Transcript Hrvatska

Geografija Hrvatske
• 56 542 km2 (28. u Europi, 124. na svijetu)
• 4 284 889 stanovnika (30. u Europi, 122. na
svijetu)
• 75,8 st/km2 (Europa: 72 st/km2, svijet 43,5
st/km2)
• najnaseljeniji dijelovi Središnje Hrvatske i
neki uži dijelovi primorja, a najslabije
naseljena Gorska Hrvatska
Površina
Broj stanovnika
St./km2
Indeks
Županija
(u km2)
1991.
2001.
2011.
2001/1991
2011/2001
2011/1991
1991.
2001.
2011.
Zagrebačka
3078
282989
309696
317606
109,4
102,6
112,2
91,9
100,6
103,2
Krapinsko-zagorska
1230
148779
142432
132892
95,7
93,3
89,3
121,0
115,8
108,0
Sisačko-moslavačka
4448
251332
185387
172439
73,8
93,0
68,6
56,5
41,7
38,8
Karlovačka
3622
184577
141787
128899
76,8
90,9
69,8
51,0
39,1
35,6
Varaždinska
1260
187853
184769
175951
98,3
95,2
93,7
149,1
146,6
139,6
Koprivničko-križevačka
1734
129397
124467
115584
96,2
92,9
89,3
74,6
71,8
66,7
Bjelovarsko-bilogorska
2638
144042
133084
119764
92,4
90,0
83,1
54,6
50,4
45,4
Primorsko-goranska
3590
323130
305505
296195
94,5
97,0
91,7
90,0
85,1
82,5
Ličko-senjska
5350
85135
53677
50927
63,0
94,9
59,8
15,9
10,0
9,5
Virovitičko-podravska
2021
104625
93389
84836
89,3
90,8
81,1
51,8
46,2
42,0
Požeško-slavonska
1821
99334
85831
78034
86,4
90,9
78,6
54,5
47,1
42,9
Brodsko-posavska
2027
174998
176765
158575
101,0
89,7
90,6
86,3
87,2
78,2
Zadarska
3643
214777
162045
170017
75,4
104,9
79,2
59,0
44,5
46,7
Osječko-baranjska
4149
367193
330506
305032
90,0
92,3
83,1
88,5
79,7
73,5
Šibensko-kninska
2994
152477
112891
109375
74,1
96,9
71,7
50,9
37,7
36,5
Vukovarsko-srijemska
2448
231241
204768
179521
88,6
87,7
77,6
94,5
83,6
73,3
Splitsko-dalmatinska
4524
474019
463676
454798
97,8
98,1
95,9
104,8
102,5
100,5
Istarska
2813
204346
206344
208055
101,0
100,8
101,8
72,6
73,4
74,0
Dubrovačko-neretvanska
1782
126329
122870
122568
97,3
99,8
97,0
70,9
69,0
68,8
Međimurska
730
119866
118426
113804
98,8
96,1
94,9
164,2
162,2
155,9
Grad Zagreb
640
777826
779145
790017
100,2
101,4
101,6
1215,4
1217,4
1234,4
56542
4784265
4437460
4284889
92,8
96,6
89,6
84,6
78,5
75,8
Hrvatska
• mala površina, duga granica: 2375 km kopnene granice
–
–
–
–
–
BiH
1011 km (42,6%)
Slovenija 668 km (28,1%)
Mađarska 355 km (14,9%)
Srbija
318 km (13,4%)
Crna Gora 23 km (1%)
• granice djelomično prate prirodno-geografske elemente (vodotoci,
gorsko-planinski hrptovi) – 1011 km na rijekama
• općenito potvrđene međudržavnim ugovorima
• morska granica duga 948 km (67 km sa susjednim teritorijalnim
morima)
• sporni dijelovi sa Slovenijom, BiH, Srbijom i Crnom Gorom
• Jadransko more je malo
(135.418 km2) i relativno
plitko (1233 m) rubno
more Sredozemnoga
mora – sjeverni i južni dio
• zbog hidrogeografskih
obilježja i položaja ima
veliko značenje za
Hrvatsku, ali i za neke
kontinentalne
srednjoeuropske zemlje
• površina unutarnjih morskih voda i teritorijalnog
mora je 31.067 km2
• dužina morske obale - 6278 km (kopno 1880 km
– 30%, otoci 4398 km – 70%)
• velika razvedenost obale (koeficijent
razvedenosti = 3,4)
• veliki broj otoka - 718 otoka, 47 naseljenih (1991: 67)
• najveći Krk i Cres (po 406 km2), Brač (395 km2), Hvar
(300 km2), Pag (285 km2), Korčula (276 km2), Dugi otok
(114 km2), Mljet (100 km2)...
