Transcript Povijesni razvoj ideje o uvođenju nastavnog predmeta

Povijesni razvoj ideje o uvođenju
nastavnog predmeta Priroda i
društvo u osnovnu školu
• Nazivi i plan i program nastave
prirode i društva u nekim
državama danas:
•
•
•
Slovenija:
Poznavanje prirode i društva u
1.2.3. razredu
Poznavanje društva u 4. razredu
Poznavanje prirode u 4. razreda
•
Austrija:
•
Stvarna nastava u 1.2.3.4. razredu
• Italija:
• Zemljopis
• Društvo (Povijest, Građanski
odgoj) u 1.2.3. razredu
• Mađarska: prirode i društva u
1.2.3.4. razredu
• Njemačka:
• Stvarna obuka i Upoznavanje
domovine 1.2..3. 4. razred
• SAD: Povijest, Zemljopis,
Znanost u sva četiri razreda
• Nastavni predmet Priroda i društvo u Hrvatskoj u
okviru programa osnovne škole nema dugu
prošlost kao što ima nastava hrvatskoj jezika i
matematike.
• Polazište je u njegovu koncipiranju: omogućiti
djetetu na početku školovanja stjecanje cjelovite
spoznaje o svijetu koji ga okružuje.
• Povijesno gledano protiv premetne podijeljenosti
na elementarnom stupnju još u 17. st. zalagao
se veliki češki teolog i pedagog J.A. Komenski.
*U djelu Svijet u slikama Komenski ističe
da se predmetna rascjepkanost sukobljava
s dječjim doživljavanjem svijeta i zahtijeva da se
uči “..sve vezano što je po sebi vezano”
(Pletenac, 1991., str.139) težeći tome da se u
jednu cjelinu poveže nastavu riječi, jezika i
stvari, odnosno kuću, školu i život.
*Ideju o integraciji sadržaja zornim pristupom
učenju dalje su zastupali njemački pedagog
Rohow početkom 18. st., zatim švicarski
pedagog Pestaloci sredinom 18. st. (citat
Pletenac, 1991., str.13).
• Od tada stoljeće i pol trajala je rasprava o ciljevima i
zadacima stvarne nastave u tri različita pristupa:
• 1. Početna stvarna nastava čvrsto je vezana za
materinski jezik i ima cilj razvijati jezične sposobnosti
• 2. Stvarna nastava dio je materinskog jezika, a njezin je
cilj razvijati psihofizičke funkcije, posebice motrenja i
mišljenja.
• 3. Stvarna nastava treba omogućiti učenicima
upoznavanje predmeta i pojava iz okruženja u kome
dijete živi čime se naglašavaju materijalni zadatci
nastave.
• Utjecaji ovih pravaca u hrvatskoj
metodičkoj literaturi starijeg razdoblja
javljaju se u radovima pedagoga Franje
Klaića (1862.)koji početnu stvarnu nastavu
• naziva jezikoslovnom i stvarnom obukom.
• Milan Kobali (1891.) naziva je zornom
obukom, a Stjepan Basariček koristi više
naziva: stvarna, zorna obuka, početna
stvarna nastava, ili zavičajna obuka.
•
1944. godine na oslobođenom teritoriju nastavni plan i program spominje
početnu stvarnu nastavu.
•
Od 1945. . 1959. g. u planovima i programima ta stvarna nastava naziva se
vježbanjem u promatranju, ručnom radu, mišljenju i govoru. Taj je naziv
proširen u duhu politehnizacije nastave (povezivanja teorije i prakse tijekom
nastave).
1952. g. u nastavnom planu i programu ponovo se pojavljuje naziv početna
stvarna obuka i to je priprema
•
•
za uvođenje nastavnog predmeta Upoznavanje prirode i društva 1954.
godine. Ovaj se predmet uči samo u prva dva razreda, a ima cilj upoznati i
postupno uvoditi učenike u razumijevanje uzroka osnovnih prirodnih pojava
i utjecaja čovjeka na prirodu. Učenici bi se uvodili u razumijevanje
suvremene organizacije društva, poticali ljubav prema radu, upoznavali
prirodna bogatstva i prošlost naroda.
•
•
•
•
•
Ovaj nastavni predmet nije mogao udovoljiti zahtjevima iz sljedećih razloga:
- bio je dio materinskog jezika u službi funkcionalnih zadataka
- ograničen samo na prva dva razreda
- nije slijedio zakonitosti dječjeg psihofizičkog razvoja
- onemogućavao je postupno uvođenje učenika u svijet prirodnih i
društvenih znanosti.
• Nastavni plan i program aktualizirao je stoga pitanje koncentracije i
korelacije nastavnih sadržaja te vertikalnog i horizontalnog
povezivanja tema i cjelina.
• 1958. god. Savjet za prosvjetu NRH temelji nastavni plan i program
na razvojnim mogućnostima djece.
• 1. kronološka dob od 8-10 g. pokriva razdoblje prva tri razreda kada
dijete doživljava svoje okruženje naivno realistički kao skup
činjenica koje pripadaju društvu i prirodi pa se trebaju predavati u
okviru jedinstvenog predmeta.
• 2. kronološka dob učenika od 10-12 godina pokriva četvrti i peti
razred kada dijete može shvaćati neke uzajamne veze i odnose
među predmetima i pojavama te se uvode predmeti Upoznavanje
prirode i Upoznavanje društva.
• 3. kronološka dob učenika od 13 -15 godina pokriva 6., 7., i 8.
razred kada se javlja predmetna diferencijacija na: Zemljopis,
Povijest, Biologiju, Kemiju, Fiziku.
• 1972. god. novi Opći nastavni plan i program uvodi
nastavni predmet Priroda i društvo u prva četiri razreda.
• 1980 nastavni plan i program je inoviran i dijeli se u 6
odgojno-obrazovnih područja.
• Predmet Priroda i društvo se našao na razmeđu
prirodnih i društvenih područja.
• Osnovna mu je zadaća proširivanje i produbljivanje
stečenih znanja i iskustva o prirodi i društvu u zavičaju i
domovini, razvijanje sposobnosti promatranja, logičkog
zaključivanja i stjecanje cjelovite slike o svijetu te
primjena stečenog znanja u praksi.
• Literatura: detaljan popis autora iz kolegija nalazi se na
Web stranicama Odjela