Transcript MEĐUNARODNA EKONOMIJA P08: trgovinska liberalizacija Predavač: Dr. sc. Hrvoje Jošić

MEĐUNARODNA EKONOMIJA
P08: “Multilateralna i preferencijalna
trgovinska liberalizacija ”
Predavač: Dr. sc. Hrvoje Jošić
Ponovimo..
• Slobodna razmjena dovodi do :
– maksimizacije blagostanja u zemljama sudionicama
– povećanja efikasnosti proizvodnje, postizanja ekonomije
obujma
• Ograničenja slobodne trgovine:
uvođenja protekcionističkih mjera
nesavršenosti
argumenti
i tržišne
Multilateralna vs. preferencijalna
trgovinska liberalizacija
• Smanjenje ograničenja slobodnoj trgovinskoj
razmjeni
• Multilateralna trgovinska liberalizacija vezana uz
djelovanje GATT i kasnije WTO
• Preferencijalna trgovinska liberalizacija vezana uz
trgovinske aranžmane prema kojima pojedine zemlje
međusobno smanjuju carine
Multilateralna trgovinska
liberalizacija – povijesni razvoj
• Odluka o osnivanju ITO - na konferenciji u Havani 1947.1948.
• Ciljevi “Havanske povelje ”…Unapređenje i proširenje
međunarodne trgovine na osnovi multilateralizma i
nediskriminacije...”
• Regulira trgovinska pitanja po određenim načelima
• Nije ratificirana pa ITO nije osnovana
• 1947.godine potpisan je GATT (General Agreement on Tariffs
and Trade, Opći sporazum o carinama i trgovini)
• Stupio je na snagu 1. siječnja 1948.godine
Multilateralna trgovinska
liberalizacija (GATT vs. WTO)
• GATT (eng. General Agreement on Trade and
Tarrifs)
• Utemeljen 1947. godine nakon konferencije u Bretton
Woodsu održane 1944. godine
• WTO (eng. World Trade Organization) Svjetska
trgovinska organizacija utemeljena 1995. godine u
sklopu Urugvajske runde
• GATT predstavlja sporazum, a WTO organizaciju
5
Razlike GATT-a i WTO-a:
1. GATT je bio međunarodni multilateralni sporazum, a WTO
je međunarodna organizacija (institucija) koja ima svoje
organe,
2. GATT je bio zamišljen kao privremeni sporazum, dok su
sporazumi koje potpisuju članice WTO-a trajni i potpuni
dokumenti;
3. GATT je pokrivao isključivo trgovinu robom, dok WTO
pokriva i usluge i intelektualno vlasništvo;
4. Efikasnost sustava za rješavanje sporova je znatno bolja i
brža kod WTO-a nego kod GATT-a (eng. Dispute settlement
mechanism).
Principi GATT-a
1. Princip nediskriminacije
2. Princip nacionalnog tretmana
3. Princip zaštite domaće privrede
carinama
4. Princip daljnjeg smanjivanja
carina multilateralnim
pregovorima
5. Transparentnost
7
1. Princip nediskriminacije
• Davanje statusa najpovlaštenije nacije (MFN) od
strane jedne zemlje članice GATT-a nekoj drugoj,
povlači za sobom obvezu te zemlje da taj status da i
svim ostalim članicama GATT-a
8
2. Princip nacionalnog tretmana
• Domaća (lokalna) i uvozna roba moraju se tretirati
jednako
• Primjenjuje se nakon što je roba prešla granicu
(carinjenje)
9
3. Princip zaštite domaće privrede
carinama
• Nastoje se smanjiti necarinska ograničenja vanjskoj
trgovini (kvote)
• Uvođenje prepreka VT prihvatljivije u vidu carinskih
ograničenja
• Iznimka su poljoprivredni proizvodi i teži poremećaji
u eksternoj ravnoteži (bilanci plaćanja)
10
4. Princip daljnjeg smanjivanja carina
multilateralnim pregovorima
• Zahtijeva da se različite carinske tarife zemalja
članica postepeno smanjuju
• Takvo smanjivanje carina radi se kroz runde
pregovora u sklopu GATT-a/WTO-a
11
5. Princip transparentnosti
• Uvođenje ograničenja kao Drugo najbolje rješenje
mora biti transparentno
• Preferiraju se carine naspram drugih necarinskih
ograničenja vanjske trgovine
12
Runde pregovora u sklopu GATT-a i
WTO
Runda
Period
Ženevska
1947.
Anncyeva
1949.
