Transcript Kognitivni razvoj (Piagetov i Vigotskiev pristup)

Kognitivni
razvoj
KOGNITIVNI RAZVOJ
lat.
cognoscere = znati
Kognicija – viši mentalni procesi
pomoću kojih ljudi nastoje shvatiti
svijet oko sebe
 Mišljenje
 Rasuđivanje
 Učenje
 Rješavanje problema
Teorija kognitivnog razvoja
Jeana Piageta (1896-1980)
IZ BIOGRAFIJE.......
•
•
•
•
Piaget okrenut biologiji i prirodnim
znanostima; doktorat iz zoologije (1918)
studij na Bleulerovoj psihijatrijskoj klinici
rad u Binetovu psihološko-pedagoškom
laboratoriju u Parizu (radi na standardizaciji
testa inteligencije za djecu)
sve je manje usmjeren na psihometrijske
aspekte uobičajenog “točno ili netočno” i
okretao se onim putovima razmišljanja koja
djecu dovode do “pogrešnih” odgovora
•
koristio se metodama postavljanja pitanja
koje je upoznao na Bleulerovoj klinici i
tako je razradio temelje svoje “kliničke
metode” koja je kasnije bila karakteristična
za njega u mnogim područjima
u svojih prvih pet knjiga pisao je o dječjem
govoru i mišljenju, o predodžbi svijeta kod djece,
o dječjoj koncepciji fizikalne uzročnosti te o
dječjem moralnom prosuđivanju.
• tijekom života objavio je više od 400 publikacija
•
PIAGETOVA TEORIJA KOGNITIVNOG RAZVOJA
• Kognitivni razvoj se odvija kroz nekoliko
kvalitativno različitih stadija (stadiji predstavljaju
poseban i kvalitativan način rješavanja istog
problema na različitom uzrastu)
• Djeca određene dobi čine kvalitativno različite
pogreške od djece drugih dobnih skupina
• Djeca su aktivna u odnosu prema svojoj okolini
• Kognitivni razvoj je usmjeren prema
razumijevanju i osmišljavanju vanjskog svijeta
KONSTRUKTIVISTIČKI PRISTUP J. PIAGETA
unutrašnji misaoni svijet konstruira se na temelju
iskustava stečenih izravnim dodirom i
manipulacijom predmetima u vanjskom svijetu
KOGNITIVNA STRUKTURA

izgrađena je od osnovnih elemenata ili SHEMA
koje predstavljaju opći potencijal za izvedbu
neke vrste ponašanja
BIOLOŠKI
UTEMELJENE
FUNKCIJE
ADAPTACIJA
ASIMILACIJA
ORGANIZACIJA
AKOMODACIJA
ORGANIZACIJA
 težnja
za integracijom znanja u međusobno
povezane spoznajne strukture, a temelji se na
činjenici da su sve spoznajne strukture povezane
te da se bilo koje novo znanje mora uklopiti u
postojeći sustav
ADAPTACIJA

težnja organizma da se usklađuje s okolinom
◦ Asimilacija je težnja razumjevanju novih
iskustava na osnovi postojećeg znanja, što je
nužno za prilagođavanje svijetu oko nas (ponekad
dovodi do iskrivljenja realnosti, ali je nužno za
prilagođavanje i razvoj)
◦ Akomodacija je mijenjanje postojećih spoznajnih
struktura da bi se uskladile s novim iskustvima
(kada je nova informacija previše različita ili
složenija da bi se integrirala u postojeće strukture)
KOGNITIVNI Razvoj se odvija kroz četiri stupnja:
1. SENZOMOTORIČKO RAZDOBLJE (0 do 2 godine)
2. PREDOPERACIJSKO RAZDOBLJE (2 do 7 godina)
3. STUPANJ KONKRETNIH OPERACIJA (7 do 11 godina)
4. STUPANJ FORMALNIH OPERACIJA (12 do odrasle dobi)
Senzomotoričko razdoblje
•
dijete spoznaje svoju okolinu prvenstveno
na osnovu motornih radnji, tj.motornom
manipulacijom spoznaje predmete (zvuk,
tvrdoća, mekoća…), ali i preko senzornih
organa (oko, uho, dodir…)
• stoga je u prvim godinama života potrebna
dovoljna stimulacija
•Za senzo-motornu inteligenciju na ovom
stupnju važne su aktivnosti kao što su
refleksi, jednostavne navike, igre kao
imitacija, ali i početak vlastitih i novih
oblika igara.
•Glavni napredak povezan je sa
shvaćanjem stalnosti objekta (na kraju
razdoblja dijete je u stanju predočavati
predmete i kad nisu u njegovom
vidokrugu)
PREDOPERACIJSKO RAZDOBLJE
(2 do 7 godina)
Ključne promjene u djetetovom razvoju:
-Dijete je prohodalo
-Dijete je svladalo govor
-Dijete misli (ne uvijek logički) i verbalizira
-Korištenje simbola i jezika kako bi se prikazale stvari
- Animizam – pridavanje osjećaja neživim objektima
-
Neka obilježja ometaju dijete u logičkom
prosuđivanju koje počiva na načelima
KONZERVACIJE (odnosi se na međusobnu
neovisnost nekih svojstava predmeta)

