Transcript 12. Utjecaj čovjeka na biosferu

UTJECAJ ČOVJEKA NA BIOSFERU
Prof.dr.sc. Stjepan Krčmar
Odjel za biologiju, Sveučilište
J.J. Strossmayera u Osijeku
-
antropogeni učinak dovodi do promjena izgleda biosfere, promjene
strukturnih i funkcionalnih značajki
-
smanjivanja nedomesticirane površine Zemlje
-
za poljoprivrednu proizvodnju koristi se 40 do 50 % kopnene površine
-
70% slatke vode koristi se za navodnjavanje
-
povećana je razina CO2 u atmosferi za oko 30%
-
20% flore i faune čine alohtone vrste
- u morima i oceanima 70% ribljih sastojina je prelovljeno
Slika 141.
biološka raznolikost je pokazatelj čovjekovog utjecaja na biosferu
1992. u Rio de Janeiro donesena je Povelja o biološkoj raznolikosti, nju je
potpisalo 180 država na UN-ovoj konferenciji o okolišu i razvoju
ciljevi Povelje su :
očuvanje biološke raznolikosti
potrajno korištenje njenih dijelova
pravedan udio u dobiti iz iskorištavanja
kemijskih i genetskih osobina pojedinih vrsta
biološka raznolikost je raznovrsnost bilja,
životinja, i mikroorganizama na razini
genetske konstitucije, vrsta, ekoloških sustava
i krajolika
Slika 142. Rio de Janeiro
porast biološke raznovrsnosti nije kontinuirani proces
prosječna starost jedne vrste procjenjuje se na 1 do 10 milijuna godina
za 3,5 milijarde godina izumrlo je 95% vrsta (2 do 3 vrste godišnje)
najveća biološka raznolikost zabilježena je prije 25.000 godina
Slika 143.
opisano je oko 1,6 do 1,8 milijuna vrsta
najveća biološka raznolikost utvrđena je u tropskim područjima
u tropskim dijelovima Srednje i Južne Amerike utvrđeno je 86.000 biljnih
vrsta u Africi 30.000 vrsta, Madagaskaru 8.200 vrsta, u Aziji, Australiji
45.000 vrsta
tropske kišne prašume sadrže 473 vrste drveća na 1 ha
na 1000 m2 sadrže 365 biljnih vrsta
šume Brazila sadrže 36.000 biljnih vrsta,
Kolumbije 34.000, Indonezije 18.000 vrsta
45% biljnih vrsta i 30% ptica nalaze se u
tropskim prašumama
rijeka Amazona sadrži 3.000 vrsta riba
Slika 144. Rijeka Amazona
Slika 145.
uzroci smanjivanja biološke raznolikosti:
a) krčenje i devastacija šuma
b) širenje poljoprivrednih površina
c) rascjepkavanje i poremetnja prirodnih ekoloških sustava
d) uništavanje i razgradnja biotopa
e) bioinvazija stranih vrsta
f) povećana industrijska i poljoprivredna proizvodnja
(pesticidi, gnojiva, biotehnologija)
g) onečišćivanje tala, vode i atmosfere u lokalnim,
regionalnim, globalnim razmjerima
h) globalna promjena klime
Slika 146.
Povijesni pregled ljudskih utjecaja na promjenu biološke raznolikosti
Pretpovijesno doba stari i srednji vijek (od 50.000 godina prije n.e. do
1500. godina)
1.
Požar
2.
Lov životinja i skupljanje biljaka
3.
Domesticiranje biljaka i životinja
4.
Intenziviranje poljoprivrede
Slika 147. Plug
5.
Trgovina
6.
Unapređivanje poljoprivrede uz pomoć pluga
7.
Morski promet i trgovina
8.
Stvaranje velikih država (Iran, Rimsko Carstvo, Mongolija itd.) Slika 148. Novac iz Rimskog
Carstva
9.
Dugotrajni ratovi i vojna osvajanja
10.
Seoba naroda, pomorska trgovina na dužim relacijama
11.
Osnutak tržišne privrede (Venecija itd.)
Novo doba od 1500. do 1800. godine
12.
Traženje, otkriće i kolonizacija novih krajeva i kontinenata
13.
Nastanak novih tržišnih privreda i trgovačkih središta (London)