Torquayeva
1951.
Ženevska
1956.
Dillonnova
1960. – 61.
Kennedyeva
1964. – 67.
Tokijska
1973. – 79.
Urugvajska
1986. – 1994.
Doha
2001. - danas
13
GATT-runde pregovora
Broj
runde
Vrijeme
održavanja
pregovora
Mjesto
održavanja
pregovora
Naziv runde
Efekti sniženja Broj sudionika
prosječne
carinske stope u
%
1.
1947.
Geneva
19
23
2.
1949.
Anecy
2
13
3.
1951.
Torquay
3
38
4.
1956.
Geneva
4
26
5.
1961.-1962.
Dillonova
5
26
6.
1964.-1967.
Geneva
Kennedyeva
35
62
7.
1973.-1979.
Geneva
Tokijska
26,4
102
8.
1986.-1994.
Punta del Este
Urugvajska
40
123
GATT- runde pregovora
• U prvih pet rundi postignuto je prosječno smanjenje
carina od 73% na industrijske proizvode.
• Veliko sniženje carina postignuto je u posljednje tri
runde.
Urugvajska runda (1986.-1994.)
Rezultati:
•
Smanjenje carina na industrijske proizvode za prosječno
34% (kod razvijenih zemalja to je smanjenje iznosilo 40%);
•
•
•
•
Kvantitativna ograničenja uvoza poljoprivrednih proizvoda i
ostala necarinska ograničenja moraju se zamijeniti carinama.
Potpisan je sporazum o intelektualnom vlasništvu (patenti,
zaštitni znakovi, autorska prava);
sporazum o trgovini uslugama (GATS) i
Osnovana je WTO (počela je s radom 1. siječnja 1995.
godine).
Svjetska trgovinska organizacija
(World Trade Organisation)
• Multilateralni sporazumi: GATT, GATS i TRIPS
(Trade Related Intellectual Property Rights,
Trgovinski aspekti prava na intelektualno vlasništvo)
• DSM- Dispute Settlement Mechanism
Ciljevi WTO-a
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
Postavljanje i održavanje funkcionalnog i trajnog multilateralnog
trgovinskog sustava;
smanjenje carina i drugih prepreka trgovini;
uklanjanje diskriminacije u međunarodnim trgovinskim odnosima;
integracija zemalja u razvoju u svjetski multilateralni trgovinski sustav;
povećanje životnog standarda;
dostizanje pune zaposlenosti;
gospodarski rast;
povećanje trgovine dobrima i uslugama;
zaštita okoliša itd.
Temeljne zadaće WTO-a:
1.
2.
3.
4.
5.
6.
Podrška primjeni trgovinskih sporazuma;
forum za trgovinske pregovore;
rješavanje trgovinskih sporova;
analiza i nadzor nacionalnih trgovinskih politika;
suradnja s drugim međunarodnim organizacijama;
tehnička suradnja i pomoć zemljama u razvoju i
slabo razvijenim zemljama.
Hrvatska i WTO
• 1993. godine Hrvatska je službeno zatražila
pokretanje postupka za pristupanje tadašnjem GATTu
• 30. studenoga 2000. godine postala punopravna
članica Svjetske trgovinske organizacije
• Svake godine donosi novu Uredbu o carinskoj tarifi s
nižim carinskim stopama.
Područja koja pokriva GATT su:
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
poljoprivreda;
zdravstvena regulativa za prehrambene proizvode;
tekstil i odjeća;
standardi proizvoda;
mjere investiranja;
antidampinške mjere;
metode vrednovanja carina;
pravila o porijeklu;
pregled prije isporuke;
dozvola uvoza;
subvencije;
zaštitne carine.
Područja koja pokriva GATS su:
1.
2.
3.
4.
Transport
Osiguranje
Obrazovanje
Telekomunikacije
Aneksi GATS-a:
• kretanje osoba
• financijske usluge
• telekomunikacije
• usluge u zračnom prometu.
TRIPS pokriva sljedeća područja:
•
•
•
•
•
•
autorska prava
zaštitne znake
zemljopisne znake
patente
industrijski dizajn
neotkrivene informacije (uključujući i poslovne
tajne).
