Transcript GORSKA HRVATSKA [4,87 MiB]

GORSKA HRVATSKA
• Gorski kotar + Lika + Ogulinskoplaščanska (Potkapelska) submontana
udolina
• relativno visoka krška regija - nizovi
visokih planina međusobno odvojenih
dolinama i poljima
• reljefna nehomogenost
• Gorski kotar – visok gorski blok
• Lika – zatvorena krška zavala raščlanjena
sredogorjem; polja u kršu na 500-700 m
visine
• Potkapelska submontana udolina –
fluviokrška zona
• reljef ima modifikatorski utjecaj na klimu
– planine ograničavaju toplinski utjecaj Jadranskog
mora
– reljef utječe na povećanje količine padalina (više
padalina u hladnom dijelu godine; dosta snijega i
česte magle)
• najveći dio ima umjereno kontinentalnu klimu
• najviši dijelovi: planinska klima
• Južna Lika: submediteranska klima
• neplodna tla – ograničene mogućnosti za poljoprivredu
• prirodni pokrov jače sačuvan samo u Gorskom kotaru
(2/3 površina pod šumom); u Lici 1/3, u Potkapelskoj
udolini gotovo nema šuma
• problem: kisele kiše
• u krškim udolinama i poljima travnjaci i obradivo
zemljište; na sredogorju šikara
• siromašni prirodni resursi  najslabije razvijena regija
• tradicionalno šumarstvo i stočarstvo
• velika količina padalina i veći broj manjih tokova 
pogodnost za izgradnju hidroenergetskog sustava
• ključno prometno značenje: «hrvatska vrata» ili
«hrvatski prag»
• prometni nedostatak: loše stanje i neprikladna
izgrađenost željezničke mreže
• ceste od početka 18. st; prva pruga 1873.
• u 2. polovici 20. st. – modernizirana cesta,
elektrificirana pruga i naftni cjevovod, danas
auto-ceste
• imperativ: modernizacija pruge
• 7650 km2, 88.600 st., 12 st/km2 -14% površine i 2%
stanovništva Hrvatske) (1991.: 143.600 st.)
• Indeks 2011/1991 = 61,7
• rijetka naseljenost, bez velikih naselja (600 naselja,
najveći Ogulin 8200 st.)
• rijetka naseljenost i postojeća struktura naselja rezultat
je:
– prirodno-geografskih obilježja
– historijsko-geografskog razvoja
– prometno-geografskog značenja
Lika
5271 km2
43.900 st.
8 st/km2
241 naselje
182 st/nas
Indeks 2011/1991
52,3
Gorski kotar
1384 km2
24.300 st.
Indeks 79,4
18 st/km2
298 naselja
81 st/nas
Potkapelska
udolina
992 km2
20.400 st.
Indeks 79,7
21 st/km2
50 naselja
408 st/nas
GORSKI KOTAR
• dugo vremena izolacijski karakter
• od 1. polovice 18. st. kontaktno i spojno
značenje
• naseljeniji niži dijelovi (doline, polja u kršu
ili visoravni) - gušća hidrografska mreža i
izvori
1. središnji delnički
koridor
2. risnjačkosnježnički gorski
blok (visoravan)
3. dolina Čabranke i
Kupe
4. prijelazni
severinski prostor
5. prijelazni
velikokapelski
gorski blok
• prijelazni severinski prostor rano je naseljen; u 14. st.
frankopanski centar Bosiljevo
• u 15. st. - burgovi (Kostel, Brod-Moravice...)
• u 16. st. nesiguran kraj; ponovo naseljavanje krajem 16. i
u 17. st.
• naseljenost najizrazitija u dolini Čabranke i Kupe zbog
gospodarskog razvoja; u 17. st. rudarstvo, fužinarstvo,
iskorištavanje i prerada drva (Čabar)  naseljavanje iz
Kranjske (kajkavci) i primorja (čakavci)
• najjače naseljavanje u 18. st. – središnja zona (delnički
koridor) uz glavne prometnice; kirijašenje
• Karolinska cesta – najvažnija Ravna Gora
• Lujzinska cesta – najvažnije Delnice
• direktna i
indirektna
cestovna
naselja
• većina
najvažnijih
naselja nastala
na rubovima
polja u kršu
• od kraja 19. st. razvoj naselja potaknut željeznicom
(Skrad, Donje Vrbovsko, Moravice) - smanjena važnost
kirijašenja  gospodarska kriza
• razvoj šumsko-industrijske i drugih gospodarskih
aktivnosti  prirodni prirast stanovništva
• poslije drugog svjetskog rata moderni razvoj temeljen na
raznovrsnijim funkcijama (centralne funkcije, drvna
industrija, turizam, promet...)
