Transcript RIBE
Biologija Koža šarana je sluzava i prekrivena ljuskama koje su složene poput crjepova na krovu. šaranu pri plivanju pomažu peraje. Parne peraje su prsne i trbušne, a neparne su repna, leđna i podrepna. Ispod kože nalaze se kolutićasto raspoređeni mišići koji omogućuju plivanje. Leđna peraja Prsna peraja Repna peraja Trbušna peraja Podrepna peraja Na prednjem je dijelu tijela lubanja, a za kralježnicu su pričvršćena rebra. Peraje su pričvršćene potpornim kostima na koje su spojene koštane šipke. Rebra Kralježnica Lubanja Škržni poklopac Kada se plivaći mjehur napuni plinom, riba postaje lakša i diže se u vodi, a kada se isprazni, riba tone. U lubanji se nalazi mozak, a leđna moždina proteže se u unutrašnjosti kralježnice. Od osjetila ribe imaju: oči s nepokretnim kapcima, bočnu prugu i nosne otvore u kojima su osjetila njuha. Probavilo započinje ustima kojima kojima su zubi za pridržavanje i usitnjavanje plijena. Nema žlijezde slinovnice jer se hrani ovlaženim vodenim biljem i malim vodenim životinjama. Hrana prolazi kroz ždrijelo, jednjak, želudac i crijevo koje završava crijevnim otvorom. Probavu hrane pomažu jetra i gušterača. Izlučivanje štetnih tvari vrši se bubrezima. Srce šarana građeno je od jedne klijetke i jedne pretklijetke. Kroz njega teče venska krv pa kažemo da ribe imaju vensko srce. U škrgama se crvene krvne stanice obogaćuju kisikom, krv postaje arterijska i odlaze u sve stanice tijela. U stanicama se odvija stanično disanje i krv postaje venska. Tijelesna temperatura riba ovisna je o temperaturi okoline pa kažemo da imaju promjenjivu temperaturu tijela. Šaran kao i ostale ribe diše škrgama. Škrge su sastavljene od prokrvljenih škržnih listića. Voda ulazi kroz usta, prolazi kroz škrge gdje kisik ulazi u krv i ona postaje arterijska. Ribe su razvojena spola. Šaran se mrijesti u proljeće kada ženka odlaže jaja (ikru) među bilje u plitkoj vodi. Mužjaci proizvode mliječ s mnogo spermija kojom preliju ikru. Iz oplođenih jajnih stanica razvijaju se mlade ribice. Imaju hrskavični kostur. Kralježnica je hrskavična i u njoj se nalzi svitak. Usta su im poprečno položena s donje strane glave pa ih nzivamo prečnouste. Tijelo im pokrivaju zupčaste ljuske. Nemaju plivaći mjehur. Oplodnja im je unutrašnja. Žive u moru. Vrsta Oplođena jaja Štuka 1000 Sabljarka 2000 Lipljen 6000 Pastrva 4000 Kečiga 5000 Jegulja 3000 RIBE Slatkovodne Morske Štuka Zubatac Jegulja Raža Kečiga Sipa Imaju koštan kostur. Koža im je prekrivena ljuskama. Od slatkovodnih koštunjača najpoznatije su: štuka, šaran, grgeč, patstrva i dr. , a od morskih riba: skuša, škarpina, zubatac, srdela, kovač i dr. Nosnoprolaznice Dijelimo ih na resoperke i dvodihalice. Važne su u evoluciji jer su im nosni otvori spojeni s usnom šupljinom, što je važno za prijelaz životinja iz vode na kopno. RESOPERKE Najpoznatija vrsta resoperki je latimerija. Smatramo ju živim fosilom jer se nije promjenila od starog doba. Objašnjava nam podrijetlo prvih kopnenih kralježnjaka. Žive u Indijskom ocanu. Naziv su dobile po tome što njihov riblji mjehur, u vrijeme kada voda presuši, može obavljati funkciju disanja poput pluća. Obično dišu škrgama. Žive u kopnenim vodama Australije, Južne Amerike i Afrike. Izborni sadržaj OSTAKLIČNICE Vrlo stara skupina riba koja ima hrskavičan, a djelomično i koštan kostur Svitak imaju čitavoga života. Peraje nemaju koštani potporanj. Imaju zračni mjehur Najpoznatije vrste su jesetra i kečiga. Zanimljivosti PODRIJETLO RIBA •Ribe su se razvile iz svitkovaca sličnih kopljači. •Primitivnije skupine (hrskavičnjače) zadržavaju svitak čitavog života, a Koštunjače ga imaju samo kao zametak. 1.Čime je prekrivena koža šarana? Koža šarana prekrivena je ljuskama. 2.Čemu služe peraje? Peraje služe za plivanje. 3.Kakvog su spola ribe? Ribe su razdvojenog spola. 4.Kakvo srce imaju ribe? Ribe imaju vensko srce. 5.Kako šaran diše? Šaran diše škrgama.