Preferencijalna trgovinska (regionalna)
liberalizacija
Razlozi nastanka:
• Potražnja za integracijom
• Ponuda za integracijom
• Vođa integracije
• nametnuti pravila integracije
• snositi troškove integracije
Regionalne integracije
- razlozi nastanka • Motivi privređivanja
• ekonomski probitak - PROFIT
• kapitalistički način proizvodnje
PROFIT = PRIHODI - RASHODI
Ekonomski i politički razlozi za
regionalnom liberalizacijom
•
•
•
•
•
Ekonomski razlozi
potraga za većim tržištem
dublja integracija
obrana od konkurencije
privlačenje investicija
lakši pristup tržištu
Politički razlozi
• pregovaračka moć
• prevencija napuštanja
političkih /ekonomskih
reformi
• osigurati ili nagraditi
političku potporu
Ključne karakteristike regionalne
liberalizacije
• Preferencijalna liberalizacija
– Ograničenja se uklanjaju samo na trgovinu sa
izabranim zemljama (DISKRIMINIRAJU se
ostale zemlje)
• Ne mora biti striktno regionalna
• Često ne obuhvaća sve sektore
Osnove teorije koristi i troškova
regionalizma
• Svako uklanjanje trgovinskih ograničenja je
dobro?
-> NE, jer
• Parcijalna liberalizacija ne uklanja diskriminaciju
između izvora ponude (domaće vs. inozemne);
ona samo premiješta diskriminaciju (s jednog na
drugi inozemni izvor ponude)
Različite razine trgovinske
liberalizacije
• Unilateralna
– Pojedine zemlje smanjuju ili uklanjaju trgovinska
ograničenja na uvoz iz svih zemalja bez da ostale zemlje
uzvraćaju istim povlasticama
• Bilateralna ili regionalna
– Međusobno snižavanje ili uklanjanje ograničenja na
trgovinu između dvije (bilateralna) ili grupa (regionalna)
zemalja
• Multilateralna
– Međusobno smanjivanje (u praksi) ili uklanjanje (u
principu) ograničenja u trgovini između svih zemalja
članica WTO
Preferencijalni trgovinski sporazumi
• PTA (eng. Preferential Trade Agreements)
• Zemlje dogovaraju preferencijalne trgovinske aranžmane u
kojima međusobno smanjuju carine međusobno ali ne i prema
ostatku svijeta
• Princip najpovlaštenije nacije u sklopu GATT-a zabranjuje
ovakve aranžmane
• Formiranje PTA je dopušteno ako rezultira slobodnijoj
razmjeni među dvjema zemljama
• Problem: previše malih grupa – koordinacijski neuspjeh
30
Efekti PTA
•
•
•
•
Efekt liberalizacije
Efekt distorzije
Efekt stvaranja trgovine
Efekt skretanja trgovine
Povijest PTA
• 2 vala:
• Prvi: Treaty Of Rome 1957., Andean Pact,
CARICOM
• Drugi: NAFTA, Mercosur, Andean Community,
FTAA, ASEAN
• Treći val također moguć – krah Doha sporazuma
(Cancun)
32
Ekonomske integracije u svijetu
•
•
•
•
•
•
•
•
•
European Free Trade Association (EFTA)
Central European Free Trade Area (CEFTA)
North American Free Trade Agreement (NAFTA)
European Union (EU)
Union of South American Nations (UNASUR)
Central American Common Market (CACM)
Latin American Free Trade Association (LAFTA)
Southern Common Market (Mercosur)
Free Trade of the Americas (FTAA)
33
Ekonomske integracije
- ekonomije visokog i srednje visokog dohotka
•
•
•
•
APEC – Asia Pacific Economic Cooperation
CEFTA - Central European Free Trade Area
EU - European Union
NAFTA – North America Free Trade Area
Ekonomske integracije
- Latinska Amerika i Karibi
•
•
•
•
•
•
•
•
•
ACS – Association of Caribbean States
Andean Group
CACM- Central American Common Market
CARICOM – Caribbean Community and Common
Market
Central American Group of Four
Group of Three
LAIA – Latin American Integration Association
MERCOSUR – Southern Cone Common Market
OECS – Oganisation of Eastern Caribbean States
Ekonomske integracije
- Bliski Istok i Azija
• Arab Common Market
• ASEAN – Association of South- East Asian
Nations
• Bangkok Agreement
• Eaec – East Asian Economic Caucus
• ECO – Economic Cooperation Organisation
• GCC – Gulf Cooperation Council
• SAARC – South Asian Association for Regional
Cooperation
• UMA – Arab Maghreb Union
Ekonomske integracije
- Afrika
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
CEMAC – Economic and Monetary Community of Central Africa
CEPGL – Economic Community of the Countries of the Great Lakes
COMESA – Common Market for Eastern and Southern Africa
Cross- Boarder Initiative
ECCAS- Economic Community of Central African States
ECOWAS – Economic Community of West African States
Indian Ocean Commission
MRU – Mano River Union
SADC – Southern African Development Community
UDEAC – Central African Customs and Economic Union
UEMOA - West African Economic and Monetary Union
Jesu li PTA dobri ili loši?
