Transcript KULTURA - Gimnazija Cres

KULTURA
KULTURA
(lat. cultura: gajenje, obrađivanje,
usavršavanje, njegovanje, oplemenjivanje)
 Ukupnost predmetnih i duhovnih dobara
što ih je stvorio čovjek u svojoj društvenopovijesnoj praksi; sustav vrijednosnih
tvorbi koje oblikuju nadanimalnu razinu
čovjekova života (Opća enciklopedija JLZ)
 KULTURA – ukupnost duhovne, moralne,
društvene i proizvodne djelatnosti društva
(V. Anić, Rječnik hrvatskoga jezika)
Kultura se odnosi na cjelokupno društveno
nasljeđe neke grupe ljudi, to jest na
naučene obrasce mišljenja, osjećanja i
djelovanja neke grupe, zajednice ili
društva, kao i na izraze tih obrazaca u
materijalnim objektima.
Opće značajke kulture
 Kultura
je zasnovana na materijalnim
objektima (artefakti, oruđa i tehnike) koje je
čovjek stvorio
je naučena (uči se u procesu
socijalizacije)
 Kultura je zajednička članovima nekog
društva ili grupe (isti kulturni obrazac slijedi
većina članova nekog društva ili skupine)
 Kultura je kumulativna (neprestani rast i
dodavanje novih elemenata)
 Kultura se neprestano mijenja:
 Kultura



Inovacija (otkrića i izumi)
Difuzija (prenošenje i širenje)
Društvene promjene (ratovi, krize, revolucije,
itd.)
11. rujna 2001.
Simboli





Simbolička komunikacija – specifična za ljudsku
komunikaciju
SIMBOL – bilo koji fenomen kojem je društveno,
tj. kulturno pripisano određeno značenje
Razlikujemo ga od znaka (zatvoren,
neproduktivan mehanizam komunikacije)
Simboli su otvoreni, produktivni, mogu poprimiti
novo značenje
Najvažniji skup simbola koji posjedujemo je jezik







Simbolički karakter u društvu mogu imati:
Odjeća
Geste
Način prehrane
Arhitektura
Religijski sadržaji
Boje









Sjeverna Amerika, Europa: "O.K.", “odlično"
Francuska, Belgija, Tunis: “nula", “bezvrijedno"
Japan: “novac"
Njemačka, Sardinija, Tunis, Grčka, Malta,
Turska, Rusija, Bliski Istok, dio Južne Amerike:
“homoseksualac”
USA i puno zemalja: “najbolji", “izvanredan”
Australija, Nigerija: “odjebi!"
Njemačka: “jedan"
Japan: “pet"
Puno zemalja: simbol autostopiranja (osim u
Australiji i Nigeriji)
 Mediteran:
mali penis
loš
 Japan: žena
 Južna Amerika: mršavko
 Francuska: Ne možeš me prevariti!
 Bali:
 Havaji:
“Sve u
redu”
 Nizozemska:
Jesi za piće?
 Britanija, Australija,
Novi Zeland, Malta:
Nabijem te!
 Sad: dva
 Njemačka: pobjeda
 Francuska: mir
Kulture se međusobno
razlikuju s obzirom na
značenje što se pridaju
istim simbolima
Jezik
sociolingvistika
 Jezik je društveno strukturiran sistem zvučnih
obrazaca - riječi i rečenica – sa specifičnim i
proizvoljnim značenjima
 Značenje riječi određeno je odnosom prema
drugim riječima jezika
 Jezik je osnovno sredstvo za društvenu
akumulaciju iskustava, vještina i znanja te
prenošenje toga nasljeđa na slijedeće
generacije
Vrste jezika
Književni jezik
Službeni ili administrativni jezik
Profesionalni jezik
Znanstveni jezik
Jezik pojedinih društvenih grupa ili
subkultura (ulični ili sleng, frajerski,
omladinski, šatrovački, kriminalni,
narkomanski…….)
Norme
 Društvena
pravila i upute što određuju
prikladno ponašanje u određenim
situacijama
 Sankcije su reakcije društva na kršenje
normi
 Razlikujemo nekoliko vrsta normi s
obzirom na njihovu važnost i oštrinu
sankcije: folkways, mores, tabu i zakon
Folkways
(engl. folk = narod, way = način, navika)
Običajne norme kojima društvo pridaje
manju važnost, a kršenje izaziva blage ili
nikakve sankcije.
Mores
(lat. mos = običaj)
Pravila kojima se pridaje velik značaj,
moralno su obvezujuća, a njihovo kršenje
uzrokuje oštre sankcije.
Tabu
(polinez. tabu = zabrana, isključivanje)
Norma, čije je kršenje apsolutno zabranjeno.
Zakoni
Formalizirane društvene norme čije poštivanje i
provođenje osiguravaju posebne društvene
grupe i institucije (sudstvo, policija).
Vrijednosti
 Apstraktne
ideje o tome što je dobro,
ispravno i poželjno
 One
služe kao mjerila za prosudbu ljudi,
pojava i događaja s obzirom na standarde
dobroga, lijepoga, moralnog
NORME
VRIJEDNOSTI
1. Ja sam Gospodin Bog tvoj, nemaj odanost, vjernost
drugih bogova uz mene!
2. Ne izusti imena Gospodina Boga
svoga uzalud!
promišljenost
3. Spomeni se da svetkuješ dan
Gospodnji!
poslušnost, disciplina
4. Poštuj oca i majku da dugo živiš i poštovanje
dobro ti bude na zemlji!
5. Ne ubij!
život, humanost
6. Ne sagriješi bludno!
čestitost, čednost
7. Ne ukradi!
poštenje
8. Ne reci lažna svjedočanstva!
poštenje, istinoljubivost
9. Ne poželi tuđeg ženidbenog
druga!
vjernost
10. Ne poželi nikakve tuđe stvari!
skromnost
Rituali
To su oblici ponašanja koji se odvijaju po
standardiziranim pravilima u određeno vrijeme,
najčešće uključujući simbole
 Rituali su načini izražavanja središnjih vrijednosti
i bitnih tema nekoga kolektiva ili grupe

