Transcript RIBE

IHTIOFAUNA
OTVORENIH VODA
OSNOVNE HIDROLOŠKE KARAKTERISTIKE
KOPNENIH VODA SRBIJE i CRNE GORE
Vodeni svet Srbije i Crne Gore obuhvaćen je sa dva velika hidrobioma:
Biom kopnenih voda
Biom mora
Kopnene vode čine samo 0.5 % vodenih prostranstava na zemlji
i rasporedjene su kao:
Površinske vode
Podzemne vode
Postoje dve kategorije površinskih kopnenih voda imajući u
vidu kretanje vode:
Tekuće
Stajaće
U tekuće vode spadaju:
reke
rečice
potoci
U stajaće vode spadaju:
jezera
bare
močvare
ritovi uz poseban tip močvarnih ekosistema - tresave
U hidrografskom pogledu tekuće kopnene vode Srbije i Crne Gore pripadaju:
Crnomorskom slivu
Jadranskom slivu
Egejskom slivu
Slatkovodni ekosistemi na teritoriji Srbije i Crne Gore obuhvataju:
VELIKE REČNE SLIVOVE (Dunav sa mrežom pritoka)
VELIKA JEZERA (Skadarsko)
MAKROAKUMULACIJE (Djerdapske površine
25 000 ha, Vlasinska površine 1 200 ha)
MIKROAKUMULACIJE (niz manjih akumulacija
za potrebe navodnjavanja ili druge tekuće svrhe)
PLAVNE POVRŠINE I MOČVARE (Apatinsko plavno
područje koje predstavlja najveće plodište riba u srednjem
Dunavu i površine je 35 000 ha; Koviljsko-Gardinovački rit
površine 5 000 ha)
MREŽE KANALA D-T-D u Vojvodini i druge mreže
manjeg obima
Na osnovu dosadašnjih saznanja u Srbiji i Crnoj Gorii je moguće
izdvojiti pet specifičnih oblasti za ihtiofaunu
1. Sistem DUNAV-CRNO MORE
2. Sistem TARA-PIVA-DRINA
3. Sistem OHRID-DRIM-SKADAR
4. Reke JADRANSKOG SLIVA
5. Reke EGEJSKOG SLIVA
KOLOUSTE - CYCLOSTOMATA
SRBIJE i CRNE GORE
Lampetra fluviatilis - rečna paklara
Lampetra planeri – potočna paklara
Petromyzon marinus
Eudontomyzon danfordi - dunavska paklara
Eudontomyzon vladykovi
SLATKOVODNE RIBE - OSTEICHTHYES
SRBIJE i CRNE GORE
VRSTE RIBA KOJE NASELJAVAJU
- OTVORENE VODE MORA
- ZATVORENE VODE MORA
- TEKUĆE VODE
Acipenser maccarii – jadranska jesetra
Acipenser sturio - atlanska jesetra
VRSTE KOJE NASELJAVAJU
- OTVORENE VODE MORA
- STAJAĆE VODE
Pachychilon pictum - šaradan
Sparus auratus - komarča
Blennius fluviatilis
VRSTE KOJE NASELJAVAJU
- OTVORENE VODE MORA
- TEKUĆE VODE
Huso huso - moruna
Acipenser gueldenstaedti colchicus – ruska jesetra
Acipenser stellatus - pastruga
Alosa fallax - zlatva
Aphanius fasciatus
Salmo trutta – potočna pastrmka
Mugil cephalus - cipol
Atherina mochon – zeleni glavač
Pomatoschistus canestrini - glavočić crnotrus
Proterorhinus marmoratus – mramorasti glavač
VRSTE KOJE NASELJAVAJU
- OTVORENE VODE MORA
- STAJAĆE VODE
- TEKUĆE VODE
Salmo trutta marmoratus - glavatica
Anguilla anguilla - jegulja
VRSTE KOJE NASELJAVAJU
STAJAĆE VODE
Salvelius salvelius – jezerska zlatovčica
Umbra krameri - crnka
Rutilus pigus virgo - plotičica
Alburnus alburnus alborella - ukljeva
Alburnoides bipunctatus - pliska
Blicca bjoerkna - krupatica