• najnaseljeniji Krk
19.383 st. (2001:17.860)
Korčula 15.522 (16.182)
Brač
13.956 (14.031)
Hvar
11.077 (11.103)
Rab
9328 (9480)
Pag
9059 (8398),
Lošinj 7587 (7771), Ugljan 6049 (6164), Čiovo 5908*
(5387), Murter 5119* (5060), Vis 3445 (3617), Cres
3079 (3184), Vir 3000 (1608), Pašman 2845 (2711)
Geografski smještaj Hrvatske
• između 42°23' N (otok Galijula, Palagruški otoci)
i 46°33' N (Žabnik, Međimurje) te 13°30' E
(Bašanija, rt Lako, Istra) i 19°27' E (Rađevac,
Ilok)
• srednjoeuropsko-mediteranska zemlja,
smještena na dodiru panonskog, dinarskog,
jadranskog i predalpskog prostora
• različitost prirodno-geografskih i društvenopovijesnih obilježja pojedinih dijelova  tri velike
cjeline ili regije
1. Panonsko-peripanonska regija
• 54% teritorija i 67% stanovništva
• sastoji se od prave panonske ravnice (do 100 m n.v.),
peripanonskog prostora s manjim ravnicama i pobrđima
(do 500 m) i nekoliko izdvojenih gora viših od 500
metara
• građena uglavnom od tercijarnih i kvartarnih naslaga,
bogatih plodnim tlom  najvažnija poljoprivredna
područja (lesni ravnjaci u Slavoniji)
• u južnom dijelu (Kordun) prevladava krški reljef
• više od 50% obradivog zemljišta
• glavna ležišta nafte i zemnog plina u Hrvatskoj (savska i
dravska potolina)
• podjela na Središnju i Istočnu Hrvatsku
• Središnja Hrvatska je peripanonska - riječne
doline, pobrđa i gore (Žumberačka gora, 1178
m)
• Istočna Hrvatska - pravi panonski prostor na
istoku (ravnica), a prijelazni na zapadu (nekoliko
gora do 1000 m - Psunj, Papuk, Krndija, Dilj...)
• u brežuljkastim krajevima prevladavaju
raštrkana, a u nizinama i riječnim dolinama
zbijena naselja
• Središnja Hrvatska najvažniji dio Hrvatske u
prometnom,
demografskom i
gospodarskom smislu
• posebno važna uloga
Zagreba (688.163 st. /
2001: 692.000) - u ZG se
križa 9 važnih prometnih
pravaca (neki pripadaju
paneuropskim prometnim
koridorima
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
Osijek
84.104 st. (90.000)
Sl. Brod
53.531 (59.000)
Karlovac 46.833 (49.000)
Sesvete
54.085 (45.000)
Varaždin 38.839 (41.000)
Sisak
33.322 (37.000)
Vinkovci
32.029 (33.000)
Vel. Gorica 31.553 (33.000)
Vukovar
26.468 (30.000)
Bjelovar
27.024 (28.000)
Koprivnica 23.955 (25.000)
Požega
19.506 (21.000)
Đakovo
19.491 (21.000)
2. Gorsko-planinska regija
• 14% teritorija, 2% stanovništva
• Gorski kotar + Lika + Ogulinsko-plaščanska
(Potkapelska) udolina
• relativno visok krški prostor, građen pretežno od
mezozojskih vapnenaca, nepovoljan za intenzivnije
gospodarsko iskorištavanje
• nizovi visokih gora i planina međusobno odvojenih
dolinama i poljima u kršu (Ličko, Gacko, Krbavsko,
Ogulinsko, Plaščansko, Koreničko, Gračačko, Delničko i
dr.)
