Transcript Predavanje 3

KINA
 težište naseljenosti u zavalama i
nizinama
 naseljavanje prirodno nepovoljnijih
područja (Sjeveroistok, Unutrašnja
Mongolija, Xinjiang...)
UNUTRAŠNJA KINA
 ¾ stanovništva živi u
četiri velika riječna
bazena:
1. Liao-Songhua
2. donji Huang He
3. Sichuanska zavala
i donji Chang Jiang
4. delta Biserne rijeke
Sjeveroistok
 110 mil. st. (8% uk.
st. Kine)
 tri pokrajine:
 Liaoning
 Jilin
 Heilongjiang
Sjeveroistok
 postojbina posljednje
kineske dinastije, Qing
(1644-1911) –
teritorijalno najveće
carstvo
 Mandžurci su danas
asimilirani od Kineza
(Han), kojima je
dopušteno masovno
doseljavanje (tzv.
Chuang Guangdong) u
2. pol. 19. stoljeća i 1.
pol. 20. stoljeća
Sjeveroistok
 početkom 20. stoljeća bojišnica između
Japanaca i Rusa, kasnije japanska
kolonija
 pod Japancima: bezobzirna
eksploatacija, ali snažan razvoj
infrastrukture i industrije
Sjeveroistok
 nakon 2. svjetskog rata, vodeća
industrijska regija Kine  porast
stanovništva s nekoliko milijuna na više
od 100 milijuna
Sjeveroistok
 1970-ih oko ¼ ukupne industrijske
proizvodnje Kine
 za potrebe rastućih gradova, diverzifikacija
poljoprivrede – dolina rijeke Songhua (u
zaleđu Harbina) kao važno poljoprivredno
područje
 odličan primjer komunističke planske
privrede
Sjeveroistok
 u postmaoističkom razdoblju –
ekonomsko restrukturiranje
 stara drž. poduzeća nisu se mogla
prilagoditi novoj tržišnoj ekonomiji 
danas gubi korak s novim industrijama
Pacifičkog ruba – udio industrijske
proizvodnje pao je na 10%
Sjeveroistok
 težište razvoja je
Sjeveroistočna nizina
 razvojni potencijali:
 rudno bogatstvo
(željezna ruda, ugljen,
aluminij, olovo, cink...;
ležišta nafte /Daqing/,
naftovod do Daliana)
 drvno bogatstvo + voda
Sjeveroistok
 gradovi:
 Changchun, automobilska
industrija
 Shenyang, vodeće
središte proizvodnje čelika
 Fushun, Anshan – razne
ind. i druge funkcije
 lokacijske prednosti
velikih gradova:
 npr. Harbin je važno
željezničko križište i luka
na rijeci Songhua
 Dalian – najvažnija naftna
luka Kine, industrija visoke
tehnologije; otvoreni grad
Sjeveroistočna nizina
Kulturni pejzaž
 južni dio - topla ljeta 
ratarstvo (kukuruz,
proso, pšenica, soja,
ječam...) – pejzaž
sličan onom u Velikoj
kineskoj nizini
 sjev. dio: oštrija klima,
neplodnije tlo
(ovčarstvo)  razlike
u pejzažu: raspršeniji
posjedi, industrijski
pejzaži (slični amer.
Rustbeltu ili
istočnoeur. komunist.
industr. zonama)
Sjeveroistok
 u budućnosti:
potencijalno ujedinjenje Koreje i gosp.
