Transcript Teorije učenja

Teorije učenja
Edukacijska psihologija 1
Đeni Zuliani, mag psihologije
2011/12.
1
Teorijski pristupi
BIHEVIORISTIČKI
KOGNITIVISTIČKI
SOCIJALNE TEORIJE UČENJA
2
Bihevioristički pristup
3

Klasično uvjetovanje - Pavlov

Operantno uvjetovanje – Thorndike, Skinner

Obrazovna tehnologija
Klasično uvjetovanje - Pavlov
Prije uvjetovanja
Bezuvjetni podražaj
(hrana)
Neutralni podražaj
(zvuk zvona)
Bezuvjetna reakcija
(lučenje sline)
Bez odgovarajuće reakcije
(nema lučenja sline)
Uvjetovanje (ponavlja se više puta)
Neutralni podražaj + bezuvjetni podražaj
(zvono)
(hrana)
Bezuvjetna reakcija
(lučenje sline)
Poslije uvjetovanja
4
Uvjetovani podražaj
(zvuk zvona)
Uvjetovana reakcija
(lučenje sline)
Klasično uvjetovanje

Uvjetovanje emocija – mali Albert
Anksiozne reakcije vezane za rješavanje zadataka pred
ploču ili ispit
 Pozitivne emocionalne reakcije - pozitivan stav učitelja
Ukoliko se neutralni podražaj zadaje nekoliko puta bez
uparivanja s bezuvjetnim podražajem, uvjetovana
reakcija se teže usvaja
- npr. Prvi ispiti bez loših posljedica

5
Klasično uvjetovanje

Generalizacija
- npr. Strah od pismenog iz matematike...
strah od
ispita iz kemije ili fizike
- ugodnost na nastavi.... pozitivan stav prema
izvannastavnim aktivnostima


6
Diskriminacija – uočavanje razlika među
sličnim situacijama
Gašenje
- strah od ispita nestaje nakon nekoliko uzastopnih
uspjeha
- ponavljanje neugodne situacije, zadatka, vježbe
Operantno uvjetovanje - Thorndike

Zakon vježbe i efekta
Ponavljanje
uvjetovanog odgovora
učvrstiti će vezu
između podražaja i
odgovora
7
Ponašanje praćeno
nagradom će se učvrstiti,
ono praćeno kaznom će
oslabiti
Thorndike – učenje putem pokušaja i
pogrešaka




Načelo spremnosti i gotovosti
Načelo frekvencije i učestalosti - ponavljanje
Načelo nedavnosti ili skorašnjosti
Načelo efekta ili učinka – vrijednost ili korist
onoga što učimo - slabljenje ili osnaživanje
asocijativnih veza pod utjecajem posljedica
–
8
MEHANIČKO UČENJE
Potkrepljenje

-
-
9
POZITIVNO
povećavaju čestinu
ponašanja jer dovode
do željenih i ugodnih
posljedica
npr. Pohvala za točan
odgovor
npr. Smijeh za duhovit i
netočan odgovor

-
-
NEGATIVNO
Povećavaju čestinu
ponašanja zbog
uklanjanja ili smanjenja
neugodnog podražaja
Npr. markiranje bez
posljedica
Npr. omogućiti učeniku
da ne piše završni ispit
ako je dobro riješio
kratke ispite znanja
Neke zakonitosti učenja

Vještine svladane u potpunosti trajno se zadržavaju i
obnavljamo ih relativno lako
- zaboravljamo one koje smo svladali samo površno ili
djelomično

Učenje ovisi o broju ponavljanja i njihovoj raspodjeli u
vremenu
- jednokratno kontinuirano učenje u dužem periodu:
jednostavne vještine; kraće učenje u više termina: složenije vještine
i stjecanje znanja

10
Za djelotvorno učenje neophodna je vježba, pogotovo
sa složenijim zadacima; iziskuje jasne i brze povratne
informacije o učinku
Operantno uvjetovanje - Skinner




11
Mjenja okolinu s ciljem da na željeni način mjenja
životinjsko ponašanje
Skinner box
Potkrepljenje: posljedica koja povećava
vjerojatnost pojavljivanja nekog ponašanja
- Primarno: zadovoljavaju osnovne potrebe
- Sekundarno: socijalno (osmijeh, pohvala),
aktivnosti (igračke), simboličko (novac, ocjene)
Premackovo načelo
Kazne