Osnovna karakteristika razdoblja je

EGOCENTRIČNO MIŠLJENJE.
Obilježja predoperacijskih misli:
konkretnost –veća usmjerenost na predmete koji su
blizu ili su povezani s trenutnom situacijom
ireverzibilnost – nemogućnost logičkog povezivanja
uzajamno ovisnih predodžbi (ima li tvoj brat brata?)
egocentrizam – ponašanje prema kojem kao da svi znaju
i vide ono što dijete opaža ili zna (kada dijete nešto
pokazuje osobi s kojom razgovara preko telefona)
centracija – usmjerenost na samo jedan aspekt situacije
ovisnost o percepciji – usmjerenost na trenutno stanje ili
oblik onoga što dijete opaža
transduktivno prosuđivanje – nemogućnost povezivanja i
uspoređivanja poznatih pojmova.
Ako su ispred njega:
Ima li više ruža ili tulipana? ruža
Ima li više ruža ili cvjetova? ruža
STUPANJ KONKRETNIH OPERACIJA
(7 do 11 godina)
termin operacija – različiti oblici mentalnih radnji koje
služe za rješavanje problema i logično rasuđivanje
Kod djeteta se pojavljuje mogućnost logičkog
razmišljanja i mogućnost konzervacije na poznatim i
konkretnim sadržajima (stvaranje pojmova, uviđanje
odnosa i rješavanje problema).
Konzervacija se odnosi na spoznaju o tome da se
kvantitativna svojstva nekog predmeta ili skupa
predmeta ne mijenjaju s promjenom vanjskog izgleda.
NPR. konzervacija broja, količine, težine...
Pojavljuje se i mogućnost:
Serijacije
(usvaja se oko 6. godine) - sposobnost
nizanja
predmeta prema nekom mjerljivom
svojstvu
s
tri godine dijete slaže predmete bez reda
sa šest godina djeca uspješno obavljaju zadatak
– sposobnost zaključivanja o
odnosu između dva predmeta na osnovi
znanja o njihovom odnosu prema trećem
predmetu (ako je Maja veća od Ivane, a
Ivana veća od Mateje, da li je Mateja veća
od Maje?)
tranzitivnosti
– uočavanje nadređenog
načela koje omogućava logičko
razvrstavanje predmeta u skupini (zadatak
grupiranja likova prema određenom
kriteriju – usvaja se oko 8. godine)
klasifikacije
STUPANJ FORMALNIH OPERACIJA
(12 do odrasle dobi)
•Razmišljanje postaje sve apstraktnije
•Dijete se može odvojiti od konkretnog
predmeta i zamišljati predmete služeći se
apstraktnim pojmovima
•Može shvatiti omjere, a ne samo apsolutne
veličine
•Sposobna su uopćavati
Faktori koji određuju
kognitivni razvoj
Maturacija
(redoslijed stadija
je kod svih
jednak)
Iskustvo
(vrijeme
pojavljivanja
stadija varira)
Socijalno
nasljeđe
EKVILIBRACIJA
U procesu spoznaje subjekt je aktivan
Suočava se s vanjskim situacijama tako
da postigne ravnotežu
Značenje Piagetove teorije za obrazovanje

1. Načelo – Važnost spremnosti
proizlazi iz Piagetove ideje o asimilaciji, a znači da se
obrazovna iskustva djetetu ne događaju već se moraju
asimilirati u postojeće spoznajne strukture. Naime,
poučavanje koje je daleko od djetetove spoznajne razine
neće imati pozitivan ishod.
 2. Načelo – Motivacija za kognitivnu aktivnost
odnosi se ne činjenicu da obrazovni kontekst koji je
prenapredan ili prejednostavan neće biti zanimljiv, već
je potrebno da sadržaj bude neznatno iznad djetetove
trenutne razine.