14.
Korjenita promjena prehrane (kava, čaj, krumpir, kukuruz)
15.
Povećana potražnja za pamukom, duhanom, vunom
16.
Povećano rasprostiranje stranih vrsta, osnutak zooloških i botaničkih vrtova
17.
Emigracija stanovništva u većim razmjerima
Slika 149. London
Novo doba nakon 1800. godine
18.
Brza izgradnja komunikacija (cesta, željeznica)
19.
Nagli porast industrijske proizvodnje
20.
Veliki građevinski projekti za navodnjavanje
21.
Velika upotreba kemikalija u poljoprivredi
22.
Mehanizacija ribarstva i šumarstva
Slika 150. Industrijski pogon
23.
Svjetski ratovi i raseljavanje stanovništva
24.
Krčenje tropskih šuma i plansko naseljavanje stanovništva
25.
Pošumljavanje aridnih područja s egzotičnim vrstama drveća
26.
Porast urbanizacije i stvaranje staništa (kozmopolitske vrste)
27.
Međusobna ovisnost tržišta u globalnim razmjerima
28.
Puštanje u prirodu gentehnološki izmijenjenih organizama
Slika 151.
u posljednjih 8.000 godina u svijetu su smanjene površine šuma za više
od 50%, u srednjoj Europi oko 70%, u Hrvatskoj za oko 60%
1990. šumske površine zapremale su 5,1 miljardu ha ili 40% kopnene površine
od 1980. do 1995. uništeno je 180 milijuna ha šuma u Africi
i Južnoj Americi
od 1990. do 1995. iskrčeno je 56,5 milijuna ha šuma u svijetu
požarom i sječom ogrjevnog drveta na području
Amazone proširuju se poljoprivredne površine za
1,5 - 2 milijuna ha godišnje
u Aziji, Indoneziji, na Borneu tijekom
1997/98. uništeno je 300.000 ha šuma, koje
sadrže 14% svjetske bioraznovrsnosti
u požarima tijekom 1997/98. uništeno je oko
milijun ha šuma što predstavlja najveću ekološku
katastrofu desetljeća
Slika 152.
Slika 153.
najveće šumske površine nalaze se u borealnim područjima s malom
biološkom raznolikošću: Rusija (3.448.000 km2), Kanada (3.429.000 km2),
SAD (307.000 km2), Brazil (2.284.000 km2), Peru (540.000 km2), Indonezija
(530.000 km2), Venecuela (391.000 km2), Kolumbija (348.000 km2), Kongo,
Bolivija, Nova Gvineja i Čile
ovih dvanaest država posjeduje 90 % svih prirodnih šumskih ekosustava na
Svijetu
po raznolikosti biljnih vrsta: Brazil (36.000), Kolumbija (34.000), Indonezija
(18.000)
Slika 154.
- pretpostavlja se povećanje poljoprivrednih površina 2015. za 27%, a
do 2050. za 42%
- od 1950. do 1991. povećala se proizvodnja pšenice za 270%, soje
590%, mesa 380%
- 1995. upotrebljeno je 2,6 milijuna t pesticida i to oko 70% u
razvijenim zemljama
- 1995. upotrebljeno je u poljoprivredi 80 milijuna t dušika
- 150 vrsta jestivog bilja na svijetu ima gospodarsku važnost
- pšenica, riža i kukuruz u biljnoj prehrani čovjeka sudjeluju sa 60%
kalorija i 56% proteina
Slika 155.
Slika 156.
prema UN osnovni uzroci smanjenja biološke raznolikosti su:
1.
previsoka stopa rasta svjetskog stanovništva i prevelika potrošnja prirodnih dobara
2.
komercijalni uzgoj egzotičnih vrsta u poljoprivredi i ribogojstvu
3.
gospodarstvo i politika koje ne vode brigu o vrijednosti okoliša i prirodnih resursa
4.
nepravednost u vlasništvu i dostupnosti prirodnih dobara
5.
nedovoljno znanje i nezadovoljavajuća primjena postojećih spoznaja
6.
pravni sustavi i institucije koje omogućuju prekomjerno iskorištavanje
Biološka raznolikost Hrvatske