Carassius carassius - karaš
Gasterosteus aculeatus - bodonja
Rhodeus sericeus amarus - gavčica
VRSTE KOJE NASELJAVAJU
TEKUĆE VODE
Acipenser ruthenus - kečiga
Salvelinus fontinalis - potočna zlatovčica
Hucho hucho - mladica
Thymallus thymallus - lipljan
Esox lucius - štuka
Phoxinus phoxinus - gagica
Leuciscus souffia agassizi - blistavec
Leuciscus idus idus - jaz
Aspius aspius - bucov
Leucaspius delineatus - belka
Chalcalburnus chalcoides mento
Vimba vimba - plavonos
Pelecus cultratus - sabljarka
Barbus barbus - mrena
Gobio uranoscopus - tankorepa krkuša
Cyprinus carpio - šaran
Aristichthys nobilis - sivi tolstolobik
Silurus glanis - som
Lota lota lota - manjić
Pungitius platygaster - gregorac
Stizostedion lucioperca - smudj
Stizostedion volgense - smudj kamenjar
Cottus gobio - peš
Cottus poecilopus - šareni peš
VRSTE KOJE NASELJAVAJU
- STAJAĆE VODE
- TEKUĆE VODE
Leuciscus leuciscus -klenić
Leuciscus cephalus - klen
Rutilus rutilus - bodorka
Scardinius erytrophthalmus - crvenperka
Alburnus alburnus - uklija
Abramis brama - deverika
Abramis sapa - crnooka deverika
Abramis ballerus - kesega
Tinca tinca - linjak
Chondrostoma nasus - skobalj
Gobio gobio - krkuša
Pseudorasbora parva - amurski čebačok
Gambusia affinis - gambuzija
Carassius auratus gibelio - babuška
Cobitis taenia taenia - vijun
Misgurnus fossilis - čikov
Ictalurus nebulosus - američki somić
Micropterus salmoides - pastrmski grgeč
Lepomis gibboosus - sunčanica
Perca fluviatilis fluviatilis -grgeč
Gymnocephalus cernua - balavac
Gymnocephalus schraetser - prugasti balavac
Zingel zingel - veliki vretenar
Zingel streber - mali vretenar
EKONOMSKI ZNAČAJ FAUNE
SLATKOVODNIH RIBA I KOLOUSTA NA TERITORIJI SCG,
FAKTORI KOJI NEGATIVNO UTIČU NA NJIHOV DIVERZITET
I SPECIFIČNE MERE ZAŠTITE
Položaj SCG i njeno bogatstvo u hidrografskom smislu
kada su u pitanju kopnene vode, pruža najšire osnove za pojavu
i očuvanje diverziteta hudrobionata.
Diverzitet faune riba u SCG je još uvek očuvan, mada su pojedini
akvatični ekosistemi, a time i zajednice u njima, izloženi drastičnim
promenama koje ugrožavaju njihovu strukturu. Takav je slučaj sa:
Dunavom u oblasti Djerdapa,
Skaradskim jezerom,
sistemom Tara-Piva-Drina i
manjim rečnim slivovima (Studenica, Pek, Timok).
Stepen ugroženosti je različit u zavisnosti od uzroka i dužine trajanja
perioda ugroženosti.
Uzroci promena raznovrsnosti ihtiofaune su pre svega:
- pogoršanje kvaliteta vode;
- pojava eutrofizacije;
- hidrogradjevinski radovi (brane, promena režima proticanja,
pojačane količine nanosa);
- melioracija plavnih površina koje predstavljaju plodišta riba;
- pojačan rečni saobraćaj;
- neadekvatno poribljavanje i unošenje alohtonih vrsta;
- neadekvatan i intenzivan izlov;
- nepreduzimanje pravovremenih zaštitnih mera.