uzlet ruskog Dalekog Istoka (Vladivostok,
Nahodka)  moguće stvaranje još
jedne potencijalno snažne regije
Pacifičkog ruba
Sjeverna (Velika) kineska
nizina
 jedno od najnaseljenijih poljoprivrivrednih područja
svijeta (preko 400 st/km2)
 zaravnjen prostor jedinstvenih obilježja kulturnog
pejzaža:
-jednolični geometrijski raspored sela (ostatak
kolektivizacijskog programa)
-polja i farme okruženi zasađenim drvoredima
bagrema i topola (kao vjetrobranima)
-sustav odvodnih kanala (regulacija Žute rijeke)
Sjeverna (Velika) kineska
nizina
 plodno tlo (mješavina aluvija i lesa)
omogućava uzgoj pšenice i drugih kultura
(proso /kaoliang/, sijerak, soja, pamuk,
duhan, voće, povrće)
 drevna kineska poslovica:
„Najvrednije stvari nisu dragulji i biseri
nego pet vrsta žita“ (riža, pšenica, ječam,
soja i kaoliang)
Sjeverna (Velika) kineska
nizina
 danas povećani prinosi u poljoprivredi (umjetna
gnojiva, smanjenje opasnosti od poplava,
intenzifikacija rada), no ne proizvode se viškovi
 u nepovoljnijim vremenskim uvjetima (suša)
pojava nestašice i gladi
 ekološki problem:
čestice prašine + industrijsko onečišćenje =
nezdravo okruženje
Sjeverna (Velika) kineska
nizina
 nacionalna regija
jezgre: glavni grad i
drugi veliki gradovi,
značajno industrijsko
područje i nekoliko luka
(npr. Tianjin)
 Beijing (metropolitansko
područje 12 mil. st.) –
političko, kulturno i
obrazovno središte Kine;
slabiji industrijski razvoj
od Tianjina
Sjeverna (Velika) kineska
nizina
 Beijing - glavno središte od 13. stoljeća
(dinastija Yuan, 1264.-1368.), s kraćim
prekidima do danas
Sjeverna (Velika) kineska
nizina
 Tianjin – relativno nepovoljni prirodni
uvjeti za razvoj luke, ali prostrano zaleđe
 razvio se kao ugovorna luka; za vrijeme
komunizma jedno od najvažnijih
industrijskih središta Kine (vodeći kineski
centar kemijske industrije; metalurgija,
strojogradnja, tekstilna industrija...); 9
milijuna st.
Unutrašnja Mongolija
 osnovana radi zaštite
prava autohtone
mongolske manjine
(oko 5 milijuna)
 masovna imigracija
Kineza (danas 4 puta
brojniji od Mongola)
 25 milijuna
stanovnika (na 12%
površine Kine)
Unutrašnja Mongolija
 uz granicu s Mongolijom nomadsko stočarstvo,
ali drugdje promjene: natapanje +
industrijalizacija = tipični kineski pejzaži
 gl. grad Hohhot, najvažnije središte Baotou na
rijeci Huang – iskorištavanje rudnih ležišta
potaklo je razvoj industrije
Porječje Chang Jianga
 6300 km, porječje 1,8 mil. km2
 dinamičniji reljef (više od 3/4 toka kroz
planine), ali niži dijelovi (npr. donja
zavala Changa) su važna poljoprivredna
područja (riža, pšenica, čaj)
 Chang Jiang je
glavna prometna
arterija Kine;
plovan je za velike
brodove do
Wuhana (1000
km), a za manje
brodove i 300 km
uzvodno od
Chongqinga (plovni
i neki pritoci);
trgovački brodovi
(ugljen, riža,
građevni materijal,
gorivo...)
Porječje Chang Jianga
 jedan od
najprometnijih
vodnih putova u
svijetu
 promet + tvornice (u
Nanjingu i drugim
gradovima)  visok
stupanj zagađenosti
okoliša
Porječje Chang Jianga
 za dinastije Sui (589618. g.) sagrađen 1800
km dugačak Veliki kanal
od Hangzhoua do
Beijinga - povezivao je
vodeću žitnicu Kine
(donji tok Chang Jianga)
i staru političku jezgru
(donji tok Huang Hea)
 zapušten u 19. st.,
počeo se obnavljati
između dva svjetska rata
– danas teglenjački
promet
Porječje Chang Jianga
 blizu ušća je Shanghai, najveći kineski grad
 neposredno zaleđe: površina 50000 km2, oko
50 milijuna stanovnika
 novim mostom (36 km) preko zaljeva
Hangzhou povezan s gradom Ningbo:
sveukupno 80 milijuna ljudi - oko 2/3 su
poljoprivrednici (proizvodnja hrane, svilenih
vlakana i pamuka za industriju u gradovima)
Porječje Chang Jianga
 od 1990. u
Shanghaiju se razvija
ogroman poslovni i
industrijski kompleks
- posebna
ekonomska zona
Pudong (gotovo
ravan Shenzhenu na
jugu Kine)
Pudong
Porječje Chang Jianga
 hidroenergetski projekt „Tri sutjeske“ („Sanxia“),
najveći na svijetu po kapacitetu (22.500 MW), a drugi po
godišnjoj proizvodnji (iza Itaipua)
 usprkos brojnim kritikama, gradnja je započela 1994.;
otvoren 2008., a u punom pogonu od srpnja 2012.
Porječje Chang Jianga
 raseljeni i potopljeni brojni gradovi uz rijeku
(oko 1,5 milijun ljudi), ali bi korist trebala biti
višestruka:
-smanjenje opasnosti od poplava,
-povećanje prometnog kapaciteta Changa
-proizvodnja 1/10 kineskih potreba za
električnom energijom + mogućnosti ulaganja
brojnih stranih kompanija (elektroenergija,
ceste, mostovi, visoka tehnologija...)