12
Smanjuje vjerojatnost pojavljivanja
ponašanja
NEUGODNI PODRAŽAJI
USKRAĆIVANJE
UGODNIH POSLJEDICA
- opomene, ukori,
neugodna aktivnost, slanje
ravnatelju,
- Nisi pospremio igračke, ne
možeš gledati film
- !!! tjelesno kažnjavanje
- Niste pospremili pribor,
ostat ćemo dok to ne
riješimo, tako da ćemo se
manje igrati vani
Posljedice ponašanja
POTKREPLJENJA
POZITIVNA
NEGATIVNA
ZADAVANJE
Zadavanje
ugodnih podražaja
Uklanjanje
neugodnih
podražaja
Neugodnih
podražaja
- učenik se
posebno
trudio i dobio
odličnu
ocjenu za svoj
uradak
13
KAZNE
- Djeca su marljivo
radila preko tjedna
pa nemaju zadaće
za vikend
- Djeca su baca
papiriće po podu i
učitelj im kaže da
dobro očiste cjelu
učionicu
USKRAĆIVANJE
uklanjanje ugodnih
podražaja
- Cijeli razred je više
puta markirao s
nastave i ukinut im je
odlazak na izlet
Potkrepljenje i kazne u školi
14

Potrepljenje treba biti jasno povezano s ponašanjem.
Učitelj mora jasno kazati zašto je dijete nagrađeno,
sa primjerenim izrazom lica i glasom.

Potrepljivači trebaju biti primjereno odabrani i njihova
vrijednost se ne smije umanjivati bezrazložnom
uporabom. Može se dozvoliti učenicima da sami
smisle ili odaberu potrepljenje.
Potkrepljenje i kazne u školi
15

Kada ponašanje treba nagrađivati?
- potkrepljenje nezainteresiranih učenika daje dobre
posljedice – povećava se uradak i interes;
- potkrepljivanje već zainteresiranih učenika može
dovesti do gubitka interesa.

Kako učenici interpretiraju doživljeno pozitivno
potkrepljenje?
- kao znak svog napredovanja (povećanje napretka
i motivacije) ili kao put do nagrade (opadanje zanimanja
za aktivnost)
Potkrepljenje i kazne u školi
16

Potkrepljenja su dobra za poticanje poželjnih
ponašanja no neće u potpunosti ukinuti
neželjena ponašanja

Kazne (opomene) djelotvornije su izrečene
po tiho učeniku, nego naglas pred cijelim
razredom (!!! Pozitivno potkrepljenje)
Potkrepljenje i kazne u školi

Primjedba ili opomena mora se odnositi na
učeničko ponašanje, ne na ličnost
-
Stvarno si nemarna. --- Ovo nisi pažljivo obavila.
• Učenici moraju znati cijenu ponašanja.
Kažnjavanje mora ovisiti o ponašanju, treba
ga dosljedno primjenjivati.
17
Potkrepljenje i kazne u školi
18

Kazna treba biti primjerena ponašanju, a ne
(ne)simpatičnosti učenika

Domaća zadaća ne smije biti kazna, jer gubi
na smislu utvrđivanja znanja ili vještina.
Povremeno potkrepljivanje


U pravilnim vremenskim
intervalima
ispiti na kraju semestra, svaki
četvrtak
Nakon točno određenog broja
reakcija
nakon određenog broja
zadataka slijedi slobodna
aktivnost
povećava broj reakcija uoči
potkrepljenja, i opadanja nakon
toga
19


U nepravilnim vremenskim
intervalima
Nakon slučajnog broja reakcija
češće i kratke provjere znanja,
samostalan rad uz nadgledanje
Stalan učenički rad,
Ponašanje otporno na gašenje
Kazna




Neposredno nakon ponašanja
Dosljednost
Intenzitet kazne
!!! Kod ljudi učinci privremeni, izaziva
agresivnost i izbjegavanje situacije
dijete kažnjeno zbog školskog neuspjeha
počinje izbjegavati školu
20
Oblikovanje ponašanja