• 11% obradive površine (polja u kršu i riječne doline),
50% pod šumama
• ekstenzivno ratarstvo, stočarstvo i tradicionalno
šumarstvo + drvna industrija
• mala naselja
Ogulin
Gospić
Delnice
Otočac
Gračac
Vrbovsko
Ravna Gora
Brinje
Lički Osik
Plaški
Korenica
8216 st. (9000)
6575
(6000)
4379
(4500)
4240
(4300)
3063
(2700)
1673
(1900)
1709
(1900)
1479 (1700)
1914 (1700)
1281 (1600)
1766 (1500)
• ostala naselja imaju manje od 1000 stanovnika
(većina manje od 100), s tendencijom daljnjeg
smanjivanja (opći negativni demografski procesi)
• Gorska Hrvatska - ključna za prometno
povezivanje panonsko-peripanonskog i
primorskog dijela Hrvatske
• modernizacija prometnica je jedan od preduvjeta
budućeg razvoja i djelomične revitalizacije
ovoga kraja
• dobre mogućnosti za razvoj turizma
3. Mediteranska regija ili hrvatsko
primorje
• 32% teritorija i 31% stanovništva
• otoci, usko obalno područje i zaleđe
• Sjeverno (Istra, Kvarner, Podvelebitsko primorje) i Južno
hrvatsko primorje (Dalmacija)
• krški reljef i hidrografija s malo plodnog tla (15%
površine – flišna područja, delta Neretve i polja u kršu)
• vinogradarstvo i mediteranske kulture
• najvažnija flišna područja su u unutrašnjoj Istri, Vinodolu,
na Krku i Rabu, u Ravnim kotarima, Kaštelama,
Poljicama, Makarskom primorju i Konavlima
• najranije urbanizirana regija u
Hrvatskoj, s najstarijim
hrvatskim gradovima (antička
Grčka i Rim)
• najstariji centri na otocima, a
kasnije i na kopnu - grčke
naseobine Issa (Vis), Pharos
(Stari Grad), Korkyra Melaina
(Korčula), Tragurion (Trogir)...
• u rimsko doba dominantna
Salona (oko 60.000 st.)
• danas najurbaniziraniji dio
Hrvatske
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
Split
167.121 st. (175.000)
Rijeka
128.384 (144.000)
Zadar
71.471
(70.000)
Pula
57.460
(59.000)
7 Kaštela 38.667
(34.000)
Šibenik
34.302
(37.000)
Dubrovnik 28434
(30.000)
Solin
20.212
(16.000)
Rovinj
13.056
(14.000)
Metković 15.329
(13.000)
Makarska 13.426
(13.000)
Sinj
11.478 (11.000)
Knin
10.633 (11.000)
Trogir
10.923 (11.000)
Poreč
9790
(10.000)
• primarno značenje turizma - važna
turistička regija Sredozemlja
• razvijena je i industrija i neke druge
djelatnosti (ribarstvo, pomorstvo,
poljoprivreda i dr.)
• međusobne razlike, ali komplementarni
funkcionalni odnos regija - utjecaj na
političke odnose i političku organizaciju u
prošlosti
Geografski položaj Hrvatske
• kontaktni položaj - dodir i utjecaji različitih
civilizacijskih krugova koji su se na
području Hrvatske prožimali i sukobljavali
 utjecaj na povijesno-geografski i
društveno-gospodarski razvoj
• raznorodni utjecaji - različita politička pripadnost
• na razmeđi Istoka i Zapada
• takav se položaj negativno odražavao na razvoj i
teritorijalni integritet Hrvatske
• u vojno-strateškom smislu nepovoljan položaj vojna granica između dvaju svjetova
• gotovo 900 godina (1102.-1991.) Hrvatska je
pripadala različitim državnim zajednicama
• u prometnogeografskom smislu,
križišni i tranzitni
položaj
• važni transverzalni i
longitudinalni prometni
koridori međunarodnog
značenja (Beč-ZagrebSplit, BudimpeštaZagreb-Rijeka,
posavski koridor,
bosansko-neretvanski
koridor, uzdužni
jadranski) –
paneuropski koridori X,
Xa, Vb, Vc, VII
• najpovoljniji položaj Središnje Hrvatske (s
obzirom na oblik teritorija i transverzalne i
longitudinalne pravce)
• mogućnost tranzita za kontinentalne
države (Mađarska, Austrija, Češka,
Slovačka pa i BiH)
• posebno značenje imaju luke