• većina naselja je raštrkana i potječe pretežno iz 17. st.
• Gorski kotar je područje stapanja različitih
migracijskih struja:
– kajkavske
– čakavske (vinodolska)
– štokavske
• središnji delnički koridor –
visoravni, polja i doline (700800 m n. m.) – najvažnije
područje  najraniji razvoj
modernog gospodarstva 
emigracija slabija nego u
ostalim dijelovima
• turističko značenje – prednosti:
raznovrsnost ponude, blizina
emitivnih područja, mogućnosti
za kombinaciju ljetnog i
zimskog, tj. primorskog i
gorskog turizma
• Delnice (4400 st.), Ravna Gora (1700),
Vrbovsko (1700), Mrkopalj (760), Skrad
(690), Fužine (690), Moravice (660), Lokve
(580), Lič (500)
• risnjačko-snježnički gorski blok
(visoravan) – najviši i najšumovitiji dio
(između 650 i 1200 m n. m.)
• obilježja: granična lokacija, relativna
prometna zatvorenost, depopulacija
• naselja: Gerovo (690 st.), Tršće (340 st.),
Crni Lug (250 st.)
• dolina Čabranke i Kupe – kompozitna dolina kontrast prema susjednoj risnjačko-snježničkoj
visoravni (Brod na Kupi je na 220 m)
• granični položaj, šumsko bogatstvo
• gospodarski razvoj od 17. st. (fužinarstvo) 
rana naseljenost
• obilje vode  mogućnost hidroenergetskog
iskorištavanja
• Čabar (410 st.), Prezid (470 st.), Brod na Kupi
(210 st.)
• prijelazni severinski prostor – povoljan
geografski položaj i relativno povoljnije
agrarne mogućnosti (kontinuirana
naseljenost od 15. st.)
• participacija na trgovačkim karavanskim
pravcima; Bosiljevo glavni centar (na
Karolini); nakon izgradnje Lujzijane razvoj
Severina i Lukovdola
• tranzitno prometno značenje
• općinski centar Bosiljevo – 63 st. (!)
• velikokapelski gorski blok – šumoviti gorski
masivi (Bitoraj, Viševica, Bjelolasica...) i mala
polja (Jasenačko, Krakarsko, Musulinsko,
Drežničko...)
• prometno izoliran i zatvoren prostor jake
depopulacije  u prošlosti prostor zbjegova
stanovništva
• vrlo rijetka naseljenost; najveća naselja Drežnica
(520 st.) i Jasenak (230 st.)
• adm. dio Grada Ogulina
LIKA
• podjela:
1. Gacka
2. Krbava
3. Srednja Lika
4. Južna Lika
5. Ličko Pounje
• prostrana zavala s poljima (500-700 m),
odvojenima sredogorjem
• najveći dio građen od jurskih i krednih
vapnenaca i dolomita
• dno krških polja prekriveno
naplavnim materijalom rijeke ponornice (najveće
Lika i Gacka)  većina polja
povremeno plavljena
• zapadni dio – bogatija
riječna mreža
• nepovoljna klima +
tlo  prirodno
ograničene
mogućnosti
poljoprivrede
(krumpir, ječam,
kupus)  rijetka
naseljenost
• tranzitnokoridorski
prometni
položaj
• prevladava disperzna naseljenost
• mlada kolonizacija kr. 17. st. i poč. 18. st. 
porast stanovništva  nizna i disperzna naselja
• emigrantski karakter od 2. pol. 19. st. do danas
• maksimum naseljenosti 1900. (193.000 st.)
• pad nakon 1900. zahvaća sva područja
• 1991: 83.900 st., 2011: 43.900 st.
Gacka (s Brinjskim krajem)
• Gacko polje + proširenja
manjih polja (Gusića polje,
Hrvatsko polje itd.)