• Ovisi o efektima na intra-regionalnu razmjenu, treće
zemlje i multilateralne sporazume
– EFEKT STVARANJA TRGOVINE (eng. trade
creation)
– EFEKT SKRETANJA TRGOVINE (eng. trade
diversion)
38
Argumenti pro
• Efekt stvaranja trgovine
• Novi tokovi investicija i tehnologije među zemljama
potpisnicama
• Privrženost budućoj zajedničkoj trgovinskoj politici
• Veća fleksibilnost u odnosu na multilateralne
sporazume
• Lakše donošenje odluka, manje sudionika, itd.
39
Argumenti contra (1)
• Efekt skretanja trgovine – PTA mogu rezultirati
uvozom robe iz manje efikasne zemlje s većim
troškovima, umjesto uvoza iz zemlje s nižim
troškovima
• Konačan rezultat može biti gubitak društvenog
blagostanja
40
Argumenti contra (2)
• Diskriminacija prema zemljama nečlanicama PTA
• Smanjena inicijativa za multilateralnom
liberalizacijom
• Preklapanje s postojećim trgovinskim sporazumima s
drugim zemljama (tzv. spaghetti bowl)
41
“Spaghetti bowl”
42
Izvor: Devlin i Estevadeordal (2004)
“Spaghetti bowl” – Azija i Oceania
43
Podjela ekonomskih integracija
(prema B. Balassa)
Razina integracije
jačina integracije
PTA
Zona slobodne
trgovine (FTA)
Carinska unija
Zajedničko tržište
Ekonomska i
monetarna unija
Politička zajednica
Eliminiranje carine na Eliminiranje carine
intraregionalnu trgovinu na intra trgovinu i
uvođenje
zajedničke
eksterne carine






Slobodno kretanje
rada i kapitala
Koordinacija
ekonomske politike i
harmonizacija
standarda
-
-
-
-
-
-




-
-



-


44
• Formiranjem zone slobodne trgovine (Free trade area)
npr. (EFTA, CEFTA, NAFTA) zemlje sudionice:
– ukidaju carine u međusobnoj trgovini
– svaka zemlja zadržava vlastitu carinsku strukturu u
razmjeni sa zemljama izvan zone
– ako su carine različite
• opasnost da se roba koja potječe izvan unije uveze u
zemlju s visokom carinom indirektno kroz zemlju s
niskom carinom – rješenje – uvođenje certifikata o
podrijetlu robe (rules of origin)
45
• Carinska unija (Custom union) npr. Zollverein
(ustanovljen 1834. u Njemačkoj)
– Ukidaju se sve carine u međusobnoj razmjeni
– Primjena zajedničke carinske tarife u razmjeni sa
zemljama izvan unije
• Zajedničko tržište (Common market)
– Ima sva obilježja carinske unije
– Dodatno omogućuje slobodno cirkuliranje rada i
kapitala među zemljama članicama
• Ekonomska zajednica (Economic union) npr. Benelux
(Belgija, Nizozemska i Luxembourg)
– Zemlje članice usklađuju svoje ekonomske politike
(monetarnu i fiskalnu)
46
Zona slobodne trgovine (FTA)
t=0%
t SLO  3%
t HRV  5%
47
Pravila o podrijetlu robe
• Ako su carine prema ostatku svijeta različite,
Hrvatska bi mogla preko Slovenije uvesti dobro X
jeftinije
0% + 3% < 5%
• Riječ je o otklonu trgovine (eng. trade deflection)
• Ovaj problem se rješava uvođenjem certifikata o
podrijetlu robe (eng. rules of origin)
48
Pravila o podrijetlu robe
• Da odrede porijeklo dobara u slučajevima kada se
proizvodnja obavlja u nekoliko zemalja
• Osnovni princip za određivanje je tzv. “značajna
transformacija”
– Prema dodanoj vrijednosti u
proizvodnji/preradi
– Prema promjeni u carinskoj klasifikaciji
Otklon trgovine
• Smanjuje carinske prihode koje bi zemlje s
visokim carinama inače (bez FTA) prikupile
• Slabljenje zaštitnog efekta trgovinskih politika u
zemljama s visokom carinom
Carinska unija
t=0%
t SLO  t HR  3%
51
Obilježje carinske unije
• Zemlje koje formiraju carinsku uniju ukidaju sve
carine u međusobnoj razmjeni, ali primjenjuju
zajedničku carinsku tarifu u razmjeni sa zemljama
izvan unije
52
Zajedničko tržište
• … ima sva obilježja carinske unije, ali još dodatno
omogućuje slobodno kretanje rada i kapitala među
zemljama članicama
53
Ekonomska i monetarna unija
• Predstavlja najviši stupanj ekonomske integracije
• Zemlje članice usklađuju svoju cjelokupnu
ekonomsku politiku (monetarnu, fiskalnu,…).