• Hrvatska i BiH u prometno-geografskom
smislu čine cjelinu - povezivanje Istočne
Hrvatske i Dalmacije
• Gorska Hrvatska - "hrvatska vrata" ili "hrvatski
prag" - najlakša veza srednjeg Podunavlja sa
sjevernim i srednjim Jadranom (niski prijevoji)
• prve ceste od početka 18. stoljeća, prva
željeznička pruga 1870-ih godina
• u 2. polovici 20. stoljeća: modernizirane ceste
(danas auto-ceste), elektrificirane pruge (u planu
izgradnja nove, nizinske pruge??) i naftni
cjevovod
• potencijalno značenje Hrvatske u unutrašnjem
europskom plovnom putu (Dunav)
• brodske i trajektne veze s Italijom
Prirodno geografska obilježja
(reljef)
• Hrvatska je pretežno nizinska
zemlja
– do 200 m - nizine, niža
pobrđa, predgorske stepenice,
lesne i krške zaravni
– 201-500 m - brežuljkasti
krajevi i pobrđa
– 501-1000 m - gore
– 1001-1500 m – sredogorja
– iznad 1500 m –
visokoplaninska područja samo najviši dijelovi Dinare
(Dinara, 1831 m), Biokova,
Velebita, Plješivice, Velike
Kapele, Risnjaka, Svilaje i
Snježnika
Reljef
• panonskoperipanonski prostor:
fluviodenudacijski i
fluvioakumulacijski
reljef
• gorsko-planinski i
primorski prostor:
krški i fluviokrški
reljef
Klima
•
•
•
•
osnovni klimatski
čimbenici: smještaj u
umjerenim geografskim
širinama + opća
geografska raspodjela
kopna i mora
najveći dio Hrvatske umjereno kontinentska
(umjereno topla vlažna)
klima
dio primorja i južna Lika sredozemna klima
najviši dijelovi Like i
Gorskog kotara planinska (snježnošumska) klima
Vegetacija
Tla
• ovise o petrografskoj podlozi i klimi
• najkvalitetnija i najplodnija je crnica - lesni
ravnjaci Istočne Hrvatske
• prema zapadu smeđa tla, u Gorskoj
Hrvatskoj podzoli
• sredozemni prostor - crvenice i smeđa tla
Vode
• u hidrogeološkom smislu kontinentska (površinsko
otjecanje voda) i primorska (površinsko i podzemno
otjecanje) Hrvatska
• 62% otječe prema Crnom moru, a 38% prema
Jadranskom – posljedica rubnog položaja jadranskocrnomorske razvodnice i geoloških značajki terena
• slijevu Crnoga mora pripadaju naše najveće i najdulje
rijeke: Sava (562 km u Hrvatskoj, porječje 23.243 km2),
Drava (305 km u Hrvatskoj), Kupa (296 km), Dunav (188
km u Hrvatskoj)...
• manjeg su pada i mirnijeg toka
• primorske rijeke su kraće,
imaju manja porječja,
veće padove i pogodnije
su za hidroenergetsko
iskorištavanje (Cetina 101 km, Krka, Neretva,
Zrmanja i dr.)
• hidrološko porječje
Cetine (3725 km2) četiri
puta veće od
topografskog (obuhvaća
dio podzemlja Bosne i
Hercegovine)
• hidroenergetski se iskorištavaju od kraja
XIX. stoljeća (Krka; Šibenik je 1895. dobio
električnu rasvjetu)
• koriste se za vodoopskrbu dalmatinskih
otoka
• najveća jezera su u primorskom području: površinom
Vransko jezero kod Biograda (30,7 km2), a obujmom
Vransko jezero na Cresu (5,8 km2); Prukljansko jezero
11,1 km2
• Vransko jezero (Cres) - najveći prirodni rezervoar slatke
vode na kršu
• najveća umjetna jezera: Peruća (13 km2) na Cetini,
Dubravsko (17,1 km2) i Varaždinsko na Dravi (10,1 km2)
• Plitvička jezera (1,98 km2, nac. park od 1949.), Veliko i
Malo jezero na Mljetu (nac. park od 1960.), jezera kod
Imotskog (Crveno, Modro, Galipovac i dr.), Baćinska
jezera kod Ploča i dr.
• ribnjaci (većinom u Slavoniji)
Demografska obilježja
• naseljenost od pretpovijesnih vremena - arheološki
ostaci (špilja krapinskog pračovjeka iz paleolitika,
Vučedol iz neolitika...)
• predrimsko razdoblje - ilirsko-keltska plemena (Histri,
Liburni, Japodi, Delmati...)