• zbog reljefnih i relativno
povoljnih klimatskih obilježja
- kontinuitet naseljenosti
• Otočac (4200 st.) – od 14.
st. (utvrđeni frankopanski
grad) sekundarno središte
Like
• Gacka zajedno s rijekom
Likom čini dio HE sustava
"Senj“
• Brinje (na Jozefini) - nakon prestanka prometa 1873.
manje lokalno središte
Srednja Lika
• nema veće značenje u predtursko doba
• u tursko doba vodeće značenje SZ dijela
(Perušić)
• promjene nakon nove kolonizacije kr. 17. i poč.
18. st. - od tada se naziv Lika proširuje na čitav
današnji prostor Like
• premještanje upravnog središta iz Karlobaga u
novoosnovani Gospić 1733. g. - razvoj Gospića
na zapadnom rubu Ličkog polja - povoljni
topografski uvjeti
• Gospić (6600 st.) krajiški planski centar
• cestovno raskrižje
• postupno se razvija u
glavno središte cijele Like
- razvoj potaknut
željeznicom (Lička pruga,
1925), ali je slaba
gospodarska baza
onemogućila razvoj u
veće naselje
• novi cestovni pravci (od 1970-ih) iz Središnje Hrvatske
prema srednjem Jadranu zaobilaze Gospić (PlitviceKorenica-Udbina), kao i željeznička pruga dolinom Une
(poslije 2. svjetskog rata)
• poslije 2. svj. rata izgradnja novog industrijskog središta
u blizini Gospića - Lički Osik (1900 st.) - pokušaj
gospodarskog oživljavanja
br. stan.
Gospić
Otočac
1857.
1431
2181
1910.
3275
3419
1931.
3825
3070
1971.
8033
4794
1991.
9025
5404
2001.
6088
4354
2011.
6575
4240
• rijeka Lika - kanjon Like je sastavni dio akumulacijskog jezera
Kruščica kroz koje se tok nastavlja do Lipovog polja i do ulaza u
tunel Lika-Gacka - sastavni je dio HE sustava "Senj"
Južna Lika
• Gračačko polje - najvažniji dio južne Like
• u sjevernom dijelu viša poljsko-udolinska zona Mazina i
Bruvna
• submediteranski prostor gornjeg dijela doline Zrmanje
• križišno prometno značenje
• Gračac (3100 st.) - najveće naselje južne Like - nekad
trgovište, danas manje industrijsko središte
• prometno križište - željeznička pruga ZG-ST i ceste
Gospić-Gračac-Knin te ZG-Karlovac-Plitvice-GračacObrovac-Zadar
Krbava
• Koreničko i Krbavsko polje +
Sredogorje s dolomitnim
udolinskim zonama
• Koreničko polje - na oko 650
metara (podno Plješivice,
preko 1600 m)
• veliko značenje u sr. vijeku 
prvo upravno središte za
najveći dio današnje Like
prostora - Mrsinju (Krbavska
biskupija); nakon toga Udbina
• Udbina (960 st.) – povoljan topografski smještaj;
u novim uvjetima nema ranije značenje
• Korenica (1800 st.) - razvoj u krajiškom
razdoblju - postupno preuzima ulogu središta
sjevernog dijela Krbave - danas vodeći centar
Krbave - najpovoljnije smješten u suvremenim
prometnim uvjetima
• povezanost s Plitvičkim jezerima - turizam i
lovna privreda, šumarstvo
Ličko Pounje
• Plješivicom odvojeno od ostatka Like
• u srednjem vijeku pripada Krbavi, u sastavu turske
Bosne do 1791. (Svištovski mir) - ograničene
mogućnosti razvoja
• Lapačko polje - povoljan stočarski prostor u središtu
tradicionalnih stočarskih dolomitnih zona između Krbave
i zapadnobosanskih polja
• ratarstvo u Lapačkom polju, dolomitnim udolinama i
dolini Une (zavala Srba)
• Donji Lapac (950 st.) - jača trgovačka i obrtna funkcija te
centralnomjesne funkcije
• nakon 2. svjetskog rata nešto jači razvoj zbog čvorišnog
prometnog položaja
• Gospodarski razvoj Like
• produktivno tlo za poljoprivredu - oko 6% - žitarice (ječam, kukuruz,
pšenica, raž, zob), krumpir, kupus, repa, grah
