Transcript R C5-02

III SAVJETOVANJE CG KO CIGRE

TRŽIŠTE POMOĆNIH USLUGA

- Zoran Radulovi ć, dipl.el.ing -

Budva, maj 2013. godine

Definicija pomoćnih usluga

ENTSO-E Operation Handbook:

pristup prenosnoj mreži.

Pomoćne usluge sistema su interkonekcijske pogonske usluge prepoznate kao neophodne za osiguranje prenosa električne energije između naručilaca i isporučilaca (na nivou prenosa), a koje je davalac usluge prenosa dužan uključiti u nadoknadu za slobodan • Cilj rada je upoznavanje s osnovnim karakteristikama liberalizovanog tržišta električne energije, a posebno s problemima koji se javljaju pri definisanju, primjeni, mjerenju i vrednovanju pomoćnih usluga sistema • Pomoće usluga sistema nisu univerzalne i svaka zemlja ih prilagođava specifičnostima svog elektroenergetskog sistema

Pomoćne usluge u Crnoj Gori

• Pod pomoćnim uslugama u Mrežnom kodeksu Crne Gore se podrazumjevaju: – regulacija sistemske frekvencije – kontrola reaktivne snage i naponskih prilika – ponovno uspostavljanje sistema nakon raspada.

Regulacija aktivne snage i frekvencije

Ostvaruje se u okviru: primarne, skundarne i tercijarne regulacije.

• • • Primarna regulacije: Trenutno djelovanje turbinskih regulatora brzine obrtanja Svaki operator sistema je dužan da obezbijedi opseg primarne regulacije u svojoj oblasti upravljanja Pru žaju je sve proizvodne jedinice

Regulacija aktivne snage i frekvencije

• • • Sekundarna regulacije: Automatska Djeluje u roku od 30 sekundi Minimalni opseg rezerve se određuje po formuli:

R

aL

max 

b

2 

b

R – preporuka za rezervu u MW Lmax – maksimalno planirano opterećenje za određeno razdoblje a=10 MW i b=150 MW

Regulacija aktivne snage i frekvencije

• • Tercijarna regulacija: Kada je opseg sekundarne regulacije već iskorišćen Naziva se još i petnaestominutna rezerva • • • • Vrši se: Uključenjem i isključenjem proizvodnih jedinica Redistribuiranjem proizvodnje generatora Promjenom programa razmjene snage Regulacijom opterećenja

Osiguravanje usluge

• • • • Osiguravanje usluge regulacije frekvencije: Obaveza proizvođača tj. uslov priključka na mrežu Potpisivanjem bilateralnih ugovora s proizvođačem Osiguranjem regulacione rezerve kroz tendersku metodu Osiguranje regulacione rezerve na otvorenom tržištu u realnom vremenu

Osiguravanje usluge

• • • • • Ekonomski faktori koji imaju uticaja na tržište regulacije frekvencije: Trajanje ugovora Učestalost provjeravanja stalnih potreba za regulacijom Maksimalna cijena Otvorenost tržišta Optimizacija

Sekundarna regulacija u Crnoj Gori

• Do otvaranja tržišta, cijene pružanja ove usluge biće regulisana • Plaćanje se vrši samo na ime raspoloživosti kapaciteta • Nabavka ove osluge • Nadoknađuje se kroz tarifu za koriscenje prenosnog sistema

Tercijarna regulacija u Crnoj Gori

• Odgovara snazi najveće proizvodne jedinice u sistemu • Pruža se na ime raspoloživosti i korišćenja • Način nabavke • Regulisana cijena do otvarnja tržišta • Plaćanje

Regulacija napona i reaktivne snage

• • • • • Glavni regulacioni resursi: Sinhrone mašine Otočni kondenzatori i reaktori Redni kompenzatori Regulacioni transformatori Statički kompenzacioni sistemi

• • • •

Troškovi usluge

Troškovi zavise od kompenzacionih uređaja, odnosno od prirode opterećenja.

Na troškove utiču i sljedeći faktori: Reaktivnu snagu nije isplativo prenositi na velike udaljenosti Sistem sam troši snagu, pa je potrebno kontrolisati napon u cijelom sistemu Ponekad je potrebno u istom danu proizvoditi ili trošiti reaktivnu snagu na nekoj lokaciji u sistemu EES zahtijeva izvore reaktivne snage koji premašuju očekivane iznose potrošnje

Nadoknada troškova

• • Postoje dva osnovna pristupa: Plaćanje na temelju regulacionog opsega – generator plaćen za definisani regulacioni opseg dužan je slijediti naloge operatora, inače plaća penale za neisporučenu reaktivnu energiju Plaćanje za stvarno proizvedenu/potrošenu reaktivnu energiju putem određivanja trenutne ili tržišne cijene. Generatoru se plaća za onu reaktivnu energiju koju je proizveo ili potrošio, ali ne postoje penali u slučaju nepoštovanja naloga operatora

Nadoknada troškova

• • • • Prvi pristup: Bez nadoknade Fiksna nadoknada za regulacioni opseg Određivanje cijene reaktivne snage putem aukcije Određivanje cijene putem definisanja fiksnih i varijabilnih troškova proizvodnje/potrošnje reaktivne snage

Nadoknada troškova

• • • • Drugi pristup: Bez nadoknade Nadoknada za oportunitetni trošak Određivanje cijene reaktivne snage putem aukcije Objava cijene reaktivne snage unaprijed

Prepreke u razvoju tržišta

• • • • Neke od prepreka za razvoj potpuno konkurentnog tržišta: Usluga regulacije reaktivne snage mora se pružati lokalno Cjenovni diktat Pod pomoćne usluge ne spada reaktivna snaga proizvedena u statičkim uređajima za kompenzaciju (kondezatorske baterije, prigušnice, SVC uređaji) Dugoročni ugovori o napajanju reaktivnom snagom mogli bi značajno smanjiti pojavu tržišne moći i spriječiti proizvođače da reaktivnu snagu prodaju po cijenama većim od graničnih

Pokretanje iz beznaponskog stanja

• • • • • V raćanja sistema u normalno pogonsko stanje iz stanja potpunog ili djelimicnog raspada Potreba elektrana za energijom da bi pokrenule proizvodnju se ostvaruje pomoću malih agregata (dizel ili gasni) Strateška respodjela elektrana koje imaju mogućnost pokretanja iz beznaponskog stanja Ekonomska i socijalna opravdanost ulaganja u ovu uslugu Koriste se hidroelektrane i gasne elektrane

Primjena

• • • • • O perator nije dužan nuditi ovu usluga Troškovi ove usluge su mali u odnosu na troškove proizvodnje energije Operator podstiče konkurenciju na tržištu time što navodi uslove za: brzinu odziva, max i min proizvodnju P i Q, kao i mogućnost regulacije frekvencije i napona Nerazvijenost potpuno konkurentnog tržišta Jedan od uslova koji mora ispuniti elektrana da bi se spojila na mrežu

Zaklju čak

• • • Cilj ovog rada je upoznavanje s osnovnim karakteristikama liberalizovanog tržišta električne energije, a posebno s problemima koji se javljaju pri definisanju, primjeni, mjerenju i vrednovanju pomoćnih usluga sistema Treba uzeti u obzir veličinu i posebnosti crnogorskog sistema i primijeniti onaj model koji neće dovesti do stvaranja monopola, ili s druge strane povlačenja davaoca usluga s tržišta, nedostatka kapaciteta i previsokih cijena. Samo tržište teško može ispuniti te zahtjeve pa je potrebno da regulatorna tijela donesu odgovarajuće uredbe.

HVALA NA PAŽNJI