Uloga trgovine u sadašnjem trenutku Hrvatske

Download Report

Transcript Uloga trgovine u sadašnjem trenutku Hrvatske

EFEKT DOHOTKA I EFEKT
SUPSTITUCIJE KOD POTROŠNJE
Prof.dr.sc. Ljubo Jurčić
Ekonomski fakultet Zagreb
Predavanje:
ULOGA TRGOVINE U SADAŠNJEM TRENUTKU HRVATSKE
Šesti hrvatski Maloprodajni Forum
Novi proizvodi i usluge kao generatori rasta u maloprodaji
12.5.2011., Hypo Centar, Zagreb
SADAŠNJI TRENUTAK
HRVATSKE
Bruto domaći proizvod
 Zaposlenost
 Nezaposlenost
 Broj umirovljenika
 Plaće
 Vanjski dug
 Industrijska proizvodnja
 Krediti stanovništvu
 Promet u trgovini na malo
 Pristupanje EU

BRUTO DOMAĆI PROIZVOD
u nominalnim US$
BDP mld $ nom
2010 (IMF)
BDP/p.c. $ nom
2010 (IMF)
SVIJET
EU
61.963
16.106
9.218
32.845
SAD
KINA
JAPAN
14.624
5.745
5.309
47.284
4.382
42.820
3.305
46
40.631
23.706
195
18.288
86
59
22.267
13.720
NJEMAČKA
SLOVENIJA
ČEŠKA
SlOVAČKA
HRVATSKA
STOPE RASTA BDP
SVIJET
EU
US
KINA
JAPAN
NJEMAČKA
SLOVENIJA
ČEŠKA
SLOVAČKA
HRVATSKA
Izvor: WIIW, DB
2011
3,9
2012
4,4
1,5
2,9
9,4
1,5
3,9
8,6
(-2,1)
2,5
2,0
1,9
1,6
2,5
2,2
4,0
1,0?
2,5
4,0
2,0 ?
KRETANJE HRVATSKOG BDP
Stopa realnog rasta BDP-a (%)
8,0%
5,5%
6,0%
4,7%
4,0%
2,4%
2,0%
0,0%
2006
2007
2008
2009
-1,2%
-2,0%
-4,0%
-6,0%
-8,0%
Izvor: DZS
2010
-5,8%
Q1/2011
-1,5%
ZAPOSLENI
Izvor: HZMO
NEZAPOSLENOST
Izvor: HZZ
KORISNICI MIROVINE
Izvor: HZMO
PLAĆE
Prosječne neto plaće (kn)
5.400
5.311
5.343
5.242
5.178
5.200
5.000
4.841
4.800
4.603
4.600
4.400
4.200
2006
Izvor: DZS
2007
2008
2009
2010
Q1/2011
VANJSKI DUG
Izvor: HNB
INDUSTRIJSKA PROIZVODNJA
Industrijska proizvodnja (%)
6,0%
4,9%
4,1%
4,0%
2,0%
1,2%
0,0%
2006
2007
2008
2009
-2,0%
2010
Q1/2011
-1,4%
-4,0%
-4,9%
-6,0%
-8,0%
-10,0%
Izvor: DZS
-9,2%
KREDITI STANOVNIŠTVU
Krediti stanovništvu (%)
25,0%
21,8%
20,0%
18,0%
15,0%
12,1%
10,0%
5,0%
3,8%
0,0%
2006
-5,0%
Izvor: DZS
2007
2008
2009
-2,9%
2010
TRGOVINA NA MALO
Trgovina na malo (%)
10,0%
5,3%
5,0%
2,2%
0,8%
0,0%
2006
2007
-0,5%
2008
2009
-5,0%
-10,0%
-15,0%
-15,3%
-20,0%
Izvor: DZS
2010
-1,8%
Q1/2011
STRUKTURA POTROŠNJE BDP
BDP
Konačna
potrošnja
Opća potrošnja
države
Bruto investicija
Izvoz roba i
usluga
Uvoz roba i
usluga
Izvor: SLJH 2010.
2003
100,0
80,6
2007
100,0
78,2
19,1
19,2
27,3
42,6
29,4
42,2
50,4
49,8
IZDACI ZA POTROŠNJU
U KUĆANSTVU
2007
UKUPNO
2009
100,00
100,00
31,62
32,06
Alkohol iduhan
3,88
3,59
Odjeća i obuća
7,93
7,29
13,34
14,39
Pokućstvo
5,42
5,22
Zdravstvo
2,63
2,77
11,54
10,98
Komunikacije
5,21
5,14
Rekreacija i kultura
6,22
5,99
Obrazovanje
0,88
1,00
Hrana i bezalk pića
Stanovanje i energenti
Prijevoz
SLJH, 2010.
UTJECAJ RECESIJE
NA POTROŠNJU