Proces potkrepljenja uzastopnih
aproksimacija točnog odgovora
Učenik koji ne uspijeva mirno sjediti na svom
mjestu

21
Učimo nova ponašanja
Obrazovna tehnologija:
Programirani materijali





22
Jasno iskazan cilj učenja
Napredak u malim koracima
Učenik napreduje vlastitom brzinom
Učenik odmah daje odgovor i dobiva povratnu
informaciju
Tekstovi smanjuju broj pogrešaka i povećavaju
vjerojatnost točnog odgovora (pozitivno
potkrepljenje)
Programirani materijali
23

Linearno
programiranje

Razgranato
programiranje
-
Svi učenici prolaze isto
gradivo
-
Uvažava individualne potrebe
učenika
-
Na kraju svake jedinice je
pitanje na koje treba
odgovoriti; točan odgovor je
na sljedećoj stranici
-
Pitanje višestrukog izbora;
ovisno o odgovoru učenik se
šalje na određenu stranicu za
nove informacije; za pogrešan
odgovor dobiva dodatnu
poduku te se vraća na početnu
jedinicu
Opća načela prema Skinneru, 1968.

Jasno navedite što treba naučiti

Prvo poučavajte osnovne stvari

Ne tjerajte sve učenike da napreduju istim
koracima

24
Programirajte obrazovne jedinice
Hullova teorija učenja




25
Asocijacija podražaja i efekta (schema S – R)
Živo biće je adaptabilni senzo-motorički mehanizam
– samoodržavanje
Potkrepljenje povezano sa zadovoljavanjem motiva
(koncepcija o redukciji nagona
Podražaj i reakcija moraju biti vrmenski bliski, mora
doći di redukcije nagona, kako bi se jačala sveza
između tog podražaja i reakcije, i tendencija
ponavljanja iste reakcije na isti podražaj
Kognitivistički pristupi
26

Gestalt psihologija

Model dubine obrade podataka

Učenje imitacijom

Dollard-Millerova teorija učenja
Kognitivistički pristupi



27
Kako se odvijaju složeni spoznajni procesi:
učenje, pamćenje, mišljenje, zaključivanje,
rješavanje problema
Laboratorijska istraživanja: pokreti očiju,
usmjeravanje pažnje, vrijeme prepoznavanja
i dosjećanja,...
U novije vrijeme: vještine čitanja, pisanja,
pamćenje, rješavanje problema,
Gestalt psihologija
ORGANIZACIJA PERCEPCIJE
-
-
28
Načelo zatvorenosti
Odnos lika i pozadine
Načelo blizine
Načelo sličnosti
UČENJE UVIDOM I
PRODUKTIVNO MIŠLJENJE
- Učenje nije stvaranje asocijacija
između novih i starih
elemenata, već kognitivni
proces koji uključuje percepciju
stvari, ljudi i dagađaja na novi
način
Faze u procesu učenja - Kohler

29
Temelje se na istraživanju sa Sultanom
1.
Faza preparacije – faza svijesti o problemnoj situaciji
(neravnoteža), bezuspješni pokušaji
2.
Faza inkubacije – obustavlja se bezuspješna aktivnost
i započinje stereotipno ponašanje
3.
Faza iluminacije ili uvida – rješenje se odjednom javi,
odnosi između elemenata su jasni i logični
4.
Faza verifikacije – provjera rješenja –- tenzije nestaju
Model dubine obrade informacija

Učenje u razinama: površinska, osjetilna, os analize
fizikalnih obilježja do semantičke analize značenja

Afektivna nit ili osobno značenje

Povezanost učenog sa kontekstom učenja
(pr. riječi koje se rimuju/smisleno povezane)
30
Učenje imitacijom




31
Učenje vještina i navika
Značajno za socijalno učenje
Oponašanje ponašanja drugih i njihovo ponavljanje
sve dok se ta ponašanja ne usvoje
Proces socijalizacije potkrepljuje imitaciju, pogotovo
kod djece