3. Načelo – funkcionalno, Piagetovo shvaćanje
o inteligenciji kao djelovanju
( prednost daje aktivnim obrazovnim metodama,
a nema povjerenja ni u mehaničko ili pretjerano
verbalno učenje)
Reci mi, pa ću
zaboraviti.
Pokaži mi,
možda zapamtim.
Uključi me, pa ću
shvatiti!
15% od onog što
naučimo, naučimo
iz onoga što drugi
kažu
50% od onoga što
naučimo, naučimo iz
onoga što vidimo
90% od onoga što
naučimo, naučimo iz
onoga što sami
kažemo i učinemo
čitanje
slušanje riječi
gledanje slika
RECI MI
gledanje filma
razgledanje izložbe
promatranje demonstracije
promatranje na licu mjesta
POKAŽI MI
sudjelovanje u raspravi
držanje govora
izvođenje igrokaza
simuliranje stvarne situacije
primjena naučenog u stvarnoj situaciji
UKLJUČI
ME
TEORIJA
KOGNITIVNOG
RAZVOJA
LAV VIGOTSKI
Spada
u rane teorije socijalnog
konstruktivizma, prema kojem je za
razvoj viših misaonih funkcija bitno
socijalno okruženje u kojem dijete stječe
iskustva
TEMELJNE TEZE:
 Učenje prethodi razvoju (za razliku od
Piageta)
 Temelj kog. razvoja je učenje sustava
simbola koji omogućuju djetetu
rekonstrukciju značenja pojava iz
njegovog okruženja
razvoj
pojedinca je produkt kulture
naglasak stavlja na procese poput mišljenja,
jezika i rasuđivanja
kultura djetetovu intelektualnom razvoju
doprinosi na dva načina:
 dijete od kulture dobiva najveći dio svoga
znanja
 dijete od kulture u kojoj je odgojeno usvaja
načine svoga razmišljanja
je važan dio djetetovog razvoja jer
razvija maštu i dovodi do razvoja
igra
JEZIK
 od
iznimne je važnosti u procesu učenja
 postoji čvrsta veza između razvoja jezika i
intelektualnog razvoja
tri
faze razvoja jezika:
vanjski govor (do 3. godine)
egocentrični govor (od 3. do 7. godine)
unutarnji govor (od 7. godine do odrasle
dobi)
Područje približnog razvoja

- pokriva raspon između dvije razine
funkcioniranja; prve, na kojoj dijete
samostalno rješava zadatke i druge,
na kojoj ne može samostalno
rješavati zadatke, ali može uz pomoć
odraslih. Učenje je najdjelotvornije
kada se dijete poučava u okviru
područja približnog razvoja.
JEAN PIAGET
(1896-1980)
psiholog, biolog, pedagog i filozof
(1896. –
razvija testove 1980.)
inteligencije za djecu
djeca različite dobi daju različite odgovore; pažnju pridaje razlozima nastajanja
netočnih odgovora
teorija je zahtijevala brojne promjene jer podcjenjuje dječje sposobnosti te stoga
više nije toliko utjecajna
razvoj mišljenja ovisi o prirodnom sazrijevanju
naglašava potrebu učitelja, iako to nije ključna postavka njegove teorije
LAV VIGOTSKI (1896-1934)
njegova djela bila su zabranjena u bivšem SSSR
pod utjecajem marksističke filozofije
sociokulturalna teorija
tek nakon smrti postaje priznat te pridobiva mnoge sljedbenike ; teorija i danas
utjecajna u obrazovanju
Istaknuta je važnost veze između jezika i kulture
Profesionalna osoba je temelj kognitivnog razvoja djeteta
LITERATURA
1.
Oakley, L. (2004). Cognitive
development. Routledge.
2. Vasta,
R., Haith, M. M., Miller, S. A.
(1998). Dječja psihologija. Jasterbarsko:
Naklada Slap (poglavlje Kognitivni
razvoj)