Transcript Italija

Italija
Prirodno-geografska
i
društveno-geografska obilježja
Statistički podaci
 Površina: 301 338 km²
 Broj stanovnika: 58 000 000
 BDP/stan.: 38 309 USD
Položaj i smještaj
 Položena na Apeninskom poluotoku-srednji Mediteran



izvrstan prometno-geografski položaj
Kroz povijest promjena značenja prometno-geografskog
položaja
Sa Alpama ulazi u srednjoeuropski prostor
Padska nizina-veza između istoka Srednje Europe i Zapadne
Europe
Proteže se od 37ºs.g.š. do 47ºs.g.š. i od 7,5ºi.g.d. do
18ºi.g.d.→GMT+1
Reljef
 Pretežno brdovit→80% teritorija više od 200mnv
 Četiri reljefne cjeline
1. Alpe
2. Padsko-venetska nizina
3. Apenini
4. Otočna Italija-Sicilija (najveći mediteranski otok) +
Liparski otoci i Sardinija
Brdovito područje srednje Italije
U pozadini se vide Apenini-vožnja Autocestom sunca
Padsko-venetska nizina
Primjer intenzivne proizvodnje-u pozadini se naziru Alpe
Klima
 Najviši dijelovi Alpa i Apenina imaju snježno-šumsku
klimu(Df)
 Apeninski poluotok i otočna Italija imaju sredozemnu
klimu(Csa)→maslina i makija
 Padska nizina ima umjereno toplu vlažnu klimu(Cfb i Cfa)
 Šume prekrivaju 23% teritorija - Alpe i sjeverni Apenini
Hidrografija
 Najznačajnija rijeka Po ili Pad
 Adige, Isonzo
 Tiber i Arno
 Jezera-najviše glacijalnih:Lago di Garda, Lago di Maggiore i
Lago di Como
 Vulkanska jezera-najpoznatije Albano
Povijest
 Apeninski poluotok u prvom tisućljeću prije Krista središte je




prvo Rimske Republike, a potom Rimskog Carstva
Rimljani su s vremenom pokorili sve druge Italike, ali i Etrušćane i
Grke koji su živjeli na “čizmi”
Provalom Barbara propada Zapadno Rimsko Carstvo 476.god., a
na teritoriju Apeninskog poluotoka nastaje više država: Kraljevstvo
Franaka i Langobarda, Papinska Država, Kraljevstvo obiju Sicilija
U razvijenom srednjem vijeku jačaju gradovi države na sjeveru:
Venecija, Genova, Milano, Firenza
U 19.stoljeću pod vodstvom Kraljevine Pijemont događa se
ujedinjenje Italije
Stanovništvo
 58 milijuna stanovnika – 190 stanovnika/km²
 98% Talijani
 Kroz povijest izrazito emigracijska zemlja→ u drugoj
polovici 19.stoljeća i na početaku 20. stoljeća emigriralo je
oko 20 milijuna ljudi (SAD i Argentina)
 U novije vrijeme velik broj Talijana s juga odlazi na sjever
(razvijeniji)
 Prirodna promjena je negativna
Gospodarstvo
 Pripada skupini G7
 U uslužnim djelatnostima radi 65% stanovništva i taj sektor donosi
najveći dohodak
 Padska nizina pogodna je za razvoj poljoprivrede, a jug , unatoč
izvrsnoj klimi, nema takve reljefne i pedološke uvjete za razvoj
poljoprivrede→grožđe i vino, rajčica, maslina i agrumi
 Snažna industrija →automobilska(Fiat), elektronička i
informatička(Olivetti), industrija odjeće(Benetton),
prehrambena(Parmalat)
 Turizam-najznačajniji od tercijarnih djelatnosti-35 do 40 milijuna
stranih turista godišnje
Regionalne razlike
 Sjever
 Najrazvijeniji-najrazvijenije područje je u trokutu: Torino-
Milano-Genova
 Skijaški turizam u Alpama(Sestriere, Cortina d' Ampezzo…)
 Kupališni turizam: Ligursko primorje(San Remo) i
Rimini(Jadran)
 Trst-značajna luka za druge države, Venecija-turističko
središte, Padova-stari sveučilišni grad
 Jug
 Krški prostor
 Udaljeniji od Plave banane
 Mentalitet-drugačiji-mafija(Santa corona unita, Camorra,
Ndrangheta i Cosa nostra
 Napulj-druga luka po količini prekrcanog tereta: kulturnopovijesno bogatstvo, Vezuv-Pompeji i otok Capri→turističko
područje
 Palermo
 Srednja Italija
 Regija stabilnog razvoja
 Rim(3 mil. stan.)-političko, kulturno i vjersko




središte(Vatikan)
Antičko i renesansno središte
Industrijsko središte
Firenza-renesansno središte-sveučilišni, industrijski i
turistički centar
Molise-moliški Hrvati
Gradovi
 Pravilan urbani sistem-nema izrazite dominacije jednog grad-
posljedica povijesnog razvoja (pogotovo na sjeveru)
 Milijunski gradovi: Rim, Milano, Napulj i Torino
 Gradovi između 500 tis. i 1 mil. stanovnika: Genova i
Palermo