Baldwin:
–
–



32
Nehotična imitacija: na refleksnoj razini, temelji se a
bezuvjetni ili uvjetovani refleksi (npr. Dječje gukanje,
zarazno zijevanje)
Hotimična imitacija: namjerno oponašanje obrazaca modela
Imitacija je najmanje naporan način učenja
Usvajanje konformističkih ponašanja
Zadovoljava se potreba za identifikacijom
Dollard-Millerova teorija učenja




33
Ljudsko ponašanje je rezultat društvenih
uvjeta i psiholoških načela koji naglašavaju
ulogu mentalnih procesa
Ponašanje je naučeno
Elementi procesa učenja: potrebe, znaci,
reakcije ili odgovori organizma, potkrepljenje
Organizacija odgovora – proces učenja
mijenja redoslijed
INICIJALNA HIJERARHIJA
ODGOVORA
REZULTANTNA
HIJERARHIJA
Dollard-Millerova teorija učenja







34
Dilema učenja – ne potkrepljivanje ranijih odgovora
kako bi se naučili novi
Gašenje – obnavljanje naučenih odgovora bez
potkrepljivanja
Spontano vraćanje nenagrađivanih odgovora
(gašenje znači inhibicija)
Generalizacija odgovora u sličnim situacijama
(gradijent generalizacije)
Diskriminacija prema različitim situacijama
Gradijent potkrepljenja – vremenski dodir između
odgovora i potkrepljenja
Anticipacijski odgovori
Dvosmjernost veza između subjekta i
okoline
DIREKTNE VEZE



Upravljne jednim znakom
Instrumentalni odgovori
Stvaraju neposrednu
promjenu u odnosima
Važnost:
- upotrebe jezika
- socijalno-kulturnog konteksta
35
INDIREKTNE VEZE
-
-
posredovane unutarnjim
procesima
“znak-proizvađajući” odgovori
Npr. Imenovanje ili
označavanje događaja ili
iskustva – sličnosti i razlike/
generalizacija i diskriminacija
Socijalne teorije učenja - Bandura

Međusobni utjecaj ljudi i okoline

Opservacijsko učenje – vezano za socijalno
okruženje (grupa, socijalne interakcije)
- Modeliranje
- Vikarijsko učenje - učiti promatrajući
kako su drugi nagrađeni ili kažnjeni
za svoje ponašanje
36
Modeliranje

Promjena u ponašanju je rezultat promatranja drugih

Oponašanje

Odrasli kao modeli

Ne zahtjeva direktno i neposredno potkrepljivanje, ali
može biti njime pojačano

Pohrana olakšana verbalnim kodiranjem (opisivanje
ponašanja)
37
Vrste modeliranja
DIREKTNO MODELIRANJE
SIMBOLIČKO MODELIRANJE
Oponašanje modela
Oponašanje ponašanja opisano u
knjigama, filmovima, tv
Učenica u 1. razredu piše slovo na
isti način kao i učitelj
SINTETIZIRANO MODELIRANJE
38
Oblačiti se poput glavnog junaka iz serije
APSTRAKTNO MODELIRANJE
Razvijanje ponašanja kombiniranjem
dijelova opaženih akcija
Stvaranje sustava pravila
opažanjem primjera u kojima se ta
pravila vide
Dijete se penje na stolac kako bi otvorilo
vrata ormarića nakon što je vidjelo brata
kako koristi stolac da bi uzeo knjigu i
majku kako otvara vrata ormarića
Učenik zaključuje o redoslijedu pridjeva
i imenica u rečenici opažajući primjere
različitih rečenica
Ishodi opservacijskog učenja
39