Porječje Chang Jianga
 Chongqing, riječna luka povezana s
područjem Pacifičkog ruba;
 u novim okolnostima jačaju veze sa
zavalom Sichuan na zapadu
 administrativni grad (shi) – s 30 milijuna
stanovnika potencijalno glavni pol
razvoja u unutrašnjosti Kine
Chongqing
Porječje Chang Jianga
 Sichuan –120 milijuna st. (uključujući
Chongqing) – donedavno problemska regija,
danas prosperitetno područje
 industrija u gl. gradu Chengduu i Chongqingu,
bogatstvo ugljenom, naftom i plinom + plodno
poljoprivredno područje
Porječje rijeke Xi i delta
Biserne rijeke
 suptropski dio
Kine
 viši reljef, manje
nizina i poljopr.
površina
 topla klima
omogućuje dvije
žetve riže
Porječje rijeke Xi Jiang i
delta Biserne rijeke
 nepovoljne preduvjeti razvoja:





znatno kraći tok rijeke Xi
nepovoljni prirodni uvjeti (reljef)
problem vodoopskrbe u unutrašnjosti
ograničeni prirodni resursi
periferni položaj regije u odnosu prema
nacionalnoj jezgri,
 ali:
Porječje rijeke Xi Jiang i
delta Biserne rijeke
 područje uz deltu Biserne rijeke jedno je od
najvažnijih i najrazvijenijih u Kini
Tibet
 ukupno oko 3
milijuna
stanovnika (2
st/km2), ne
uključujući zavalu
Qaidam
(administrativno
pripada pokrajini
Qinghai); zajedno
Tibet + Qinghai, 8
milijuna st.
Tibet
 ušao u sastav Kine za dinastije Qing 1720. g.,
poseban status vraćen mu je potkraj 19. st.
 potpuna kineska kontrola od 1950. g.; 1959.
ugušen ustanak Tibećana; od formalnog
pripajanja 1965. ima status autonomne regije
 nakon Maove smrti 1976., popuštanje službene
politike prema Tibetu, no od 1987. opet jača
pokret za nezavisnost pa se uvodi politika
„čvršće ruke“
Tibet
 dvije različite društvenogeografske subregije:
1. na jugu je regija jezgre tibetanske kulture
-u riječnim dolinama klima je relativno blaga i
postoje mogućnosti za poljoprivredu
-jezgra naseljenosti, s glavnim gradom Lhasom
-kineska ulaganja: hidroenergetska postrojenja
(+ razvoj lake industrije) i potencijalno
iskorištavanje mineralnih resursa (bakar,
zlato...)
Tibet
 2. zavala Qaidam na sjeveroistoku –u sastavu
pokrajine Qinghai
 područje tradicionalnog nomadskog stočarstva,
s novotkrivenim ležištima nafte i ugljena
Tibet
 doseljavanje Kineza  promjena
tradicionalnog kulturnog pejzaža i
strukture stanovništva  trajna napetost
Xinjiang
 autonomna regija
Xinjiang-Uyghur; više od
1/6 teritorija Kine najveća administrativna
jedinica
 s ostatkom zemlje
povezana je koridorom
Hexi (željeznica i
autocesta); gušća mreža
prometnica u Džungariji,
rjeđa u Tarimskoj zavali
Xinjiang
 prsten oaza s natapanim
poljima (karez ili qanat –
sustav vodoopskrbe
posebnim kanalima i
bunarima
 primjer:
 Turpan je središte plodne
oaze i važno trgovačko
središte na sjevernoj trasi
Svilenog puta
 sustav kareza tamo datira iz
razdoblja dinastije Han (oko
2000 godina); ima oko 1100
karez bunara, a ukupna
dužina kanala je oko 5000 km
Xinjiang



19 mil. st. - većina su
muslimanski Ujguri (oko 50%);
nakon 1949. snažna sinizacija –
udio Kineza sa 5% (1949) na
40% (ostali: Kazaci, Kirgizi...)
većina Kineza u sjev. dijelu,
između gl. grada Ürümqija i
središta eksploatacije nafte
Karamaya; tu je i najveće
poljoprivredno područje (pamuk i
voće za izvoz)
tipičan primjer sinizacije - Shihezi
– osnovala ga kineska vojska, a
preko 90% (od 500.000)
stanovništva su Kinezi
Xinjiang
 bogata ležišta
nafte i plina, nešto
ugljena
 kineski poligon za
svemirsku
tehnologiju i
atomsko oružje
 neriješena granična
pitanja s Indijom