Efekt dohotka
smanjenje realnog dohotka smanjuje
ukupnu potrošnju

Efekt supstitucije
smanjenje realnog dohotka i promjene
relativnih cijena osim smanjenja ukupne
potrošnje dovodi do promjene njene
strukture
(TEORIJA) PONAŠANJA POTROŠAČA
OPTIMALNA KOMBINACIJA POTROŠNJE
Y
D3
D2
D1
C3
I3
C2
I2
C1
I1
X
OPĆA RAVNOTEŽA
OPTIMALNA KOMBINACIJA POTROŠNJE
OPTIMALNA KOMBINACIJA PROIZVODNJE (PONUDE)
Y
E
Y1
I
Px/Py
X1
X
EFEKT SUPSTITUCIJE EFEKT DOHOTKA
Y
a
X0 - X1 efekt
supstitucije
X1 - X2 dohodovni efekt
a’1
C
0
C2
C1
I2
efekt
dohodovni
supstitucij efekt
e
0
X0
X1
b X2
I1
b’1
b1
X
UTJECAJ RECESIJE
NA POTROŠNJU

Efekt dohotka
- pad dohotka
- pad zaposlenosti
- neizvjesna financijska budućnost
- porast štednje
- nesklonost zaduživanju
UTJECAJ RECESIJE
NA POTROŠNJU

Efekt supstitucije
- cjenovna supstitucija skuplja/jeftinijim
- trajna, povremena, svakodnevna dobra
- novi proizvodi/ starim
- neesencijalna / nužnim
- veće rjeđe / manjim i češćim kupovinama
- povećanje potrošnje slatkih proizvoda iz
mladosti
UTJECAJ RECESIJE
NA CIJENE

Cijene se smanjuju u recesiji zbog
nastojanja proizvođača i trgovaca da i uz
manji profit prodaju robu i zadrže kupce

Smanjenje cijena dovodi do efekta
supstitucije kada potrošači supstituiraju
skuplju robu jeftinijom
UTJECAJ RECESIJE
NA POTROŠNJU

Agregatna potrošnja nekih roba je
osjetljiva na pad plaća, napr. Pada
potrošnja neesencijalni prehrambenih
proizvoda , sredstva za čišćenje, mineralna
voda, ledeni čajevi ..,

Agregatna potrošnja nekih proizvoda
osjetljiva je na pad zaposlenosti, napr.,
pada potrošnja piva, sokova, …
UTJECAJ RECESIJE
NA POTROŠNJU

Agregatna potrošnja nekih proizvoda je
vrlo malo osjetljiva na pad plaća i
zaposlenosti, napr., mlijeko, kava, kruh…, i
drugi bitni prehrambeni proizvodi čija
potrošnja u uvjetima recesije i krize često
i raste, zato što potrošači zadovoljstvo
kojeg se odriču nekupujući robe trajne i
povremene potrošnje pokušavaju
nadoknaditi većom potrošnjom hrane
UTJECAJ RECESIJE
NA POTROŠNJU

Potrošnja nekih dobara se povećava
recesijom i padom dohotka, napr., voćni
sirupi kojima se zamjenjuju sokovi ili
potrošnja slatkiša “iz mladosti” koja
odrasle, koji se moraju suočavati s
problemima koje proizvodi recesija
podsjeća na bezbrižno doba djetinstva.
UTJECAJ RECESIJE
NA POTROŠNJU

Potrošači optimiziraju svoju potrošnju
zamjenjujući rjeđe i veće s češćim a manjim
kupovinama, kupujući planirano i ono što
im stvarno treba ne riskirajući da neće
potrošiti kupljeno.

Povećava se potrošnja “nebrandiranih”,
trgovačkih robnih (jeftinijih) marki
UTJECAJ RECESIJE
NA POTROŠNJU

Povećava se kupovina u diskontima a
smanjuje u malim prodavaonicama zbog
optimiziranja strukture potrošnje i
troškova vezanih uz kupovinu

Povećava se kupovina na akcijama i
promocijama
EFEKT DOHOTKA
EFEKT SUPSTITUCIJE
Y
A
B
C→ C’ dohodovni efekt
C’→C1 efekt supstitucije
C→ C1 ukupni efekt na
potrošnju
E→ E1 efekt na proizvodnju
C
C’
C1
E1
Px/Py
E
Px/Py
(Px /Py)w
0
X
ULOGA TRGOVINE

Svojom ponudom omogućiti potrošačima
optimalnu kombinaciju potrošnje u
izmijenjenim okolnostima

Iz raspoloživog dohotka omogućiti
potrošnju koja će rezultirati najvećim
zadovoljstvom za potrošača
.
ZAHVALJUJEM NA PAŽNJI
[email protected]