata u Zagreb
(Sesvete više od 9500,
Velika Gorica više od
8400)
• suburbanizacija Zagreba – od 60-ih godina 20. stoljeća;
pojačana 70-ih godina decentralizacijom pojedinih
gradskih funkcija  porast vrijednosti okolice, pogotovo
satelitskih gradova – početak funkcionalne diferencijacije
okolice:
-južni sektor: uslužne funkcije (posebno prometna
infrastruktura i opskrbne funkcije)
-zapadni sektor: industrija, rekreacija
-istočni i sjeverozapadni sektor: industrija
• od 1970-ih brži porast stanovništvo okolice nego grada
• istovremeno:
depopulacija i
funkcionalna
preobrazba središnjih
dijelova Zagreba
•
•
•
•
•
satelitizacija je glavni oblik suburbanizacije Zagreba
5 satelita – veličina između 10.453 i 54.085 stanovnika
2011: ukupno 131.691 st. (2001: 116.537)
1991.-2001. porast 22,1%) 2001-11. porast 13%
Velika Gorica (1948.: 4000 st.) i Sesvete (1948.: 800 st.)
imaju najizrazitije karakteristike satelitskih naselja,
najbrži razvoj i najtješnje veze s gradom (dnevni
migranti)
• doseljavanje u okolicu: 1. iz
seoskih naselja okolice ili
drugih krajeva (ranija faza), 2.
iz matičnog grada (spontano ili
planski – zrelija faza) – u
zrelijoj fazi doseljavaju viši
socijalni slojevi - posebno su
privlačni sateliti i naselja oko
njih
• motivi doseljavanja:
-veća mogućnost stambene
izgradnje – planski građena
stambena naselja
-manja komunalna davanja i
jeftinija građevinska zemljišta
Hvala na pažnji!