• stočarstvo (ovce i goveda) - pašnjaci na rubnim planinama, osobito
Velebitu
• šume oko 38% površine (najviše u istočnom dijelu) - prerada drveta
osobito od kraja 19. st. (brojne pilane) - nakon 2. svjetskog rata
drvna industrija; prerađivačka industrija
• slabije rudno bogatstvo – barit, boksit, građevni kamen
• hidroenergija
• promet (+ poslovne zone uz čvorišta)
• turizam
OGULINSKO-PLAŠČANSKA
UDOLINA
• geografski položaj:
• 1. izvan većih susjednih regionalnih cjelina
• 2. relativno povoljan prom.-geogr. položaj (na križanju
važnih prometnih pravaca: Jozefina + pravac VrbovskoOgulin-Plitvice-Bihać; danas auto-cesta), ali do nedavno
nedovoljno iskorišten
• vojna uloga bila je ograničavajući faktor stvaranju većeg
naselja i koncentraciji stanovništva i gospodarskih
djelatnosti u njemu
• prometno značenje do izgradnje auto-ceste slabije od
prometnog značenja Gorskog kotara i Like
• dva veća (Ogulinsko i Plaščansko) i
nekoliko manjih polja + izdvojeni humovi
• pogodni uvjeti za razvoj agrarnih
djelatnosti
• izdvojeni humovi (vitunjski, modruški) i
reljefni oblici vezani uz ponore (Ogulin)
značajni za lokaciju tvrđava
• promjene u pejzažu - slabije značenje
poljoprivrede  šume uglavnom iskrčene,
širi se socijalni ugar i ozelenjavanje
obradivih površina
• šumsko bogatstvo kapelskog prostora
• industrijsko značenje (Ogulin, Plaški)
• turističko-rekreativni potencijali
• u hidrografskom smislu
Ogulinsko-plaščanska udolina
je srednja stepenica: prima
vode višeg kapelskog zaleđa,
a hrani tokove u nižem
peripanonskom prostoru
• izgradnja hidrocentrale Gojak
poč. 60-ih godina 20. st. gradnjom brana na Dobri i
Mrežnici stvorena su akum.
jezera za potrebe HE (Sabljaki
na Zagorskoj Mrežnici,
Bukovnik na Dobri)  nove
gospodarske mogućnosti
• 2010. HE Lešće
• nizak prirodni priraštaj i jača emigracija 
depopulacija
– 1961.: 38 000 st.
– 1971.: 34 000 st.
– 1991.: 29 000 st.
– 2011.: 20 000 st.
• glavna naselja Ogulin i Plaški smještena
na suprotnim krajevima udoline; stariji
centri bili su Modruš i Vitunj
• Ogulin (8200 st.), iznad ponora
Dobre
• razvoj nakon propasti Modruša
i Vitunja (krajem 15. stoljeća),
ali limitiran izrazitim vojnostrateškim značenjem - nisu se
razvijale jače trgovačke i
obrtničke funkcije
• u razdoblju gradnje cesta izvan
glavnih pravaca
• jači razvoj tek nakon 1. svj.
rata - drvna industrija 1918.,
parna pilana, ciglana itd.
• 1857.: 3800 st., 1921.: 5900 st.
• središte rane naseljenosti: Modruš (frankopanski
burg iz 12. st.) - veliko feudalno i crkveno
značenje do 16. st.
• oštarijsko-josipdolski prostor - jače izraženi krški
karakter i hidrografija, posebno kod Oštarija, ali i
plodni dijelovi (Carevo polje)
• relativno dobro naseljen još u 15. st. (Oštarije)
gubi značenje razvojem Ogulina, donekle oživio
izgradnjom Jozefinske ceste i, kasnije, ličke
pruge
• najvažnija naselja Oštarije (1400 st.; želj.
križište) i Josipdol (880 st.; pilana)
• Plaški (1300 st.) - na longitudinalnom pravcu
Vrbovsko-Ogulin-Plitvice-zapadna Bosna
• naseljen od 12. st. (stari grad razoren krajem 16.
st., u 17. st. nova obrambena kula Zrinskih)
• useljavanje pravoslavnog st.  crkvene funkcije,
izgradnja prvostolne crkve i biskupskog dvora u
18. st.
• veće gospodarsko značenje od kraja 1920-ih
(drvna ind., mlinovi, štedionica...), a industrijsko
nakon 2. svj. rata (industrija celuloze i papira)