Hrvatska se odlikuje iznimno velikom biološkom raznolikošću

flora Hrvatske sastoji se od 4275 vrsta i 1072 podvrste razvrstane u
1086 rodova i 184 porodice

vaskularna flora Hrvatske broji 326 enedmičnih svojti, od kojih 84
ima procijenjen status

opći uzroci ugroženosti su: gubitak staništa uzrokovan
antropogenim utjecajem, neposredni gubitci uzrokovani pretjeranim
sabiranjem u ljekovite svrhe, prirodne katastrofe, atmosferska
zagađenja, zagađenja tla i vode

fauna Hrvatske broji približno 30.000 vrsta, a pretpostavlja se da je
broj vrsta u fauni Hrvatske između 50.000 i 100.000 vrsta.

fauna beskralježnjaka slabo je istražena, popisi postoje samo za nekoliko
skupina, osnovni uzroci ugroženosti beskralježnjaka su: uništavanje
staništa, prekomjerna upotreba pesticida, onečišćenje staništa, unos stranih
vrsta, klimatske promjene


fauna kralježnjaka Hrvatske znatno je bolje istražena
ihtiofauna Jadranskog mora bilježi 442 vrste i podvrste riba (Pisces), što
čini 65% od poznatih vrsta i podvrsta u Sredozemnom moru


u Jadranskom moru zabilježeno je 6 endemskih svojti riba
uzroci ugroženosti su: ribolov (120 vrsta se koristi u prehrani),
degradacija staništa zbog fizičkih i drugih promjena u okolišu (gradnja
marina, lukobrana, sidrišta, kupališta), onečišćenje mora (komunalne otpadne
vode, industrijske otpadne vode), unutrašnji čimbenici (slab reproduktivni
potencijal populacija), uznemiravanje (nagli razvoj turizma), alohtone svojte
(Caulerpa taxifolia, C. racemosa), klimatske promjene

slatkovodna ihtiofauna Hrvatske broji 150 vrsta, od kojih 21 vrsta
boravi u boćatim i slanim vodama

po broju slatkovodnih vrsta riba Hrvatska zauzima drugo mjesto u
Europi iza Turske

Crnomorski ili dunavski slijev Hrvatske zauzima površinu od 35 132
km² (62% površine kopnenih voda), nastanjuje ga 81 vrsta riba,
autohtono je 68 vrsta, a ostalih su 13 vrsta alohtone

u jadranskom slijevu ukupne površine od 21405 km² (38% površine
kopnenih voda) živi 88 vrsta riba, 14 alohtonih, 41 vrsta su endemi
jadranskog slijeva
Razlozi ugroženosti slatkovodne ihtiofaune Hrvatske
a)
b)
c)
d)
e)
d)
e)
f)
g)
h)
i)
j)
unos alohtonih vrsta
onečišćenje
eutrofikacija vodotoka
melioracija
izgradnja brana i stvaranje hidroakumulacija
prelov i ribolov
klimatske promjene
vađenje šljunka i pijeska
nestanak i uništavanje šuma
pastrvska ribogojilišta
turizam
ihtiofagne ptice

herpetofauna Hrvatske

u Hrvatskoj zabilježeno je 19 vrsta vodozemaca (Amphibia) i 39
vrsta gmazova (Reptilia)

među vodozemcima je 7 vrsta repaša (Caudata) i 12 vrsta
bezrepaca (Anura), a među gmazovima 18 vrsta guštera (Sauria),
16 vrsta zmija (Serpentes) i 5 vrsta kornjača (Testudinata)

od ukupno 58 vrsta autohtonih vodozemaca i gmazova u
kategorijama ugroženih je njih 5