Rituali solidarnosti
- služe povezivanju pojedinca s grupom ili
društvomu cjelini
- na taj se način obnavlja solidarnost grupe i
povećava se njezin stupanj integracije
- religijski rituali, državne proslave, pjevanje himne
itd.
Rituali prijelaza
- određuju položaj pojedinca u grupi
- označavaju prijelaz iz jednog statusa u
drugi ( npr. iz svijeta djetinjstva u svijet
odraslih - inicijacija)
- rođenje, matura, vjenčanje, umirovljenje
Chinook pleme
Središnji ritual chinook religije zvao se
ritual prvog lososa, a podrazumijevao
je pozdravljanje godišnje selidbe
lososa.
Još jedan važan religijski ritual bila je
individualna potraga za vlastitim
duhom (spiritom), iskušenje koje su
prolazili svi muški adolescenti i poneka
adolescentica, kako bi pronašli svoje
duhovne zaštitnike koji će im donijeti
spretnost u lovu, moć ozdravljenja,
općenito im donijeti sreću i naučiti ih
razne pjesme i plesove.
Ceremonije pjevanja podrazumijevale
su javnu demonstraciju tih duhovnih
darova.
Pleme Masai
Svaki stadij života obilježava se
posebnim ritualom - primjerice,
održavaju se obredi imenovanja
djece i obredi obrezivanja
starijih dječaka i djevojčica
Okupljaju se tijekom
četverodnevne proslave, koja
uključuje i tradicionalne plesove i
žrtvovanje volova, kao i obred
brijanja glava
Upriličuje se obred promocije
ratnika
Muškarci se ne mogu oženiti dok
ne postanu dobri lovci
Bar micva je ritual punoljetnosti kod Židova gdje
dječaci nakon navršavanja 13 godina života postaju
religiozno punoljetni.
Bat micva je ista ceremonija za djevojčice s 12
godina.
Od tog dana djeca su dužna izvršavati vjerske
dužnosti, kao na primjer čitanje tore u sinagogi.
U Izraelu i drugim zemljama, bar micva je veliko
obiteljsko slavlje, često sa nekoliko stotina gostiju;
dječak je u centru pozornosti.
Maturalna zabava i norijada
u Zagrebu