Osnovni principi očuvanja diverziteta ihtiofaune bili bi:
- zaštita vodenih sistema od zagadjivanja;
- zaštita ugroženih vrsta (totalna zabrana ulova ili tokom
odredjenog perioda);
- zaštita ribljih populacija od prelova;
- zaštita ribljih plodišta i zaštita matica u doba mresta;
- uvodjenje mera unapredjenja (poribljavanje, odredjivanje
okvira ribolova, selekcija opreme za profesionalni ribolov,
dalji razvoj ribarstva kao privredne i sportsko-turističke grane).
Alohtone vrste i endemi u našim vodama
Alohtone vrste u našim vodama ne predstavljaju ugrožene vrste.
Mnoge od njih negativno utiču na populacije autohtonih vrsta.
Bez obzira na ekonomski značaj, ne sme se dozvoliti
prenamnožavnje unesenih vrsta.
O zaštiti endema treba posebno voditi brigu. Potrebno je nastaviti
sa proučavanjem njihovih areala, brojnosti populacija, idioekološkim i
genetičkim istraživanjima.
Ta saznanja treba da posluže kao osnova budućim zaštitnim
merama.
ZAKLJUČAK
- Raznovrsnost ihtiofaune SCG je značajna.
- U okviru teritorije Srbije i Crne Gore najveći centri diverziteta
ihtiofaune su sistem Ohrid-Drim-Skadar i reke Jadranskog sliva.
- Njihov značaj je izuzetan ne samo u nacionalno-regionalnoj
strategiji očuvanja raznovrsnosti živog sveta u akvatičnim zajednicama, već
i sa aspekta biodiverziteta Balkanskog ostrva i Evrope.
- Glavne migracione puteve i koridore riba u SCG predstavljaju
reke Dunav, Drim i Bojana. Skoro svi poznati endemi kolousta i riba SCG
naseljavaju sistem Ohrid-Drim-Skadar.
RIBE JUŽNOG JADRANA
NA OSNOVU PODATAKA
INSTITUTA ZA BIOLOGIJU MORA U KOTORU
U JUŽNOM DELU JADRANA PRISUTNO JE
394 VRSTE RIBA
SVRSTANIH U:
- 114 FAMILIJA
- 39 REDOVA
- 2 KLASE
Hexanchus griseus – sivi volonja
Lamna nasus - dugonosa psina
Cetorchinus maximus - gorostasna psina
Carcharias glaucus - plava ajkula
Galeorhinus galeus - pas butor
Mustelus asterias – pas glušac
Scyliorhinus canicula - morska mačka
Squalus acanthias - kostelj
Raja clavata- raža
Torpedo marmorata - drhtulja
Chimaera monstrosa
Conger conger - ugor
Muraena helena - murina
Sprattus sprattus - papalina
Sardina pilchardus - sardina
Engraulis encrasicolus - inćun
Belone belone - iglica
Scomberesox saurus - proskok
Trisopterus minutus - mala ugotica
Merluccius merluccius - oslić
Micromesistius poutasso - ugotica dubinka
Lophius piscatorius - grdobina mrkulja
Zeus faber - kovač
Gasterosteus aculeatus - bodljikava koljuška
Hippocampus antiquorum morski konjić
Scorpaena scrofa -škrpina
Siphonostoma typhle - tupokljuno šilo
Roccus labrax - brancin
Trachurus trachurus - šnjur
Dentex dentex - zubatac
Pagellus centrodontus - arbun
Sargus vulgaris- fratar
Sciaena aquila - grb
Mullus surmuletus - trilja šiljoglavka
Labrus viridis – zelena smokvica
Labrus berggylta šarena smokvica
Ctenolabrus rupestris - zdur tupoglavac
Trachinus draco - pauk bjelac
Trachinus vipera - pauk žutac
Callionymus maculatus - crnopjegi mišić
Crystallogobius nilssonii – prozirni glavoč
Aphia minuta – ružičasti glavoč
Gobius niger - glavoč blatar
Scomber scombrus - skuša
Thymnus thymnus - tunj
Xiphias gladius - sabljarka
Pleuronectes flesus - iverak
Scophthalmus maximus
Scophthalmus rombus - obliš ljuskaš
Solea vulgaris - list
Buglossidium luteum - list pegavac
Mola mola - veliki bucanj