razlozi ugroženosti su: promjena tradicionalnog gospodarenja
okolišem, unošenje stranih vrsta, krivolov i onečišćenje voda






ptice (Aves) u Hrvatskoj zastupljene su s 392 vrste od čega su 232
gnjezdarice
P.P. Kopački rit i P.P. Lonjsko polje područja su s bogatom
ornitofaunom (291 odnosno 239 vrsta)
razlozi ugroženosti su: nestanak vlažnih staništa, intenzivna
poljoprivreda, nestanak šuma, uređenje šuma, lovstvo, turizam i ostali
antropogeni utjecaji
teriofauna Hrvatske
Hrvatska je sa 101 vrstom sisavaca (Mammalia), 90 autohtonih jedna
od osam europskih zemalja s najviše vrsta sisavaca, šišmiša je 34 od 40
poznatih vrsta europske faune
ugrožene su 23 vrste, a razlozi ugroženosti su: prekomjerni lov,
krivolov, intenzivna poljoprivreda, turističko uređivanje špilja,
nedostatak planova upravljanja za velike sisavce, uvođenje
monokultura, kanaliziranje vodotoka i onečišćenje, strane vrste
TRAJNO ODRŽIVI RAZVOJ
Globalna privreda  Globalna promjena socio - ekonomskih prilika 
Globalno opterećenje okoliša  Nužnost svekolike međunarodne suradnje za
trajno održivi razvitak i sveopću zaštitu okoliša
Prva konferencija UN – a o zaštiti
okoliša održana je u Stockholmu
1972.
1987. norveška predsjednica Gro
Harlem Brundtland podnosi izvješće
naslova “Our Common Future” u
kojem je oživjela pojam potrajnosti
ili trajno održivog razvoja
Slika 157. Stockholm
1992. u Rio de Janeiro, na Konferenciji za okoliš i razvoj Ujedinjenih naroda,
pojam potrajnosti prihvaćen je kao okosnica globalne politike
to je razvitak, koji podmiruje današnje potrebe, bez okrnjivanja
budućih generacija u zadovoljavanju njihovih potreba
Slika 158.
Glavni uzroci globalnih promjena
rast svjetskog stanovništva
dnevni prirast 240.000 ljudi
godišnji prirast iznosi 80 milijuna, 95% u zemljama u razvoju
1800. godine bilo je oko 1 milijardu ljudi; od 1930. do 1960. 3 milijarde ljudi;
do 1975. 4 milijarde ljudi; 1999. 6 milijardi ljudi; a do 2050. 9 do 10 milijardi
ljudi
najveći prirast stanovništva bilježe Afrika i Azija, natalitet 1950. iznosi 6,1
dijete
1990. natalitet Azije iznosi 2,6 ; Južne Amerike 2,7; Afrike 5,06; S. Amerike
1,9; Europe 1,42
20% svjetskoga
stanovništva koristi 86%
potrošne robe, a 20%
najsiromašnijih 1,3 %
razvijene zemlje koriste u
prehrani 45% mesnih i
ribljih proizvoda, a
siromašni samo 4%
u emisiji CO2 s 53%
sudjeluju visokorazvijene
zemlje, a sa 3%
nerazvijene zemlje
Slika 159. Los Angeles
ratarska površina u nerazvijenim zemljama iznosi samo 0.18 ha po stanovniku, a
u razvijenim zemljama 0.57 ha
opterećenje okoliša jednog čovjeka u razvijenim industrijskim zemljama
jednako je opterećenju 30 do 50 ljudi u nerazvijenim zemljama
Slika 160.
Zemlje s nedovoljnom opskrbom hrane
Iznimno
alarmantno
Alarmantno
Ozbiljno
Umjereno
Nisko
Nema podataka
Industrijalizirana
zemlja
Slika 161. Pregled zemalja opskrbljenošću hranom
Zahtjevi trajno održivog razvitka u
pogledu potrošnje sirovina:
1. štedljivi način proizvodnje te