54
Efekt stvaranja trgovine
• Jacob Viner (1950) The Customs Union Issue
• Efekt stvaranja (kreiranja) trgovine (eng. trade
creation) nastaje kad se jedan dio domaće
proizvodnje zamjenjuje uvozom jeftinijih proizvoda
efikasnijih proizvođača iz unije
55
Efekt skretanja trgovine
• Efekt skretanja trgovine (eng. trade diversion) nastaje
kad se uvoz jeftinijih proizvoda izvan unije
zamjenjuje skupljim proizvodom iz unije
56
Statička analiza
Pw
S
P
- svjetska cijena
u maloj zemlji
Pt - cijena
uz carinu t%
PEU - cijena u EU
E
Pt
PEU
C
H
I
Pw
a
F bJ
L
c
e
D
Kd
M
S w t
G
S EU
t%
Sw
D
0
Q3 Q1
Q2
Q4
Q
57
Efekti na blagostanje
• Efekt stvaranja trgovine
– Cijena pada s Pt na PEU kao posljedica integracije
– Pada proizvodnja, raste potrošnja, raste uvoz
– Povećava se potrošačev višak za a+b+c+d
– Smanjuje se proizvođačev višak za a
58
Efekti na blagostanje, nast.
– Dolazi do redistribucije dohotka od proizvođača ka
potrošačima
– Smanjuju se državni prihodi od carine nakon
integracije s EU za c i e
– Neto efekt =a+b+c+d-a-c-e=b+d-e
– Efekt stvaranja trgovine povećava blagostanje
male zemlje nakon integracije s carinskom unijom
(EU) za iznos b+d zbog specijalizacije prema
komparativnim prednostima
59
Efekti na blagostanje
• Efekt skretanja trgovine
– Cijena raste s Pw na PEU kao rezultat skretanja
trgovine
– Raste proizvodnja, pada potrošnja, pada uvoz
– Negativan efekt skretanja trgovine nastaje kao
posljedica skretanja uvoza iz zemlje s nižom
cijenom (PW) u zemlju s višom cijenom (PEU) –
površina e
– Rezultat je preferencijalnog tretmana robe iz
zemlje članice CU
60
Neto efekt na blagostanje zemlje
• Neto efekt=efekt stvaranja + efekt skretanja trgovine
• Neto efekt = b+d-e
61
Efekt stvaranja i skretanja trgovine
kod carinske unije
• P: Što bi se dogodilo sa neto efektom na blagostanje
kada bi carinsku uniju činile sve zemlje svijeta?
• O: Neto efekt bi bio isključivo pozitivan jer bi izostao
efekt skretanja trgovine
62
Dinamička analiza
• Najveća korist od kreiranja carinske unije
– Povećana konkurencija
– Djelovanje ekonomije obujma
– Stimuliranje investicija
– Racionalnije korištenje proizvodnih inputa
63
Carinska unija u odnosu na zonu
slobodne trgovine
• FTA – usporedivo s CU, bez zajedničke carine prema trećim
zemljama
– Mogućnost prevara
– Roba iz RoW za tuzemstvo – ulaze kroz partnera ako ima
nisku carinu – otklanjanje trgovine ( ‘trade deflection’)
– Pravila podrijetla određuju gdje je proizvedeno
– Poteškoće: provedba, prikriveni protekcionizam
• Većina preferencijalnih sporazuma u svijetu: FTAs
• CU zahtijeva političku integraciju
• Dogovor o razini CET i kako je promijeniti
64
Primjer NAFTA-e
• 1993. osnivanje NAFTA-e
• Hufbauer (2005) – NAFTA nije imala učinak
skretanja trgovine za SAD
65
Pitanja?
5/26/2016
66