Učenje novog ponašanja

Poticanje postojećeg ponašanja

Usmjeravanje pažnje

Mijenjanje inhibicija

Izazivanje emocija
Učinkovitost modela
OPAŽENA
SLIČNOST
-
-
-
40
Model je djelotvorniji što
nam je sličniji / što je više
modela
Oponašanje učitelja istog
spola
Sklonost oponašanju
vršnjaka
Učenje identifikacijom
OPAŽENA
KOMPETENTNOST
! Kad se učenici boje situacije u kojoj
se nalaze, skloniji su oponašati
model koji se suočava sa
situacijom nego model koji je u
tome već uspio
!! OSOBINE LIČNOSTI PROMATRAČA
Proces opservacijskog učenja
1.
2.
3.
4.
41
Usmjeravanje pažnje na model (visok status,
kompetentnost, privlačnost, popularnost)
Zadržavanje – mentalno verbaliziranje ili vizualno
predočavanje
Reprodukcija – uskladiti svoje ponašanje sa
modelom; grupno vođenje po koracima, trenutna
povratna informacija ili naznaka točnog odgovora
(kontrolirano učenje)
Motivacija – direktno ili vikarijsko potkrepljenje
(pohvale, dobre ocjene)
3 tipa modeliranja u razredu
1.
Učitelj modelira način razmišljanja o gradivu,
društvenim, političkim i vrijednosnim pitanjima
2.
Učitelj modelira kognitivne vještine: kreativnost,
rješavanje problema
3.
Demonstracija korak po korak (motorne i kognitivne
vještine)
42
Učitelj kao model
43
1.
Ponašajte se kako biste željeli da se učenici
ponašaju: pristojno, s poštovanjem i zahtjevajte to,
pokažite zanimanje za čitanje i učenje, entuzijazam
za nove stvari
2.
Modelirajte vještinu + verbalno opisivanje
3.
Grupno vježbanje kroz primjere
4.
Koristite vikarijsko modeliranje
Socijalno-kognitivistička teorija učenja
5 temeljnih kognitivnih procesa (Bandura, 1986.)
44
Simbolizacija
Iskustvo gradi kognitivne modele koji usmjeravaju
razmišaljanje i odlučivanje u soc. sit.
Vikarijsko učenje
Povezujemo znanja u soc.strukturu (vještine,
vrijednosti, stavovi, očekivanja)
Prethodno
razmišljanje
Koristimo akumulirano socijalno učenje u stvaranju
ideja, procjeni i predviđanju posljedica ponašanja
Samoregulacija
Stvaramo standarde što je prihvatljivo, a što nije
(etičko ponašanje, osobne aspiracije u postizanju
ciljeva i vrednovanju postignuća)
Samorefleksivnost
Promatrati vlastite misli i ponašanja,.. Uvjerenje o
samoefikasnosti - jesmo li sposobni učiniti sve za
postizanje cilja? – utječe na odabir cilja i napor
Mehanizmi učenja

Mehanizam klasičnog i operantnog
uvjetovanja
45

Mehanizam pokušaja i pogrešaka

Mehanizam imitacije

Mehanizam uvida u situaciju
Mehanizam imitacije
-
-
46
Uče se vještine ili navike
Opažanjem aktivnosti otkrivaju se scheme
(pokreti, radnje) koje se reproduciraju dok se
struktura ne usvoji
Efikasniji ako se uključe i složeniji
intelektualni procesi (analiza pokreta)
Mehanizam uvida u situaciju - Bujas, 1959

Otkrivanje bitnih veza i odnosa u materijalu
kojeg učimo
47

Utvrđivanje i fiksiranje ključnih riječi gradiva

Grupiranje dijelova sadržaja prema smislu

Logičko povezivanje tih dijelova
Oblici učenja značajni za socijalni
razvoj ličnosti




48
Opservacijsko uvjetovanje
Učenje po modelu
Učenje identifikacijom
Učenje učenjem uloga
Učenje uloga


Uloga: očekivano ponašanje vezano za
određeni društveni položaj
Znanje kako se valja ponašati u društvu:
–
–
–
–
49
Učenje strukturiranih sustava ponašanja
Interakcijski karakter uloga (uče i se i
komplementarne uloge)
Postupno uvježbavanje
Mehanizam pokušaja i pogrešaka
Uspješnost učenja (Secord i Backman)






50
Jasno određenje uloga koju treba naučiti
Suglasnosti članova skupine koje su uloge
relevantne
Stav članova grupe o usklađenosti ponašanja
komplementarne uloge
Suglasnosti članova grupe o statusu određenog
člana
Mogućnost očitovanja o ponašanja vezanog za
ulogu
Motiviranost za učenjem uloge
Oblici ranog učenja




51
Utiskivanje
Ekspozicijsko učenje
Senzibilizacija
Habituacija