recikliranje
2. smanjivanje otpada
3. zamjena neobnovljivih
sirovina s obnovljivim
4. razumniji i humani stav u
ophođenju s prirodnim dobrima
i općeljudskim potrebama
POTREBNE MJERE ZA TRAJNO ODRŽIVI RAZVOJ
povećanje zaštićenih područja,
u svijetu je 6,4% kopna pod zaštitom,
u Hrvatskoj 9,52% kopna i 0,9% Jadranskog mora
od 841 milijuna ha zaštićenih površina na svijetu
oko 60% je strogo zaštićenih, a djelomično
zaštićenih je 40%
220 milijuna ha su rezervati biosfere, a 126
milijuna ha su spomenici prirode
poplavna i močvarna područja iznose
oko 66.840.000 ha
u Brazilu – WWF je do 2000. stavio pod zaštitu 25 milijuna ha
kišnih šuma u području Amazone
diljem svijeta s 200 milijuna ha šuma potrajno se gospodari,
predlaže se zaštita 232 ekoregije u kojima bi se sačuvalo 90%
postojeće biološke raznolikosti
Tablica 15. Zaštićena područja (IUCN - kategorije I - V); Rezervati biosfere
Broj
Površina
% ukupne
Broj
Površina
rezervata
(1000 ha)
površine
rezervata
(1000 ha)
Afrika
746
154.043
5,2
46
24.033
Europa
3.153
105.209
4,7
130
94.031
S. Amerika
2.333
214.714
11,7
53
22.194
Sred. Amerika
414
14.793
5,6
21
10.074
J. Amerika
810
129.014
7,4
29
50.839
Azija
1.733
162.877
5,3
46
13.633
Oceanija
1.212
60.382
7,1
12
5.093
Svijet
10.401
841.032
6,4
337
219.897
Literatura:
 Lukač G. 1993/1994. Ptičji svijet Lonjskog polja. Ekološki glasnik 3, 1-2: 22-30.
 Ricklefs R.E. and Miller G. L. 1997. Ecology. Fourth Edition. W.H. Freeman and
Company, New York, 822 pp.
 Glavač V. 1999. Uvod u globalnu ekologiju. Duzpo i Hrvatske šume. Zagreb, 211
pp.
 Mikuska J., Mikuska T., Romulić M. 2002. Ptice. Vodič kroz biološku
raznolikost Kopačkog rita. Knjiga 1. 112 pp.
 Nikolić T., Topić J. ur. 2005. Crvena knjiga vaskularne flore Republike
Hrvatske. Kategorije EX, RE, CR, EN i VU. Ministarstvo kulture, Državni
zavod za zaštitu prirode, Zagreb, 4-695.
 Antolović J., Frković A., Grubešić M., Holcer D., Vuković M., Flajšman E.,
Grgurev M., Hamidović D., Pavlinić I., Tvrtković N. 2006. Crvena knjiga
sisavaca Hrvatske. Ministarstvo kulture, Državni zavod za zaštitu prirode,
Zagreb, 127 pp.
 Janev Hutinec B., Kletečki E., Lazar B., Podnar Lešić M., Skejić J., Tadić Z.,
Tvrtković N. 2006. Crvena knjiga vodozemaca i gmazova Hrvatske. Ministarstvo
kulture, Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb, 95 pp.
 Mrakovčić M., Brigić A., Buj I., Ćaleta M., Mustafić P., Zanella D. 2006. Crvena
knjiga slatkovodnih riba Hrvatske. Ministarstvo kulture, Državni zavod za zaštitu
prirode, Zagreb, 253 pp.
 Jardas I., Pallaoro A., Vrgoč N., Jukić-Peladić S., Dadić V. 2008. Crvena knjiga
morskih riba Hrvatske. Ministarstvo kulture, Državni zavod za zaštitu prirode,
Zagreb, 396 pp.
 Springer O.P. i Springer D. 2008. Otrovani modrozeleni planet. Biblioteka
Geographia Croatica. Zagreb, knjiga 31, 293 pp.
http://images.google.hr/ (4.10.2012.).
http://www.news24.com/ (4.10.2012.).
http://www.gaia10.us (4.10.2012.).