• grčke i rimske kolonije na Jadranu i rimski gradovi u
unutrašnjosti
• u srednjem vijeku doselili Hrvati
• nakon toga velike promjene u naseljenosti Hrvatske posljedica osmanlijskih prodora (od 14.-17. st.) i njihova
povlačenja (od 18. stoljeća) te svjetskih i drugih ratova
projekcija:
2011. – 4,3 mil., 2021. – 4,0 mil., 2031. – 3,7 mil. (Nejašmić, Mišetić)
• na fluktuacije stanovništva utjecali ratovi,
epidemije, gospodarske krize i drugi čimbenici
• emigracija i njezine popratne pojave (smanjenje
prirodnog priraštaja, starenje stanovništva i dr.)
usporila porast broja stanovnika  u 150 godina
jedva se udvostručio
• iseljavanje je najjače iz brdsko-planinskog (Lika,
Gorski kotar) i otočnog prostora, ali je pogodilo i
većinu ostalih krajeva
• procjenjuje se da je u razdoblju 1857.-1948.
Hrvatska izgubila oko 1,3 milijuna stanovnika
• nakon drugog svjetskog rata (1948-81.)
iselilo 300 000 stanovnika  iseljavanjem
je Hrvatska od 1857.-1981. izravno
izgubila 850 000 stanovnika (gotovo 90%
Hrvati)
• iseljavalo većinom mlađe stanovništvo 
emigracija je imala indirektne posljedice i
na smanjenje prirodnog priraštaja
• početkom 1990-ih godina oko 3,3 milijuna
Hrvata u svijetu (?):
– u republikama bivše Jugoslavije oko 1 milijun
(BiH 761.000, Vojvodina 110.000, Slovenija
56.000, Srbija 51.000 itd.)
– u SAD oko 1,2 milijuna
– u Australiji 260.000
– u Njemačkoj 290.000 itd. (prema
Nacionalnom programu demografskog
razvitka, 1997)
• različita naseljenost pojedinih krajeva snažna unutrašnja preseljavanja - izrazita
polarizacija (seoska naselja-gradska
naselja, brdsko-planinska područja nizinsko-ravničarska područja)
• 85% naseljenosti do 200 m nadmorske
visine
• Središnja Hrvatska (> 100 st/km2) Gorska Hrvatska (<10 st/km2)
• posttranzicijsko
razdoblje
demografskog razvoja
- stope mortaliteta i
nataliteta toliko su se
smanjile da se
prirodni priraštaj
približio nuli (u zadnjih
15-ak godina prirodni
pad stanovništva)
• kvaziposttranzicija
• prema nacionalnom sastavu
1991.: 78% Hrvata, 12% Srba, 2% "Jugoslavena" i 8% ostalih
(Talijani, Mađari, Česi, Slovaci i dr.)
2001.: 89,6% Hrvata, 4,5% Srba, 5,9% ostalih ili neizjašnjenih
2011.: 90,42% Hrvata, 4,36% Srba, 0,73% Bošnjaka...
• doseljavanje etničkih skupina u posljednjih nekoliko stoljeća
• u doba turskih osvajanja doseljavanje vlaškog i srpskog
stanovništva
• nakon povlačenja Turaka naseljavanje Čeha, Mađara, Nijemaca,
Slovaka i drugih radi unaprijeđenja poljoprivredne i uvođenja novih
djelatnosti (ribnjačarstvo, industrija i dr.)
• jača doseljavanja nehrvatskog stanovništva (Bošnjaci, Srbi...) u
doba industrijalizacije, nakon drugog svjetskog rata (prvenstveno u
industrijska središta)
Gospodarska obilježja
• na razvoj gospodarstva utjecali različiti faktori
(prirodno-geografski, društveno-geografski,
prometni, povijesni, politički)
• nekoliko etapa razvoja hrvatskog gospodarstva:
–
–
–
–
–
obrtničko-manufakturno razdoblje
manufakturno-industrijsko ili željezničko
razdoblje između dva svjetska rata
realsocijalističko razdoblje (zreli industrijski period)
razdoblje tržišnoga gospodarstva (postind. period)
• stanje gospodarstva tipično za zemlje u
tranziciji: privatizacija, velika
nezaposlenost (preko 370.000), slabe
gospodarske reforme  industrijska
proizvodnja manja nego 1990. g.
