Transcript 1. Dokazi - Fakultet za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije

Univerzitet u Sarajevu
Fakultet za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije
Doc.dr. sc. Haris Halilović
Univerzitet u Sarajevu
Fakultet za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne
studije
Doc. dr. sc. Haris Halilović
Tel. +387 33 561 275
E – mail: [email protected]
1. Dokazi



Pojam dokaza podrazumijeva svaki osnov koji govori u prilog
istinitosti neke važne činjenice u postupku.[1] To je
krivičnopravno relevantna informacija sadržana u osobama i
stvarima, koja je dobivena na procesno propisan način i
upotrebom procesno predviđenih sredstava.[2]
[1]Ilić, M.: Krivično procesno pravo, priredila dr. Hajrija SijerčićČolić, COLPI, Sarajevo, 2001., str. 144.
[2] Modly, D., Korajlić, N.: Kriminalistički rječnik, Centar za kulturu
i obrazovanje, Tešanj, 2002 ., str. 86.


To je izvor saznanja o važnoj činjenici koja se u
krivičnom postupku ne može utvrditi vlastitim
opažanjem, pa procesno tijelo misaono uporište
za njezino utvrđenje izvodi iz sadržaja iskaza
osobe, isprave ili tehničke snimke
zaključivanjem o postojanju ili nepostojanju te
činjenice.[3]
[3] Krapac, D.: Kazneno procesno pravo, Prva
knjiga Institucije, Zagreb, 2003. str. 331.
2. Predmet dokaza, dokazni osnov ili razlog i dokazno
sredstvo
1.
2.
Predmet dokaza (lat. thema probandi) – predmet
dokaza je činjenica koju treba dokazati;
Dokazni osnov (lat. argumentum probatio) – dokazni
osnov je činjenica koja je već dokazana i iz koje se
izvodi zaključak o postojanju ili nepostojanju činjenice
koja se dokazuje;
3. Dokazno sredstvo (lat. media probandi) – je izvor
iz kojega se dobiva činjenica koja je dokazni
osnov.
3. Neke klasifikacije dokaza
1. Neposredni i posredni dokazi. Podjela dokaza na
neposredne i posredne temelji se na načinu na koji
tijelo krivičnog postupka utvrđuje određenu pravno
relevantnu činjenicu ili činjenice u postupku. Pa ako se
to utvrđivanje vrši izravno, odnosno neposredno onda
govorimo o neposrednim dokazima, a ako se vrši
putem činjenica indicija onda govorimo o posrednim
dokazima.[4] Ovi potonji su u literaturi poznati i kao
indicijalni dokazi.
[4] Vidi Krapac, D., 2003., str. 332.
2. Prvobitni i izvedeni dokazi. Ova se podjela
temelji na tome da li se radi o utvrđivanju
činjenica na temelju dokaza iz prve ruke ili na
temelju dokaza iz druge ruke. Tako bi se
prvobitnim dokazom imalo smatrati npr.
izvornu ispravu ili iskaz svjedoka očevica, a
izvedenim dokazom prijepis isprave ili iskaz
svjedoka po čuvenju.
3. Osobni i stvarni dokazi. Ova podjela polazi od
izvora dokaza. U tom smislu ako je izvor
dokaza osoba, govorimo o osobnim ili
personalnim dokazima, a ako je izvor dokaza
predmet, odnosno stvar onda govorimo o
stvarnim ili materijalnim dokazima.
4. Dokazi optužbe i dokazi odbrane. Dokazi se dijele na
optužujuće i opravdavajuće obzirom na to da li
potvrđuju postojanje činjenica koje ukazuju na
povezanost osumnjičenog odnosno optuženog sa
djelom koje mu se stavlja na teret (u smislu da se radi o
krivičnom djelu, da je osumnjičeni, odnosno optuženi
počinitelj, te da je kriv za djelo koje mu se stavlja na
teret) ili potvrđuju nepostojanje činjenica koje ukazuju
na prethodno pomenute vidove povezanosti
osumnjičenog, odnosno optuženog sa krivičnim djelom
koje mu se stavlja na teret.
4. Dokazi u savremenom krivičnom postupku
1.
iskaz osumnjičenog, odnosno optuženog,
2.
iskaz svjedoka,
3.
iskaz vještaka,
4.
isprave,
5.
snimke dobivene tehničkom registracijom
činjenica.
5. Nezakoniti dokazi


Pravna teorija razlikuje više vidova nezakonitih
dokaza i to:[5]
dokazi koji su pribavljeni na zakonom zabranjen način,
(npr. iznuđivanje priznanja ili kakve druge izjave od
osumnjičenog, odnosno optuženog ili bilo koje druge
osobe koja učestvuje u postupku);
[5] Sijerčić-Čolić, H.: Krivično procesno pravo, Knjiga I,
Krivičnoprocesni subjekti i krivičnoprocesne radnje, Pravni
fakultet Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo, 2008.

dokazi koji su pribavljeni povredama temeljnih
ljudskih prava i sloboda, kao i bitnim
povredama odredaba procesnog zakona, (npr.
dokazi dobiveni povredom prava na odbranu,
kao i dokazi dobiveni pretresom stana,
prostorija i osoba koji je izvršen bez sudske
naredbe ili prisutnosti osoba koje moraju biti
prisutne pretresu); i

dokazi proizašli iz nezakonitih dokaza (tzv. „plodovi
otrovne voćke“), koji također predstavljaju nezakonite
dokaze. Radi se o dokazima koji su pribavljeni na
zakonit način ali se za njih saznalo iz dokaza koji su
prvotno pribavljeni na nezakonit način (npr. u okviru
provođenja pretresa stana, prostorija ili osoba bez
sudske naredbe, osim u slučajevima kada to zakon
dozvoljava, izvršeno je privremeno oduzimanje
predmeta koji su poslužili za izvršenje krivičnog djela
na način kako to predviđa procesni zakon

U navedenom slučaju bez obzira što su
predmeti koji su poslužili za izvršenje
krivičnog djela privremeno oduzeti u skladu sa
odredbama procesnog zakona pa su prema
tome i zakoniti oni se neće moći koristiti u
postupku, niti će se na njima moći temeljiti
presuda obzirom da je njihovom zakonitom
oduzimanju prethodio nezakonito izvršen
pretres).
Literatura:
1.
Bayer, V.: Kazneno procesno pravo – odabrana poglavlja, Knjiga I, Uvod u teoriju
kaznenog procesnog prava, Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske,
Zagreb, 1995.
2.
Damaška, M.: Dokazno pravo u kaznenom postupku, oris novih tendencija, Zagreb,
2001.
3.
Grubiša, M.: Činjenično stanje u krivičnom postupku, Informator Zagreb, 1980.
4.
Grubač, M.: Krivično procesno pravo, Pravni fakultet Univerziteta Union, Beograd
2006.
5.
Halilović, H.: Predmeti i tragovi kao izvor saznanja o odlučnim činjenicama u krivičnom
postupku, Sarajevo, 2010.
6.
Ilić, M.: Krivično procesno pravo, priredila dr. Hajrija Sijerčić-Čolić, COLPI, Sarajevo,
2001.,
7.
Krapac, D.: Kazneno procesno pravo, Prva knjiga Institucije, Zagreb, 2003.
8.
Modly, D., Korajlić, N.: Kriminalistički rječnik, Centar za kulturu i obrazovanje,
Tešanj, 2002.
9.
Sijerčić-Čolić, H.: Krivično procesno pravo, Knjiga I, Krivičnoprocesni subjekti i
krivičnoprocesne radnje, Pravni fakultet Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo, 2008.