Neki statistički pokazatelji
• vrijednost BDP-a per capita: 10.205 eura (2011.)
• 2011.: izvoz 9,6 mlrd. eura, uvoz 16,3 mlrd. eura 
deficit 6,7 mlrd. eura, pokrivenost uvoza izvozom 58,9%
• najveći izvoz: Italija (15,8%), BiH (12,2%), Njemačka
(10,1%), Slovenija (8,3%), Austrija (5,7%), Srbija (3,9%),
Francuska, SAD, Mađarska, Luksemburg, Rusija...
• najveći uvoz: Italija (16,4%), Njemačka (12,6%), Rusija
(7,3%), Kina (7,1%), Slovenija (6,2%), Austrija (4,5%),
Azerbajdžan (3,4%), BiH, Mađarska, Francuska, SAD,
Poljska...
• broj zaposlenih: 1.411.000 (2011.)
• struktura zaposlenih po sektorima (Statistički ljetopis,
2012.):
– I: 15,4%
– II: 24,7%
– III: 59,9%
• struktura BDP-a (u %, 2009.):
– industrija 20%, turizam 20%, poljoprivreda, šumarstvo
i ribarstvo 4,4%, građevinarstvo 6,8%...
• intenzivna socioekonomska preobrazba od sredine 20.
stoljeća (1948.: 63,4% poljoprivrednog i 25% gradskog
stanovništva; 1991.: 9,1% poljoprivrednog i 54,3%
gradskog stanovništva) – ipak, Hrvatska spada među
slabije razvijene i urbanizirane države Europe
• od 50-ih godina intenzivno preseljavanje selo-grad pod
utjecajem industrijalizacije  prostorni prerazmještaj
stanovništva
• od 70-ih godina, jačaju dnevne migracije na rad 
ruralni prostor se urbanizira – najizraženije u okolici
velikih gradova i centara rada
• od 1960-ih proces decentralizacije industrije
• veliko značenje turizma (tradicija dulja od 100 godina)
• faktori razvoja turizma:
– povoljna prirodno-geografska obilježja
– bogato kulturno-povijesno nasljeđe
– dobre prometne veze s emitivnim turističkim zemljama
• prva važnija turistička središta razvila se na sjevernom
primorju – najprije Opatija, zatim Crikvenica (u južnom
dijelu Dubrovnik)
• nakon 2. svjetskog rata razdoblje masovnog turizma
(veliko značenje jadranske magistrale izgrađene 1964.
godine)
• najvažnije hrvatske turističke regije:
zapadna Istra, Makarsko primorje,
Dubrovačko primorje, otoci Lošinj, Hvar i
dr.
• turizam i u kontinentalnom dijelu Hrvatske
• gradovi s kulturno-povijesnim sadržajima,
toplice s lječilišno-kupališnom ponudom
• nacionalni parkovi, strogi rezervati, parkovi
prirode...
• maksimalan turistički promet u SFRJ: 1987 10,5 milijuna, 1988 – 10,4 milijuna turista
• u prvoj polovici 90-ih godina, turistički promet
vrlo slab zbog ratnih zbivanja (2-3 milijuna), tek
krajem desetljeća oporavak (1998 – 5,5 milijuna)
• 2004: 9,4 milijuna turista, 47,8 mil. noćenja,
2011: 11,5 mil. turista (86,7% stranih), 60,4 mil.
noćenja (90,7% stranih)
• turizam je jedna od najvažnijih gospodarskih
djelatnosti jer od njega indirektno žive i mnogi
koji se bave drugim djelatnostima (prijevoz,
trgovina, proizvodnja hrane i dr.)
Teritorijalno
oblikovanje
Funkcionalna i politička
organizacija danas
• osim Zagreba, u funkcionalnoj organizaciji
veliko značenje imaju makroregionalni i
regionalni centri
• makroregionalni: Zagreb, Split, Rijeka,
Osijek  4 velike nodalno-funkcionalne
regije, tj. makroregije (Zagrebačka,
Splitska, Riječka, Osječka)
• svaka ima svoj urbani i prometni sustav
nužan u funcionalnoj organizaciji regije
• s osamostaljenjem: novi politički sustav i
političko-teritorijalna organizacija
• 21 županija (s Gradom Zagrebom), 429
općina i 127 upravnih gradova
• centri političko-teritorijalnih jedinica birani
su u pravilu prema veličini i značenju u
urbanom sistemu